34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 3 do 38 Pavi~i}, J.: Igrani filmovi Fadila Had`i}a`i} po~inje ve} rano u filmu, u sceni u kojoj policajac u kuglaniispituje Bajsi}eve kolege kugla~e. Nakon {to policajacode, radnicima se razve`e jezik i po~inju zaista govoriti {tomisle. Tu prvi put susre}emo i manje idealiziran pogled naBajsi}a: tako radnik kojega glumi Ljubo Kapor govori o njemukao u lo{em ~ovjeku, ali ga drugi presijeku podsje}aju}iga da Bajsi}u duguje novac. Poslije Had`i} vi{e puta napu{tapolicaj~evu perspektivu. To ~ini osobito intenzivno tijekomprizora pogreba, koji paralelno montira s flashbackovimasupruge i ljubavni~ine gazdarice. U te dvije epizode saznajemopovijest Bajsi}eve nevjere, buran i nesretan odnos s mladomljubavnicom, te rasvjetljujemo njegovu te{ku, nasilnu}ud, koja se o~ituje i u erotskom `ivotu. Kako film ide dalje,policaj~eva to~ka gledi{ta prestaje biti povla{tena integriraju}aperspektiva u filmu. To postaje ona Bajsi}eva najboljegdruga, kojega glumi D`uvalekovski. Iz njegove perspektivesaznat }emo da se posljednji put susreo s Bajsi}em u vlastitojradionici, neposredno prije samoubojstva. Nakon burnaprizora u kojem najbolji drug Bajsi}u spo~itava neprilagodljivostdru{tvenoj realnosti, Bajsi} uznemiren odlazi. Na tojse to~ki svr{etak filma prstenasto povezuje sa samim po~etkom.Bajsi} rastreseno hoda ulicom, penje se na neboder ibaca. Detekcija je kompletirana, saznajemo klju~ni okida~zbog kojega Bajsi} ~ini protestni suicid.^ini se gotovo nevjerojatnim da je autor Protesta isti onaj~ovjek ~ije smo ekscesne anti-modernisti~ke poetolo{ke izjavecitirali na po~etku ovog teksta. Isti ~ovjek koji prigovaramodernistima ’slobodu makaza’ i zagovara ’najjednostavnijemogu}e pripovijedanje’ napisao je i re`irao film koji je rigoroznoi dosljedno modernisti~ki. Sastavljen kao pomni puzzlevi{e vremenskih razina i pripovjednih perspektiva, orkestriraniz vi{e motri{ta ne-sveznaju}ih pripovjeda~a, prstenastokomponiran i koncipiran ne kao narativni, nego argumentacijskislijed (od suicida do njegova povoda i tuma~enja— dakle, od enigme k odgonetki), Protest je takore}i {kolskiprimjer filmskoga moderniteta, film koji mnogo vi{e crpe izGra|anina Kanea, ^ovjeka koji je ubio Liberty Valancea iliAntonionijevih filmova nego iz klasika narativnoga stila.Had`i}ev hrabri iskorak u moderno o~ituje se ne samo udramskoj organizaciji nego i u temi i karakterizaciji glavnogjunaka. U svojoj sr`i, junak Protesta Bajsi} tipi~ni je had`i-}evski komunisti~ki donkihot, pravdoljubivi, nepopustljivi~istunac koji izgara za pravi~nu stvar. Njegov konflikt s dvijeradne organizacije tipi~no je had`i}evska socijalna minijatura,dru{tvenopromatra~ki kroki sli~an onom u Slu`benompolo`aju ili poslije Novinaru. Ipak, Protest ne staje na tomu.Junak Protesta Bajsi} nije samo socijalisti~ki puritanac, on jei kontroverzna, mra~na osoba, nasilnik, mazohisti~ki, konfliktnitip. Had`i} premje{ta interes s njegovih sukoba s establishmentomna njegov unutra{nji nemir. Preko motivabra~ne nevjere on razotkriva Bajsi}a kao tipi~no modernisti~kogjunaka, ~ovjeka kojega ’tjera neki |avo’, kojega nadjelovanje poti~e nemotivirani samodestruktivni poriv.Umjesto u tipi~na crvenog puritanca Bajsi} se pretvara u karaktersli~an ’suvi{nim ljudima’ klasi~ne ruske literature.Bajsi} je u tom smislu tipi~no crnovalovski lik, sli~an