34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmokrutnosti u Maca se vratila jednako bogat kao u Averyja.Barkerovi su aduti i crte` izveden valovitom ’drizenovskom’linijom uz pozadinu ra|enu na ~elu kako bi se dobilo isto zasi}enjei intenzitet prednjeg i stra`njeg plana te otkva~enicrni humor koji se zasniva na o{trim kontrastima izme|u karaktera~ovjeka koji postavlja dinamit pod vlastitu ku}usamo da bi se rije{io simpati~ne, slatke mace koja se, suprotnonjemu, smije{i ~ak i kad je zavezana za tra~nicu dok se zahuktalivlak pribli`ava.Dvije sestre kona~no je remek-djelo Caroline Leaf, ~ija jenajva`nija dimenzija istra`ivanje `enstvenosti u dva radikalnorazli~ita `enska karaktera.Za razliku od njezinih prethodnih filmova, ovaj je ra|enprema scenariju same autorice prvobitno zami{ljenu kaoigrani film zasnovan na Bulgakovljevu romanu Majstor iMargarita. Na samom po~etku vidimo blistavi plavi ekran ukojem je bijelim paralelnim linijama ucrtan pliva~, mu{karackoji doplivava na kopno. Iz natpisa koji se pojavljuje naekranu znamo gdje je isplivao: »There are islands in the wideblue sea where people hide away/Ima otoka u {irokom plavomoceanu na kojima se ljudi skrivaju.« Potom vidimo tamniekran u kojem su zelenkastim linijama nagovije{teniobrisi prstiju ruku i nogu, ma~ke {to sjedi na prozoru, posu-|e, prepoznajemo ruke koje lijevaju kavu u {alicu, svjetlostra~unalnoga ekrana te prste koji udaraju po tastaturi. Figurenam polako postaju jasnije i mi ulazimo u mra~nu sobu,svijet dvije sestre, od kojih je jedna darovita spisateljica ViolaGé, a druga Marie, koja skrbi o ku}anstvu. Dolazak strancau njihov `ivot i tektonski poreme}aj koji je time izazvanizra`en je putem sve ja~eg prodiranja svjetlosti u sobu u kojoj`ive dvije sestre. Stranac dr`i Violinu knjigu u kojoj jepro~itao svaku rije~ i zaljubio se u autoricu. Tek tada vidimoViolino u`asno unaka`eno lice na kojem dominiraju deformiraneusne (prvobitni naslov filma bije je Burnt Mouth/Spr-`ene usne). Strancu to me|utim uop}e ne smeta, te se Violaprvi put usu|uje iza}i na svjetlost {to Leaf daje {ansu da animiranekoliko nezaboravnih sekvenci u kojima svjetlo milujenjezino groteskno nagr|eno lice. Dok Viola do`ivljuje lijepetrenutke u dru{tvu svog obo`avatelja, dotle se o~ajnaMarie zaklju~ava u mra~nu sobu strahuju}i da }e izgubiti sestru.Kona~no, Viola upisuje posvetu u stran~evu knjigu ivra}a se u ku}u, u svoj `ivot koji dijeli sa sestrom. Vidimoiznova dnevne rutine dvije sestre; jedna obavlja ku}anskeposlove, a druga pi{e. Jedina je razlika da je sada ne{to vi{esvjetla u sobi.»Svagdje okolo su morski psi, sretne smo {to imamo jednadrugu«, izgovara lik Marie zaklju~nu repliku tog iznimnogintimisti~kog djela i nedvojbeno velike `enske pri~e i istodobnopri~e o `enama.Film je realiziran grebanjem filmske emulzije tankim iglamai nano{enjem alkoholnih boja izravno na 70-milimetarskufilmsku vrpcu Imax i potom kopiran na obi~an 35-milimetarskifilm. Efekt ostvaren tom tehnikom je gravura u pokretu,sugestivan crte` uz majstorsku manipulaciju svjetla i sjene,te tekstura `ive, fluidne alkoholne boje vi{estruko uve}anena ekranu, {to nas sve skupa uvodi u za~udan svijet nagranici zbilje i ma{te, jave i sna.Bobov ro|endan (Bob’s Birthday, 1995) tandema AlisonSnowden i David Fine, ra|en u koprodukciji NFB-a s britanskimChannel 4, bavi se jednim od najklju~nijih trenutaka u`ivotu svakog mu{karca, njegovim ~etrdesetim ro|endanom.