34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 150 do 155 Matija{evi}, @.: @i`ek sam protiv svihPtice A. Hitchcocka (1963)mahnitom obliku. Upravo se neuspjeh marksizma sastoji utoj utopijskoj ideji da struktura vi{ka vrijednosti mo`e biti izmijenjena.Marksizam nije uspio uzeti u obzir, pomiriti se s objektomvi{kom,»s ostatkom Zbiljskog koje izmi~e simbolizaciji —{to je tim vi{e iznena|uju}e ako se prisjetimo da je Lacanskovao svoj pojam vi{ka.u`ivanja na temelju Marxova pojmavi{ka vrijednosti« (SOI, str. 50). Tako, uobli~enje lijevog, antikapitalisti~kogprojekta treba slijediti u terminima razli~itimaod globalne socijalisti~ke revolucije. Potonja je za @i`ekautopijski projekt; subjektovo u`ivanje odgovara kapitalisti~komvi{ku vrijednosti te bi tako globalna revolucija bila iutopijska, a na`alost i vrlo antilakanovska. Naputak nam kazujeda se jednostavno treba izmiriti s manjkom koji stvaravi{ak.Mo`e li se u tom smislu @i`ekovo tuma~enje razmatrati natragu djela jednoga drugog hegelijanca, Francisa Fukuyame,koji je dijagnosticirao kraj povijesti u liberalnoj demokraciji,koja posti`e najbolje ostvarenje univerzalne ljudske te`nje,154`elje za priznanjem, hegelijanske (a, opet, i lakanovske `elje)te je onda sada{nja demokracija ipak najbolje od svih dru{tava,ili da se poslu`imo paradoksom pripisanim Churchillu,toliko dragim @i`eku, demokracija je najgori od svih sustava,ali nijedan drugi ne bi bio bolji.Je li pitanje postmarksizma blisko problematici koju doti~e iDerrida u Sablastima Marxa (2002), dijelom usmjerenom iprotiv Fukuyamina tuma~enja kraja povijesti koje Derridanaziva neoevan|eoskom retorikom. Fukuyama kritiziraMarxa i predla`e njegovo upotpunjenje: u njemu bi nedostajaotaj hegelijanski-kr{}anski potporanj priznanja ili timoti~nasastavnica du{e. Ono {to je za Derridu o~igledno u Fukuyaminutuma~enju jest sna`no kristijanizirana shema dijalektikegospodara i roba. Fukuyama upravo nalazi prethodnikau jednom drugom hegelijancu i politi~aru A. Kojèveu te sesla`e s njegovom konstatacijom da su poslijeratna Amerikaili ~lanice Europske zajednice utjelovljenje Hegelove dr`aveuniverzalnoga priznanja. Prema Derridi, Fukuyama se izme-|u Hegela i Marxa odlu~uje za Hegela, jer oba su misliocauspostavila ideju kraja povijesti, no dok je za Hegela to libe-H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.