12.07.2015 Views

34/2003 - HFS

34/2003 - HFS

34/2003 - HFS

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (<strong>2003</strong>), br. <strong>34</strong>, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmkojih filmovi NFB dose`u do najudaljenijih to~ki te golemezemlje. Na vrhuncu Griersonovih aktivnosti u NFB postojaloje vi{e od {esto filmskih savjeta i filmskih kru`oka u zemlji.NFB-ov ’non-theatrical’ mre`a zastupala je osje}aj jedinstvaizme|u individue i njezina okoli{a sa svijetom koji jeokru`uje. Jedinstvo nije zna~ilo homogenost na ameri~kina~in, nego prihva}anje i toleranciju razli~itosti.(Evans,1984:63)Rijetko kada je film u svojoj povijesti, pogotovo dokumentarni,uzrokovao takvo masovno odu{evljenje i postao takova`nim dijelom u `ivotu nekog naroda: u nepreglednim ruralnimregijama ljudi su putovali najrazli~itijim transportnimsredstvima uklju~uju}i i kanue da bi u crkvama, {kolama ilitvorni~kim menzama gledali jednosatni filmski program ipotom satima raspravljali o vi|enom. Najve}i broj filmovakopirano je na 16-mm vrpcu i ve} u startu bio namijenjen zaspecifi~no kanadsko nekinematografsko tr`i{te, brojnu publikukoja je godi{nje obuhva}ala nekoliko puta ve}i brojgledatelja nego {to je bilo stanovnika u zemlji. Filmovi suuglavnom bili obrazovni, prikazivali su `ivot na zemlji, industriju,trgovinu i poljodjelstvo, sindikate, radnike koji su radiliu vojnoj industriji. Stvaraju se filmovi o kulturnom naslje|uKanade (na primjer Canadian Landscape/Kanadskipejza` iz 1943) i inicira produkcija etnolo{kih filmova kakvisu Northwest Frontier (Sjeverozapadna granica, 1941) iEskimos of the Eastern Arctic (Eskimi sa sjevernog Arktika,1944) o na~inu `ivota i kulturi Indijanaca odnosno Inuita.Grierson je uvijek bio zainteresiran da ljudi o kojima filmovigovore budu zadovoljni kada vide filmove; to je posebnovrijedilo za filmove o ugro`enim manjinama starosjedilaca.Posebna pozornost posve}ena je regionalnim filmskim bibliotekama,koje se po~inju otvarati ve} potkraj 1943. u svimkanadskim pokrajinama s kopijama na engleskom i francuskomjeziku. ^ak i u inozemstvu prikazivano je mnogoNFB-filmova pa i tamo na alternativnim prikaziva~kim mjestima.Do studenog 1942. NFB je imao 293 zaposlena da bipo zavr{etku rata, 1949, broj zaposlenih bio rekordnih 739.Grierson je svoje internacionalisti~ke, kozmopolitske stavoveugradio u same temelje NFB-a. Me|u onima koji su radiliza NFB bili su Nizozemci Joris Ivens i John Ferno, iz okupiraneFrancuske do{ao je Boris Kauffman, brat Dzige Vertovai snimatelj filmova Jeana Vigoa, naravno i ovdje se na{-lo mjesta za Roberta Flahertyja kao i za samosvojna francuskoganimatora ruskog podrijetla Allexandrea Alexéieffa.Grupa filmskih autorica (Gudrun Bjerring, Evelyn Spice,Daphne Lilly...) od samog po~etka razbija spolni rasizamtako prisutan u svjetskoj filmskoj industriji da se o njemumo`e govoriti kao o ne~emu rutinskom i svakodnevnom.Golem zamah filmskoj produkciji i strelovit rast zna~enja iutjecaja NFB-a u zemlji i svijetu dolazi nakon {to Griersonpokre}e filmske `urnale Canada Carries On (Kanada ide dalje)i World in Action (Svijet u akciji). Rije~ je bilo o filmskimmagazinima, prete~ama