34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 204 do 219 Kolbas, S.: Analiza filmske snimke...218Zahvaljuju}i svojoj tehni~koj osnovi, film bi trebao imati obilje`ja reproduktivneumjetnosti, gdje se najbitniji parametri ne mijenjaju odizvedbe do izvedbe. I filmska bi kopija svojom neupitnom, standardnomkvalitetom, trebala biti na tragu te ideje. Prilikom izrade novihkopija nekog filma treba nu`no uzimati u obzir autorski rukopis zabilje`enu tonalitetu slike originalnih kopija. Parametri definirani tokomlaboratorijskog postupka ~itanja svjetla (koji se nu`no odvijapod rukovodstvom snimatelja), kao finalnog utvr|ivanja svjetlo}e ibojenog tona pojedinih segmenata filma, bivaju zabilje`eni u tzv. talonima,i poma`u rekonstrukciji, tj. tehni~ka su osnova za izradunove kopije filma nakon du`eg vremenskog perioda. Teorijski, takvabi dokumentacija trebala omogu}iti izradu identi~nih novih kopija ibez prisustva snimatelja, sukladno mogu}nosti izgradnji zgrade po nacrtimaodsutnog, mo`da i pokojnog arhitekta. No, to u praksi nijeslu~aj: taloni vrijede samo u identi~nim laboratorijskim uvjetima, zaisti postupak, kopirni materijal, vrstu kemije, tip kopirke, istu vrstarasvjete u kopirkama, filtre istog proizvo|a~a i sli~no. Tokom vremenastvari se ipak mijenjaju, original stari, boje se mijenjaju, i taloninisu potpuno neupitna referenca. Zatim, taloni ponekad bivaju izgubljeni,~ime stvar postaje jo{ te`a. I kao najva`nije, dio laboratorijskogtehni~kog osoblja bezobzirno name}e svoj ukus, {to je nedopustivapraksa. U na{oj stvarnosti jedini je na~in postizanja relevantnog tonafilmske kopije konzultiranje autora filma, odnosno pozivanje snimateljana ~itanje svjetla, a to se o~igledno sustavno izbjegava.Te{ko je zamisliti da neki suvremeni izdava~ naru~uje novu lekturuKrle`inih Balada Petrice Kerempuha, da malo ’popravi’ original. Noanalognu situaciju s kapitalnim djelima hrvatskog filma ne trebamozami{ljati, ona je stvarnost. Ministarstvo kulture daje, hvala Bogu, novacza obnovu kinote~nog fonda. Ali kad pritom arhitekte i projektantefilma — redatelja i snimatelja, nitko ni{ta ne pita, i kad to pre-{utno postaje uobi~ajena praksa, hvalevrijedna inicijativa poprimaobrise kulturocida. Jer to, definitivno, vi{e nije isti film.27 »Ne~iste« boje — oker, maslinastozelena, crvenosme|a, nastaju vi{estrukimmije{anjem osnovnih boja; ~esto se nalaze u ~ovjekovoj okolini.Zbog svoje ’ne~iste’ prirode, djeluju obi~no, te imaju znatan realisti~ki,nestiliziraju}i potencijal.28 Svjetla je jo{ dovoljno, motiv (lica ljudi) je osvijetljen difuznim, aliusmjerenim svjetlom osvijetljenog dijela neba, smjer kojega je upravoidealan, svjetlo nije prestrmo; ten biva krasno topao, rubovi sjena raspr{eni,sjene mekane, lagano prosvijetljene hladnim svjetlom ostatkaneba; ton cijelog prizora je toplo/hladni, naran~asto/plavi; mora bitisun~ani dan; za produkcije je va`no koliko dugo traje — u sjevernim,npr. nordijskim zemljama taj dio dana je vrlo dug; ovakvim timingomprirodno je postignuto ne{to {to se ina~e ~esto (ponekad bezuspje{no)nastoji posti}i rasvjetom.29 Usp. Pinterov pristup u Brezi (Kolbas,2001:261-263).30 Izabrani filmski format, widescreen format s proporcijama stranica1,66:1, izuzetno pogoduje elegantnim kompozicijama.31 Kao {to bi bili opti~ki filtri za omek{avanje slike, rasvjeta neprirodnogsmjera ili boje, promjena kolorita i/ili fakture slike filtrima i/ili laboratorijskimpostupcima, deformacije pokreta ekstremnim teleobjektivima,nemotivirani pokreti kamere, slow motion...32 Time mislim na slike kojima (uglavnom likovno neprosvije}eni) ljudinastoje uljep{ati svoj okoli{, poput onih na zidnim kalendarima, ali inekih tipova razglednica i dopisnica, primjerice one s ljubavnom tematikom.33 Prekrasno snimljene, estetizirane reklame dobar su primjer vizualnogidealiziranje sadr`aja, {to je upravo polarno suprotno realisti~kimtendencijama.34 Zoom na Sunce nije slu~ajan, on je, kao i ostale vizualne komponentescene, posljedica ideja izra`enih u scenariju: ...Preko njihova dijalogazvoni ti{ina, bruji Sunce, grmi Podne, kao u pijanstrvu ili ludilu...Na moru je ti{ina. Bez povjetarca. Samo more grgolji oko bokova la|e.I sunce `e`e. Ostavi vesla i sjedne podno jarbola kraj njene glave, paze}ida je ne dotakne sunce... Sunce opet zvoni kao zlatni pladanj. Raste...Na njenom tijelu titra odsjaj mora. Zlatne vijuge svjetla mijuljeoko vrata i oko bedara, i ~ini se od toga kao i da njena put podrhtava,kao da se prelijeva, tanji i deblja, blijedi i tamni, okupana toplim zrakomi Dje~akovim pogledima...35 Claudio Monteverdi: Vespro della Beata Vergine, Magnificata. Babaja,koji po vlastitim rije~ima obo`ava Monteverdija, rado citira HermanaHessea, koji u romanu Igra staklenih perli smatra da je Monteverdijevaglazba vrhunski doseg ljudskog duha.36 Grafi~ki pristup odlikuje velika ~itkost i vizualna jasno}a. Prvi preduvjetuspje{nih grafi~kih kompozicija je jednostavnost vizualnih sadr-`aja slike. [to je snimani motiv jednostavniji, a plan bli`i, {to je detaljamanje, a {to je tonalni i koloristi~ki kontrast povr{ina motiva vi{i,tim je lak{e. Jednostavne povr{ine homogenih tonova i boja idealansu grafi~ki predlo`ak.Snimateljska sredstva za dalje ’grafiziranje’ slike su npr. upotre ba jasnihkompozicijskih linija, dubinska neo{trina, te konstruiranje jasnogsvjetlosnog crte`a snimanog objekta pomo}u kontrastnog svjetla.37 Vidi obrazlo`enje o op}oj ulozi filmske rasvjete u podnaslovu Ambijentalnosvjetlo, u poglavlju Snimateljski realizam, ranije u ovom tekstu.38 Master-shot, engl. — glavni kadar, dominantni kadar, kadarmatrica, temeljni kadar, orijentacijski kadar. Master plus inserti — tradicionalnamonta`no planirana metoda snimanja scene. Prema natuknicamaHrvoja Tukovi}a u Filmskoj enciklopediji.39 Krajolik Zemlje — vodenog planeta, nu`no je vodoravan, horizontalan;time se da objasniti za{to je vidno polje ve}ine zemaljskih bi}a{ire horizontalno nego vertikalno. Iz istog je razloga horizontalni, ane vertikalni (ili kvadratni, kru`ni...) format imanentniji prikazivanjukrajolika u likovnim umjetnostima, pa i na filmu. Na~elno, to zna~ida su {iri (izdu`eniji) filmski formati, odnosno {irokokoekranski postupci(widescreen s omjerom stranica 1,66:1 ili 1,85:1, CinemaScopesustavi s omjerom stranica 2,35:1, i dr.) prirodno pogodniji za prikazivanjepejza`a na filmu, nego {to je to slu~aj sa standardnim filmskimformatom i njegovim odnosom stranica 1,37:1.40 U smislu ranije definiranih odrednica redateljskog i snimateljskog realizma,ova bi scena bila »realisti~no« tretirana izborom vizualne strategijekoja bi sugerirala poziciju neutralnog promatra~a. Kako je ranijeopisano, to nije slu~aj, ve} je u uvodu u ovu scenu primijenjen izvjestanoblik ’polusubjektivne’ vizure.41 Pritom su za do`ivljaj svjetlo}e va`ne tri ~injenice: apsolutna svjetlo-}a pojedinih ploha (ovisi o tonalitetu ploha, a na filmskom fotogramui o relativnoj ekspoziciji), zatim komparacija svjetlo}a (relativniodnos svjetlijih ploha prema tamnijima), te ugla~anost povr{ina (va`noje da li plohe apsorbiraju svjetlost i jednostavno ’bivaju osvijetljene’njome, ili veliki dio svjetlosti reflektiraju, ~ime poprimaju blje{tavizgled).42 Simbolika svjetla vrlo je ra{irena i poznata u mitologiji. ^esto se citirajurazli~iti navodi iz Biblije, primjerice: »I re~e Bog: ’Neka bude svjetlost!’I bi svjetlost. I vidje Bog da je svjetlost dobra; i rastavi Bog svjetlostod tame.« (Postanje 1,3). ^itatelju zainteresiranu za podru~jesimbolike svjetla predla`em da konzultira specijaliziranu literaturu,poput popularno pisanog, ali u tuma~enjima indikativnog Rje~nikabiblijske kulture (Fouilloux, 1999) Rje~nika simbola (Chevaliera,1983) ili sli~ne izvore.43 Kori{tenje knji`evnih predlo`aka, sklonost likovnosti u gotovo svimfilmovima, pomni tretman glazbe...44 Ovaj tekst nije najsretnije mjesto za {iroko razmatranje o elementima;najkra}e, ovdje tim terminom ozna~avam tradicionalno najzna~ajnijeprirodne pojave i gradivne tvari, simboli~ki sa`ete u zemlju, zrak,vodu i vatru, a u razra|enijim varijantama, na meteorolo{ke prilike,agregatna stanja, prolazak vremena, sve fizikalne pojave i zakonitosti,te biolo{ke ~injenice.45 Tretiranjem krajolika kao elementa ili dijela elementa46 Parafraza biblijskih citata: Postanje 2,7 i 3,19; Knjiga Propovjednikova3,19 i 3,20, i dr.47 Ovaj pristup nije potpuno nepoznat u svjetskim razmjerima, no zapa-`a se da je ~e{}i u filmovima formom neoptere}enih ’trivijalnih’ `anrova,poput horora ili znanstvene fantastike. Kod deklariranih umjetni~kihautora novijeg razdoblja, dala bi se argumentirati teza o zna-~enjskom kori{tenju svjetla kod Krzystzofa Kieslowskog, u tom smislumu je najbitniji film Dvostruki Veronikin `ivot (La Double vie deVéronique,1991, snim. Slawomir Idziak).H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.