34/2003 - HFS

BENIGMAEnigmaHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 132 do 149 Videopremijere142Velika Britanija, SAD, Njema~ka, Nizozemska 2001— pr. Broadway Pictures, Broadway Video, Inter-Media Film Equities Ltd., Jagged Film, MeespiersonFilm CV, Mulholland Pictures BV, Senator Film ProduktionGmbH, Mick Jagger, Lorne Michaels; izv. pr.Guy East, Hanno Huth, Victoria Pearman, Nigel Sinclair,Michael White — sc. Tom Stoppard prema romanuRoberta Harrisa; r. MICHAEL APTED; d. f. SeamusMcGarvey; mt. Rick Shaine — gl. John Barry;sgf. John Beard; kgf. Shirley Russell — ul. DougrayScott, Kate Winslet, Saffron Burrows, JeremyNortham, Nikolaj Coster Waldau, Tom Hollander,Donald Sumpter, Matthew MacFadyen — 119 min— distr. BlitzGenijalan, no emotivno shrvan britanskimatemati~ar Tom Jericho u vrtlogu Drugogsvjetskog rata radi na razbijanju {ifrinacisti~kih podmornica, poku{avaju}i rije{itidva naizgled nepovezana problema.Prvi se odnosi na usavr{ene strojeve za dekodiranjes pomo}u kojih neprijateljskepodmornice iznenada steknu prednost naSjevernom Atlantiku, a drugi na Tomovslom veze s lijepom Claire kojoj se izgubisvaki trag.»Enigma je sofisticirani stroj za {ifriranje,a Morski pas njezina najbolja ina-~ica. Masa joj je 12 kg s baterijom i prenosise posvuda. Nijemci ih imaju na tisu}e.Enigma pretvara tekstualne porukeu besmislice, a zatim se besmislice{alju Morseovom abecedom do drugogstroja koji ih opet pretvara u poruke.No, stroj to radi na 150 milijuna milijunamilijuna na~ina...«. Obja{njenje jeto glavnoga junaka britanskog {pijunskogtrilera Enigma Toma Jericha kolegamau obavje{tajnom sredi{tu BletchleyParku, stotinjak kilometara udaljenuod Londona, koje je uvelike zaslu`noda su Velika Britanija i SAD potkrajDrugog svjetskog rata pobijedile Tre}iReich na Sjevernom Atlantiku.Film o pozadini te pobjede nosi jednostavannaslov Enigma, ali je sve ostalou tom ambiciozno zami{ljenu uratkuredatelja Michaela Apteda (Gorile umagli, Svijet nije dovoljan) poprili~noslo`eno, dapa~e, hotimice zamr{eno.Dodu{e, besmisleno je snimati film o{pijunskim zavrzlamama pojednostavnjuju}ikontekst i doga|aje, ali se ~inida je Apted uz pomo} svog scenarista ioskarovca Toma Stopparda (ZaljubljeniShakespeare) mnogo toga namjernozamrsio. Za{to? O~ito zato jer su autorifilma nastojali slijedili logiku radapredmetnoga stroja za {ifriranje i de{ifriranjene bi li tako {to dosljednije vizualiziralimatemati~ke apstrakcije kojesu klju~ enigme. Pa tako i — Enigme.Pro{aranoj nizom flashbackova, podzapletai likova, Aptedovoj je {pijunskojsagi knji`evni predlo`ak bestseler RobertaHarrisa, a sredi{nji lik zami{ljenareferencija na stvarnu povijesnu li~nostAlana Turinga. Genijalni je Turing uistinurazbio enigmine kodove kada jeto Saveznicima bilo najpotrebnije, nozbog njegova ga je privatnog `ivota ihomoseksualnosti britanski establi{-ment dr`ao podalje od javnosti. Njegovfilmski alter ego Tom Jericho u interpretacijiDougrayja Scotta (Jednom zauvijek)tako|er pati od psihi~ke labilnosti,ali ne zbog dru{tvenog stigmatiziranjasvoje seksualnosti, nego zbogsloma veze s lijepom i poprili~no zagonetnomClaire, koju tuma~i tipi~nafemme fatale ~etrdesetih Saffron Burrows(Krug prijatelja). Kako je Clairejedna od klju~arica Enigme, redateljApted pa`ljivo gradi zaplet oko njezinalika i utjecaja na Jericha, neprestancerazvijaju}i dvije narativne strukture.Jednu s naglaskom na povijest, {pijuna-`u i suspens, a drugu s naglaskom naromantiku, intrapsihi~ke do`ivljaje iH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.me|usobne odnose likova. No, sve jeto prikazano s premalo strasti i kad jerije~ o jedinstvenim povijesnim okolnostima,i kad je rije~ o konkretnoj ljubavnojvezi, da bi se Enigma uop}e moglado`ivjeti druk~ije od korektna, aliodve} staromodna {pijunskog filma.Navedeno umre`avanje likova i situacijapritom se ~ini kao inteligentno izabranparavan nedostatku pa`ljivije karakterizacijekoja je, posve nenadano,jedino zaobi{la solidno osmi{ljeni liksamozatajne Hester Wallace, Claireineprijateljice i Jerichove pomo}nice u odgonetavanjumatemati~ko-intimnihjednad`bi. Hester pak glumi uvjerljivaKate Winslet, kojoj o~ito i prije i nakonTitanica savr{eno pristaju uloge isprvani po ~emu osobitih `ena koje se u dodirus povijesnim ku{njama pretvarajuu sna`ne heroine.Veoma pa`ljiv u rekonstrukciji razdobljao kojem govori, nagla{eno stilizirani faktografski nimalo povr{an, Aptedovje film ipak daleko od punokrvna{pijunskog karusela, pri ~emu se izborScotta kao glavnog interpreta pokazaonajve}om slabo{}u. Naime,umjesto da osvaja karizmom izvrsnogauma, njegov lik sasvim nepotrebno zra-~i kroni~nom bole}ivo{}u, pa se gledateljneprestance pla{i da se nesretni Jerichone sru{i prije no {to se razrije{ibarem jedna enigma u filmu.Bo{ko Picula