34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmnjegove supruge Claire Parker, oku{a u toj zahtjevnoj, ali ~udesnojtehnici, koja omogu}uje rezbarenje u svijetlu i sjeni.U prvom filmu on gradi vizualnu kompoziciju zasnovanu naideji o umjetniku kojem polazi za rukom da u|e u vlastitoplatno i na|e se u prostoru svojih ideja, misli i emocija. FilmU prostoru misli (Le paysagiste/Mindscape, 1976) doima sekao materijalizirana halucinacija nastala na osnovi njegovihvlastitih fantazmagori~nih slika. Nakon te uspje{ne uporabeigli~astog ekrana Jodoin se upu{ta u druge projekte s igli~astimekranom od kojih je najimpresivniji film An|eo no}i(L’Heure des angels/Nightangel, 1986) realiziran u koprodukcijisa studijem Jiàí Trnka iz Praga. Jedan od najneobi~nijihautorskih timova u povijesti animacije Jacques Drouini ~e{ki animator Bretislav Pojar, specijalist za klasi~nu lutkaanimaciju,rade}i svaki u svom mediju, potpisuju tu za~udnukombinaciju lutka-filma i igli~astog ekrana. Lutka-film funkcionirakao ’realnost’, ono {to gledatelj vidi kao zbilju, doksu igli~astim ekranom predstavljene vizije oslijepljena pjesnika.Drouin je u tom filmu usavr{io igli~asti ekran prekrivaju}idijelove platna raznobojnim celuloidom te ga tako obogationovom dimenzijom — bojom.Nizozemac Co Hoedeman, ~ija }e zvijezda zablistati nakonremek-djela Kula u pijesku (Château de sable/Sand Castle),napravio je vi{e hrabrih eksperimenata za Francusku sekciju.Me|u njima posebno se isti~e Charles et François (Charles iFrançois, 1987), gorka parabola o starosti i smrti. Film opisujenajvjerojatnije posljednji susret dva starca i napravljen jeoriginalnom tehnikom u kojoj su prvo nacrtani i animiranilikovi filma da bi se poslije svaka faza pokreta izrezala i zalijepilana ~vrsti karton, koji je snimljen u trodimenzionalnomprostoru. Rezultat je toga neponovljivi efekt koji tvorikonflikt dvodimenzionalnih ’lutki’ s njihovom trodimenzionalnomokolinom.U Opera Zero (1984) Jaques Giraldeau kombinira niz tehnika(fotokopiranje, kola`-fotografije i graviranje) u pri~i zasnovanojna jednoj Shakespearevoj misli: »@ivot je pri~a kojupri~a idiot, puna buke i bijesa, koja ne zna~e ni{ta.«Piere Veilleux radi slikarske filmove ~udesne ljepote kakav jeDu{a pod jedrom (Une âme à voile/A Soul with sales, 1981),napravljen u tehnici oslikavanja cel-folija uljem.Nizozemac Paul Driesen jedan je od rijetkih autora u Francuskojsekciji koji je radio ’normalnu’ cel-animaciju, ali on je~esto zamjenjivao planove te je na celuloidu crtao uglavnompozadine, dok su figure bile u drugom planu na papiru, kakoje to slu~aj u njegovu ranom kanadskom filmu Stara kutija(Une vieille boîte /An Old Box, 1975).Jodoin je svojim entuzijazmom utjecao na znanstveni razvojcijelog studija, ne samo Francuske sekcije. Upravo je on bioinicijator rane kompjutorizacije u NFB-u. Kasnih {ezdesetihu Dr`avnom istra`iva~kom zavodu Kanade (National ResearchCouncil of Canada) zapo~et je razvoj tehnike koja bianimatorima omogu}ila uporabu ra~unala, a da ne morajuimati bilo kakvih tehni~kih znanja o njima. Crtaju}i sve ekstreme’mi{om’ Peter Foldès na eksperimentalnom modeluSEL-840 stvara jedan od prvih animiranih filmova uop}e napravljenihu ra~unalnoj tehnici, Metadata (1970). 