34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 3 do 38 Pavi~i}, J.: Igrani filmovi Fadila Had`i}afilm prije {pice po~inje, vra}a se u nju jo{ jednom na polovicii sasvim na kraju, kad se rasple}e meritum ucjene.Glavna junakinja Eva Ru`i} tipi~na je Had`i}eva individua,figura palog an|ela. Ona je, sli~no junacima Slu`benog polo-`aja ili Protesta, svojevrstan komunisti~ki svetac/martir kojiunato~ uspravnu karakteru i moralnoj ispravnosti u jednomtrenutku sagrije{i pritisnuta okolnostima. Rije~ je o repetitivnoji tipi~no had`i}evskoj situaciji koja odaje eti~ki slo`enautorski univerzum. Utoliko je neobi~nije {to su gotovo sviostali karakteri filma neobi~no manihejski i plo{ni. [to seucjenjiva~a Farka{a ti~e, on je fizionomski i tipski zanimljiv,ali izrazito neprodubljen, svedeni na golu funkciju pohlepe izlobe. To je i glavna slabost ovoga ina~e vrlo solidnog filma.Psiholo{ki je osjetno produbljeniji prikaz junakinjina brakasa suprugom Ognjenom (Rade Markovi}). Ognjen je bioEvin stariji ratni drug. Brak nije bio sretan: Ognjen je kockar,pijanac, ljubomoran, nasilan u braku, frustriran jer ga jepartija odbacila pa je premlad umirovljen i otjeran iz policije.Ognjen nakon Evina utamni~enja brzo nalazi mladu djevojkui sprema razvod, u ~emu mu asistira prijatelj (VanjaDrach), koji ga vodi odvjetniku Masisu (Buli}), starom Tr-{}aninu koji u dekadentnom gra|anskom interijeru `ivi umalom paklu sva|a sa starom talijanskom ku}edoma}icom.Rije~ je o jednoj od brojnih malih, izvrsnih vinjeta u kojimaHad`i} ocrtava multikulturalnu Rijeku.Sam lik Ognjena zanimljiviji je od heroine Eve. Rije~ je o `rtvisustava, komunistu kojega je komunizam ’ispljunuo’, ~ovjekukojeg su se poslije rata ’bojali kao vraga’ (Farka{), asad je gorak i frustriran. U tom smislu i Ognjen Ru`i} uklapase u Had`i}evu galeriju mra~nih revolucionara koje pro`direunutra{nji demon i ne mogu se pomiriti sa sada{njicom.U Drugoj strani medalje Had`i} uspje{no kri`a detekciju itriler. Najve}im dijelom film linearno i bez izrazite akcijskedinamizacije prati detekcijsku proceduru znati`eljnog inspektora.U jednom se trenutku, me|utim, klopka oko ucjenjiva~astisne, policija trikom navede Farka{a da se izda. Onse odlu~uje na bijeg. Slijedi moderno re`iran, socijalno vjerodostojan,a opet efektan finale s policijskom potjeromkoja zavr{ava na slovensko-talijanskom grani~nom prijelazu,gdje Farka{a zaustavlja grani~na policija. Druga strana medaljedakle `anrovski je hibrid koji po~inje kao whodunnit,a biva finaliziran kao triler. Takva `anrovska organizacija usljede}im }e desetlje}ima postati normativna, pa je danassvojstvena gotovo svim ameri~kim i ne samo ameri~kim trilerima,osobito psiholo{kim. Mo`da se i zato Druga stranamedalje danas doima izrazito moderno.U stilu filma mo`e se osjetiti pone{to od duha filma noir.Druga strana medalje re`irana je izrazito ekspresivno, uzobilnu uporabu vi{eplanskih kompozicija, nako{enih i bizarnihkutova kamere, o~u|uju}ih detalja jake afektivne snage.Vizualno efektan i scenografski dojmljiv (@eljko Sene~i}),film potvr|uje Had`i}evu slikarsku bri`ljivost u slikovnomaspektu filma, ali i visoku redateljsku kompetenciju. I ovaj jefilm — kao i prethodni — mnogo uspjeliji u redateljskom segmentuposla nego u scenaristi~kom, gdje je