34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 3 do 38 Pavi~i}, J.: Igrani filmovi Fadila Had`i}arazli~itih razloga bili ili mogli biti etiketirani kao nacionalisti.Takav Lov na jelene, sasvim razumljivo, mogao je nastatiu klimi uo~i i tijekom ’hrvatskoga prolje}a’ 1971, kad susli~ne teme u{le u medije, a javna osjetljivost na taj problemznatno porasla. Lov na jelene, me|utim, dovr{en je i pu{tenu kina 1972, kad je staro vodstvo SKH svrgnuto zbog nacionalizma.Film je distribuciju do`ivio u atmosferi poja~anerepresije, koja je osobito o{tro i{la na sve kulturne projektekoji bi se mogli opisati kao potpora ili plod hrvatskog nacionalizma.Lov na jelene, me|utim, izbjegao je cenzuru. Nijepreina~ivan prema ukusu politike ~ak ni u onoj mjeri u kojojjest i Novinar. 89 Film je, dodu{e, napala u to vrijeme tekdonekle utjecajna organizacija partizanskih veterana SUB-NOR. Taj napad ne ~udi s obzirom na to da je Had`i} u filmudoista prikazao biv{e partizane kao bespo{tedne profiteresklone nasilju, la`i i politi~koj represiji, i to samo zato dabi obranili oteti imetak. Ipak, SUBNOR-ov napad nije doveodo zabrane filma, vjerojatno zbog tada ve} znatna dru{tvenogugleda Had`i}a kao partijca. U dijelu kritike pojavila seteza kako je Had`i} kompromiserski i optimisti~ki svr{etakfilma dopisao zbog promjene politi~kih prilika. 90 Autor samto me|utim nije~e i isti~e kako sve »{to je snimljeno, to samja i zamislio«.Posve je sigurno da bih u jednoj drugoj klimi i{ao punovi{e do kraja... film je napravljen to~no do one mjere dokoje se onda moglo i}i. Da ga danas radim, mnogo togabilo bi druk~ije — pogotovo taj zavr{etak. 91Zahvaljuju}i takvu iskupiteljskom i optimisti~kom svr{etkuLov na jelene na gledatelja ostavlja sli~an dojam kao i Slu`benipolo`aj: dojam intrigantne unutra{nje shizofrenije. Jer,iskupiteljski svr{etak u potpunoj je kontradikciji sa zbivanjimakoja mu prethode, a koja su izrazito mu~na, crna i beznadna.Deklarativna i verbalizirana poruke Had`i}eva filmakazuje jedno, a ono {to taj film pri~a slikom ne{to sasvimdrugo. Ba{ kao i u Slu`benom polo`aju, i ovdje taj sudar proturje~nihsilnica {teti dramaturgiji i rezultira dojmom narativnenakalemljenosti, nekonzistentnosti i ~ak nedovr{enosti.Ali, zato je Lov na jelene ~ak i vi{e nego Slu`beni polo-`aj fascinantan kulturni i politi~ki dokument.Na verbalnoj deklarativnoj razini, Lov na jelene pravovjernije komunisti~ki film. U njemu pripadnik mlade, neoptere}enekomunisti~ke generacije u ime ’revolucionarnog morala’amnestira politi~ku `rtvu. Mladi {ef policije pritom tijekomcijelog filma sipa politi~ke parole kao {to su »ja pola`em ispitiz revolucionarnog morala« ili »policija nije svemo}na, alini zaslu`ni pojedinci« (misli se opasnoga veterana Vakuli}a).I dok policajac slu`i kao personifikacija mla|e, liberalne komunisti~kegarniture zbog koje za budu}nost komunizmaima nade, prikaz dru{tva koji latentno izvire iz Lova na jeleneniti je optimisti~ki, niti liberalan, niti nudi nadu. U ~udnuproturje~ju izre~enoga i slikom prikazanog, Had`i} uLovu na jelene komunisti~ku Hrvatsku slikom prikazuje kaozagu{ljivu, represivnu, balkansku, turobnu. Ta je atmosferado te mjere sna`na