34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmbrim duhom, koji energijom nadahnjuje, ali i prakti~ki djelujeu kreiranju procvata dokumentarnog ili realisti~nog filma,kako se to jo{ zvalo — jedna je filmska kompanija kojuje poslije osnovao Basil Wright i nazvana tako: Realist FilmUnit. Usporedno s produkcijom filmova razvija se i filmskamisao; Rotha je ve} 1935. objavio prvo izdanje svoje knjigeDocumentary Film, dok je Grierson dr`ao predavanja i pisaoza ~asopise, 5 neke od njih je utemeljio (primjerice CinemaQuarterly), a jednom od njih karakteristi~na imena WorldFilm News bio je i urednikom. Grierson je dakako maksimalnousredoto~en i na distribuciju filmova u kinomre`i, alii na njihovo alternativno prikazivanje u pabovima, {kolama,klubovima, crkvama, knji`nicama i drugdje. To vrijedi osobitonakon {to su razvitkom 16-milimetarskog filma poja~anemogu}nosti distribucije izvan kinomre`e. Neiscrpna Griersonovaenergija ne zaustavlja se samo na tome, on je osnivaoneke va`ne filmske ustanove kakvi su Britanski filmskiarhiv i filmska biblioteka, Empire Film Library 1931. Putuje{irom onoga {to je nekada bilo Britanski Imperij, uklju~uju}ii Kanadu, gdje sije svoje ideje, misli i svoj zarazni optimizam,{to na mnogima od tih mjesta ubrzo daje plodove.U sjeni njegovih brojnih aktivnosti desetlje}ima ostaje da jeon paralelno s dokumentarnim filmom razvijao produkcijuanimiranih filmova. Za GPO radila je Lotte Reiniger, inovatoricakoja je razvila animaciju silueta u tradiciju kineskogteatra i izme|u ostaloga stvorila prvi europski dugometra`nianimirani film Pri~e o Princu Ahmedu (Die Geschichte desPrinzen Achmed, 1926). Ipak, najva`niji animator aktivan uGPO ostaje izvan svake sumnje Novozelan|anin Len Lye.Len Lye — ra|anje moderne animacijeJules Engel: »Experimental animation is a personal vision.It becomes a concrete record of an artist’s self-discovery.«(Eksperimentalna animacija osobna je vizija. Onanastaje kao konkretan zapis umjetnikova samootkrivanja.)U svojim kriti~kim esejima o Chaplinu i Langdonu Griersonje izra`avao visok respekt za humor, karikaturu, ~ak i za humorvisoke razine apstrakcije kao u bra}e Marx. Povremenou njegovim tekstovima i intervjuima zaiskri neka svje`a misaoo animaciji, osobito o radu Normana McLarena. Ipak semo`e re}i da je on vrlo {krto i vrlo rijetko govorio o animacijii da su u literaturi vrlo rijetki tragovi koji svjedo~e o njegovuinteresu za to podru~je. S obzirom na to ~ini se zagonetnimto {to je jedan gorljivi zastupnik navodnoga realizmana filmu u svim institucijama kojima je rukovodio osnivaostudije za animaciju u kojima je forsirana individualna i eksperimentalnaanimacija.Jedno je obja{njenje prakti~ne naravi; animacija se pokazalaidealnim medijem za reklamne filmove, a individualna, eksperimentalnaanimacija je stotinama puta jeftinija od industrijskecel-animacije kakva se razvila u SAD. No, animacijase uklapala u Griersonov sustav, koji je on gradio u analogijis novinarstvom nazivaju}i dokumentarne filmove `ivu}im~lancima (the living article; Winston, 1995:25). Animiranifilmovi su tu imali ulogu sli~nu onoj koju igra novinska ka-170rikatura gdje se slika zbilje mo`e saop}iti i komentirati uporabomapstraktnih