[armantni crte` i funkcionalna animacija opisuju taj kriti~andan u `ivotu zubara Boba, ~ije crne misli o prolaznosti i starostikoja se neumoljivo pribli`ava poja~avaju njegovi pacijenti,koji neprestano pri~aju o postotku samoubojstava u~etrdesetogodi{njaka ili ga oni stariji od njega tje{e tako {toga uvjeravaju da su ~etrdesete najbolje doba u `ivotu. Na vizualnomje planu slika njegova raspolo`enja prikazana krozuveli fikus u njegovoj ordinaciji s kojeg neumoljivo otpadajulistovi usprkos trudu njegove asistentice, koja se ~ini se nebavi ni~im drugim do zalijevanjem cvijeta raznim kemikalijama.Kod ku}e je supruga Margaret priredila iznena|enje;sve~ani ru~ak i mnogo gostiju koji su se sakrili u njegovojdnevnoj sobi, spremni da na suprugin znak isko~e s pjesmomHappy Birthday. Iznena|enje me|utim prire|uje Bobkoji se pojavljuje bez donjeg dijela odje}e i po~inje naglasogovarati njihove prijatelje, skrivene goste, i vrije|ati suprugu.Kona~no, u sjajnom finalu Margaret i Bob se pomire i odlu-~e da }e njegov ro|endan proslaviti negdje vani ostavljaju}izbunjene goste u njihovim skrovi{tima.Poruka je filma jednostavna i sna`na: malo se toga mo`e u~initiprotiv prolaznosti, mo`da jedino ignorirati je.Bobov ro|endan nagra|en je Oscarom, koji je do{ao kaokruna napora ambicioznoga producenta Angusa McLeana,koji je svojim entuzijazmom ulio novu krv u NFB devedesetih.Iz filma je nastala serija Margaret i Bob, ali, kako to obi~nobiva, nastavci nisu bili ni pribli`no zanimljivi i duhovitikao original.U malom remek-djelu apsurda La salla (1996) drugi ’prerijskianimator’ Condie, kao i Barker glazbeno obrazovan (pijanisti kompozitor), stvara animiranu ’operu’ u 3D-tehnici.To je prvi put da se neki otprije svjetski afirmiran klasi~nianimator koristi ra~unalom u realizaciji filma. Cijela ’radnja’smje{tena je u sobu — reljefni prostor u kojem lijeno plovefigure i predmeti, a glavni lik topom ga|a lebde}e krave iistodobno pjeva ariju iz nonsens-opere La salla. Film karakterizirajuzakrivljene perspektive, potpuno i{~a{eni prizori ukojima umjesto kukavice iz sata ispadaju ljudi-samoubojice,sobom se kre}e riba na kota~ima, glavni lik igra ko{arku svlastitom glavom, telefon zazvoni i iz slu{alice ispada kravakoja se zabija u junakov nos u skladu sa refrenom ’opere’:»Moments ago I had everything. Now there’s a cow in mynose/Malo~as sam imao sve, a sada imam samo kravu unosu.«Condie je definitivno razbio strah od ra~unala u animatora ipotvrdio da je to samo novo, mo}no sredstvo koje stoji naraspolaganju umjetnicima, nikako ne i ’kraj animacije’, kakosu se neki pla{ili. Da je kompjutorizacija samo sljede}a evolutivnaetapa poru~uje Condie uo~ljivim detaljem, na ziduiza luckastog ’pjeva~a’ nalazi se slika iz autorova najpoznatijegfilma The Big Snit.199H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.