34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 3 do 38 Pavi~i}, J.: Igrani filmovi Fadila Had`i}azi rije~ pohvale za Protest i pi{e kako je to »svakako najboljiHad`i}ev film«. 78 Dodu{e, Protest nije poput Slu`benoga polo`ajaili Novinara bio nagra|en u Puli, tada mo}noj festivalskojinstituciji i formalnom arbitru javnog filmskog ukusa.Ali, tu ~injenicu ne treba tuma~iti kao znak rezerviranostisuvremenika prema Had`i}evu filmu. Rije~ je naprosto otome da je godina 1967. bila nedvojbeno najja~a i istinskimremek-djelima najplodnija godina u cijeloj povijesti jugoslavenskogfilma. U iznimno brojnoj godi{njoj produkciji te su1967. me|u ostalim snimljeni Sakuplja~i perja AleksandraPetrovi}a, Breza Ante Babaje, Bu|enja pacova i Kad budemmrtav i beo @ivojina Pavlovi}a, Jutro Puri{e \or|evi}a, Crneptice Eduarda Gali}a, Kaja, ubi}u te Vatroslava Mimice teLjubavni slu~aj ili tragedija PTT slu`benice Du{ana Makavejeva.U tako o{troj konkurenciji samih klasika neki su dobrifilmovi logi~no pro{li lo{e, 79 ili su pak ostali nezapa`eni poputHad`i}eva. Osrednji odjek u Puli Had`i} je zato nadoknadiou inozemstvu. Protest je kao jedini od Had`i}evih filmovaimao stanovit festivalski uspjeh u inozemstvu. Dobioje nagradu Sidalc, s velikim je pohvalama prikazan na solidnomfestivalu u Bergamu, glumac Bekim Fehmiu tamo je inagra|en, a to mu je potpomoglo da otpo~ne talijansku karijeru.80Protest i Druga strana medalje srodni su filmovi. Povezuju ihnajmanje dvije stvari: s jedne strane uporaba `anra, a s drugepostava glavnog lika. U `anrovskom smislu i Protest kaoprovodni tvorbeni princip uklju~uje istragu koju provodipolicajac. I u ovom filmu ta istraga nije usmjerena po~initeljuzlo~ina, nego produbljenju motiva i razja{njenju postupaka,dakle, ’drugoj strani medalje’. Doga|aj kojem inspektor(Antun Vrdoljak) tra`i uzroke samoubojstvo je radnika IviceBajsi}a (Bekim Fehmiu), koji se u pol bijela dana naizglednemotivirano bacio sa zagreba~kog nebodera. FehmiuovBajsi} pritom ima srodnosti s prethodnim Had`i}evim herojima,Evom Ru`i} iz Druge strane medalje i direktorom Bo{-njakom iz Slu`benog polo`aja. I Bajsi} je ’pali an|eo’, posrnulikomunisti~ki martir — predani i marljivi radnik, sr~anaosoba neobuzdana temperamenta i visoka osje}aja za pravdu.Zbog vlastite pravdoljubivosti upada u nevolje u ~ak dvapoduze}a. Moralno posr}e time {to zbog mla|e i ne osobitomoralne `ene ostavlja obitelj. U trenutku kad se u sva|i odnjega distancira i najbolji prijatelj (Ilija D`uvalekovski), Bajsi}’flipne’ i ~ini samoubojstvo.Protest je u re`ijskom smislu vjerojatno najnadahnutiji Had-`i}ev film. Had`i}ev trenutak vrhunskog nadahnu}a o~itujese ve} u uvodnom dijelu filma, kad junak filma vrluda rastresenozagreba~kim ulicama, penje se na vrh nebodera, a potomse ubija. Prostor samoubojstva moderni je, svijetli, asepti~kiprostor zagreba~koga nebodera na trgu. Suicidu prethodiduga pripremna sekvenca u kojoj Bajsi}/Fehmiu prvoodlazi na terasu nebodera, da bi ga liftboj upozorio da je ’kavanatamo’ (kat ispod). Bajsi} potom u posve praznoj, antonionijevskiotu|enoj modernisti~koj kavani pije rakiju i pri-~a s konobarom (Dragutin Dobri~anin). Konobar prekida ti-{inu time {to pu{ta iz d`uboksa hit Grupe 220. Slijedi samoubojstvo,sjajno izre`irano i montirano kao lucidna elipsa:vidimo ruke Bekima Fehmiua na ogradi