34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 204 do 219 Kolbas, S.: Analiza filmske snimke...stu, mogu zapaziti mogu}u simboli~ku razinu, ali obi~no tekako je ona op}eg zna~enja i povezana s drugim simboli~kimznacima.No svjetlo ipak mo`e predstavljati predlo`ak i biti tretiranokao filmski motiv. Kako svjetlo, ta neuhvatljiva i eteri~na pojava,mo`e uop}e biti slikovni motiv? To najprije vodi pitanjukada svjetlo mo`emo vidjeti, a kada ne. U zraku, prozirnommediju, samo svjetlo uglavnom ne vidimo. No ako uzraku ima ~estica pra{ine, dima ili vodene pare, svjetloodjednom postaje jasno vidljivo. Isti je slu~aj sa drugim prozirnim,ali gu{}im medijima, poput vode i stakla, tu svjetlolako biva ’uhva}eno’, a svjetlosni trag zamjetan. Mo`emo vidjetii posljedice svjetlosnog djelovanja svjetla na ~vrstepredmete. 41 Svjetlo posredno detektiramo i prema posljedicamanjegova djelovanja — sjenama. Ipak, najdoslovniji jeput za ’vi|enje svjetla’ pogled na svjetlosne izvore. Nedvojbenomo`emo vidjeti Sunce i Mjesec, svije}u i `arulju, nebeskisvod i prozor u ku}i. Kako ih mo`emo vidjeti, tako mogubiti i predmetom snimanja. To su dodu{e motivi koji i osvjetljavajuprizor (posebno pri snimanju s postoje}om svjetlom),te samo o postupku filmskih autora ovisi da li }emo svjetloprepoznati kao filmski motiv, {tovi{e kao motiv s odre|enimzna~ajem.Svjetlu se naj~e{}e pripisuju pozitivna ili afirmativna svojstva,svjetlo predstavlja Dobro, svjetlo je od Boga, a mrak jepraznina bez Bo`jeg dodira. 42 Zato neki oblici (izvori) svjetlamogu funkcionirati kao sna`ni simboli, {tovi{e, moguimati op}eprepoznatljivo, amblematsko zna~enje: Suncesimbolizira `ivot — kada izlazi, ozna~ava po~etak i nadu, azalaz govori o svr{etku; sun~evi zraci kroz oblake znak subo`anskog. Svije}a predstavlja produhovljenost i simbol jevjere. Ovim `elim tek upozoriti na neizbje`ne simboli~ke konotacijetih motiva, jer oni ih i imaju, htio to filmski autorili ne. Op}a simbolika mo`e djelovati i unutar filmskog iskaza,jer film ipak nije ’pusti otok’, nije kulturolo{ki izoliran.To pogotovo vrijedi za autora poput Babaje, kojemu su interkulturalnost,interjezi~nost i intermedijalnost bitneodrednice; 43 bitno je i njegovo gotovo usputno, ali u opusupermanentno bavljenje katolicizmom. U autorskom bavljenjusimbolima le`i opasnost banalizacije (a u njihovoj analizipostoji opasnost neopravdane mistifikacije), no Babajinaje poetika simbolima pro`eta na profinjen na~in. Na nekolikova`nih mjesta u filmu, Babaja svjetlo tretira kao element,44 po~elo, odraz praiskonskog. Kako Babaja manipulirasvjetlom na razini globalne metafori~nosti filma? On voliprikazivati elemente, zemlju, more, Sunce; u tom se kontekstumo`e razumijevati i njegovo op}e bavljenje pejza`em; 45me|utim, za neposredno metafori~no djelovanje va`niji suelementi u detaljima prikazani. Oni su ovdje i u funkciji pri-~e, i u funkciji globalne metafore (»Prah si i u prah }e{ se pretvoriti...«46 ). To se odnosi i na kadrove rahle zemlje neposrednopovezive s metaforom, ali i na one koji obuhva}ajudruge aspekte elementarnog, kao {to su more i Sunce. Zametaforu je bitna ba{ veza elemenata, svjetlo-more, svjetlozemlja.Kad se ustrajava na detalju prosijavanja zemlje, u situse kroz usitnjenu zemlju pojavljuje i Sunce (prilikom zaokru-`ivnja scene prosijavanja na groblju, potkraj filma), ~ime povezujedva elementa, zemlju i Sunce. Ti kadrovi imaju i li-Nereo Scaglia u Izgubljenom zavi~ajukovno-ugo|ajnu ulogu; no, kako upozoravaju}e traju, dobivajui zna~enjsku dimenziju. U barci, Sunce je prikazano kaokatalizator dje~je erotske avanture (dje~ak gleda djevoj~inegrudi, u kadru vidljivo Sunce ga jarko grije, lagani zoom premaSuncu...). Odrazi Sunca u moru sada povezuju druga dvaelementa, Sunce i vodu, a titravi odrazi sunca s morske povr{inena licima protagonista, uklju~uju i njih u tu igruiskonskih elemenata.Babaja ovdje sun~evo svjetlo tretira kao prirodni element irazmatra njegova zna~enja, {to je netipi~an filmski postupak.47 Svjetlo se u ovim scenama moglo tretirati kao jedanod elemenata, jer svjetlo ranije tokom filma nije bilo upadljivokori{teno kao oblikovni, ve} samo kao prizorni element.Sad je trenutak da se sjetimo Trbuljakova rasvjetnogrealizma ambijentalnim svjetlom, koje dodu{e osvjetljava, alisamom svojom prisutno{}u, samim postojanjem u prizoru.’Poruka’ je ovog i ovakvog svjetla implicitna: ono povezujesada{nji trenutak s iskonskim, kozmi~kim i Bo`anskim. Svjetloje ovdje, na neki na~in, po~etak beskona~nosti. Njemuse, ba{ kao i Monteverdijevoj glazbi, pripisuju transcendentnasvojstva: ono ima mo} povezivanja elemenata, pro{lostii sada{njosti, duhova mrtvih i `ivih, ~ovjeka s Univerzumom.Sa filmsko-pripovjeda~kog stanovi{ta, ti su svjetlosni bljeskoviva`an rekvizit kojim Babaja radi iskorak od narativnogprema umjetni~kom filmu. I to je trenutak u kom gledatelji,ovisno o svojim afinitetima, polariziraju stavove da li je rije~o prizemnoj pseudoumjetni~koj mistifikaciji, ili o djelu vrhunskogumjetni~kog dometa. Uz svu skepsu koju gajim premaumjetni~kom filmu, sam se priklanjam ovom drugom.Babaja se i u drugim svojim filmovima usputno bavi ’poezijomobi~nih stvari’ 48 — u {to se mo`e ubrojiti prikazivanjesvakodnevnih predmeta, elementarnih pojava poput meteorolo{kihprilika, i arhetipskih situacija uop}e. Bitno mjestome|u njima zauzimaju elementi, te opti~ki i svjetlosni efekti,49 {to bi moglo postati i predmetom zasebnih prou~avanja.H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.215