34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 3 do 38 Pavi~i}, J.: Igrani filmovi Fadila Had`i}aSlu`beni polo`aj (1964)Redateljski image Fadila Had`i}a ponajprije je vezan uzdru{tveno kriti~ke filmove. S takvim je filmovima Had`i} usvoje vrijeme dosizao najve}e uspjehe, ti filmovi i danas ponajvi{eprivla~e mlade filmofile. 60 ^ak i prema Had`i}evuopusu vrlo rezervirani Ivo [krabalo tom segmentu Had`i}evarada daje najve}e zna~enje, uz konstataciju kako su zaHad`i}a »najkarakteristi~niji... filmovi sa suvremenim temamau kojima oslu{kuje `ivot koji te~e gotovo u trenutku, nastoje}iga registrirati vjerodostojno, premda ne i u svoj njegovojslojevitosti.« 61 Po [krabalu u tim filmovima »ima zanimljivihdetalja i kad idu utabanim stazama ograni~ene dru{-tvene kritike«, 62 a Had`i}u [krabalo priznaje »da se jedini uto vrijeme vi{e puta vra}ao u te sfere i ostavljao trag o njima«.63Slu`beni polo`aj prvi je me|u Had`i}evim dru{tveno-kriti~kim,ili ’feljtonisti~kim’ filmovima. Ujedno, to je i njegovnajuspje{niji film uop}e: godine 1964. Slu`beni polo`aj nagra|enje u Puli Velikom zlatnom arenom kao najbolji filmgodine, tada mlada Olivera Markovi} nagra|ena je Zlatnomarenom za najbolju `ensku ulogu, a Voja Miri} za drugumu{ku ulogu, odnosno najbolju mu{ku epizodu. Unato~tomu, film je do`ivio i osporavanja. Dio kritike dr`ao ga jeepigonskim uratkom na tragu godinu starijega Bauerova Licemu lice. 64 Dio mla|e kritike film je napadao kao mlak i rezerviranu kritici, navode}i kako ima ’konformisti~kih tendencija’.Had`i} je te kritike nevoljko primao, isti~u}i kakoje »u prethodne dvije godine napravljeno 45 filmova, od kojihsamo dva ovog `anra, i to vjerojatno zato {to nije ba{ takojednostavno govoriti konkretno o konkretnom suvremenom`ivotu, za {to se ina~e ~eka vremenska distancija.« 65 Had`i}je ukratko dr`ao da mu »tra`e dlaku u jajetu«, 66 a utjeha muje mogla biti tek to da je sli~no pro{ao i Bauer s Licem u lice.I njegov pionirski dru{tveno-kriti~ki film dio je mla|e kritiketako|er napadao zbog politi~kog i estetskog konformizma.67Uspjeh Slu`benog polo`aja nedvojbeno se mora i{~itati ukontekstu dru{tvenoga fenomena Licem u lice. Snimljen godinuprije, Bauerov film o malverzacijama u jednom gra|evinskompoduze}u koje se raskrinkavaju tijekom partijskogsastanka izvorno je zapo~et kao osamljeni~ki, tvrdoglavi inaizgled opasan pothvat Bauera i njegova scenarista BogdanaJovanovi}a. 68 Dogodilo se, me|utim, da je film koincidiraos Titovim pismom gdje kritizira sile koje ko~e radni~kosamoupravljanje. Film koji je nastao unato~ stalnim {tipkanjimalokalne cenzure najednom se pretvorio u programatskiilustracijski primjer nove partijske linije. Dobio je golempublicitet, a slu`beni list partije Komunist posvetio mu je vi-{estrani~ni temat koji je ispunio gotovo pola broja. 