34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmfilm u kojem faktura slike podsje}a na linorez pokazao sesjajnim medijem u kojem je ispri~ana isto~noeuropska narodnapri~a o seoskom praznovjerju, ujedno i spomen naizumrli na~in `ivljenja u ruralnim sredinama ostvaren u jedinstvenojvizualnoj igri, glazbi, ritmu i bogatoj likovnojatmosferi.Suzanne Gervais autorica je koja se bavila `enskom psihom.Osobno je konstruirala posebnu multiplan-kameru uz pomo}koje je realizirala autobiografski Atelje (L’Atelier/TheStudio,1988), dok se u filmu O~ekivanje (Expectations,1993) bavi vlastitom trudno}om, analiziraju}i jezikom animacijesvoja du{evna stanje i na~in na koji promatra svijet tijekom’drugog stanja’.I Michele Cournoyer u filmovima se bavi traganjem po vlastitojpodsvijesti, kao u filmu Dolorosa (1989), ostvarenuuporabom pomalo zaboravljene tehnike rotoskopa, te kombiniragrafi~ke i prirodne likovne elemente. Istoj skupini autoricapripada i Clorinda Warny, osobito svojom ~udesnommajstorijom Po~etak (Premiers jours/Beginning, 1980), poetskomvizualizacijom ciklusa u kojima se smjenjuju oblici `ivota.Wendy Tilby, koja je u animaciju u{la kao velika poklonica isljedbenica Caroline Leaf, pod ~ijim je utjecajem napravila@ice (Cordes/Strings, 1991), romanti~nu pri~u pone{to nalikna George i Rosemary, o ljubavi dvoje susjeda u poodmaklojdobi. U filmu se skladno mije{aju prizori iz zbilje i ma{te, aosobit ugo|aj stvara glazba guda~kih instrumenata. @ice surealizirane u tehnici izravne metode i monta`e bez rezova,koju je Tilby ovdje usavr{ila i oti{la korak dalje u odnosu nasvoj uzor, Caroline Leaf. Kad zora svane (When Day Breaks,1999), koji je Tilby realizirala u kore`iji sa Amandom Forbis,film je o slu~ajnostima, naizgled sitnim, koje spojene ulanac zapravo definiraju na{e `ivote. To je pri~a o mladoj`eni Rubby koja se na tr`nici sudari s prolaznikom kojega zanekoliko minuta udari auto, tako da ga sljede}i put vidi mrtva,te taj incident potpuno promijeni tijek njezina `ivota.Svi likovi u filmu imaju `ivotinjske glave, a animacijska jetehnika originalna primjena prethodno `ivo snimljena materijalasa glumcima na Hi-8 filmu. Svaka pojedina~na slikapotom je fotokopirana i onda je preko njih crtano do neprepoznavanja.Efekt je ~udesan: fotokopije u pozadini piksilacijasu, dok u prednjem planu imamo ne{to {to sli~i klasi~noanimiranom filmu. S tim svojim djelom su Tilby i Forbisosvojile mnoge ~uvene nagrade, uklju~uju}i i Grand Prix uZagrebu 2000.Kona~no, uz Lotte Reininger vjerojatno najve}a `ena-animatoru povijesti, Caroline Leaf, upravo }e u Francuskoj sekcijinapraviti svoj najva`niji film, Dvije sestre (Entre deux soeurs/TwoSisters, 1991).»Sporedni proizvod dobro obavljena posla«:remek-djelaJohn Grierson: »And art — art is every song, every picture,every word that warms the faith, confirms the purposeand fires the heart.« (Umjetnost — umjetnost je svakaLabirintpjesma, svaka slika, svaka rije~ koja grije vjeru, u~vr{}ujenamjeru i `ari srce.)Umjetnost za Griersona nikad nije bila ni{ta drugo do »sporedniproizvod mnogo prozai~nijeg, ali va`nijeg posla«. Mo`ese re}i da je animacija op}enito bila neka vrsta ’nusprodukta’u studijima i agencijama koje je on osnivao, ali da je brazdakoju su ’nusprodukti’ zaorali u najmanju ruku ostavilajednako dug i dubok trag kao i dokumentarni film kojem jeGrierson davao prioritet. Usprkos velikim festivalskimuspjesima, postojanju takve fascinantne autorske osobnostikakav je McLaren, kao i drugih velikih talenata u tom podru~ju,tek s po~etkom 1970-ih animacija se u NFB-u po~elatretirati ravnopravno ostalim `anrovima i priznavao joj sestatus jednog od najva`nijih, ako ne i najva`nijih djelatnosticijele agencije.Poja~ani interes za animaciju i priznanje njezina visokog statusau NFB-u otvaraju vrata novim darovitim animatorima.Ryan Larkin nominiran je za Oscar 1970. za crtani balet Hodanje(Walking), iznimno kreativnu studiju ostvarenu variraju}imtehnikama i stilovima u kojoj je pokazao kretnje ljudskogabi}a. Kompozicija, ritam i tempo filma u duhu su apstraktnogarealizma gdje se prepoznatljive forme i oblicifunkcioniraju kao apstraktan znak. Ta je studijska vje`baosobnosti iskazana razli~itim na~inima hoda silno utjecalana modernu animaciju pa }e Larkinu, me|u ostalima, po~astodati i Zdenko Ga{parovi} s nekoliko doslovnih citata filma197H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.