34/2003 - HFS

U POVODU KNJIGAUDK: 791.43(497.5)(048)Nikica Gili}Kinematografija i kulturna politikaTurkovi}, Hrvoje i Majcen, Vjekoslav, 2003, Hrvatska kinematografija, Zagreb:Ministarstvo kulture (izvr{ni nakladnik: Hrvatski filmski savez)Me|u va`nim je preduvjetima formuliranja kulturne politikesvakako i precizno istra`ivanje ’stanja na terenu’, odnosnoutvrdivih ~injenica na podru~ju kulture. U tom je smisluknjiga Hrvoja Turkovi}a i Vjekoslava Majcena od iznimneva`nosti, a iza{la je k tome i kod pravoga izdava~a (Ministarstvakulture), i to kao ~etvrta knjiga u biblioteci Kulturni razvitak.Ministarstvo, dodu{e, nije potaknulo istra`ivanje ~ijisu rezultati ukori~eni u Hrvatsku kinematografiju, no to nijebio razlog da ga ne prigrli, {to svakako valja pohvaliti kaoodliku dobre politike (prepoznavanje vrijednih projekata tebliska suradnja sa svim, pa tako i nevladinim/nezavisnimkulturno-istra`iva~kim projektima i institucijama). Vrijedi sestoga nadati kako }e se napokon ozbiljnije prionuti i pisanjuzakona o filmu te kona~nom reguliranju toga va`nog podru~jasuvremene kulture (na krilima krilatica o redu u dr-`avnim poslovima i transparentnosti financiranja zajedni~kihraznim strankama i ideologijama).Dakako, u dr`avnom pripomaganju kulturnih projekata te upozornosti {to je javnost pridaje pojedinim segmentima kulturnoga`ivota kinematografija prema nekim mi{ljenjima neprolazi osobito dobro (sindrom trinaestoga praseta), no premanekim mi{ljenjima hrvatski filma{i i njihove prate}e djelatnostiprolaze i predobro — preduboko zahva}aju u d`epoveporeznih obveznika, premda ne dostavljaju proizvodkoji je vrijedan kao neki drugi kulturni proizvodi (knji`evnost?slikarstvo?), niti je do te mjere zanimljiv kulturnoj publici.Tko i za{to pi{e?Kako se o ovim temama u javnosti obi~no razgovara na razinikli{eja i predrasuda, umjesto klasi~nog recenziranjaiskoristit }emo ovu knjigu kao povod za raspravu (zbog ~egaje, uostalom, i nastala), premda bi grijeh bio ne naglasiti jo{jednom va`nost projekta Hrvoja Turkovi}a, prerano preminulaVjekoslava Majcena te njihovih suradnika. Dakako, jo{bi ljep{e bilo kada bi ovo istra`ivanje bilo standardni, rutinskiposao dr`avnih ili javnih institucija i ustanova (Ministarstva,Filmskog instituta...), no i ovako, kao izniman (sporadi~an)projekt mo`e imati punu dru{tvenu funkciju. Plod suistra`iva~koga rada velikoga tima, naime, neumoljive i precizne~injenice o broju kina, filmskih knjiga, o tehni~kojopremi, Kinoteci, godi{nje ulo`enu novcu Ministarstva kulturei Zagreba u podru~je kinematografije, i tako dalje, u~emu je osobito vrijedna filmografija hrvatske kinematografije— popis filmova s najbitnijim podacima (lavovski dio156toga posla obavio je upravo Majcen). Stoga je ovo temeljnoistra`ivanje dobra podloga za rad budu}ih istra`iva~a, npr.ekonomskog aspekta kinematografije, sa {to preciznijim tablicamao dr`avnim tro{kovima na pojedini film, uz jo{ preciznijei sveobuhvatnije podatke o, primjerice, gledanostisvih financiranih filmova u komercijalnoj kinomre`i, odnosnootkupu kaseta u video i DVD-distribuciji te gledanostina programima HTV, itd.Javnost }e, nadalje, vjerojatno osobito zaintrigirati Turkovi-}eva studija o povijesnim obilje`jima hrvatske kinematografije,u kojoj se poimence progovara o tipi~nim pitanjima (zapravopredrasudama) koja se mogu susresti u javnim osvrtimana film i kinematografiju, a mi }emo se na taj dio knjigenadovezati. Naime, ~ini nam se kako je slika dru{tvene pozicijefilma kakvu ocrtava Turkovi} (prili~no tu`na slika),posve u skladu s na{im, mo`da ~ak i jo{ crnjim, dojmovima.Ponajprije, dakako, na djelu su okrutni zakon tr`i{ta, s najcini~nijimvrhuncem u kriti~arima koji su istodobno djelat-H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.