34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmBilje{ke1 He worked all time (Ellis, 2000:167).2 Grierson’s career at any given time always looks as if five men werebearing his name (Ellis, 2000: 62).3 Tada je izlazilo 6000 ameri~kih novina na neengleskim jezicima. Jedandio obja{njenja enormne popularnosti stripova u Hearstovim iPulitzerovim novinama nalazi se vjerojatno u toj ~injenici.4 Pi{u}i o Flahertyjevu filmu Moana on je iskovao pojam ’dokumentaran’(u re~enici »Naravno, Moana kao vizualni sa`etak doga|aja izdnevnog `ivota poline`anske omladine ima dokumentarnu vrijednost«/»Of course Moana, being a visual account of events in the dailylife of Polynesian youth, has documentary value«). Francuski filmskikriti~ari koristili su rije~ documentaire kao oznaku za filmske putopise,dok Griersonovo shva}anje pojma documantary dolazi od latinskogdocere, {to zna~i ’u~iti’. U istom smislu, kao i Grierson, taj jetermin dodu{e rabio Boleslav Matuszewski jo{ 1898, ali tek je nakonGriersona pojam ’dokumentarni film’ naj{ire prihva}en.5 Osim pojma ’dokumentarni film’ pripisuje mu se autorstvo i nad vi{edrugih filmskih pojmova, na primjer ’eskapizam’ kao oznaka za neanga`iranifilm koji nudi samo beskrvnu zabavu tako {to bje`i (escape)od bitnih problema.6 Aithin, Ian u British Cinema Book, 1997:61.7 Naravno, postoje brojne studije i knjige kakva je Winstonova u kojimase upravo Griersona optu`uje da je ’romantizirao tvornice’ i pravio’oglas za establi{ment’ te da je dokumentarnim filmom zapravoprodavao britanski imperijalizam na isti na~in kako Hollywood prodajeameri~ki. Svrha ove studije nije da se bavi tim kritikama, stoga sena njima ne}u zadr`avati dulje od konstatacije da ve}ina od njih patiod vrlo le`erna pristupa povijesti. Naime, te kritike gotovo da uop}ene uzimaju u obzir op}i povijesni kontekst u kojem je Grierson djelovao,stupanj tehnolo{kog kao i razvoja demokracije i puku ~injenicuda je on po~eo djelovati u filmu kada je taj medij bio jedva dvadesetgodina star.8 U skladu s efeknom definicijom Johna Hustona o razlici izme|u igranogi dokumentarnog fima: »U igranom filmu prvo pi{ete scenarij paonda snimate. U dokumentarnom filmu prvo snimate pa tek onda pi-{ete scenarij.«9 Film se bavio ubrzanim naoru`avanjem Japana i u spikerskom tekstunajavljivao udare japanske avijacije na ameri~ko tlo: »Limited in crusingrange to some fifteen hundred miles and mounting less than ahundred heavy-calibre guns, the tactic of th Japanese battle fleet mustbe to strike swiftly and hard before the combined srength of the UnitedStates and Britain can be massed against them./Ograni~enog akcijskogdjelovanja na nekih petnaest stotina milja i opremljeni sa manjeod stotinu topova te{kog kalibra, borbena taktika japanske flote morabiti da udari sna`no i brzo prije nego ujedinjene snage SAD i Britanijemogu okupiti protiv njih«.10 Naravno, tu ima iznimaka kakav je recimo film Maska Japana (Maskof Nippon, 1942), gdje se rasisti~ki govori o Japanu i poni`ava japanskakultura i religija, oboje se naziva primitivnim i barbarskim.11 Citat prema Mazurkewich, 1999:202.12 Navodno je sam kanadski premijer Mackenzie King intervenirao kodIrwina da ostavi McLarena na miru.13 Jasno, naslje|e ratne propagande nije sasvim nestalo, ve} je djelomi~nouporabljeno u ’hladnom ratu’. Tako recimo film iz progama Slobodagovori (Freedom Speaks) iz 1953, pod naslovom Njema~ka,klju~ Europe predstavlja Sovjetski Savez u ulozi koju je doju~er imalaHitlerova Njema~ka.14 Ironija je da je Oscar, nagrada koju je McLaren ina~e potpuno ignorirao,dodijeljen filmu kao ’najboljem kratkom igranom filmu’.15 McLaren je navodno ~ak tvrdio da u lutka-filmu nije stvoreno »ni{taumjetni~ki vrijedno« (Mazurkewich, 1999:32).16 Doslovce prve ra~unalne animacije ra|ene su u NASA-i, kao i na Institutuza tehnologiju u Massachusettsu (Massachusetts Institute ofTechnology) tijekom 1960-ih, potom filmski eksperimenti koje je radioJames Whitney, radovi Stana Vanderbeeka (Poemfields, 1967-9),Lillian Schwartz (Pictures from a Gallery, 1976) i spomenutog PeteraFoldesa.17 »Norman allways credited me, but the world credited Norman/Normanmi je uvijek odavao priznanje, ali svijet je odavao priznanje Normanu«,zapisala je Lambert u svom dnevniku svjedo~e}i o svojevsnomspolnom rasizmu kakav oduvijek vlada u svijetu filma.H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.203