34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmnog i animiranog filma i da se pritom minimalno mije{a unjihov sadr`aj.Jedna od konstanti svih njegovih prakti~kih i teorijskih aktivnostibio je apsolutni respekt za radnike. Za svoje neprikrivenosocijalisti~ke i liberalne ideje dobivao je potporu inovac od britanske konzervativne vlade i najmo}nijih kapitalisti~kihtvrtki svoga doba. Premda nije prihva}ao marksisti~kedogme zdravo za gotovo, vjerovao je da se mo`e »bititotalitarist u slu`bi dobra«. Usred ’hladnog rata’ produciraoje film Na{ sjeverni susjed (Our Northern Neighbour), koji ses bezrezervnim simpatijama odnosi prema Sovjetskom Savezu.Na zahtjev samog J. Edgara Hoovera protjeran je sa sjevernoameri~kogkontinenta pod optu`bom da mu je tajnicabila sovjetska {pijunka. Samo nekoliko mjeseci poslije Griersonse prkosno pojavio u New Yorku s imunitetom du`nosnikaUN.John Grierson bio je filozof mira formiran u godinama rata.Bio je prorok koji je aktivno radio na tome da se njegovaproro~anstva ostvare.Bio je nereligiozni vjernik, u cijelosti odan ideji da se na ljudemo`e utjecati da svoje aktivnosti usmjere gra|enju ljep{egsvijeta.Taj je ledeni profesionalac cijelog `ivota isijavao energiju zanesenakinoamatera.Bio je vrhunski intelektualac koji je intelekt smatrao besmislenimako nije dru{tveno koristan.Na njegovim teorijskim i prakti~nim aktivnostima zasnovanje temeljni koncept onoga {to i dan-danas podrazumijevamopod pojmom dokumentarni film, o ~emu je napisano i objavljenobrdo literature.Na njegovim teorijskim i prakti~nim aktivnostima zasnovanje temeljni koncept onoga {to je postao autorski animiranifilm, o ~emu gotovo ni{ta nije napisano ni objavljeno. Svrhaove studije jest da skromno poku{a osvijetliti tu gotovo nepoznatudimenziju svakako jedne od najfascinantnijih li~nostiu cjelokupnoj povijesti filma.Propaganda u slu`bi demokracijeLav Trocki: »Umjetnost nije ogledalo; ona je ~eki}.«John Grierson: »The field of cinema is not only a field forcreators but also for prophets.« (Film nije podru~je samoza stvaratelje, nego i za proroke.)Grierson (1898-1972) ro|en je u kalvinisti~koj {kotskoj obitelji,oboje roditelja bili su u~itelji gotovo fanati~no posve}enisvojem zvanju. Studij filozofije u Glasgowu prekinuo jezbog izbijanja Prvog svjetskog rata i odlaska na slu`bu u ratnumornaricu na minolovac u Sjevernom moru, gdje je ostaood 1914. do 1917. godine. Nakon rata nastavlja studij teuskoro diplomira. Va`an doga|aj za njegovo intelektualnoformiranje bilo je prikazivanje Flahertyjeva dugometra`nogdokumentarca Nanook of the North (Nanook sa sjevera) uGlasgowu 1922, {to je u~vrstilo Griersonov otprije postoje-}i interes za film. Godine 1923. magistrirao je engleski jeziki filozofiju te kao izvrsni mladi znanstvenik dobio stipendiju166iz fonda Rockefeller Research Fellowship in Social Science,tako da se 1924. prvi put na{ao u Novom svijetu.Za tri godine boravka u Sjedinjenim Dr`avama lutao je izme|uChicaga, New Yorka i Hollywooda, gdje je studiraoulogu mas-medija, osobito novinstva i filma, u oblikovanjujavnoga mnijenja i integraciji doseljenika u ameri~ko dru{-tvo. Na sveu~ili{tu u Chicagu slu{a me|u ostalima predavanjaHarolda Lasswella, Lea Rostena i Waltera Lippmana, {topoja~ava njegovo zanimanje za dinamiku javnog informiranja.U Chicagu je susreo mnogo novih ameri~kih emigranatas nedovoljnim znanjem jezika 3 (koji su zbog toga te{ko ilinikako mogli sudjelovati u demokratskom `ivotu zemlje.Osobito je Walter Lippmann to kritizirao smatraju}i modernogagra|anina politi~ki pasivnim, apati~nim, bez znanja iliinteresa za demokraciju. Grierson shva}a Lippmanna, ali neodobrava njegov pesimizam. On nalazi rje{enje za taj problem:obrazovanje. Edukacija kao preduvjet funkcioniranjademokratskoga dru{tva postaje njegova opsesija i, svedenona pojednostavnjenu terminologiju, mo`e se re}i da je Griersonod tog trenutka `ivot posvetio promicanju edukacijekao aktivna sredstva demokratske ideje. Medij za tu misijuon je vidio prije svega u filmu.Grierson je uz to od po~etka svjestan pitanja svih pitanja vezanihza edukaciju putem filma — razvijanja ~itljivog filmskogjezika. Béla Balász (1970:34-5) navodi primjer engleskogadministratora koji je `ive}i u kolonijama samo ~itao ofilmu u tisku. Kada je kona~no do{ao u Englesku, oti{ao je ukino kako bi u stvarnosti do`ivio fenomen o kojem je ~itao.Za razliku od djece koja su zajedno s njim gledala film i smijalase, on nije razumio ni{ta jer nije nau~io ~itati jezik filmakoji se razvio ve} u prvim godinama postojanja tog medija.Sli~an je slu~aj djevojka iz Sibira u posjetu kod ro|akinje uMoskvu, koja ju je odvela u kino. Djevojka je bila {okirana iu`asnuta prizorima ljudskoga tijela isje~enog na dijelove teodsje~ene glave i {ake koji su je stra{ili s ekrana.Da edukacija o filmu prethodi edukaciji filmom, Griersonuje bilo jasno od sama po~etka te }e on velik dio svoje karijereposvetiti obrazovanju ne samo filmskih autora nego ifilmske publike. Upravo je njegova zasluga ustanovljavanjenekih od prvih filmskih biblioteka, filmskih {kola, kinotekai filmskih muzeja u Zapadnom svijetu.Mladi Grierson bio je zadivljen aktivnom strategijom ameri~kogatzv. `utog tiska. Rade}i za Hearstova izdanja u Chicagunau~io se tehnikama visokonakladnoga novinstva iklju~nom na~elu izazivanja pozornosti naj{ire publike, kojase izra`avala formulom ne{to ~ini ne{to ne~emu (somethingdoes something to something). U praksi to izgleda tako da sedobrim naslovom smatra galvanizirani Airplane hits Hill(Avion udario u brdo), a ne faktografski Airplane Crashes onHill (Avion se sru{io na brdo). Shva}a da se iste ideje i metodedramatiziranja svakodnevnice mogu primijeniti u medijudokumentarnog filma.Pitanja edukacije i propagande teme su kojima se bavi i usvom prvom zna~ajnijem teorijskom radu, studiji Javno mnijenje— socijalna psihologija i psihologija novinstva.H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.