34/2003 - HFS

STUDIJE I ISTRA@IVANJAMidhat Ajanovi} AjanJohn Grierson i animirani filmUDK: 791.44.071 Grierson, J.791.43-252(71)791.43-92(410)John Grierson: »I am a fighting believer in democracy«(Ja sam borbeni vjernik demokracije)Vjerojatno najve}a utopija u povijesti filma National FilmBoard of Canada ostvarenje je sna vjerojatno najve}ega utopistafilma Johna Griersona, ~ija su fantazija, genijalnost, vizionarstvoi, ne najneva`nije, tvrdoglavost, materijalizirani usvakoj cigli od kojih se sastoji zgrada na ulazu u Montreal(gdje se danas nalazi studio NFB) — ali jo{ vi{e u svakomkvadratu od vi{e od osam tisu}a dokumentarnih i animiranihfilmova proizvedenih nakon 1937, kada je taj {kotskiprorok filma sletio u Kanadu.Usprkos brojnim historijskim i biografskom knjigama o Griersonui dalje je mnogo kontroverzi oko njegova burnog `ivotai opse`ne ostav{tine, koja se sastoji od filmova koje jeproducirao ili osobno re`irao, filmskih institucija koje je utemeljio,tekstova, kritika, intervjua, ali prije svega njegovihideja i stanovi{ta o filmu i njegovoj ulozi u dru{tvu. Nitkonikada nije u~inio dokumentarni film ne~im tako va`nimkao {to je to po{lo za rukom tom legendarnom ekscentrikukoji je navodno jeo samo jaja, a jaje je osobno umio sprematina pedeset razli~itih na~ina. Njegovo ime kao da nije postojalo,svi su ga uvijek zvali isklju~ivo Grierson. ^ovjek kojije radio sve vrijeme 1 i koji je jednu te istu ve~er znao piti jeftinovino s nekim besku}nikom u kolodvorskoj kr~mi i poslijeviski s premijerom u luksuznom hotelu. Ni{ta na svijetunije vi{e mrzio od birokracije, sastanaka i sjedenja u uredu,a ipak je `ivot proveo na politi~kim i organizacijskimfunkcijama. Bio je birokrat koji je govorio jezikom pjesnika.Provodio je svoje ideje s ledenom odlu~no{}u i ~eli~nimuvjerenjem u njihovu ispravnost. U isto vrijeme optu`ivan jeza diktatorski na~in rada, ali i bio obo`avan od doslovce svakogas kim je ikada sura|ivao. Me|u ljudima koji su radilifilmove u Griersonovoj produkciji nalaze se neki od najgenijalnijihumjetnika koji su uop}e djelovali u mediju filma;Norman McLaren, Joris Ivens, Robert Flaherty, Len Lye, AlbertoCavalcanti, Lotte Reiniger, Alexander Allexéieff...Bio je pobornik demokracije koji je smatrao da se {to{tamo`e nau~iti od Hitlera i Goebelsa kao nevjerojatno vje{tihmanipulatora masama. Respektirao je Lenjina i osobitoTrockoga iako nikad nije bio komunist. Lakonski je formuliraosvoju politi~ku poziciju kao biti »uvijek in~ ulijevo uodnosu na vladaju}u stranku«. Dr`ao je propovijedi u crkviprije nego {to je bio izba~en zbog odve} radikalnih stavova.Imao je obi~aj katolicima citirati Lenjina, a komunistima Bibliju.Optu`ivali su ga za {kotski nacionalizam, ali on je bio »[kotkoji nije inzistirao na boljoj [kotskoj nego na boljem svijetu«(Ellis, 2000: 179). Grierson je zapravo cijeloga `ivota biouvjereni internacionalist, ali uvijek ~vrsto ukorijenjen u gigantskucivilizacijsku tradiciju britanskog oto~ja i engleskogjezi~nog oceana. I kad je u svojim kasnim godinama radio za[kotsku televiziju, nije `elio preseliti iz svoje engleske ku}e,nego je putovao do Glasgowa.^ak i kad se telegrafski nabroje sva njegova zanimanja (bioje scenarist, redatelj, producent, teoreti~ar, istra`iva~, pronalaza~,polemi~ar i kriti~ar), a potom institucije kojima jeudario temelj, primjerice Filmska sekcija pri The EmpireMarketing Board 1928. i GPO 1928, NFB 1937, zbroj jenjegovih aktivnosti onakav kako ga opisuje njegov biografEllis: »Griersonova je karijera u bilo kojem izabranom trenutkuuvijek izgledala kao da pet ljudi nose njegovo ime«. 2Uza sve to, Grierson godine 1947-48. radi kao direktorodjela za tisak, TV i film pri UNESCO-u, potom kreira razli~itetelevizijske programe i predaje na sveu~ili{tima.Kao govornik i pisac isticao se razornim polemi~nim daromi iznimnim smislom za analiti~no mi{ljenje. Predavao je redovito,pisao lucidne filmske kritike; bio je apsolutno prvikoji je po{tovao vestern i gangsterske filmove, odmah je zapazioHichcockov talent, nije imao dvojbi oko Fordove veli~inei Ejzen{tejnove genijalnosti. Mnogo prije Kracauera imnogo to~nije i te~nije od njega pisao je o mogu}nosti kamereda opi{e ~ovjekov unutarnji `ivot i psihi~ko stanje.Utemeljio je filmsku produkciju u Iranu, Iraku, Venezueli,Singapuru... osnovao filmske odsjeke pri Shellu, British Petroleumui Imperial Airwaysu, uspjevalo mu je da u kinimau privatnom ameri~kom vlasni{tvu prikazuje propagandnedokumentarne i animirane filmove. Osnovao je filmski studiogdje }e se razviti najva`nija artisti~ka animacija u povijesti,ali je tri prva filma naru~io od Disneyja. Bio je filmskidjelatnik koji je instinktivno navijestio ono {to }e televizijapostati. Zagovarao je pokretanje ~asopisa Cahier de Televisioni prije nego {to je televizija postala globalni i masovni medij.Sanjao je glasno i umio svojim snovima zaraziti svakoga tkose na|e u njegovoj blizini. Nikad nitko, ~ak ni u biv{im takozvanimsocijalisti~kim zemljama, nije uspio uvu}i dr`avuda s vi{e entuzijazma investira u proizvodnju dokumentar-165H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.