34/2003 - HFS

STUDIJE I ISTRA@IVANJASilvestar KolbasAnaliza filmske snimke: Izgubljenizavi~aj Ante BabajeUDK: 778.53:791.44.071.1 Babaja, A.Izgubljeni je zavi~aj 1 jedno od onih finih djela koje je vrlote{ko sa`eto analizirati. Film je dojmljiv, bogat i slojevit, ali~ini se analiti~ki nereprezentativnim. Naime, vrlo je kompaktan,djeluje kona~no, dovr{eno i nepromjenjivo ({to jekarakteristika savr{enih djela), i te{ko je ’u}i’ u njega, u tuma~enjesmisla njegove strukture. Sve se komponente filma~ine ~vrsto povezanima, i prili~no je te{ko, ako ne i besmisleno,neku od njih u analiti~ke svrhe izolirati. No ako semalo bolje zagleda u strukturu filma, mogu se susresti brojneme|uovisnosti i uvjetovanosti, koje nude odgovore za{toje ne{to napravljeno ba{ tako, ili za{to je ba{ to bilo odgovaraju}eili najbolje rje{enje. Ipak, ~ini mi se da bi izlaganje takveargumentacije, poduprto razlo`nom i sustavnom analizom,koja bi destrukturirala film na vi{e razina, postalo preopse`no.Iz tog }u razloga krenuti obrnutim redom, od nekihsvojih zaklju~aka (rezultata analiti~kog truda, ali i slobodnihimpresija), koje }u nastojati primjerima objasniti i argumentirati.U tu svrhu bit }e nu`no objasniti i redateljevugeneralnu strategiju, te njegovu poziciju prema filmskoj slici:{to, odnosno koji sadr`aj on slikom pokazuje, i kojim seredateljskim postupcima pritom slu`i. U tom kontekstu bit}e razmotrena primijenjena snimateljska sredstva i osobnidoprinos snimatelja, te kona~no vrednovana izvedbenauspje{nost, i smisao pojedinih komponenata.Dok mu je u Brezi ishodi{te bio uvjetni ’naturalizam’ (kojisam tada nazvao »antipastoralnim programom«), u Izgubljenomzavi~aju razli~iti se elementi Babajina pristupa sastaju uistoj to~ki, koja se mo`e nazvati ’realizam’. Sadr`ajni se realizamostvaruje na {irem planu, te`njom za autenti~nim prikazivanjemodre|enog razdoblja, sredine i likova. Ne sporimBabajine uspjehe na tom planu, no osobno mi vi{e imponiraju,i kao takvi me vi{e zanimaju formalni aspekti, kojipoma`u da neki prizor smatramo manje ili vi{e realisti~nim.S vizualno-re`ijskog stanovi{ta realisti~ki se pristup ogleda ukadriranju, pokretima kamere te manipuliranju planovima itrajanjem kadrova, odnosno ritmom filma. Sa snimateljskogabi aspekta bili va`ni tretman svjetla, ali i kompozicija, koloritte primjena objektiva.No ~ine se va`nim i tretman ambijenta, pitanje hotimi~nogili nehoti~nog estetiziranja slike te granice realizma: gdje Babajinrealizam prestaje, a po~inje ’umjetnost’, artificijelnost?[to je s, Babaji obi~no najva`nijim, globalnim principima —vizualnim stilizacijama, reduktivno{}u, repetitivno{}u i metafori~no{}u?Realizam, iako vrlo bitan, nije jedini stvarala~kiprincip zastupljen u ovom filmu. Analiti~ki }e posao zatobiti slo`en.Redateljski realizamBabajin je realizam vidljiv u neinterveniranju u prizor (barem{to se slike ti~e), pu{tanju da se prizor odvija bez ’izvanjskog’stvarala~kog upletanja. Kako je takav zahtjev nemogu-}e potpuno ostvariti, to se zapravo odnosi na diskretan, minimalisti~kiredateljski postupak, koji daje privid redateljskognemije{anja u prikazivanu pojavnost, 2 te sugerira pozicijuneutralnog promatra~a. Taj je princip vidljiviji unutarblokova sekvenci, i onih povijesno-etnografskih, i ovih suvremenih,dok prijelazi koji odjeljuju vremensko-zna~enjskirazlikovne sekvence djeluju i kao o~igledna stilizacija.Va`an je tehnolo{ko-produkcijski kontekst nastanka Izgubljenogzavi~aja. Kao redatelju realisti~kih te`nji, Babaji jepojava lagane i prijenosne, terenske tonske kamere (Arriflex35 BL), bila poput ispunjenja sna. Tonsko snimanje na terenudopu{ta glumcima ve}i stupanj improvizacije u tekstu, 3ali i u mizansceni. Na snimatelja to postavlja zahtjeve zafleksibilno{}u, {to se op}enito odnosi na {iri scenski prostor,pokretljivost kamere te izbjegavanje krute rasvjetne konstrukcije.Ovo je prvi Babajin film napravljen na taj na~in.Pogledamo li za primjer dvije sekvence — dolazak na{eg junakana otok, te prvu introspektivnu sekvencu, koja prikazujeizlet s kontesom — pojavljuju se u vizualnom smislu karakteristi~neto~ke:— kadrovi-sekvence— {iroki planovi— va`nost ambijenta— dugo trajanje kadrova— motivacije rezova: trajanje kadrova definirano trajanjemradnje— ponavljanje istih planova nakon reza (iz kadra u kadar)— dubinski kadrovi (dubinski o{tri)— diskretne vo`nje— odmjereni ritam, mirni kadroviNekoliko je dijalo{kih scena predstavljenih u jednom kadru,koje traju do zavr{etka dijaloga i odlaska nekog od likova.Monta`ni rez biva motiviran zavr{etkom cjelovite prizorneradnje. Takve su primjerice scene susreta N.-a s kontesicom205H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.