34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 204 do 219 Kolbas, S.: Analiza filmske snimke...Ivo Gregurevi} u Izgubljenom zavi~ajuprljavosme|e — Šsivo — crno-bijeloš. Jedina je jarko obojenaploha u cijeloj sceni crveni povez na glavi mladoga seljaka,koji funkcionira kao upadljivi kolorist~ki akcent. Taj jeseljak latentno incidentan lik, ve} se u ovoj sceni ljuti i prigovara.Spomenuti bi crveni rubac, zbog svoje razlikovnostiod ostatka prizora i karaktera crvene boje, mogao biti anticipacijomagresivnosti ovog lika i njegova kasnijeg sukoba sgazdom (ali mo`da i slu~ajnost koja tijekom snimanja nikomnije zasmetala).Monokromatizam na du`u stazu mo`e postati zamoran. Plavonebo koje se povremeno pojavljuje u prizoru, kao i blistavidetalji grozdova, zato djeluju kao dobrodo{lo vizualnoosvje`enje. No njihovim pojavljivanjem nije bitno naru{enprincip prizorne redukcije, koja djeluje potpuno spontano, uovoj sceni stvarno ni{ta nije prearan`irano.[to je u ovoj sceni — s aspekta kolorita — zapravo reducirano?Kolorit scene ovisi o bojama u prizoru, o kolorituispred kamere. Redukcija se zato i odnosi na boje u prizoru— na izbor odre|enih boja, na raznovrsnost boja, na njihovukoli~inu (povr{insku zastupljenost) te na njihovu kakvo-}u (zasi}enost). I, budu}i da je film vremenska umjetnost,odre|enu ulogu igra i trajanje pojedinih koloristi~kih komponenata.Reducirano je sve: boja je u prizoru broj~anomalo, nisu raznovrsne, prigu{ene su, zauzimaju razmjernomalu povr{inu u kadrovima, a kad se i pojavi kakva intenzivnijeobojena ploha, sitna je u prizoru, a i traje prili~nokratko.Prizorima reduciranih boja, kao {to su bezbojni, kamenosivipejza`i, iznimno odgovara ambijentalno svjetlo, jer se razlikeu boji svjetla jasnije zapa`aju na akromatskoj podlozi.Kad je toplim svjetlom primjerice osvijetljena povr{ina neketople boje, ukupni }e bojeni ton biti intenzivniji, ali na neutralnom}e uzorku biti lak{e razlikovati nijanse boja uzrokovanefinim mijenama svjetla. I u ovom aspektu nailazimo naskladno dopunjavanje, i me|uovisnost elemenata filma krozpovezanost koloristi~ke prizorne redukcije i ambijentalnogosvjetljenja. Istina, u sceni vinograda iskori{ten je tek minimumatraktivnih elemenata ambijentalnog svjetla, tu se prijemo`e govoriti o prikazu te{kog rada po sun~anoj jari. No,kad otac i sin jutrom dolaze u vinograd, sjene na kamenju uzputeljak jasno su plave, a kad predve~er natovarena karavanaodlazi prema selu, kameni je krajolik lagano obojen crvenimsvjetlom zapadnog neba (u ovim nijansama mo`emou`ivati samo uz dobru kopiju filma). Ovakve jutarnje i ve~ernjeperiode izme|u izlaska/zalaska sunca i mraka snimateljineobi~no cijene, nazivaju}i ih magic hours, 28 zbog njihovihposebnih svjetlosnih i koloristi~kih kvaliteta.EstetiziranjeRibari u interijeru snimani su jednostavno, bez stra`njegsvjetla, 29 {to pridonosi rasvjetnoj realisti~nosti scene. Noosvjetljavani su svjetlom pa`ljivo biranog smjera, koji }e istaknutireljefnost lica i doprinijeti njihovoj izra`ajnosti. Tu semo`e govoriti o nekim elementima za~etaka slikovnog estetiziranja,jednom od bitnih oznaka slikovnog pristupa uovom filmu. Gdje mo`emo sresti estetiziranje, kako ga prepoznati,~ime opisati? To su svi {minkerski, dojmljivo ’ukra-{eni’ i ’lijepo snimljeni’ prizori. U sceni izlova ribe to su,osim spomenutih ribarskih lica, primjerice i prizori lupanjaveslima, kad voda pr{ti u protusvjetlu. Uz ideju estetiziranjasvjetlom lako se ve`e sintagma ’lirsko’ ili ’romanti~no’ pro-211H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.