drugimcrnovalovskim ’an|elima garava lica’ poput \imija Barke izKad budem mrtav i beo @ivojina Pavlovi}a — stalno je u kovitlanju,neprilago|en je, osu|en na neizbje`nu tragediju.Upravo takav protagonist, sigurno najuzbudljiviji od svihHad`i}evih, Protest kvalificira za punokrvni crnovalovskifilm. Jer, Had`i} je i prije i poslije Protesta imao socijalnokriti~kih filmova. Ali, crni val u ~istom obliku, kakav reprezentirajufilmovi @ivojina Pavlovi}a, Aleksandra Petrovi}a,Krste Papi}a i Bate ^engi}a, ne svodi se samo na socijalnukritiku ili analizu. On uklju~uje sveobuhvatni pesimisti~kipogled na svijet u kojem je tragedija nu`na posljedica svakeljudske te`nje, a dru{tvena je kloaka fizi~ka projekcija sveukupneduhovne bijede u kojoj likovi `ive. U ikonografskomje smislu Slu`beni polo`aj film koji neusporedivo vi{e izgledakao crni val nego Protest. On proziva dru{tvene anomalijena na~in crnog vala, mnogo preciznije i o{trije nego Protest.Ali, Slu`beni polo`aj ipak nije crnovalovski film, dokProtest to jest. Protest je to~ka na kojoj se Had`i} najvi{e pribli`ioi modernisti~kom estetskom modelu i crnovalovskojpoetici radikalne dru{tvene negacije. Ne samo zbog toga, toje i najuzbudljiviji Had`i}ev film.Tri sata za ljubav (1968)Razdoblje svoje vrhunske kreativne forme Had`i} je zaokru-`io odmah nakon Protesta, svojim sljede}im filmom, Tri sataza ljubav. Rije~ je o naslovu koji tako|er pripada u vrhoveHad`i}eve filmografije. I premda Tri sata za ljubav kvalitetomstoji uz bok najja~im Had`i}evim naslovima, taj film poeti~ki,tematski i po tonu posve odudara od njih. Mladena~kiji,le`erniji, orijentiran na `enske likove, za~injen novovalovskimstilskim obilje`jima, taj film bitno odska~e od drugihHad`i}evih klasika, koji su uglavnom bili tematski ozbiljni,mrki, po ambicijama socijalnopanoramski, osovljeni okotragi~nih uspravnih figura (naj~e{}e mu{kih) ideolo{kih martira.Ako za Had`i}ev opus vrijedi pravilo po kojem su autorovieksperimenti u drugim temama i druk~ijim poetikamaobi~no zavr{avali nesretno, onda je Tri sata za ljubav krupnaiznimka toga pravila.Tri sata za ljubav bavi se fenomenom ku}nih pomo}nica, u{ezdesetima ve} brojne dru{tvene grupe, koja je za vrijemekomunizma sustavno pre{u}ivana po{to je u socijalisti~komdru{tvu i lingvisti~ki i ekonomski postojanje ’slu{kinja’ biloneprihvatljiv i stoga pre{u}ivan tabu. Had`i} taj tabu ru{i isecira ekonomski i emotivni polo`aj jedne ku}ne pomo}niceu tipi~noj zagreba~koj upper middle class obitelji. Ona,Maca (Stanislava Pe{i}), do{la je iz provincije i u nedostatkuposla prihvatila slu`bu kod dobrostoje}eg para (Tatjana Beljakova,Predrag Tasovac). Slobodna je tek jedno poslijepodneu tjednu, nedjeljom. Cijeli film doga|a se jedne takve nedjelje,od ranoga poslijepodneva do po~inka. Na po~etku filmagazdarica (Beljakova) nala`e Maci, koja se sprema zaizlazak, da se svakako vrati do osam, po{to je ona u operi,pa suprugu nema tko poslu`iti ve~eru. Maca izlazi i sastajese s prijateljicom Ankicom (Lenka Neuman). Ona na spojdovodi svog de~ka Zizija (Mladen Crnobrnja), a ovaj pakprijatelja Rikija (Dragan Nikoli}), ljepu{kasta `enskara naizgledpuna novca. Dva para odlaze na ples. Nakon toga Rikiodvodi Macu u gara`u gdje radi i poku{ava je obljubiti nakau~u u kancelariji. Prepla{ena njegovom izravno{}u ona21H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.