34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 204 do 219 Kolbas, S.: Analiza filmske snimke...svojom gotovo metafizi~kom naravi — te tako dobivamostilsko trojstvo, koje ~ine realizam i umjereno estetiziranje uslici, a izrazita stilizacija u glazbi, ali i u globalnoj kompoziciji,odnosno globalnoj strukturi filma.O slikovnoj kompozicijiPrimijenjeni tip slikovne kompozicije u ovom filmu usko jepovezan s ritmom filma, pa i s tipom filmske rasvjete. Kakose ta tvrdnja mo`e obrazlo`iti?U filmu su kompozicije u cjelini uravnote`ene, pripovjednofunkcionalne, istovremeno i ’obi~ne’, i likovno profinjene.Kompozicija je bitan element estetiziranja u Izgubljenom zavi~aju.No prisjetimo se nekih prikaziva~kih na~ela u filmu:prizori su sadr`ajno, mizanscenski i scenografski reduciranisamo na bitno, a prizorna radnja prikazivana je kontinuiranodugim, mirnim i {irokim kadrovima pri ambijentalnimosvjetljenju.Razra|enost kompozicija pri tom pristupu mo`e biti ve}anego u filmovima druga~ijih prikaziva~kih strategija. Zbogduljeg trajanja kadrova gledalac je u mogu}nosti istra`ivatikadar, i tu mogu — i trebaju — fino zaigrati iznijansirane’slikarske’ kompozicije nje`nih polutonova i razra|enihkompozicijskih linija. Ovaj je pristup o~igledno opre~an’grafi~kim’ filmskim kompozicijama, koje likovno pojednostavnjujusliku 36 i time pogoduju brzoj percepciji, brzomusvajanju sadr`aja kadra te br`oj smjeni kadrova. Grafi~kesu kompozicije ba{ tim svojim odlikama esencijalno filmske;one se ~esto rabe za prikazivanje akcije — {to je akcija `e{}ai kadrovi kra}i, to slika mora biti ’grafi~kija’. No grafi~kipristup ovdje ipak nije primjeren, jer sadr`ajno ~esto jednostavneBabajine kadrove ne treba jo{ i likovno pojednostavnjivati— to bi, {tovi{e, moglo i {tetiti, jer se gledala~ko okobrzo zasiti prejednostavna likovnog sadr`aja i besciljno lutaslikom, {to lako rezultira dosadom. Naime, oblikovanje grafi~kihkompozicija ({to se odnosi i na film u boji) posti`e sei djelovanjem filmske rasvjete, crtanjem svjetlom. 37Kad kadrovi traju tek koliko je potrebno za prijenos osnovnihinformativnih sadr`aja — a kadrovi grafi~ke fakture takvii mogu biti, gledalac nije u prilici baviti se analizom slikovnihelemenata, na primjer ambijentalnom motivirano{}usvjetla; tada svjetlo ne mora biti ambijentalno, bez problemamo`e biti grafi~kih kvaliteta i sumnjive uvjerljivosti. Ali produljili se trajanje kadra, situacija se mijenja. Crtanje svjetlomvi{e nije neupitan pristup, jer gledalac u duljem kadrumo`e svjetlosni crte` lako do`ivjeti artificijelnim i la`nim; akad se uz to po~nu sustavno koristiti i {iri planovi, stvarmo`e postati jo{ neugodnija. Crtaju}e svjetlo doslovce izdvajasnimane objekte od pozadine, {to mo`e imati dvije (uovom kontekstu) nezgodne posljedice — gubitak osje}aja integriranostisnimanih objekata s njihovom okolinom, s ambijentom,{to vodi do, u doslovnom smislu, smanjenju stupnjaprikaziva~ke realisti~nosti, kojoj autori cijelo vrijemete`e.Tako s vizualnog aspekta gledano, {to su kadrovi duljeg trajanja(tako|er i: {to su sadr`ajniji i obuhvatniji, {to su {irihplanova, te {to su stati~niji), potreba za vizualnom jednostavno{}u,pa i ’grafi~kim’ rasvjetnim pristupom se smanjuje,a potreba za vizualnom slo`eno{}u (za razra|enijim kompozicijama,finijom tonalnom i koloristi~kom paletom, ambijentalnomuvjerljivo{}u, te izvjesnom pastelno{}u i meko-}om u rasvjeti) raste. Tada nas to vodi promi{ljenijim kompozicijskimrje{enjima, kao i profinjenijoj, vjerodostojnijojrasvjeti. Ta se tvrdnja generalno ne odnosi na pojedina~neH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.213