16 Ve} usvom sljede}em filmu Glad (La Faim/Hunger, 1974) on je196mnogo ambiciozniji i stvara satiru o nezasitnom ljudskombi}u koje ne prestaje `derati pro`diru}i cijeli planet, dok nakraju ne do|e pred druge gladne ljude, koji }e pojesti njega.Iako pone{to troma, ra~unalna je animacija funkcionalna teje sasvim zadovoljavaju}i medij putem kojega je ispri~ana tapri~a.Robert Forget, koji je zamijenio Jodoina 1978, dalje stimulirauporabu ra~unala i novih tehnika na na~in da je te`i{teuvijek na autoru, a ne na tehni~aru. Razvija se takozvaniFLIP, kompjuterski sustav koloriranja i snimanja kojim jeMarc Aubry napravio Kad bi... (Si seulement.../ If Only...,1987) o dvojici pijanaca koji su izgubili vezu sa stvarno{}u.Letargija i besmisao njihova `ivljenja sjajno su izra`eni monotonomra~unalnom animacijom te je film bio zapa`en nabrojnim festivalima, uklju~uju}i i Zagreb 1988. Godinu poslijeAubri je zajedno s Hébertom realizirao Godi{njicu(L’Anniversaire/Anniversary, 1989), uz uporabu programaproizvedenog u NFB-u. Daniel Langlois razvija 3D-animacijuna ku}nom sustavu Imax, nakon ~ega ra~unalna animacijapostaje ne{to svakodnevno u proizvodnji animiranih filmovau NFB-u. Nakon {to postaje {efom Francuske sekcijePierre Hébert zavr{ava Ljudsko sjeme (La Plante Humaine/TheHuman Plant, 1996), prvi dugometra`ni animiranifilm napravljen u tehnici ra~unalne animacije.Doprinos Jodoina i Francuske sekcije Mazurkewich sumiraovako:Filmovi Francuske sekcije napadali su dru{tvene nepravde,nasilje, zaga|enje i netoleranciju. Oni su mnogo sna`niji,o{triji i mnogo vi{e politi~ni nego filmovi Engleskesekcije. Mirna revolucija u Quebecku imala je otre`njuju-}i efekt. (Mazurkewich, 1999:86)Jo{ jedna zanimljiva karakteristika NFB-a u cjelini, a Francuskesekcije osobito, jest ~injenica da su autorice bile ravnopravneautorima, a po~esto i prednja~ile u hrabrim i kreativnimeksperimentima, kao i realisti~nim pristupom koji~esto propituje `enski polo`aj u dru{tvu, potvr|uju}i takoWellsovu tezu o animaciji kao o ’feministi~kom’ mediju.Animacija je omogu}ila `enama da izraze vi|enje `ena bezinhibicija nametnutih patrijarhalnom agendom tako bliskojigranom filmu. Medij animacije ponudio je stvaranje’feministi~ke estetike’ koja efektom redefinira dokumentarnuformu koja je bila tretirana kao sama osnova filmskog’realizma’. (Wells, 1997:42)Evelin Lambart, dugogodi{nja McLarenova suradnica, bilaje ujedno i najgorljivija zagovornica njegova pristupa i filozofije.Nakon {to je dvadeset godina bila nezamjenjiva asistenticaMcLarenu (kako je on to sam isticao), a na mnogimfilmovima potpisana i kao koautorica, 17 Lambart je u 55. godinidobila priliku da radi vlastite filmove, kakav je ma{tovitkola` Pri~a o Bo`i}u (The Story of Christmas, 1973).Gayle Thomas pro{la je sli~an put rade}i kao asistentica dabi potkraj sedamdesetih iskoristila svoju {ansu i napravila jedanod prvih filmova u tehnici izravnog animiranja ispod kamere,Pri~u o bundevi (Sufi Tale, 1980). Taj monokromatskiH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.