34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 3 do 38 Pavi~i}, J.: Igrani filmovi Fadila Had`i}atak ~lanka, gdje nas upoznaje s Bo{njakovim generalijama. Uredakciji }e i zavr{iti, pomalo rogobatnim i tezi~nim svr{etkom,gdje se novinar okre}e prema kameri i ka`e kako je takavtaj ’slu`beni polo`aj’: »na njemu su« nastavit }e, »i najboljiratnici lako ranjivi.«Rije~ je o svr{etku koji se kao mnogo puta u Had`i}a doimakao kompromiserski, kao a posteriori opravdavanje zabludjeladirektora i eksplicitno izricanje teze filma. Me|utim,ne smije se suditi prestrogo i zaboraviti ~injenica da je Had-`i} izbjegao happy end (na kraju ne stje~emo dojam da je kriminalka`njen), da je mehanizme korupcije prikazao iznimnokompleksno, a cijelu dru{tvenu klimu kao poraznu.Kao i mnogo puta u Had`i}a, deklarativno finale filma govorijedno, a film ne{to sasvim drugo. 73Jer, slika o jugoslavenskom komunisti~kom dru{tvu kojugledatelj dobiva gledaju}i Slu`beni polo`aj, unato~ opreznui kompromisersku finalu — jadna je. To se o~ituje ve} i uprostornoj ambijentaciji filma. Prostori Slu`benog polo`ajamogu se opisati kao crnovalovski prije crnog vala. Filmomdominiraju blatne ledine, siroma{ni interijeri, derutna dvori{ta,zapu{tene hale s tro{nim voznim parkom, zapo~ete, anedovr{ene gradnje. Po vizualnom pristupu (kamera TomislavPinter, scenograf Du{ko Jeri~evi}) film se doima kaoprethodnik kasnijih naslova @ivojina Pavlovi}a i AleksandraPetrovi}a, autora koji su kameru doveli u kloake balkanskogastra`njeg dvori{ta. U hrvatskom filmu samo je Branko Baueru Tri Ane (1959) dotad tako bespo{tedno izi{ao s kameromu dru{tveno nali~je.Sli~an je i Had`i}ev prikaz dru{tva. Znatan dio filma zauzimajuprizori tekstilnih radnica pri poslu, naj~e{}e pakiranjuodje}e. U tim prizorima Had`i} `ivotno i bez laskanja prikazujeradni{tvo kao svadljivo, cini~no, skepti~no prema onima’gore’, neslo`no i deziluzionirano. Unato~ tomu, radnicisu prikazani sa simpatijom, a mnogi me|u njima dobivajuprigodu da izraze individualnosti i zaokru`e se kao karakteri.Osobito je uspio lik jezi~ave, drske i cini~ne Fanice, kojuglumi Semka Sokolovi} Bertok. 74Cijela dramatur{ka koncepcija filma po~iva na dva glavnalika i njihovu odnosu. To su direktor Bo{njak (Kravlja~a) ikomercijalist Radman (Miri}). Njihov odnos nalik je odnosuOtela i Jaga, samo bez romanti~ne komponente. Bo{njakje lakovjeran, pu{ta Radmana da ga uplete u mre`u la`i, dabi sam zavr{io kao kompromitiran i posrnuo ~ovjek. Bo{njakfilm po~inje kao tipi~no had`i}evski lik komunisti~kog asketa,moralno uspravna fanatika, crvenoga puritanca kojiuporno tjera prema svojim moralnim principima unato~tome {to to ne ~ini vi{e nitko. Bo{njak je me|utim i lakovjeran,o~igledno nekompetentan za vo|enje tvornice koju muje partija kao politi~kom kadru povjerila, ali i posve neprilago|ennovom svijetu oko sebe. To Had`i} najizravnije sugerirapotkraj filma, u prizoru kad se Bo{njak u birtiji ispovijedastarom suborcu, sada o~ito dru{tveno ni`e pozicioniranom.Dok se dva sad klasno distancirana gubitnika uz rakijusje}aju starih ratnih dana, a nad Bo{njakovom glavom visisjena neizbje`ne kompromitacije, Had`i} u scenu unosi prizorblazirane mlade`i koja se zabavlja uz d`uboks. I ma kolikoje prikaz