34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 204 do 219 Kolbas, S.: Analiza filmske snimke...tusvjetlo; u ovom filmu se to mo`e odnositi na nekoliko kadrovaunutar sekvence piknika i {i{anja ovaca. Me|utim, utaj ’estetski paket’ ide i primjena uskokutnika, koji zbija perspektivui ~isti kadar od suvi{nih detalja, {to dubinskom neo{trinom,{to redukcijom prostora koji zahva}a. Sad se mo-`emo prisjetiti analiziranoga uvodnog kadra pastorale i njegovihelegantnih, ~istih ploha. Po~etni kadar filma, slika sitnogbroda koji polako napreduje preko velike plave povr{ine,tako|er se mo`e smatrati estetiziranim zahvaljuju}i dobroodabranoj putanji broda i vizualnoj ~isto}i prizora. Jednostavnagra|a slike vrlo je pogodna za kreiranje dojmljivihkompozicija; a kompozicija je tako|er bitan element estetiziranja.30 Slika mora biti savr{eno komponirana, na njojmora vladati red i ravnote`a, op}i sklad. Zapravo, slika bivau klasi~nom smislu estetizirana, kad su estetizirani svi likovnielementi slike — kompozicija, svjetlo, boja, boja svjetla,pokret..., ili kad estetiziraju}i elementi prevladavaju. Svakako,rije~ je o kumulativnom djelovanju vi{e slikovnih ~inilaca.Estetiziranje, kao uljep{avanje u {irem smislu, vrlo je popularan,ali i opasan stvarala~ki princip. To je neprestano balansiranjepo rubu. Slika koja izgleda gotovo savr{eno uzmalo neodmjerenosti lako postaje sladunjavom i prelazi granicuki~a. No, Trbuljak uspijeva stvari dr`ati pod nadzorom,i sve izgleda vrlo dobro. Vjerujem da sve ipak po~inju s Babajinomiskreno{}u; on vjeruje svojoj poetici, i ne stidi sesvoje poezije. I, naravno, slikovnim estetiziranjem koristi sefunkcionalno, tamo gdje mu pripovjedno poma`e, a ne tektako, da uljep{a sliku. Eroti~na scena na barci izme|u dvojemladih prava je vizualna ’orgija’, estetizirana u najve}oj mjeriu kojoj je u ovom filmu i{ta estetizirano. Tu bi bilo korisnorazmotriti kojim se elementima Trbuljak i Babaja u filmukoriste kao estetiziraju}im, a kojima ne. Estetiziranje se provodiprizornim elementima (smjerom i bojom svjetla — ambijentalnosvjetlo mo`e biti neo~ekivano lijepo; zatim refleksima,kompozicijom, elementima scenografije), i tek osnovnimfilmskim tehni~kim sredstvima (odmjerenim izboromobjektiva, blagim pomacima zuma, ekspozicijom i sl.). Neprimjenjuju se nikakvi neprizorni pojavni elementi (u slikuse ne uvodi ni{ta {to ne pripada snimanom prizoru), niti slikovnaizra`ajna sredstva koja se ne koriste ni u ostalim dijelovimafilma. 31Time dolazimo do pojave paradoksalnog, ali utemeljenogpojma estetiziranja realiteta ili prizornog estetiziranja — {tootprilike zna~i estetiziranje sadr`ajnih elemenata prizora. Sadr`ajnisu elementi i ina~e, kad god je o estetiziranju rije~,ipak primarni. Prije formalnih zahvata, prije umjetni~kogtretmana, va`an je sam izbor motiva. Estetiziranjem se nastojepobuditi ugodni osje}aji, zato se jeftino estetiziranjeponajprije zasniva na prikazivanju odgovaraju}ih, sladunjavihmotiva — sun~evih zalazaka, jesenjeg li{}a u protusvjetluili zimskih krajolika, ~ime su definirani ~itavi likovno-fotografski`anrovi; 32 jo{ ako je tu kakva ljepotica ili ljubavnipar... Tako je i za do`ivljaj filmskog prizora od temeljne va`nostijesu li glumci stvarno lijepi ljudi, jesu li im kostimi lijepi,i nalaze li se u lijepom ambijentu. Filmski ’estetski paket’podrazumijeva sve to garnirano lijepom fotografijom,{to se pak