34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmJohn Grierson: »Our passion for human enlightenmenthas been at least equalled by our passion for killing by themillion the very people we enlightened.« (Na{a strast zaljudskom prosvije}eno{}u bila je u najmanju ruku izjedna~enasa na{om stra{}u za ubijanjem milijuna ljudi kojesmo prethodno prosvijetlili.)Osobitost Griersonova koncepta sadr`ana je u jo{ jednoj odnjegovih omiljenih fraza: »Mir mora biti uzbudljiv poputrata.« Sve vrijeme rata on je mislio o miru. U ratnim filmovimaNFB-a naglasak je na poslijeratnom dobu, filmovi suzagledani u budu}nost Kanade o kojoj se sve vrijeme govorikao o zemlji ~ija se povijest nalazi u budu}nosti. Za njegapobjeda nikad nije dolazila u pitanje jer je demokracija tolikonadmo}na fa{izmu da uop}e nije dopu{tao mogu}nost daNjema~ka i Japan zadr`e i pedalj okupiranih teritorija. Ratnupropagandu Grierson je profilirao tako da se ona uop}ene obra}a neprijatelju; prema neprijatelju ne treba djelovatipropagandno, njega treba poraziti. Griersonova je strategijada prije svega vlastitom gra|anstvu, potom prijateljima i neutralnima,poka`e kako je snaga savezni~ke vojske dolazilaiz individualne odluke svakog pojedinca da se `rtvuje; doknacisti grade svoj imperij na osnovi srednjovjekovnog ropstva,demokracija se gradi dobrovoljnim naporom obrazovanai slobodna gra|anina. Za razliku od ameri~kih ratnih filmova,gotovo da nije razvijana mr`nja 10 prema neprijateljuniti ga se poni`avalo i prikazivalo slabim. Bez zazora je prikazivanasilna neprijateljska vojna ma{inerija koja je razlogomgolemih napora koji se moraju ulo`iti da bi je se slomilo.Razlika je izme|u njegova i nacisti~kog propagandnog konceptabitna. Goebels je smatrao da je govor, a ne pisanje, usr`i dobre propagande. Njegova je formula jednostavnost iponavljanje, on je smatrao ljudski glas najva`nijim propagandnimsredstvom, a jednostavnu, mnogo puta ponovljenupropagandnu poruku najva`nijim metodom. Grierson dr`ida je slika efektnija od rije~i i da svaki propagandni konceptmora voditi ra~una o dostojanstvu ljudske inteligencije.Grierson studira bolj{evi~ku propagandu i zaklju~uje da subolj{evici savr{eno funkcionirali u doba izvo|enja revolucijei vo|enju gra|anskog rata, ali su bitku izgubili u miru.Stoga se najve}i broj NFB-ovih ratnih filmova bavi novimsvijetom koji }e se graditi nakon pobjede demokracije nadfa{izmom. Filmovi najavljuju novi svijet u kojem vi{e ne}ebiti neprijateljstva me|u narodima, a njihove su karakteristi~neteme poslijeratna produkcija, racionalna raspodjelatotalnih resursa za totalnu konzumaciju. Grierson dakako nezaboravlja na specifi~ne kanadske nacionalne ciljeve te ve}1939. u jednom pismu definira dva cilja ratnih propagandnihfilmova u NFB: da razvijaju nacionalno jedinstvo i daobja{njavaju ratne aktivnosti i srodne teme (Evans,1984:58).U skladu s tim je i izbor tema kojima se bave dokumentarnifilmovi o Kanadi u ratu: Ku}na fronta (The Home Front,1940) i @ene su ratnici (Women are Wariorrs, 1942) govorio `enama koje stoje na posljednjoj crti obrane, u tvornicamai ku}ama, Radni~ka fronta (The Labour Front, 1943) o ratnomprinosu kanadskog radni{tva, Strategija