34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani film1945), koji je ostao u distribuciji sljede}ih ~etrdesetak godinai bio prvi film koji je pokazao da kreativna animacija uNFB ne mora biti samo ono {to stvori McLaren. Dapa~e.Nedvojbeno da je u tom prvom razdoblju osnovna zna~ajkakanadskog animiranog filma, uz ratnu propagandu i McLarenovneusporedivi individualizam, bila ~injenica da je dominantniproizvod NFB-a, dokumentarni film, znatno utjecaona estetski profil onoga {to je u studiju nastajalo u podru~juanimacije. Uskoro }e se me|utim po~eti doga|ati iobrnuto; utjecaj animacijskog jezika i izraza na dokumentarnifilm (kakav je recimo Zlatni grad) i upravo ta me|usobnainterakcija animacije i dokumentarca ostat }e bitno obilje`jeNFB-ove ukupne produkcije do dana{njih dana.Prijelaz s ratne na mirnodopsku propaganduJohn Grierson: »We are what our loyalties are.« (Mi smoono ~emu smo odani.)Iako je NFB i dalje u`ivao veliku potporu na terenu pa se nastotine dobrovoljnih filmskih savjeta i klubova osnivalo {iromzemlje i u drugoj polovici 1940-ih, to je razdoblje kadaNFB bilje`i najve}u krizu u svojoj povijesti. Problem koji sepojavio pred NFB mogao se formulirati u dva pitanja: kakodalje bez Griersona i kako bez gotovo bezrezervne potporevlade koja je postojala u ratu? Donacije vlade prepolovljenesu, a sponzorski prihodi ve} su sasvim presu{ili pa se produkcijaradikalno smanjuje i velik broj suradnika ostaje bezposla. Dobra ilustracija novog odnosa prema NFB jest i ~injenicada u doba kada je SAD ve} tro{ila 10 milijuna dolarana borbu protiv komunizma i kada je osnovan tajniPsychological Warfar Comitte (Komitet za psiholo{ko vo|enjerata) pri NATO-u kojim je koordinirala upravo Kanada,NFB nije dobio povjerenje da se uklju~i u te propagandneaktivnosti zbog ’komunisti~ke’ pro{losti. Griersonov nasljednikMcLean nije uspio dobiti od vlade prava da formirateleviziju pri NFB, umjesto toga osnovana je dr`avna televizijaCBS. [tovi{e, ve} su bila po~ela javna naga|anja o zatvaranjuagencije NFB.Ipak, kriza je ubrzo prebro|ena, ~emu su pogodovale op}eprilike u zemlji i politi~ka klima koja se po~ela mijenjati nakonpone{to histeri~nih prvih poslijeratnih godina. Ve}1948. formira se Royal Commision on National Developmentin the Arts, Letters and Sciences (Kraljevska komisijaza nacionalni razvoj u umjetnosti, knji`evnosti i znanosti) ilitakozvana The Massey Commision (Masseyeva komisija)prema njezinu prvaku Vincentu Masseyju. Zaklju~ke komisijekao da je pisao sam Grierson: komisija je zahtijevala dafederalna vlada preuzme klju~nu ulogu u razvoju kulture ida kultura bude u temelju kanadskog identiteta. Istodobno,aktivno se promovira dvojezi~nost i multikultura zemlje kaoautenti~na vrijednost Kanade.Novi ~ovjek dolazi na ~elo NFB-a; Arthur Irwin, sposobnidiplomat i nakladnik, postavljen je na mjesto povjerenika zaNFB sa zada}om da »vrati povjerenje javnosti u Film Board«(Evans, 1991:15). U svoje je tri godine 1950-1953. Irwin jei u~inio upravo to. On je shva}ao Kanadu kao historijskikompromis izme|u rasa, kultura i jezika, politi~ki je bio li-180beral uvjeren da ljudi u slobodnim zemljama imaju prava nasvoja politi~ka stanovi{ta. Umjesto da provede o~ekivanuantikomunisti~ku ~istku on je odbio otpustiti 36 imena sa’crne liste’ na kojoj je policija ispisala imena navodno svedokazanih komunista. Da zadovolji javnost, Irwin je otpustiosvega tri osobe, tri ’`rtvena jarca’, me|u kojima na`alost idarovite animatore Gretu Eckman i Allana Ackmana. Svojedobnoaktivna ~lana komunisti~ke partije Normana McLarena12 Irwin nije ni spomenuo u rubrici ’potencijalni komunisti’,ali zato McLarenove molbe da se Eckman zadr`i naposlu nisu mnogo vrijedile.Irwin reorganizira NFB u ~etiri sekcije, Unit A (agrikultura,francuski jezik, strani i manjinski jezici i interpretativni filmovi),Unit B (naru~eni, znanstveni, kulturni i animirani filmovi),Unit C (filmovi za kino, `urnali, turisti~ki i putopisnifilmovi) i Unit D (vanjski poslovi i specijalni projekti). On jetako|er preformulirao i pojednostavnio originalni osniva~kiakt da bi se uklonile nejasno}e oko financiranja filmova ismanjio broj sivih zona u regulativi. Broj ~lanova Boardasmanjen je na pet ~lanova predstavnika najva`nijih regija i tripredstavnika vlade, dok su povjereniku pove}ane ovlasti iodgovornost. Poslije tzv. Irwin-Duntonova ugovora sa CBCom1953. u Film Bord je uvedena i televizijska produkcija. Idalje je cilj i svrha Boarda promocija u prvom redu KanadeKana|anima, dok je internacionalizam, {to je stanovit otklonod Griersonove filozofije, pone{to gurnut u drugi plan.Kona~no, strpljivim pregovorima s vladom, koji su ponekadnalikovali na cjenkanje, Irwin je agenciju ponovno podigaona noge.Ozbiljne optu`be da NFB ’rasipa novac’ i da je ’leglo komunista’koje su 1948/9. dolazile i s najvi{ih mjesta, {to je prijetilosamoj egzistenciji agencije, bivaju polako zaboravljeneve} po~etkom 1950-ih.Veoma va`an Irwinov potez bio je preseljenje glavnoga sjedi{taNFB-a u Montreal, {to je do{lo kao mjera decentralizacijei debirokratizacija koju je lak{e izvesti na mjestu udaljenuod administrativnog centra, znak manje ovisnosti o federalnojvladi, kao i poja~an interes za francuski jezi~ni prostori uop}e bli`i kontakt s francuskom Kanadom.Zbog svega navedenoga, mo`e se re}i da je Irwin preveo Boardiz ratnog u civilni na~in rada. 13S njim na ~elu NFB vra}a se na staze uspjeha: dugometra`nidokumentarni film Royal Journey (1951) o posjetu britanskekraljevske obitelji Kanadi produciran u NFB jedini je kanadskifilm koji je ostvario profit u doma}im kinima, za razlikuod kanadskih igranih filmova: pet prvih poslijeratnih engleskojezi~nihkanadskih igranih filmova propali su u kinematografima,dok su francuskojezi~ni samo vratili ulo`en novac.Irwinovo vrijeme obilje`eno je i po~etkom testiranja takozvanogaindirektnog pristupa (an indirect approach) u dokumentarizmu;proizvode se filmovi bez o~ite propagandneporuke. Otvaraju se i nova tematska podru~ja, u dru{tvenoanga`iranim dokumentarcima osvjetljavaju se pitanja narkomanije,rasizma, (ne)brige o djeci, mentalnim bolesnicima,spolnoj neravnopravnosti, dok se u izrazu autori vra}ajuGriersonovoj metodi dramatizacije i sve vi{e pribli`avaju na-~inu rada novoga medija — televizije.H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.