34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani film[talterom), Muzikalno prase (1965), Izumitelj cipela (1967),iz kojega }e se izroditi najuspje{niji komercijalni produktZagreb filma, serija Profesor Baltazar, te Lutka snova (DreamDoll, u kore`iji sa Bobom Godfreyem, 1979), erotiziraniremake slavnoga francuskog filma za djecu Crveni balon,koji mu donosi jedinu nominaciju za Oscar.Grgi} se od ve}ine autora zagreba~ke {kole razlikovao nagla-{enom sklono{}u ameri~koj animaciji, ne samo u sadr`ajunego i u produkcijskom obliku. Grgi} je najaktivniji autoranimiranih serija. Uz Baltazara tu su jo{ i Maxi Cat (1976),Ptica i crvek (1977), kao {to je i film Mali i veliki (1979)koncipiran kao pilot za budu}u seriju. Neki njegovi reklamnifilmovi, primjerice oni o sprejevima protiv muha, antologijskisu, a tijekom osamdesetih godina bio je anga`iran nanerealiziranom projektu cjelove~ernjeg filma Veli Jo`e.Verrall i Koenig na nekom su festivalu vidjeli Grgi}ov filmScabies (1972) i odu{evljeni odlu~ili da mu odmah ponudeposao. Grgi} prihva}a ponudu i seli se u Kanadu, gdje je,osim kao animator u NFB-u, radio i kao karikaturist i profesorna Sheridan Collegeu.Scenarij i storyboard za Vru}u stvar napravio je Don Arioli,~ovjek koji je u NFB-u imao reputaciju eksperta u kombiniranjumaksimalne kreativnosti uz istodobno zadovoljenjesvih zahtjeva naru~ilaca. Arioli je napisao scenarij za jedantipi~an obrazovni film, koji se imao uklopiti u kampanju vlade,~iji je cilj bio unapre|enje kulture stanovanja, ku}ne sigurnostii protupo`arne svijesti osobito u djece. Pri~a filmapodijeljena je u tri dijela. Prva se pri~a odvija u praskozorje~ovje~anstva, gdje vidimo kako je iz vatrenog kaosa nastalazemlja, a potom vidimo pra~ovjeka kako se smrzava u ledenimplaninama. Kona~no se Bog sa`ali na njega i podari muvatru, ali uz upozorenje da »vatra mora ostati slugom kojegse nikada ne smije osloboditi«. U drugom dijelu prikazan jepovijesni razvoj odnosa ~ovjeka i vatre da bismo u tre}em,najva`nijem, svjedo~ili o jednoj prosje~noj suvremenoj obitelji~iji su ~lanovi nesvjesnoj da su elektri~ni dijelovi poku}-stva doslovce smrtonosni i koji na kraju svojom neoprezno-{}u izazovu po`ar. Film se zavr{ava scenom kaosa, onakokako je povijest i po~ela.Grgi} se dodu{e, dr`ao osnovne linije u storyboardu, ali jepo svom obi~aju improvizirao i dogra|ivao film oboga}uju-}i ga nizom gegova, antropomorfiziranjem vatre i uvo|enjemnovih likova. Koenig mu je usprkos Ariolievim protestimadao punu slobodu improvizacije, tako da u prvom dijelufilma on ume}e sjajan geg; pra~ovjek zahvalan zbog toplinekoju mu je podarila ljubi vatru i prvi put strada od nje.Najva`nija Grgi}eva inovacija bila je da, ve} nakon {to jeposvr dovr{en layout, izmisli jedan potpuno novi lik u tre-}em dijelu, inteligentnu ku}nu ma~ku ~ija svijest o ku}noj sigurnostinadilazi onu njezinih gospodara. Iako nije uop}epredvi|en scenarijem, to je na kraju postao glavni lik u cijelomfilmu te je Arioli morao naknadno dopisivati dijaloge zanjega.Vru}a stvar je film kojim je otpo~elo novo poglavlje u pravljenjunaru~enih filmova, tako da su tragovi golema utjecajatog djela vidljivi u gotovo svim filmovima istog `anra koji sudo{li poslije, bilo da su proizvedeni u NFB-u ili drugdje.Vru}a stvarUpravo je tu Grgi} dosegnuo vrhunac, usavr{io do kraja svojgrafi~ki stil zasnovan na karikaturi izvedenoj slobodnom,nemirnom linijom te takvu likovnu osnovu karakteristi~nuza Zagreb ili UPA ujedinio s animacijskim stilom TexaAveryja i WB-animatora, oduvijek Grgi}evih glavnih uzora.Bizarnim, pomalo ’otka~enim’ humorom, zasnovanom namogu}nostima animacije da stalno prelazi granice u pretjerivanju~ak i kad govori o tzv. ozbiljnim stvarima, te sjajnomkarakterizacijom likova i komponiranjem slike u kojoj pozadinaigra aktivnu ulogu u tijeku radnje, Grgi} je inicirao cijelibudu}i animacijski stil, kojeg }e rodona~elnici biti PaulDriessen i takozvani Manitoba-animatori.Kanadizam i internacionalizamMcKenzie King: »Only a militant Canadianism can overcometwo militant racisms.« (Samo militantni kanadizammo`e nadja~ati dva militantna rasizma.)John Grierson: »Good films are international and goodfilm-makers are internationalist.« (Dobar film je internacionalani dobar filmski autor je internacionalist.)Od 1963. Kanada je slu`beno dvojezi~no, dvokulturno iistodobno multikulturno dru{tvo. Time je usustavljen mozai~kiidentitet te mlade, useljeni~ke zemlje, ~ija je kultura nastalaamalgamiranjem utjecaja sa svih strana svijeta koji seizra`ava modernim medijima u mnogo ve}oj mjeri nego tradicionalnim.Griersonove stare inicijative o me|usobnomupoznavanju Kana|ana putem filma, kao i njegova teza o internacionalizmukao dubinskom sadr`aju kanadske kulture,nanovo se afirmiraju.Na valu ponovnog interesa za kanadski sadr`aj po~etkom sedamdesetihu NFB-ovu je studiju crtanog filma sa~injen programfilmova ~iji je cilj ponovo ’predstaviti Kanadu Kana|anima’i pridonijeti daljoj integraciji svih raznolikih i {arolikihdijelova te velike zemlje. Autor programa Wolf Koenignudi nekoliko takvih projekata Caroline Leaf, Amerikankikoju je kao studenticu animacije Derek Lamb zapazio nasvojim predavanjima. S filmovima O`enila sova gusku (LeMariage du hibou/The Owl who married a Goose, 1974),animacija pijeska na staklu zasnovana na basni starosjedila~-193H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.