simbola i humora. Film je osim svega iborba protiv dosade pa su animirani filmovi bili dijelom ikomercijalnih filmskih programa (film bill), gdje su pridonosiliraznovrsnosti i zabavljali publiku. Ve} je dakle postojalarutina na koju je publika bila navikla da jedan cjelove-~ernji kinoprogram sadr`i i animaciju, {to je Grierson o~itoimao u vidu pri sastavljanju svojih programa.Jedan od zaposlenih kod Griersona bio je iznimno va`an eksperimentatori animator s Novog Zelanda Len Lye. Taj nevjerojatnodarovit umjetnik ve} je kao sedamnaestogodi{njakpoku{avao raditi pokretne skulpture u namjeri da prona-|e na~in na koji bi formu obogatio pokretom. Film je do{aokao logi~an sljede}i korak u njegovu artisti~kom razvoju.Njegov prinos ra~una se u apsolutno najvi{e unutar animacije1930-ih. Ono {to je Lye u~inio bio je potpuno slobodantretman filmske tehnike, preskakanje konvencija, pravila iograni~enja diktiranih tada{njim tehni~kim mogu}nostimafilmskog medija, kao i navika i ukusa kriti~ara i publike.Njegovi su hrabri eksperimenti naime revolucionirali cjelokupanrazvoj te umjetni~ke forme. Svaki njegov pojedina~nifilm bio je te`nja za originalnim izrazom u formi i sadr`aju.Svoja slavna djela, Kaleidoscope (1935) i Colour Box/Kutijaza boje (1936), realizirao je nano{enjem alkoholnih bojaizravno na filmsku vrpcu uz savr{enu sinkronizaciju zvuka ivizualnih shema, ~ime je posredovao ugo|aj sasvim nalikidealu obojene glazbe. U Duga ple{e (1936), filmskom esejuo baletu i prethodnici budu}im McLarenovim remek-djelimau pod`anru baletnoga filma, kao i u kasnijem Trade Tattoo(1937), Lye je rabio ljudsku figuru kao ishodi{te apstraktnojmetamorfozi slike i boje koje je aplicirao prije nego {toje scena snimljena. U seriji antinacisti~kih filmova kakvi suSwinging the Lambeth Walk (1941) on je iskazao vje{tinu umanipuliranju filmskom gra|om koja postupkom monta`edobivao sasvim novu sadr`inu.Moderna epoha animacije ro|ena je s Lyem. On je u ColourBox uveo razigrane uzdu`ne i popre~ne linije u razli~itimnijansama `ute boje {to formirane u slobodne mre`e i rasterple{u na filmskom platnu u ritmu glazbe. On se tako|er slu-`i pokrenutom mrljom kao znakom razli~itim od geometriziranihformi koje su obilje`je europskih avangardista. Njegovaamebi sli~na ’stvorenja’ lebde na filmskom platnu kaou svom prirodnom stani{tu.U literaturi se ~esto pogre{no navodi da je Colour Box, {toje zapravo reklama za sami GPO u kojem apstraktne formena kraju formiraju natpis »Cheaper Parcel Post«, apsolutnoprvi film ra|en metodom oslikavanja filmske vrpce. To jedaleko od istine. Ve} su animacijski pioniri Cohl i McKaybojili svoje crtane filmove izravnim nano{enjem boje na vrpcui u tome nisu bili osamljeni. Istu tehniku nalazimo i u OscaraFischingera, Rudolfa Pfenningera, bra}e Corradini, kaoi u ’pretfilmskim filmovima’, kakve su recimo ’opti~ke pantomime’É. Reynauda. Mnogo je va`nija ~injenica da Lye pojam’pokretne slike’ do`ivljava u njegovu doslovnom smislui da sebe do`ivljava kao nastavlja~a svih tradicija, a ne samoonih zasnovanih na Lumierovu kinematografu, koje su te`ileda izna|u tehni~ku mogu}nost povezivanja slike i pokre-H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.