metala (TheStrategy of Metals, 1944) o zna~aju proizvodnje metala zaratne napore, Misli o hrani (Thought for Food, 1943) apelirana razumijevanje civila zbog nesta{ice hrane koja je izazvanaarmijskim potrebama, Bitka mozgova (The Battle ofBrains, 1941) o bitnim razlikama Drugoga u odnosu na Prvisvjetski rat, Bitka za naftu (The Battle of Oil, 1941) o va`nostinaftnih nalazi{ta u strategijskim ratnim planovima,Trans-Kanada Express (1944) slavi kanadsku `eljeznicu uratu i tome sli~no. Posebno je va`an film Rat za ljudske umove,koji je svojevrsna polemika s nacisti~kim filmom Trijumfvolje (Triumf des Willens, 1935) iz kojega su iskori{teni insertii gdje je Griersonov individualizam suprotstavljen nacisti~kojkolektivisti~koj paranoji. Razmjerno malo je bilo klasi~nihratnih propagandnih filmova, tzv. shot and shell `anra;jedan od najuspje{nijih takvih bio je Churchill’s Island(Churchillov otok) o juna~koj obrani Britanije, dobitnik prvogOscara uop}e dodijeljena nekom dokumentarnomfilmu....ljudi su se borili da spasu demokraciju, da zbri{u tiranijus lica zemlje, da afirmiraju vrijednosti individualizma islobodnoga duha u eri ’masovnog ~ovjeka’, da se ostvaredobrosusjedski odnosi u svijetu, da zavlada materijalnoobilje na svakom dijelu planeta, da se vodi briga o razvojui raspodjeli resursa, da se uve}ava znanje i da ono slu-`i zajednici. To su bili ciljevi tako razli~iti nacisti~komproklamiranom cilju o herojskoj `rtvi za pobjedu ili kasnije,pobjedi ili smrti. Ti su ciljevi i{li mnogo dalje i odChurchillove oprezne formulacija ’pobjeda radi pobjede’(Evans, 1984:132).Usporedno sa sredi{njim propagandnim aktivnostima nekifilmovi i `urnali iskori{tavaju se da obavijeste Amerikancekoji nisu znali gotovo ni{ta o Kanadi o golemu kanadskomratnom prinosu — tijekom 1942. na primjer, gotovo {est tisu}aratnih pilota bili su Kana|ani.Ideja o internacionalnom bratstvu nalagala je ’mek{i’ stavprema Sovjetskom Savezu. U nekoliko NFB filmova koji suse bavili Sovjetskim Savezom strogo se pazilo da se ne nagla-{avaju ideolo{ke razlike, ~ak se ni sama rije~ ’komunizam’nikad nije spominjala. Filmovi su tretirali tu zemlju veomapozitivno, ne samo kao ratnoga saveznika nego se slavilo ine{to {to je nazivano ’duh sovjetskog naroda’. Dobar primjerza to je Unutar Rusije u borbi (Inside Fighting Russia,1942), zabranjen za distribuciju u SAD kao ’komunisti~kapropaganda’ ili Na{ sjeverni susjed (Our Northern Neighbour,1944). Griersonova je ideja bila da gra|anstvo morau~iti o SSSR da bi se smanjile predrasude i u kona~nici izbjegaonovi rat. U odnosu na Britaniju je, me|utim, razvijanostanovito antiimperijalisti~ko raspolo`enje. Grierson je ina-~e engleske ratne dokumentarne filmove smatrao sporima ipremekanim, o ~emu je pod pseudonimom pisao u ~asopisuDocumentary News Letter. O Britaniji je najkriti~nije govoriofilm Balkansko bure baruta (Balkan Powderkeg, 1944) ukojem se britanska imperijalisti~ka politika optu`uje za stalnenapetosti i ratove me|u balkanskim narodima. Film jepovu~en pa potom o{tro cenzuriran i vra}en u distribuciju unevinoj verziji pod naslovom Balkan pod reflektorom (Spo-177H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.