34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmodr`ana 10. studenog 1929. u prostorijama Londonskogfilmskog dru{tva (The London Film Society) zbilja je kinematografskidoga|aj povijesnoga zna~enja. Publika i kritikaiskazuju podjednako odu{evljenje za oba filma. Trijumfalnapremijera i kasniji pohod No{enih strujom britanskim i svjetskimkinematografima pronijeli su Griersonovo ime filmskimsvijetom.No, usprkos golemu uspjehu filma Griersonu ni na kraj pametinije nastavljanje karijere (samo) redatelja; previ{e je onzainteresiran za edukaciju u filmu i film u edukaciji, novinarstvou filmu i film u novinarstvu i uop}e dru{tveno djelovanjeputem filma da bi se isklju~ivo posvetio umjetnosti. Njegaje zanimalo stvaranje sustava mnogo vi{e od bilo kojegapojedina~nog filma, makar bila rije~ o onome koji je onosobno napravio.Britanska {kola dokumentarnoga filmaJohn Grierson: »All things are beautiful if you have gotthem in the right order.« (Sve stvari su lijepe ako ih postaviteu pravi redoslijed.)John Grierson: »Men at labour are the salt of the earth.«(Radni ~ovjek je sol zemlje.)Mnogo vi{e nego filmski autor, Grierson je internacionalniugled stekao ulogom osniva~a filmskih institucija, kreatorafilmskih ’{kola’ i kao filozof koji je svoje ideje materijaliziraou mediju filma. U isto vrijeme kada britanska vlada u jalovupoku{aju da se suprotstavi Hollywoodu, svojom uredbomtakozvanim The Cinematograph Films Bill (ili The QuotaAct) odre|uje postotak doma}ih filmova koji se morajuprikazati u kinima, ~ega je jedini rezultat da velika ve}inabritanskih igranih filmova otpada na mediokritetske, na brzinuura|ene filmove koje tisak podrugljivo naziva QuotaQuickies, Grierson stvara jedno od najblistavijih poglavljafilmske povijesti. Britanska dokumentaristi~ka {kola etapa jena putu kroz filmsku povijest jednako blistavu i nezaobilaznukao recimo njema~ki ekspresionizam, talijanski neorealizamili francuski novi val.Lovel i Hillier vide tri klju~na elementa situacije koja je proizvelaokolnosti iz kojih je nastao britanski dokumentaristi~kipokret:Prvo, postojao je razvoj masovne politi~ke demokracije iposljedi~no tome potreba za obrazovanim i informiranimbira~em u kombinaciji sa skepticizmom nekih politi~kihmislilaca da je taj cilj mogu}e posti}i. Drugo, pojavili suse takvi mediji kakav je visokonakladni tisak, film i radio,{to je potaknulo nagla{enu javnu raspravu o utjecaju kojesu oni imali i koje potencijalno mogu imati na demokraciju.Tre}e, ogla{avanje i javno komuniciranje postalo jeprepoznato kao va`an i rastu}i sektor modernoga dru{tva.(Lovel/Hillier, 1972:11)Tomu se vjerojatno mo`e dodati i op}i razvoj filma tijekom1920-ih, toga za povijest medija mo`da najva`nijeg desetlje-}a, kada je, kako to ka`u Lovel i Hillier, »na trenutak izgle-168dalo da je film na putu da ispuni svoju prirodnu zada}u otkrivanja~ovje~anstva« (Lovel/Hillier, 1972:9).Godine 1926. osnovan je The Empire Marketing Board sasvrhom »promoviranja svih va`nijih istra`ivanja u svijetukoja imaju utjecaja na produkciju i odr`avanje transporta uopskrbi hranom Britanskog imperija« (Ellis, 2000:34). Nakon{to dobiva posao kreativnog organizatora u EMB, Griersonubrzo pokre}e inicijativu za osnivanje Filmske sekcije(Film Unit) pri EMB. Pod, za Griersona karakteristi~nim,pompoznim sloganom To Bring the Empire Alive — as aCommonwealth of Nation (O`iviti Imperij kao zajednicu naroda),Filmska sekcija po~inje okupljati mlade, katkad sasvimneiskusne, filma{e (J. J. Davidson, Basil Wright, JohnTaylor, Paul Rotha, Evelyn Spice, Donald Taylor, Arthur Elton,Edgar Anstey, Stuart Legg), koji }e ubrzo postati kreativnajezgra budu}ega fenomena. Filmsku proizvodnju karakterizirado tada nevi|en entuzijazam, a filmovi se prikazujuna svim zamislivim i nezamislivim mjestima, ~ak i u vlakovima.Ve} 1933. Filmska sekcija EMB ima trideset zaposlenih,a aura mita kojom je Grierson obavijen datira sveotada. Grierson sve svoje suradnike naziva dobrim javnimslu`benicima (a good civil servant) i od njih tra`i i dobivapotpunu odanost. Ideju da rade ne{to korisno za dru{tvousadio je u svakoga svog suradnika u~e}i ih da su prvo propagandistipa tek onda autori. Bio je brutalni i tiranski supervizorkoji je uveo neograni~eno radno vrijeme i ukinuopravo na privatni `ivot mladim redateljima, koji su od njegamorali skrivati i da imaju djevojke, a sam Grierson je od svihosamnaest mjeseci krio da se o`enio ~lanicom Sekcije MargaretTalbot. Svi namje{tenici Sekcije dru`ili su se i u privatnom`ivotu, ali je ~ak i u pabovima uz pi}e jedina tema razgovorabio film. [tovi{e, mnogi su projekti zapo~eti upravou pabovima. Imao je obi~aj apsolutne po~etnike gurati u posao,znao je danima raspravljati o jednom jedinom kadru unekom filmu i uveo je praksu obvezne minuciozne i opse`neistra`iva~ke pripreme prije nego {to se snimi i metar filma.Me|utim, premda vo|a cijeloga projekta, nije se ustru~avaosnimateljskoga rada u filmovima drugih redatelja.Grierson pokazuje zapanjuju}u vje{tinu u pronala`enjusponzora pa je je ve} u po~etku financiranje Sekcije kombiniranodr`avnim i privatnim dotacijama. Za ~etiri godine odfilma No{eni strujom do EMB-ova zatvaranja 30. rujna1933. Griersonu je uspjelo proizvesti vi{e od stotinu filmova,razvio je vi{e `anrova, me|u njima i jedan sasvim novi;stvarnosno zasnovane dokumentarne drame. U EMB-u proizvedenoje i vi{e takozvanih kompilacijskih dokumentaracaedukativnog sadr`aja kakve je u Sovjetskom Savezu radilautemeljiteljica tog pod`anra Ester [ub. Posebno zanimljivibili su takozvani posteri, propagandni filmovi koji su prethodilitelevizijskim reklamama otprilike ~etvrt stolje}a. Posteri,koji su obi~no bili dvije ili tri minute dugi i naj~e{}e apstraktniu formi, uglavnom su realizirani tehnikom animacije.Kona~no, {to }e za njegovu budu}u karijeru biti neobi~nova`no, Grierson je putem EMB-a do{ao u kontakt sa polovicomplaneta.Njegove godine u EMB-u Ellis sumira ovim rije~ima:H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.