34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 3 do 38 Pavi~i}, J.: Igrani filmovi Fadila Had`i}aJunaci filma trojica su mladi}a, Klej (Bo`idar Ore{kovi}),Mali (Mladen Crnobrnja) i Fred (Igor Galo). Vo|eni razli~itimmotivacijama, trojica mladi}a odlu~e se za kriminalnodjelo. Nadahnuti filmskim krimi}ima razvijaju plan plja~ketrgovine. No}u upadaju u prazni stan u susjedstvu du}ana.Probijaju zid izme|u stana i trgovine i razbijaju sef. U stanuih zatekne vlasnik koji se vratio ku}i, pa ga trojica fizi~ki napadnui pobjegnu. Time zavr{ava prvi dio filma, koji funkcionirakao socijalisti~ka parodija provalni~kih filmova tipaLavander Hill Mob, Topkapi ili (kao suvremeni primjer) Entrapment.Nakon toga film se razvija u relativno neo~ekivanusmjeru. Trojica provalnika kupe djevojke i vode ih ukradenimnovcem na provod u hotelsko naselje Uvala Scott.Tamo im se prikrpa animator razonode i sporta u hotelskomnaselju (Relja Ba{i}), iskusni `enskar zainteresiran ponajprijeza cure. On ima vi{e uspjeha kod `ena nego neotesani i nevje{tiprovalnici. Naposljetku }e slijedom istrage u UvaluScott sti}i i policija.Had`i} od sama po~etka filma jasno daje do znanja da ga uDivljim an|elima zanima parodiranje i poigravanje s popkulturom.Tako se tijekom {pice filma kao natpisi koristekvadrati iz krimi-stripova, a ~uje se nekakva surf-rock-glazba.U uvodnom dijelu, dok budu}i provalnici prou~avajuprostor trgovine i obi~aje osoblja, njihove replike bivaju ispisaneu strip-obla~i}e, {to je izrazito metamedijski {tos. Igovor Had`i}evih antijunaka legitimira ih kao ljude posveuronjene u mitologiju i sustav vrijednosti pop-kulture. TakoHad`i}evi junaci sipaju {atrova~ke izraze tipa ’drink’, ’~apenzi~ap’ ili ’kul’.Trojica provalnika karakterno su i klasno posve razli~iti, pasu im samim tim razli~ite i motivacije za kra|u. Klej (Ore{-kovi}) najstariji je, biv{i boksa~, ozbiljan i prijek, jedini imadonekle pojma o provalni~kom poslu. Mali (Crnobrnja) pripadasocijalnom dnu i motivi su mu jedino materijalni: prvo{to kani u~initi nakon kra|e jest kupiti neopisivo komi~nutrendovsku jaknu za kojom ~ezne. Socijalni ambijent Malogprikazan je tako kao da je rije~ o karikaturalnoj parodiji crnogvala: Mali `ivi u pojati, on i starac Dida spavaju napodu, ku}a ima razbijene prozore, Dida govori ~isti srpski istalno ponavlja ’crko da bog da’. Najzanimljiviji lik u trojcuje Fred. On je najmla|i, bogata{ko dijete, delikvent u pobuniprotiv blaziranih roditelja. I Fredovu ku}u krase tipi~niikonografski signali socijalisti~ke bur`oazije: viski, antikviteti,dizajnirano poku}stvo. Fred s pijanom majkom vodi nekolikoplo{no psihoanaliziraju}ih bergmanovsko-krle`ijanskihrazgovora u kojima joj spo~itava da je »uop}e na zanima«,poru~uje joj da se »dobro ispla~e za ~istu savjest« i prigovarajoj »svaki prora~unati smije{ak«.Prvi dio filma ima nedvojbene sastavnice krimi-parodije, nesamo zbog metafilmskih i citatnih signala u ’stripovskoj’ {pici.Razli~itost u temperamentu izme|u provalnika i njihovauzajamna netrpeljivost stalni je generator komike, i to na na-~in koji bismo danas bez oklijevanja definirali kao ’tarantinovski’da su Divlji an|eli novonapravljen film. Unato~ timhumoristi~kim