34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmse u NFB-u polako prelazi na video. Prva videokaseta objavljenau agenciji do{la je 1967, rije~ je o filmskoj vizualizacijipoezije Leonarda Cohena u Angelu Dereka Maya nastalu godinuprije.Godina 1967. zapam}ena je i po usvajanju loga GeorgesaBeauprésa, koji je na internom natje~aju pobijedio, me|uostalima, i McLarena. Njegov dizajn, nazvan ^ovjek koji gleda(Man Seeing), stilizirana figurica ~ovjeka koji je ruke sklopiooko crnoga kruga crtaju}i njima veliko oko, postat }eop}eprepoznatljiv simbol pod kojim }e filmovi, osobito animirani,u sljede}im desetlje}ima doslovce osvojiti svijet.Kako u demokracijama nikad ni{ta nije sigurno, to je i nakontih senzacionalnih uspjeha do{lo do radikalna kresanjabud`eta za NFB kao posljedice odre|enih promjena na kanadskojpoliti~koj sceni. Oba sljede}a povjerenika, HugoMcPerson (1967-1970) i Sidney Newman (1970-1975) bilisu u situaciji da se bore da odr`e visoke produkcijske standardeu uvjetima smanjenih financijskog priljeva. Sre}om, ustudiju, poglavito u dijelu animacijske produkcije, i dalje sesve hrabrije eksperimentira, {to napose vrijedi za francuskiodsjek pod vodstvom Renéa Jodoina. Filmove Metadata(1971) i Glad (Hunger, 1971) Peter Foldès radi na ra~unalimaNational Research Councila i time, zajedno sa jo{ sveganekoliko drugih pionira kompjuterske animacije u svijetu,otvara novu epohu u razvoju medija.Propaganda i edukacija putem animacijeJohn Grierson: »A country is only as vital as its processesof self-education.« (Zemlja je vitalna onoliko koliko je vitalannjezin proces samoobrazovanja.)John Grierson: »The basic conflict in the world today isthe battle for men’s mind.« (Temeljni konflikt u dana{-njem svijetu jest borba za ljudske umove.)Tijekom pedesetih razvila se u NFB-u neka vrsta nove ’ratne’propagande jer je jedan od glavnih naru~ilaca bilo ’ministarstvoobrane i atomske energije’ (The Defence Departmentand Atomic Energy). Zbog ’komunisti~ke pro{losti’agencije cenzura je bila `estoka, tako da je filmove u po~etkuodobravala komisija Kanadske kraljevske policije, a oatmosferi u kojoj su animatori radili u vrijeme hladnoratovskeparanoje dovoljno govore dva primjera koja navodi Mazurkewich(1999:60). Sidney Goldsmith, koji je radio navladinim propagandnim filmovima, morao je drvena vratana svojem uredu zamijeniti ~eli~nim i neprobojnim, koja suse zaklju~avala poput sefa kako neprijatelj ne bi otkrio ’tajne’na njegovu crta}em stolu. Grant Munro, koji je 1951.bio anga`iran na izradi nastavnog animiranog filma o treninguvojnih pilota, odvo|en je i dovo|en na posao u vojnugra|evinu u Ottawi u pratnji naoru`anih vojnika i bio je prisiljensve to vrijeme nositi crni povez preko o~iju.No, studio animiranog filma uvijek se dobrim dijelom zasnivaona entuzijazmu i ljubavi prema animaciji pa su i ti te{kiideolo{ki pritisci i ograni~enja prevladani. [tovi{e, kreativnianimatori uspijevali su i u takvoj situaciji eksperimentirati uformi i unijeti duha u sadr`aj propagandnih filmova. Primjertakva filma u kojem se duh opire zadanim ograni~enjima jestdebi Gerada Potertona Huff and Puff (1954) {to su ga naru-~ile kanadske zra~ne snage i Fish Spoilage Controll (1955),koji je naru~ilo ministarstvo ribarstva.Izme|u 1964. i 1967. studio animacije vodili su Koenig iVerrall da bi se Koenig potpuno okrenuo radu na vlastitim(igranim) filmovima, dok je Verrall ostao na toj poziciji do1972. To je razdoblje kada su u NFB cvjetali propagandni inaru~eni animirani filmovi iznimne kreativnosti.U filmu koji se doslovce zove Propagandna poruka (PropagandaMessage, 1974) Don Arioly uz pomo} ameri~kog animatoraBarrieja Nelsona stvara basnu o ljudima u obli~ju psai ma~ke kako jedni druge u~e da mijau~u odnosno laju kakobi mogli `ivjeti u harmoni~nu jedinstvu.Ann Cooney, producentica najuspje{nije edukativne serije upovijesti, Ulice Sezam (Sesame Street) primijenila je zapravokoncept u~enja djece putem filma da ~itaju i pi{u izmi{ljen uNFB. Kanadske vinjete (Canada Vignettes) serija je trominutnihanimaciju namijenjenih televizijskom emitiranju, ~ija jenajefektnija epizoda ona pod naslovom Francuski za po~etnike(Instant French), koja govori o deset na~ina da se ka`e»Ne govorim francuski« (»I can’t speak French«).Proslavljeni producent Derek Lamb, koji je naslijedio Verrallatako uspje{no da su za njegova vo|enja studija animiranogfilma prakti~ki svake godine neki film dobivao Oscar ili barembio nominiran te donosio nagrade s najve}ih festivala usvijetu. Lam, koji je karijeru po~eo u Engleskoj, rade}i u studijuHallas i Batchelor i bio jedan od prvih profesora animacijena visokoj, sveu~ili{noj razini (Harvard) vodio je studio`eljeznom rukom i mnogi su ostali bez posla nakon sukobas njim. Bio je frustriran pozicijom animacije unutar agencije.I sam autor animiranih filmova (Velika plja~ka igra~aka1964, Posljednji crtani ~ovjek 1973. i drugi) on je zapravosvjesno radio na radikalnom povratku Griersonova duhaunutar animacijske produkcije. Vjerovao je da je animacijapolje preko kojeg }e NFB sa sigurno{}u mo}i preuzeti pozicijusvjetskog sredi{ta instrukcijskog filma. Njegove osnovneideje Evans sumira ovako:On se nadao novoj ulozi, takvoj koja bi se mogla definiratikovanicom ’dostava robe’, {to }e re}i stvaranju izvrsnihi vitalnih filmova. Ono {to je bilo potrebno, smatraoje, bio je netko na vrhu da nadahne cijelo mjesto — netkopoput stare {kotske sva|alice Johna Griersona. Pravljenjetakvih filmova koji bi bili objavljena informacija o vitalnimtemama vratit }e publiku i dru{tveni ugled agenciji.Od jednake je va`nosti prona}i nove, mlade daroviteljude i dati im posao. (Evans, 1991:236)Tipi~an film za Lambovu produkciju jest Kompletan vodi~dobrog pona{anja za stolom lady Fishbourne (Lady Fishbourne’sComplete Guide to Better Table Manners, 1976), ~ijaje autorica Janet Perlman bila ’mladi talent’ da bi je taj filmkao i neka njezina kasnija djela, kao Nje`na pri~a o PepeljuziPingvin (The Tender tale of Cinderella Penguin, 1981) katapultiraliu A-ligu kanadskih animatora. Lady Fishbourneanimirana je provokacija ~ija je namjena da poslu`i kao poticajza rasprave u razredima o pona{anju i dru{tvenom mo-191H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.