69 Primljenje dobro i u filmski krugovima, osobito u Srbiji. Budu-}i najve}i klasik ’crnog vala’ @ivojin Pavlovi} re}i }e za Licemu lice da je »dotad najva`niji film snimljen u Jugoslaviji«.70 Premda su filmovi na tzv. suvremenih tema bili deklarativnipredmet zahtjeva kritike jo{ u pedesetima, nakon Bauerovapionirskog politi~kog filma taj zahtjev postaje goru-}i, pa i politi~ki osna`en autoritetom vlasti. Had`i}, kaomnogo puta prije i poslije, reagira strelovito i ve} dogodinedonosi film toga `anra.Ipak, bez obzira {to je dru{tveni kontekst iniciran Licem ulice odsudan za uspjeh Slu`benog polo`aja, Bauerov i Had`i-}ev film nemaju mnogo imanentno filmskih sli~nosti. Licemu lice komorni je film koji se ~itav doga|a na partijskom sastanku,formalno i `anrovski nadahnut ameri~kim sudskimfilmovima, osobito Lumetovim Dvanaest gnjevnih ljudi. 71Bauerov je film introvertan, njegov glavni interes introspekcija,a re`ijska sredstva voice-over i flashbackovi. Had`i}evfilm mnogo je ekstrovertniji: upoznaje nas sa {irokom gamomlikova koje prati dulje vrijeme u prostorima gdje `ive irade, naglasak je manje na eti~kim dilemama a vi{e na ekonomskommehanizmu. Slu`beni polo`aj ne staje na predvidivojdihotomiji pokvareni funkcionar/po{teni radnik, negopokazuje kako kapilarna korupcija i op}a amoralna klimakvari one ’gore’ ~ak i kad su u osnovi po{teni. Napokon, zarazliku od Bauerova happy enda, Had`i} film poentira pomalotezi~nim, ali dramatur{ki vrlo modernim otvorenimsvr{etkom. U dramatur{kom smislu bogatstvo `ivota Slu`benogpolo`aja ponajvi{e podsje}a na suvremene inteligentneTV serije, a ako bismo tom filmu tra`ili suvremenu filmskuanalogiju, onda bi to bile fikcionalne dru{tvene reporta`eslavnoga Britanca Kena Loacha. 72 Generalna atmosfera kojufilm opisuje — a odlikuje je korupcija, uzajamno pokrivanjei pohlepa na statusne simbole — i danas je prepoznatljiva, paje Slu`beni polo`aj kao politi~ki film svje` i relevantan kao i1964.Slu`beni polo`aj pripovijeda o Mirku Bo{njaku (Uro{ Kravlja~a),biv{em partizanu i ratnom heroju, odnedavna direktorutekstilne tvornice s ozbiljnim problemima u poslovanju.Bo{njak `eli srediti stanje u tvornici i prihva}a program sanacijekoji mu predla`e nepopularni, ali kvalificirani i dinami~nikomercijalist Vilko Radman (Voja Miri}). Ispostavljase, me|utim, da je Radman `enskar sklon luksuznu `ivotukoji svoje ljubavni~ke i gra|evinske pothvate financira provizijamaod kooperanata i gra|evinara. Predsjednica radni~kogsavjeta Marija (Olivera Markovi}) posumnja u nepravilnosti,na prepad izvu~e ra~une od starog i upla{enog knjigovo|eJovi}a (ina~e Radmanova suu~esnika) i hita alarmiratidirektora. Ali, proces ra{~i{}avanja kriminala zapinje zato{to su obje osobe koje bi trebale pozvati policiju osobno ucijenjene.Bo{njak je da bi udovoljio rogoborenju supruge, kupioauto, a Radman je namjestio da kredit otpla}uje tvornica.Mariji su vezane ruke jer njezina najbolja prijateljicaZora (Milena Dravi}) hoda s (ina~e o`enjenim) Radmanom,pa Radman uvjeri Mariju da }e i Zora zavr{iti iza re{etakadozna li se i{ta, s obzirom da je novac tro{io ponajvi{e nanju.Cijelu tu kloaku premre`enih nemoralnih interesa saznajemokao veliku retrospekciju koju pripovijeda novinar (PetarBani~evi}), koji poku{ava uvjeriti urednika (Stevo @igon)kako pri~u o korupciji valja objaviti u novinama. Tako Had-`i} u Slu`benom polo`aju uvodi prvi put jedan od svojih najosobnijihtematskih kompleksa, a to je novinstvo i njegovauloga u revoluciji (mi bismo danas rekli — ’zatvorenomdru{tvu’). Film po~inje tako {to novinar tajnici diktira po~e-15H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.