34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmkih Inuita, i Ulica (The Street, 1976) prema pri~i kanadskogapisca Mordecaia Richlera donose joj svjetsku slavu i obilje`avajupo~etak novoga poglavlja u razvoju kanadske animacije.Ta opora pri~a za~injena gorkim humorom prve generacijemontrealskih @idova ispri~ana je tzv. direktnim metodom,crtanjem ispod kamere, snimanjem crte`a nacrtanatemperom na staklu pa onda brisanjem crte`a da bi se nanjegovu mjestu nacrtala sljede}a faza. Leaf ovdje nagla{enoupotrebljava subjektivni kadar i izravnu transformacijuobjekta u objekt, scene u scenu, bez monta`nih rezova.Velika su pri~a kanadske animacije i animatori iz pokrajineWinnipeg okupljeni u NFB-ovoj podru`nici otvorenoj 1976,poznati kao Manitoba-animatori ili jo{ jednostavnije prerijskianimatori (Cordell Barker, Brad Caslor, Richard Condie...).Njih Mazurkewich definira kao »grupa eklektika sklonihglazbi i dru{tveno neprilago|enih umjetnika sa smislomza apsurd« (Mazurkewich, 1999:156). Nadahnuti Grgi}em,a poslije u jo{ ve}oj mjeri Driessenom, oni razvijaju stil kojikarakterizira tipi~na izlomljena linija, likovi izbuljenih o~ijui golemih zuba, ludi, crazy, humor i divlji animacijski tempo,koji katkad nadilazi i onaj iz WB-filmova, te kona~no kanadskisadr`aj.Odvojeni od dva epicentra Montreala i Toronta, Manitobaumjetnici nisu progonjeni duhom Normana McLarena,niti su impresionirani neprijateljstvom Studija A prema’crti}ima’ holivudskog stila. Dok su mnogi animatorikoji su sjedili u Montrealu {lagvort za svoje filmove nalaziliu intelektualnoj europskoj animaciji, posebno onojkoja je dolazila iz zemalja Isto~nog bloka, Manitoba —animatori bili su slobodni da se ugledaju na svoje ju`nesusjede. Kulturolo{ki, oni su hibrid izme|u cerebralne europsketradicije i ameri~kog atleticizma, ’prerijski animatori’postali su neo~ekivani most, dokaz da se interkontinentalnasenzibilnost mo`e ujediniti. (Mazurkewich,1999:158)Brad Caslor je inspiriran radom screwball-klasika i majstoraslapstick-animacije Averyja, Clampetta, Tashlina, Jonesa idrugima, ali se bavi kanadskim temama i njegov humor naginjesatiri. Njegov junak Bob Dog, crtan u Averyjevu stilu,nezaposlen je i izlo`en svakida{njem jadu i sudaru s birokracijomdok traga za poslom.Richard Condie razlikuje se od Caslora po tome {to odbacujeholivudski manirizam i ve} na po~etku karijere radi autobiografskifilm Krenuti od po~etka (Getting started 1982), alimu je u sadr`aju veoma sli~an kad opisuje tmurnu svakodnevnicunezaposlenog i neuspje{nog obi~nog Kana|anina.Njegov }e najpoznatiji rad do}i 1985: The Big Snit, film kojije konceptom i formom kao i u kreaciji glavnih likova gotovoremake Grgi}eva filma Vru}a stvar, donosi mu nominacijuza Oscar i hrpu drugih nagrada na festivalima {irom svijeta.To je luckasta postmodernisti~ka vinjeta o bra~noj sva|is apsurdnim vizualnim gegovima kakav je, danas ve} antologijski,o~i-nao~ale koje `ena skida po potrebi i koristi ih kaozvonce, uz neartikuliranu i bu~nu zvu~nu podlogu dok se supru`nicisva|aju, da bi nakon pomirenja i poljupca otvorili194vrata i vidjeli da s neba prema