terase, ~ujemo Grupu220, a potom slijedi kadar osamljenoga konobara u tota-20lu prazne kavane. Nakon toga u kavanu ulazi neznanac zakojeg jo{ ne znamo da je istra`itelj. On pristupa konobaru,priop}i mu {to se dogodilo, a potom iz subjektivnoga kadravidimo kako dolje na plo~niku le`i ve} prekriveno Bajsi}evotijelo.Ta enigmati~na, elipti~na, izvrsno snimljena i montirana scenasamo je najfiniji primjer Had`i}eva dojmljiva rada u Protestu.I ostatak filma re`iran je u sli~nom stilu. Filmom dominirajuefektne uporabe prostora (od vrlo sirotinjskih domodernih i mondenih), sugestivni krupni planovi, ekspresivnidetalji tijela. Tijekom cijeloga filma Had`i} provodi (sebirelativno nesvojstvenu) strategiju understatementa, u kojojse klju~ni motivi vi{e re`ijski nagovije{taju nego izravno izri-~u. Gluma je i ovdje minimalisti~ka, nagla{eno filmska. Fehmiuje kao komunisti~ki mra~ni antijunak upravo sjajan,tako da nije ~udo da mu je Protest iskovao inozemnu reputaciju.I ostali su glumci izvrsni, sve do bogate lepeze epizodistaiz radnog kolektiva (osobito `enskih — {to je svojevrsnaHad`i}eva specijalnost).Po na~elu strukturiranja Protest je, kako je spomenuto, nekavrsta socijalnoga detektivskog filma. Pri~a o Bajsi}evu `ivotusla`e se kao patchwork iz kronolo{ki pomije{anih odsje-~aka njegove biografije koje pripovijedaju njegovi bli`nji, alii protivnici: najbolji prijatelj (Ilija D`uvalekovski), supruga(Nada Suboti}), tvorni~ki portir (Milan Srdo~), zamjenik direktoras kojim je u zavadi (Boris Buzan~i}), na kraju i Bajsi}evdrug iz zatvorske }elije. S motri{ta tih ljudi rekonstruirase Bajsi}eva povijest: rad na gradili{tima po zabitima, rutinskibrak, nevjera koja jo{ vi{e muti Bajsi}ev du{evni mir,sukob u prvom poduze}u koji zavr{ava fizi~kim obra~unomi ka`njavanjem, zatvor, zapo{ljavanje u drugom poduze}u,sukobi s nepo{tenim vodstvom. Na kraju filma otkrivamo iposljednji kamen~i} u mozaiku: da je Bajsi} u spisima zamjenikadirektora prona{ao direktorovu pismenu uputu da muse da otkaz.Zanimljivo je da se klju~ni motivi koji govore o Bajsi}evubuntu i socijalnoj neprilago|enosti detekcijski razotkrivajukasno. Tek nakon pola sata filma doznajemo da je Bajsi} dobiootkaz, a na~in na koji je to on sam saznao razotkriva setek u finalu. Dobrih tridesetak minuta filma treba da bismosaznali da je Bajsi} ostavio obitelj. Pogotovo se kasno u filmupojavljuje motiv Bajsi}eva sukoba s birokracijom. To sedoga|a u prizoru u kojem se Bajsi} su~eljava s direktoromprve tvrtke, starim partizanom prema kojem gaji stanovitipatrijarhalni respekt. On direktoru prigovara zapo{ljavanjenovih ljudi preko veze dok se stari radnici otpu{taju. Direktorna to reagira dobrohotno patroniziraju}e, ali sukob zao{travaantipati~ni birokrat Molnar. »^udim se da stari komunistpada na takve trikove« veli Bajsi} direktoru, »vi steovakve tipove u ratu strijeljali«. Scena se doga|a u sobi u kojojje iza sugovornika mural s motivom partizanskog rata,{to dopunski politizira dru{tveni konflikt.Premda je osnovni strukturalni princip Protesta detekcijski,znatan dio retrospekcijskih epizoda od kojih Had`i} gradiBajsi}evu povijest ne doznajemo u policaj~evoj istrazi, dapa-~e — mnoge }e me|u njima policajcu ostati do kraja nepoznanica.Takvo odstupanje od detekcijskih konvencija Had-H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.