34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani film~injenica da su ~ak tri dobitnika Nagrade za `ivotno djelo naAnimafestu u Zagrebu autori koji su prete`no radili za NFB.To vjerojatno najve}e priznanje koje animator mo`e zaslu`itipripalo je Normanu McLarenu, Caroline Leaf i Paulu Driessenu.Te{ko je zamisliti neki drugi studio u svijetu koji bimogao ostvariti takvo dostignu}e.Umjesto zaklju~ka: otvoreni krajBéla Balázs: »^ak i najvjerniji portreti, s najboljom sli~no{}u,ako su umjetni~ka djela, reprodukcije su ne samomodela nego u istoj mjeri i umjetnika.«U svojoj knjizi Animation: genre and autorship (Animacija:`anr i autorstvo) Paul Wells ka`e da se svjetska animacija manje-vi{erazvijala u oporbi i otporu prema ameri~koj kulturnojdominaciji, u ovom slu~aju prije svega Disneyjevu modelu,suprotstavljaju}i joj se ugra|ivanjem vlastite tradicije ikulturnog naslje|a u nacionalne animacijske produkcije.Iako postoji mnogo argumenata kojima se mo`e dovesti upitanje ova perspektiva, vrijedi zapaziti da su mnogi studiji{irom svijeta ustrajavali na uporabi svoje autohtonetradicije lijepih umjetnosti, mitologije i kulturnih imperativada bi diferencirali vlastiti rad u odnosu na ne{to {tobi moglo biti smatrano formom prilago|enom ameri~komumjetni~kom i kulturnom imperijalizmu. Kinesku animaciju,na primjer, ~esto karakterizira kaligrafski pristup,^esi i Slovaci se pozivaju na svoju dugu tradiciju lutkarskogteatra u svojim lutkarskim animacijama, dok ruskianimatori prioritiraju kola` i grafi~ke forme u svojim radovima.(Wells, 2002:2)Animaciji mlade kanadske dr`ave i nacije Grierson je ponudioideju multikulturalizma i me|usobnog upoznavanja svakogod brojnih komponenti {arenoga kanadskog mozaika,internacionalizma i demokratskog konsenzusa, filma kaosredstva edukacije i promicanja demokracije te svog idealisti~kogpristupa filmskom realizmu. To {to se izgradilo natemelju Griersonovih ideja i aktivnosti, osim {to je, o tomete{ko da itko mo`e imati dileme, apsolutno najvi{i domet upodru~ju umjetni~ke animacije, ujedno je i mo`da najva`nijikoncept produkcije, distribucije i uop}e filmske prakse alternativandominantnom holivudskom modelu unutar cjelokupnezapadne kulture. Jedinstvena osoba u povijesti filma iuop}e medijske civilizacije, John Grierson u naslje|e nam jeostavio viziju jedne druk~ije produkcije pokretnih slika, zasnovanuna sponzorstvu i prosvije}enom utjecaju dr`ave, realisti~nimpremisama i shva}anju da film ne mora biti samoHollywood i samo igrana {arena la` sa zvijezdama, da nemora biti ’globaliziran’ i da ne mora biti ’proizvod’ poputMcDonald’sova sendvi~a ili Coca-Cole.Animacija je ponajvi{e zahvaljuju}i utjecaju NFB-a i op}enitokanadske produkcije postala internacionalni medij, odprodukcijske razine pa do ideja i poruka koje se putem togmedija prete`no emitiraju. Internacionalizam je imanentananimaciji onako kako to definira poznati producent LindaSimensky: Svatko tko `eli zapo~eti karijeru u podru~ju animacijeuvi|a neizbje`nost da na izvjesnoj to~ki njegov fokusmora biti internacionalisti~ki, neovisno u kojem je podru~juanimacije specijalist. (Pintoff, 1988:97) Predrasude, rasizam,fa{izam, fundamentalizam, netolerancija i druge bolestii devijacije suvremenoga svijeta nisu nikada stanovali umediju animacije, {to je svakako dobrim dijelom posljedica~injenica da se animacija u znatnoj mjeri razvijala na osnovuGriersonovih ideja i filozofije.Sa svakom Griersonovom pojedina~nom idejom se i ne moramoslagati, mnoge su se od njih uostalom pokazale utopisti~kimai naivnim, ali njegovo stajali{te da film ima smislasamo ako zastupa odre|eno stajali{te i propituje dru{tveneokolnosti te traga za slikama koje ne samo da odra`avajustvarnost vremena u kojem je film nastao nego aktivno utje-~u na dru{tvene promjene potvrdilo je svoju vrijednost iunutar animacije, osobito u konceptu animiranoga dokumentarcakojim je u animaciji primijenjena Griersonova formulao kreativnom tretmanu stvarnosti. Taj se koncept pokazaovrlo plodonosnim kako za kanadsku tako i za, na primjer,britansku animaciju ne samo iz tridesetih godina pro{-log stolje}a, kada se razvijala pod Griersonovim neposrednimvodstvom i utjecajem, ve} i u moderno doba. Veliki usponbritanske animacije tijekom 1980-ih u okrilju produkcijeChannel 4 jasno pokazuje da primjena Griersonovih modelai koncepata nije ograni~ena samo na Kanadu. EricaRussell radi ’meklarenovsku’ seriju ’plesnih’ filmova zasnovanihna likovnom ugo|aju i osje}ajnosti afri~ke umjetnosti,Joanna Quinn uvodi feministi~ki pristup humoru i seksu usvojim filmovima kakvi su prije svega Ve~er kad djevojkeizlaze (Girls’ Night Out, 1986), dok Nick Park u CreatureComfort (1990) ve} sti`e dotle da parodira koncept animiranogadokumentarca, doslovce ponavljaju}i postupak izklasi~nog dokumentarnog filma Housing problem tako {to’intervjuira’ `ivotinje u zoolo{kom vrtu o uvjetima stanovanja.Njegov kolega i suradnik Peter Lord koristi se iskustvimadokumentaristi~kog pokreta direct cinema uporabom takozvanemetode ’muha na zidu’ dok ’snima’ `ivot glavnoglika u svom Going Equiped (1989), Paul Vester u Odvedeni(Abductes, 1994) vizualizira autenti~ne intervjue s ljudimakoji tvrde da su razgovarali s izvanzemaljcima. Brojni su, naravno,i drugi primjeri kako iz kanadske i britanske tako ianimacija drugih zemalja koji potvr|uju da fleksibilni jezikanimacije omogu}uje najizbru{enije izraze ’realnog’ koji uop-}e mogu postojati unutar kinematografske forme; animatoriu`ivaju u istra`ivanju tanke granice izme|u plauzibilne ’realnosti’i o~evidnog ’nadrealizma’ stoga {to tako eksponirajula`nost objektivnosti i dalje, {to je jo{ va`nije, homogene ideolo{keizvjesnosti i iluzornu stabilnost kulture. (Wells,1997:43)Kona~no, iz aspekta same animacije, mo`da najva`niji u~inakGriersonova utjecaja unutar razvoja tog medija jest ~injenicada je ve} odavno nemogu}e ignorirati animaciju nana~in kako je to, na primjer, ~inio Siegfried Kracauer u uvodusvoje Teorije filma, gdje ovako obja{njava za{to se nije bavioanimacijom: Film je veoma kompleksan medij, tako da jenajbolja metoda da se dopre do njegove sr`i ta da se baremprivremeno zanemare njegove manje va`ne primjese i varijacije.(1965; Uvodne napomene)201H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.