njihovu gradu upravo slije}eatomska bomba.Preuveli~avanje i pretjerivanje u crte`u i animaciji, slobodanpokret i le`eran odnos prema gravitaciji i drugim fizi~kimzakonima, likovi ~ija je glavna osobina da su priglupi i ludikarakteristika je jo{ jednog ’prerijskog’ animatora CordellaBarkera, autora antologijskoga filma zasnovana na kanadskojtradicionalnoj pjesmi Maca se vratila (The Cat CameBack, 1988).Jo{ je jedan va`an autor koji pripada Manitoba-grupi ChrisHinton, nominiran za Oscar 1991. za svoju i{~a{enu vizualizacijupoeme kanadskoga pjesnika Wadea HemsworthaBlackfly.Iako nije iz Manitobe, crta~ underground-stripova i pisac satiri~nihigrokaza John Weldon, koji se animaciji u~io od Grgi}arade}i kao kopist i kolorist na filmu Vru}a stvar, organskipripada tom pravcu u kanadskoj animaciji. Nakon nekolikopo~etnih filmova-vje`bi razvio je svoj stil nemarnosti,nedotjeranosti i non{alancije, tako da se ~ini da je svoje filmovenapravio usput. Njegova {lampava animacija i neuredanskicozni crte` pokazali su se me|utim kao sjajna podlogaza pri~anje pri~a o jednostavnim i obi~nim ljudima u zamr{enimi neobi~nim situacijama. Njegove crtane pri~eispri~ane u le`ernom tonu uglavnom govore o suvremenomna~inu `ivota i (ne)moralu modernog, tzv. obi~nog ~ovjeka.Vrhunac Weldon dose`e 1979. filmom Specijalna dostava(Special delivery, u kore`iji s Eunice Macaulay), za koji je nagra|enOscarom. Filmski postupak obilje`ava parodiranjekonvencija film-noira i dokumentaristi~kog metoda objektivnogsnimka doga|aja. Spikerski glas u voice-overu u smrtnoozbiljnom reporterskom tonu obavje{tava nas o onome{to gledamo, a to je u golemu kontrastu s Weldonovim gotovodje~jim crte`om, bojama koje stalno trepere jer je ve}inafilma napravljena na papiru te nemogu}im ’vo`njama kamere’,koja se kada to treba provla~i i kroz klju~anicu.Glavni lik film Ralf stanovnik je tipi~noga malog gradi}a uKanadi, kojem njegova emancipirana `ena prije odlaska naredoviti trening u d`udu nare|uje da o~isti snijeg ispred vrata.Me|utim, Ralf zaboravlja na tu svoju obvezu, {to lokalnipo{tar pla}a `ivotom jer se okliznuo i slomio vrat. Ralf seosje}a krivim za po{tarovu smrt i poku{ava na}i na~ina da serije{i njegova tijela. Tako po~inje luckasti zaplet u kojem sesmjenjuju najneo~ekivanije scene te se izme|u ostalog ispostavitida je po{tar ljubavnik njegove `ene. Na kraju se svedobro zavr{ava za Ralfa koji ne samo da nije optu`en za po-{tarovu smrt nego se oslobodio i nevjerne `ene. Pravda nijepobijedila, kako je to naj~e{}e u stvarnom `ivotu.Zanimljivi filmovi nastaju i na zapadne obali, tako MartinRose u Trauna Tuh Bel Vul (1994), filmu zasnovanu na poemiEarly Birneya koju sam autor recitira, {to je dijelom izuzetnokreativne zvu~ne podloge filma, gdje se njegov glasmije{a s kondukterovim izvikivanjem naziva `eljezni~kih postaja,klizanju vlaka po tra~nicama, `amorom putnika i uop-}e ukupnom atmosferom u prekrcanom vlaku. Film opisujeputovanje vlaka od Toronta do Bellevillea, ra|en je u originalnojkola`noj tehnici, papirne lutke koje predstavljaju li-H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.