34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 132 do 149 VideopremijereCKRV I SOLThe Salton SeaSAD, 2002 — pr. Castle Rock Entertainment, Darkwoods Productions, HumbleJourney Films, Ken Aguado, Frank Darabont, Eriq La Salle, Butch Robinson; izv.pr. Jim Behnke — sc. Tony Gayton; r. D. J. CARUSO; d. f. Amir M. Mokri; mt.Jim Page — gl. Thomas Newman; sgf. Amanda Moss; kgf. Karyn Wagner —ul. Val Kilmer, Vincent D’Onofrio, Luis Guzmán, Doug Hutchison, Anthony LaPaglia,Peter Sarsgaard, Deborah Kara Unger, Shalom Harlow — 103 min —distr. IssaBiv{i truba~ Tom Van Allen infiltrira se, pod imenom Danny Parker,u redove narkomanskoga podzemlja `ele}i otkriti ubojice svojesupruge. No, boravak u paklu droge ne}e pro}i bez posljedica.Krv i sol, kinoprvenac televizijskoga profesionalca D. J. Carusoa,istodobno je prvi donekle zanimljiv film Vala Kilmerajo{ od znamenite Mannove Vru}ine iz 1995. godine.Po `anru noareovski krimi}, film stilski i tematski kompiliramnoge ugledne prethodnike (Cruising, Rekvijem za snove,Memento,...), a tu ~injenicu `eli prikriti dodatnim artisti~kimpretenzijama (metafizi~nost, koloristi~ki zasi}eni kadrovidirektora fotografije Amira M. Mokrija).No, isprva zanimljiva derivativnost s vremenom postaje zamorna,a artisti~ke tendencije rezultiraju ne`eljenom trivijalno{}ui karikaturalno{}u, posljedica ~ega je nekoherentnosti neuvjerljivost cjeline.S po~etka potresnu i razmjerno dojmljivu sliku narkomanskogapodzemlja Caruso postupno razvodnjava brojnim nepotrebnimmotivima i podzapletima. Protagonistov osje}ajkrivnje i `elja za iskupljenjem u kontekstu pakla ovisnostikoji prijeti otkliznu}em u ludilo scenaristu Tonyju Gaytonunisu dovoljan dramatur{ki okvir, pa ga dodatno optere}ujemisionarskom zada}om spa{avanja susjede narkomanke odnasilna supruga. Ali taj podzaplet autori ostavljaju nerazra-|enim, jednako kao i ishitreni krimi-obrat u zavr{nici.@eljeni artizam, pak, potpuno je proma{en, a o~ituje se u ki~vinjetamaiz protagonistova prethodnog `ivota (sviranje trubesa zlatnim zalazom u pozadini, romantika na pla`i), prikladnihnekoj telenoveli, ali ne i iole ambicioznijem filmu.U svijetle strane filma pripadaju uvjerljiv nastup Vala Kilmerakao i bizarna sekvenca inscenacije atentata na Kennedyja,u kojoj su predsjednik i prva dama golubovi. Za nezahtjevnijegagledatelja sasvim dovoljno.Josip Grozdani}MAFIJA[I PO^ETNICIMadeSAD, 2001 — pr. Cardiff Giant Productions, Jon Favreau, Vince Vaughn; izv. pr.John H. Starke — sc. Jon Favreau; r. JON FAVREAU; d. f. Christopher Doyle;mt. Curtiss Clayton — gl. John O’Brien, Lyle Workman; sgf. Anne Stuhler; kgf.Laura Jean Shannon — ul. Jon Favreau, Vince Vaughn, Joe Goossen, FamkeJanssen, Makenzie Vega, Reanna Rossi, Tom Morello, Jonathan Silverman —94 min — distr. BlitzBobby i Rick dvojica su najboljih prijatelja koji se kroz `ivot u L.A.-u probijaju obavljaju}i razli~ite poslove. Da bi pomogao djevojcistriptizeti, Bobby pristaje oti}i u New York obaviti naokobezopasan posao za lokalnog gangstera. No, boravak u Velikoj jabucine}e biti osobito ugodan.Jon Favreau i Vince Vaughn postali su poznati zajedni~kimnastupom u kultnoj nezavisnoj komediji Swingers iz 1996.godine (kojoj je Favreau potpisao i scenarij), nakon ~ega suim karijere krenule razli~itim putovima. Dok je Vaughnostvario razmjerno zanimljiv niz filmskih uloga (Psycho, Vi{asila, 13. kat,...) Favreau se, kao scenarist i glumac, okrenuomahom televizijskim projektima. Mafija{i po~etnici njegov jenovi scenaristi~ki rad, ujedno i redateljski kinoprvenac, ambicioznosti pretencioznost kojeg, vjerujem, valja ponajprijepripisati neiskustvu i po~etni~kom nesnala`enju.Svoju krimi-komediju on pretrpava brojnim, ~esto i zanimljivimtemama i motivima koje, me|utim, ne zna kvalitetnoelaborirati; zaple}e se u fabularne linije koje ostavlja nerazra|enimai tek na razini skice; poentira na ponekoj duhovitojreplici i zabavnom gegu potpuno zanemaruju}i odr`avanjebilo kakve smislenosti i ritma cjeline.Povr{na karakterizacija mahom iritantnih likova (s iznimkamanedovoljno iskori{tenih Famke Janssen i Petera Falka) ibeskriterijsko epigonstvo (ponajprije Quentina Tarantina)dodatni su balasti cjeline, ~iji je po~etak, me|utim, obe}avao.Prikaz (ne)mogu}nosti ostvarenja stabilne veze u okru-`enju dekadentnoga polusvijeta losand`eleskoga no}nog `ivotau uvodu i zavr{nici ima vrlina i daje naslutiti mnogo zanimljivijui ozbiljniju pri~u koja se mogla ispri~ati. No za takvo{to Favreau zasad, na`alost, nije sposoban.H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.Josip Grozdani}147