televizijskih vijesti, koji su na prvipogled nalikovali na ameri~ki filmski `urnal March of Time.Dakle, nekoliko aktualnih reporta`a iz unutarnje i vanjske176politike, kulture i sporta sklopljenih u cjelinu. Me|utim,Grierson i njegov stari suradnik iz GPO Stuart Legg, kojegje Grierson doveo u Kanadu i anga`irao ga kao glavnogaproducenta filmskih `urnala, koncipirali su svoje filmske vijestivi{e u skladu s iskustvima britanske {kole dokumentarizma;njihova glavna obilje`ja bili su didakti~nost, ozbiljnosti vrlo brzi monta`ni rezovi. March of Time bio je rezultatholivudske tradicije i metode; Amerikanci su unaprijedpisali scenarij i prilago|avali filmsku gra|u tekstu, dok jeLegg u Canada Carries On razvio obrnut postupak, filmskimaterijal dolazio je prvi, {to je bit dokumentarnog postupka.8Na logu NFB-ovih `urnala bio je nacrtan globus kao simbolkanadskog interesa za globalna pitanja i aktivno sudjelovanjeu njihovu rje{avanju. Tijekom rata `urnali su dosezali dopedeset milijuna gledatelja tjedno u cijelom svijetu te je do1945. proizvedeno impozantnih 3112 kopija od ukupnoproizvedenog 761 filma s prosje~nim brojem gledatelja 465000.Canada Carries On prikazivana je u gotovo tisu}u kinematografau Kanadi, uklju~uju}i one u vlasni{tvu vode}e ameri~kefilmske kompanije Famous Players Canadian Corporation(poslije Paramount), ~iji je predsjednik J. J. Fitzgibbonsbio odu{evljen kanadskim propagandnim `urnalima. @urnalisu ubrzo prodrli na internacionalno tr`i{te i prikazivani suredovito {irom golema prostora koji tvore ujedinjena engleskagovorna podru~ja, dok se World in Action pokazao posebnouspje{nim u SAD, gdje je prikazivan u ukupno 6500kinematografa ratnih godina.Ina~e ~vrsto zaklju~ana vrata ameri~ke distribucije otvorio jedokumentarac ra|en za World in Action pod naslovomOblaci rata (Warclouds, 1941) usprkos tomu {to je Rochement,vlasnik March of Time, ~inio sve da sprije~i njegovoprikazivanje u SAD. Bio je to ne samo prvi dokumentaracnego i prvi javni i `urnalisti~ki istup uop}e koji je otvorenogovorio o japanskoj agresivnoj politici i anticipirao PearlHarbor. 9 Kompanija United Artists, koju tada jo{ vode MaryPickford, Charlie Chaplin i Alexander Korda preuzima distribucijuNFB-filmova u SAD i ve} do 1943. ti su filmoviprikazivani u 5000 ameri~kih kinematografa.Situaciju na doma}em terenu bitno su odredile ratne prilikeu svijetu. Rat je stimulirao ja~anje patriotizma i nacionalnukoheziju oko kanadskoga modela koji je formuliran i promovirans ekrana. Doju~era{nji mirnodopski ’javni slu`benikGrierson’ postaje sada ’maestro ratne propagande’, ~iji jekoncept da propagandu ne treba usmjeravati prema neprijatelju,nego prije svega ka vlastitom stanovni{tvu kako bi gase bezrezervno pridobilo za ideju demokracije i antifa{izma.Uostalom jedan je film iz 1943. i nazvao upravo tako, Rat zaljudske umove (The War for Men’s Mind).Film kao sredstvo vo|enja rataJohn Grierson: »The only good film is the one you are goingto make tomorrow.« (Jedini dobar film je onaj koji }e{napraviti sutra.)H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>34</strong>/<strong>2003</strong>.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!