12.07.2015 Views

34/2003 - HFS

34/2003 - HFS

34/2003 - HFS

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (<strong>2003</strong>), br. <strong>34</strong>, str. 204 do 219 Kolbas, S.: Analiza filmske snimke...sklonosti i, ubrzo zatim, kad pla~em zavr{ava sekvencuodrastanja. No u ovom filmu krupni planovi imaju i sasvimspecifi~nu ulogu: jasno nazna~uju promatra~ku perspektivu,jer ovdje je filmsko izlaganje podre|eno vizuri glavnoglika. 13 Tako|er, krupni planovi op}enito, a pogotovo kad suovako intonirani, poma`u gledateljskoj identifikaciji s prikazivanimlikom, a to je u ovom slu~aju lik dje~aka.Miljenko Mu`i} u Izgubljenom zavi~ajuSnimateljski realizamTemeljno snimateljsko realisti~no sredstvo u ovom filmu jestsvjetlo. Dok Pinterov pristup u Brezi karakterizira tek op}enitirasvjetni realizam, 14 Trbuljakovo je svjetlo uglavnom autenti~no.Zamjetno je, naime, uspje{no nastojanje da se svjetlopredstavi sastavnim dijelom prizora, ne~im {to organskipripada snimanom ambijentu. Sada dolazimo do onih me|usobnihpovezanosti razli~itih elemenata filma koji ovu analizu~ine te{kim poslom: govore}i o svjetlu, moramo se vratitina na~in kadriranja i va`nost ambijenta. Ambijentalnosvjetlo, nazovimo ga uvjetno tako, potpoma`e op}eniti realizam,op}u uvjerljivost scene. Ali i obrnuto, cjelovito i {irokoprikazani ambijenti, te kontinuitet filmske radnje, dajusvrhu takvu svjetlu i ~ine ga ’mogu}im’. Primjer: N. i kontesicau spominjanoj sceni razgovora na brodu po~etkom filma(u sada{njosti) osvijetljeni su ili, bolje re~eno, osjenjenisu arhitekturom nadsvo|a brodske palube, koje u prizoru nevidimo, ali time ga osje}amo; tek je dubina kadra, morskapu~ina, pravilno eksponirana. U nekom drugom redateljskompristupu, s druk~ijim kadriranjem i trajanjem kadrova,efekt ambijentalnog svjetla mo`da ne bi bio dobro rje{enje.No ovdje ambijentalno svjetlo sa svojim pojavnim ’nesavr{enostima’dobro funkcionira — za duga trajanja kadra zabavljenismo i razabiranjem slabije vidljivih pojedinosti, tako daprizor, unato~ dugu trajanju i relativnom pojavnom siroma{-tvu, ne postaje vizualno dosadan. 15Miljenko Mu`i} i Neda Spasojevi} u Izgubljenom zavi~ajuili posebnost lika, odnosno likova. No to ne mora biti povezanos negativnim emocijama. I ovdje se to ~ini kao po{tovanjeprivatnosti likova i po{tovanje integriteta ambijenta.Time se ambijentu, kao istaknutoj pozornici zbivanja, pridajeposebnije zna~enje. No, ovakvim ekonomiziranjem planova,redatelj u krupnom planu dobiva mo}no oru`je, jer, kadbiva primijenjen, krupni plan djeluje kao sna`no redateljskomije{anje, kao nagla{avanje odre|enog u prizoru, kao vidnastilizacija. Krupnih planova u filmu ima vrlo malo (uo~iosam ih tek ~etiri), ali unato~ kratkome trajanju svi imaju sna-`an emocionalan naboj i promi{ljenu funkcionalno-zna~enjskunamjenu. Svima je prikazan isti lik, dje~ak: prvi put po-~etkom introspekcije, njime se otvara spominjana scena udvori{tu; druga je primjena na barci, gdje stje~e prva erotskaiskustva; tre}i put kad biva svjedokom o~evih incestuoznih208Ambijentalno svjetloAmbijentalno je svjetlo termin koji se danas poistovje}uje sasnimanjem pri niskim svjetlosnim razinama, i uglavnom zna-~i isto {to i postoje}e svjetlo. 16 [to se ti~e Izgubljenog zavi~aja,ni ta konotacija nije bez osnove, tim vi{e {to je film nastaou doba trendovskog uzleta postoje}eg svjetla. 17 Me|utim,ovdje se terminom ambijentalno svjetlo koristim u {iremsmislu, za ozna~avanje specifi~nosti rasvjete razli~itihambijenata bez obzira na svjetlosnu razinu, i bez obzira nadob dana, prostorni smje{taj (interijer ili eksterijer) i sl.Op}a je funkcija filmske rasvjete postizanje svjetlosne razinepotrebne za korektnu ekspoziciju, zatim modeliranje objekata,separiranje planova, reguliranje svjetlosnoga kontrasta tekoloristi~ko i tonalno ujedna~avanje razli~itih filmskih scena.Koristiti se rasvjetom ne zna~i dakle samo ’rasvijetliti’ paupotreba rasvjete nije ograni~ena samo na no}ne ili samo nainterijerne situacije. Op}enito govore}i, u filmu se rasvjetomtretiraju i dnevni eksterijeri. Rasvjetom se korigiraju ’nesavr-{enosti’ dnevnog svjetla, mo`e se promijeniti njegov karakteri smjer, pa i ukupni tonalitet scene. Pritom se zate~enosvjetlo ne zanemaruje, nego se kalkulira i s njim. Uspostavljenurasvjetnu konstrukciju tada ravnopravno sa~injavajuelementi zate~enoga svjetla i elementi filmske rasvjete. Obi~-H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>34</strong>/<strong>2003</strong>.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!