ranih rokera u tom prizoru neosjetljiv i prijek,16toliko sama scena odli~no sugerira i{~a{enost glavnoga junakaiz vlastite stvarnosti.Drugi je glavni junak filma komercijalist Radman, lik za kojije Miri} nagra|en u Puli. To je mo`da i najfascinantniji Had-`i}ev lik uop}e: socijalisti~ki Jago, pravo dijete nove epohe,lopov i la`ac, ali glamurozan, {armantan, rje~it i — za razlikuod Bo{njaka — kompetentan za posao koji radi. Potisakkoji dramu ta dva lika akcelerira do eksplozije potro{a~ko jedru{tvo koje se upravo po~etkom {ezdesetih u dotad sivoj iturobnoj Jugoslaviji zahuktava. Jurnjava za privatnim stanovima,automobilima i odje}om koju humoristi~ki prikazujeBauer ne{to ranije u Martinu u oblacima (1961) ovdje bivaizvori{te tragedije.Najve}a vrlina Slu`benog polo`aja bogati je i uvjerljivo razra|enkontekst likova. U Bo{njaka taj je kontekst obiteljski:krug prijatelja koji se dobro potko`io, supruga koja prezirenjegovo puritanstvo i te`i materijalnom boljitku. [to se pakRadmana ti~e, upada u o~i to {to u filmu uop}e nema njegovesupruge, iako doznajemo da je o`enjen. Zato u vje{tojsceni u automobilu doznajemo kako je Radman kroni~ni`enskar, svjedo~imo njegovu razlazu s biv{om preljubnicomi po~etku upucavanja Zori.U drugom dijelu filma dotad mozai~ka dramaturgija s mnogolikova — sli~na TV-seriji — fokusira se o{trije na odnosBo{njaka i Radmana, pri ~emu pravi podbada~ zbivanja nijeni jedan od njih, nego Marija, koja ~eprka po ra~unima i intenziviratime dramski sukob. Had`i} izvrsno prikazuje kakospretni Radman postupno uvla~i sve ve}i broj zaposlenika (isamog direktora) u mre`u suu~esni{tva. U odlu~uju}em trenutkuRadman }e otkriti Bo{njaku malverzaciju s automobilomi na taj mu na~in vezati ruke. Rije~ je o dinami~noj, napetoji izvrsno re`iranoj sceni koja zavr{ava ekstremno gornjimrakursom ureda u kojoj Bo{njak okrenut le|ima utu~ensjedi uz pisa}i stol. U tom trenutku shva}amo da se biv{i ratniheroj predao i ne}e u~initi ni{ta.Re`ijski je jednako uspjela scena u kojoj Marija poti~e direktorada pozove policiju u reviziju poslovanja. Bo{njak jojizbjegava izravno odgovoriti, a Had`i} direktorovu dramuprikazuje kroz efektni detalj: prste koji `iv~ano prebiru ponaslonima poredanih stolica. Klimaks drame tre}a je, jednakosjajno re`irana scena, koja se doga|a u pogonu, uz tkala~kistroj. Izvrsno snimljen prizor uz sna`nu buku, paru iekspresivno osvjetljenje konfrontira dva najudaljenija likafilma — Mariju i Radmana — a Radman uvjerava Mariju da}e, ako ga prijavi, sa sobom povu}i i Zoru. Rije~ je o sjajnomdramskom klimaksu nakon kojeg na`alost dolazi relativnonezadovoljavaju}i rasplet. Umjesto scenaristi~ki razra|enasvr{etka gdje bi se svakom od ~etiri va`na lika dala stanovitaciljna zaokru`enost, Had`i} se napre~ac vra}a u redakcijui pozornost opet usmjeruje isklju~ivo na Bo{njaka i njegovtragi~ni pad. Film zavr{ava kako i po~inje: novinskim razgovorom,novinarovim izricanjem poente, ali i prizorom Bo{-njaka snimljena s le|a kako hoda gradskim ulicama kao progonjeniosamljenik. Takvim otvorenim svr{etkom Had`i} jeiznio prili~no pesimisti~an stav o mogu}nosti samokorekcijetada{njega komunisti~kog sustava, ali i propustio dramu uH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.