odnosi na lijepo svjetlo (podsjetimo se, u ovom212filmu na~elno je to prizorno svjetlo), zatim na izbor objektivai pa`ljiv pristup dubinskoj o{trini, mirno kadriranje, dobrekompozicije, sklad boja, odmjerene pokrete i sli~no,uglavnom na trud prepoznatljiv u aran`iranju fotografije.Kako je jasno da je aran`iranje neprijatelj realizma, postajeo~igledno da i ukupno estetiziranje nije na liniji realisti~kogprikazivanja, naprotiv, mo`e se smatrati da sna`no estetiziranjaslabi, potire ili razara realisti~ke prikaziva~ke elemente. 33U sceni mladoga para na barci objedinjeni su svi elementikoji se smatraju romanti~nim i idili~nim (i koji su time op}amjesta estetiziranja), i oni tematski, i oni formalni. Sadr`ajnova`ni elementi jesu: mladi par, osama, ljeto, more, sunce,povjetarac, bijeg, erotika, ~ar otkrovenja, a elementi formalnogzna~aja: bliski planovi, odli~ne kompozicije, reduciran,pastelni kolorit, objektivi `ari{ta oko srednjeg, umjerena dubinskaneo{trina, sun~evo svjetlo, Sunce u kadru, 34 ljulju{kanjebroda, ljeskanje mora, refleksi Sunca i refleksi broda umoru. Pojavno, dakle, ni{ta izvan prizora, a formalno tako-|er ni{ta neuobi~ajeno. Scena u barci vrhunac je pastorale, i,iz perspektive filmskog junaka, dje~aka, ne{to najva`nije ilinajljep{e {to mu se dogodilo (poslije toga mu sve ide nizbrdo:slijede o~ev ukor i izdaja kontesice, suo~avanje s nepravdama,razo~aranje ocem...), pa je zbog toga bilo va`no daupravo ta scena bude vizualno estetizirana. No zbog svegaizlo`enog, umjesto estetizirano snimljena, umjesnije je re}iestetizirano uprizorena.Kako se estetiziranje definira op}im nastojanjem da se stvariprika`u lijepima — {to ljep{ima, a ponekad i ljep{imanego zapravo jesu, postoji trajna opasnost pretjerane idealizacije,kojom se motivu la`no pripisuju svojstva kojih on ustvarnosti nema. Slikovno estetiziranje u Babaje funkcionirau mjeri u kojoj korespondira s na~elom istinitosti, a to je uovom filmu vrlo dobro. Babaja vjeruje u stvarnosnost filmskeslike — i svojim izjavama, ali i va`nije, djelom — to izaspekta estetizacije zna~i, prvo, na~elom da se ljepota ostvarujeljepotom u kadru, a ne pretjeranom likovnom obradomi, drugo, stanovitim gradiranjem prizornih ljepota tijekomfilma. Sekvence su pro{losti ne samo idili~nije, ’pastoralnije’(osim scene izlova ribe, koja ima rustikalno opor ugo|aj)nego i urednije, skladnije od scena sada{njosti. Sude}i po neurednimprizorima raspjevanih hipija na brodu po~etkomfilma, ili dvori{ta u kojem N. zatje~e strane turiste, Babajinasada{njost komparativno dobiva i dimenziju neure|enosti,kaosa, {to nije te{ko dovesti u vezu i s prikazanim i s konotativnimpovijesnim zbivanjima, ali i s posljedi~nom rezignacijomglavnog lika.Estetiziranje u ovom filmu jest i nije bitna fotografsko-stilizacijskaodrednica. Jest po tome jer je fotografija ipak ’poljep{ana’,ali nije izri~ita stilizacija zato jer je to poljep{avanjenenasilno, nearan`iraju}e. Tako ovo prizorno estetiziranjeide podruku i s op}enito realisti~kim, i s djelimi~no pastoralnimtonom filma.Me|utim, ne smije se izostaviti zna~enje glazbe, koja je iznimnobitna u cijelom filmu, a ovoj sceni daje izniman ugo|aj,i koja upotpunjava postupak estetizacije integriraju}i prikazanozbivanje u neku nad-razinu. 35 Glazba je u ovom filmumo`da najstiliziraniji element — i time {to je neprizorna, iH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.