elementima, prvi dio filma funkcionira kaokriminalisti~ki triler u kojem postoji jaki suspens. To se naposeo~ituje u dijelu filma koji prati provalu, gdje je izvorkomike i suspensa isti: sumnji~avi zastavnik u susjednom stanu~iju paranoju potakne buka kroz zid i `eli ispitati {to sezbiva. Zaustavlja ga supruga koja ga uvjerava kako je osamljenisusjed naprosto na{ao `ensku. U samoj zavr{nici provaletrilerski elementi posve prevladaju parodijske, pa imamoi mali fizi~ki obra~un.U nastavku film mijenja i `anr i ton, opet na na~in na kojismo vi{e navikli u filmu devedesetih nego filmu {ezdesetih.Krimi-elementi posve nestaju: provalnici ni od koga ne strepe,nema istrage, kad se policija pojavi u ljetovali{tu, do}i }ekao iz vedra neba, bez najave i obja{njenja. Film se pretvarau sjetnu komediju u kojoj se Had`i} vra}a temi koju je usputdotaknuo u Tri sata za ljubav: materijalisti~kim sanjama socijalisti~kerazmetne mlade`i. Pri~a o rastro{nom busanju,zavo|enju i ~uvanju ~ednosti koju je u Tri sata za ljubavHad`i} izlo`io iz `enske perspektive sad izla`e iz mu{ke, pri~emu su cure jednako zabrinute za djevi~anstvo, a de~ki jednakonezreli, nametljivi i nevje{ti. Dio filma u uvali ScottHad`i} namjerno snima glamurozno, pa imamo osje}aj dasmo upali u propagandni film. Sve vrvi socijalisti~kim glamurom,od pomodne odje}e, preko tipi~ne pseudoautenti~nekonobe do skijanja na vodi. U tom ambijentu, gdje se kriminalneprotuhe ne snalaze, gospodar situacije postaje ReljaBa{i}, a tri predatora najednom postaju `rtve vlastita neiskustvai hedonisti~kih te`nji.S dolaskom policije film drugi put do`ivljava nagli obrattona. Slijedi potjera i oru`ani obra~un koji }e — ba{ kao uGodardovu Do posljednjeg daha — izazvati dojavom jednaod djevojaka. I kraj je godarovski, odnosno belmondovski.Bjegunci pred policijom skrivaju se u stari mlin. Klej, koji sene `eli predati, puca na Malog, koji ga je ionako sve vrijeme`ivcirao. Fred ga napada, a policija upada u mlinicu i hapsiih. Fred se otima i bje`i po kvarnerskom kamenjaru sve dokne nai|e na grotlo kamenoloma. Policija ga okru`uje i pozivana predaju, slijedi krupni plan, a potom (otvoreni) kraj:ne saznamo da li se Fred, lik koji ponajvi{e ima demona usebi, bacio u kamenolom, predao ili (poput Poiccarda) podlegaopolicijskom metku.Divlji an|eli film je bez ve}ih pretenzija: rije~ je o pitkojfilmskoj zabavi, brzoj, le`ernoj i — tipi~no had`i}evski —pronicavoj u seciranju dru{tvenih fenomena. Ono {to je najza~udnijakarakteristika filma njegova je izrazita `anrovskahibridnost, a s tim u vezi i ~injenica da se tijekom filma dvaputa stubokom mijenja ton i `anr. Nakon postmodernizma,a pogotovo nakon tarantinovskoga trenda ’popmodernisti~ke’samosvijesti takva ’nedosljednost’ manje upada u o~i kaoestetski nedostatna. Me|utim — u vrijeme nastanka Divljian|eli morali su se zbog nje doimati kao nedosljedni, pa ~aki neuspjeli.Idu dani (1970)Sljede}i Had`i}ev film, Idu dani, naslov je koji sam redateljisti~e kao intimnoga favorita u vlastitu opusu. Premda je tajfilm ostao potpuno nezapa`en, Had`i} ga je u vi{e javnihistupa izdvajao kao film ’koji ~eka rehabilitaciju’:25H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.