detekcijska razradakatkad nezgrapna i nategnuta.Suprotno nego {to bi se o~ekivalo u ~isto `anrovskom djelukoje u postavi likova ima i trivijalne zna~ajke, Druga stranamedalje ne zavr{ava happy endom. Naprotiv — u finalu filmamu` i policajac doznaju kako je rasplet istrage stigao prekasno:Eva se u zatvoru ubila. Had`i}, koji je ~ak i izrazitokriti~ke drame znao finalizirati neuvjerljivim happy endom,ovdje se odlu~io `anrovski film zaokru`iti tragedijom, {todosta govori o njegovu gledanju na mo} pro{losti kao silukoja bitno odre|uje ~ovjekov usud.Druga strane medalje mo`da najizravnije u cijelom Had`i}evuopusu tematizira taj tipi~no had`i}evski motiv. Pro{lostkoja visi nad glavom likova kao stalna prijetnja doista jeHad`i}eva opsesija. Slu`e}i se pozitivisti~ko-biografskimmetodom, ne mo`emo se oteti dojmu da je taj motiv u Had-`i}a duboko osobno pro`ivljen. Kao ~ovjek neslavne ratnebiografije Had`i} je proveo desetlje}a `ive}i kao uva`eni komunisti~kigra|anin. Gledao je oko sebe ljude poput LovreMata~i}a ili Kre{e Golika koji su zbog sli~nih biografskihmrlja do`ivljavali i vi{egodi{nje osobne kalvarije i profesionalnaizop}enja. Sjede}i prakti~ki na tempiranoj bombi vlastitepro{losti, Had`i} opsesivno u svoje filmove uvla~i sli~nelikove: ljude koji su unato~ ~estitu habitusu posrnuli, pojedincakoji se bore protiv `iga svojih davnih grijeha ili se gr-~evito trude a posteriori dokazati nevinost. Ti se motivi pojavljujuupravo u onim filmovima koji se obi~no dr`e Had-`i}evim najboljima. To potvr|uje u najmanju ruku dvije stvari;prvo, da su Had`i}u, kao i mnogim drugim filmskim autorima,vlastite krivnje i osvije{tena slabost filmove u~inilimoralno kompleksnijima; drugo, da Had`i}, premda naizgledantiautor, u klju~nim filmovima ima provodnu nit autorstva,opsesivni motiv koji ga se duboko ti~e i samim timete filmove ~ini dobrima.Protest (1967)Nakon Druge strane medalje, koja je u kriti~kom i komercijalnomsmislu pro{la slabije od zaslu`enoga, Had`i} je snimiojo{ jedan film u `anru revolucionarne epopeje. Bio je toKonjuh planinom (1966), partizanski spektakl s bosanskohercegova~komtemom, na~injen za tamo{njega producentaBosna film. Zanimljivo je da je scenarij filma napisao Me{aSelimovi}, knji`evnik koji }e uskoro romanima Dervi{ i smrti Tvr|ava postati jedan od najve}ih i najpopularnijih klasikaju`noslavenske proze. U trenutku nastanka filma, me|utim,Selimovi} je razmjerno nepoznat pisac koji se vi{e bavio politikomi kulturno-organizacijskim radom, a scenarij mu jepovjeren po zavi~ajnom klju~u kao Tuzlaku. 75 U filmu su glumilime|u ostalim i Boris Dvornik i Pavle Vuisi}. Film nijeostavio dubljega traga, pa ga ni komunisti~ka literatura opartizanskim filmovima ne spominje, ili ga spominje tek uzgred.76 Kopija toga filma ne postoji u Hrvatskoj, ve} desetlje}imanije prikazan, {to je i razlog za{to ga u ovom pregledune analiziram.Nakon toga uglavnom zaboravljena naslova Had`i} se 1967.vra}a dru{tveno-kriti~kim temama i snima Protest, film kojiod svih Had`i}evih kritika najvi{e cijeni. Mira Bogli}, autorica~lanka o Had`i}u u Filmskoj enciklopediji JLZ, pi{e takoo Protestu kao o »po mnogima najboljem Had`i}evom filmu«.77 ^ak i prema Had`i}u vrlo rezervirani [krabalo nala-19H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.