da se mo`e usporediti s najsubverzivnijimcrnovalovskim filmovima.To se osobito o~ituje u prvom, uvodnom dijelu filma kad[u{njar/Kro{l sti`e u neimenovani provincijski grad. [u{njarodska~e ve} izgledom: Had`i} je za [u{njara odabrao prvakaceljske drame Kro{la, ~ovjeka izrazito sjevernja~ke, nebalkanskefizionomije. [u{njar je bolje odjeven od drugih ljudi,ima kaput podstavljen krznom i bijeli {e{ir. Had`i} se koristi[u{njarovom to~kom gledi{ta da bi panoramski (i nesmiljeno)predstavio Jugoslaviju onako kako je vidi stranac. Taj jeprikaz porazan: [u{njarov rodni grad provincijski je o~ajan,praznim ulicama lunjaju psi lutalice, izloge trgovina krasemramorne biste Karla Marxa. Dojam represije poja~an jetime {to su prvi ljudi koje [u{njar ugleda na peronu dvojicapolicajaca koji privode `enoubojicu. Kao faktor tjeskobeHad`i} izvrsno rabi i vara`dinske urbane prostore, baroknuarhitekturu koja poti~e kafkijansko, klaustrofobi~no osje}anjesrednjoeuropskog bezna|a. I na motivskoj razini Had`i}forsira motive koji ocrtavaju socijalisti~ki java{luk i balkan-{tinu: ~inovnici u banci usporeni zbog mamurluka izazvanaproduljenim vikendom, portir u hotelu spava na sofi izuvenihcipela, policijska je zgrada ru{evna, u uredu visi Lenjinovaslika...Osje}aj totalitarne jeze poti~u i zbivanja u filmu. Biv{i partizani(glume ih Mato Ergovi} i Fabijan [ovagovi}) prikazanisu kao drski, agresivni i gotovo svemo}ni zlosilnici. [utljivuve}inu Had`i} prikazuje u liku brija~a Mi{kovi}a (FranjoMajeti}), koji je za rata pomalo kolaborirao kao i [u{njar.Mi{kovi} se isprva raduje prijateljevu povratku, ispod glasas njim {uruje, da bi se nakon prijetnji lokalnih mo}nika preokrenuoi la`no svjedo~io njemu na {tetu. ^ak se i [u{njarovodvjetnik povla~i pred agresijom mo}nika: samo branitelj’revolucionarnog morala’ — mladi {ef policije — odbija bitidio ’lova na jelene’.Uz Slu`beni polo`aj, Lov na jelene Had`i}ev je film koji krasinajbogatija galerija zanimljivih epizodnih likova. U te valjasvakako ubrojiti kavansku pjeva~icu u zanimljivoj interpretacijifolk-zvijezde Silvane Armenuli}, ~ije je pojavljivanjena filmu u to doba izazvalo znatnu pozornost medija. Zanimljivje i lik konobara {ereta Zelje (Boris Dvornik), kojifunkcionira kao neka vrsta gradskog lakrdija{a {to blebe}u-}i izgovara istinu. Najslabije je ocrtan [u{njarov odnos sa sestrom:s njom glavni lik ima samo jednu, hladnu i distanciranuscenu bez ikakve nje`nosti, ba{ kao da Had`i} s nelagodomtretira sve kop~e koje [u{njara vezuju s pro{lo{}u.Bave}i se svojom trajnom temom rehabilitiranja ~ovjeka kojiima mrlju na pro{losti, Had`i} je u Lovu na jelene na~iniojedan od svojih najosobnijih filmova. Rije~ je ujedno o filmuu kojem se komunisti~ko dru{tvo prikazuje kao devijantnovi{e nego igdje u Had`i}evu opusu. Ali, kao i mnogi Had`i-}evi filmovi, i ovaj ima dvije krupne slabosti: jedna je Had-`i}evo nastojanje da eksplicitnom ideolo{kom porukomizbjegne krivu (ili: pravu) interpretaciju filma pa time i progon,a druga je dojam narativne nedosljednosti koji nastajeiz nesklada izme|u logi~nog razvoja si`ea i njemu nakalemljena,neuvjerljiva happy enda.29H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.