12.07.2015 Views

34/2003 - HFS

34/2003 - HFS

34/2003 - HFS

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

BHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (<strong>2003</strong>), br. <strong>34</strong>, str. 132 do 149 VideopremijereZABRANJENE FOTOGRAFIJEOne Hour PhotoSAD, 2002 — pr. Catch 23 Entertainment, KillerFilms, Laughlin Park Pictures, Madjak Films, PamelaKoffler, Christine Vachon, Stan Wlodkowski; izv.pr. Jeremy W. Barber, Robert B. Sturm, John Wells— sc. Mark Romanek; r. MARK ROMANEK; d. f.Jeff Cronenweth; mt. Jeffrey Ford — gl. ReinholdHeil, Johnny Klimek; sgf. Tom Foden; kgf. AriannePhillips — ul. Robin Williams, Connie Nielsen, MichaelVartan, Dylan Smith, Erin Daniels, Paul HansenKim, Lee Garlington, Gary Cole — 96 min- distr.ContinentalSy Parrish zaposlenik je u fotografskoj radnjivelikoga trgova~kog centra. Osamljenikbez obitelji postaje fiksiran na obiteljYorkin, koja kod njega redovito razvijaobiteljske fotografije, i sebe zami{lja kaodio te obitelji. No, kada otkrije da `ivotYorkinovih nije tako savr{en kao predod`bakoju je o njima stvorio na osnovi fotografija,odnosno kad spozna da Will Yorkinima ljubavnicu, Sy odlu~uje stupiti uakciju i popraviti nastale pukotine.Zabranjene fotografije redateljski jedebi u igranom filmu Marka Romaneka,filma{a koji je stekao visoku reputacijuvizualno iznimno atraktivnim glazbenimspotovima za izvo|a~e poputMadonne i Nine Inch Nails, no najve}ipublicitet njegovu filmu donio je RobinWilliams koji je u kratko vrijeme odigraodvije sli~ne uloge opasnih sociopata(drugi je film Insomnia ChristopheraNolana). Romanekov je film najlak{eopisati kao kombinaciju horora,poput primjerice O~uha Josepha Rubena,i novijih ameri~kih filmova o u`asimaameri~kih predgra|a poput AmericanBeauty Sama Mendeza. Glavni jejunak zaposlenik u fotografskoj radnjikoji nema vlastite obitelji ni dru{tvenog`ivota, pa zamjenu pronalazi uobitelji ~ije fotografije godinama razvija.Na temelju tih fotografija on Yorkinove,mamu Ninu, tatu Willa i sina Ja-140kea do`ivljava kao prototip uspje{ne isretne obitelji koje bi ~lan i sam radobio. No, Romanekov }e film pokazatida jaz izme|u naoko nesretnih i naokozadovoljnih nije tako velik kako se naprvi pogled ~ini. Gledatelj to ionakootprije zna, no ne i nesretni fotodjelatnik,kojega saznanje o napuklinama uobiteljskoj sre}i Yorkinovih potpunoizbacuje iz takta. Sve do toga trenutkaRomanekov je film zanimljivo postavljen,i, premda ne nudi posebno intrigantnedoprinose ve} vi|enim filmskimdo`ivljajima usamljenosti, otu|enostii patolo{kih fiksacija, njegovaatmosfera sagra|ena na sterilnim, nagla{enosvijetlim bijelo-plavim vizualimasnimatelja Jeffa Cronenwetha i suzdr`anomnastupu Robina Williamsaplijeni pozornost, a nerijetko izaziva igr~ u `elucu. Problemi, me|utim, nastajuu posljednjoj tre}ini, odnosno urazrje{enju koje se doima arbitrarnim ine nudi odgovore na prve dvije tre}inefilma. Tako se u jednom trenutku, dokpromatra `ivot u ku}i Yorkinovih, glavnijunak zapita: »[to ne valja s ovimljudima?«, no Romaneka niti zanimaniti poku{ava ponuditi odgovor na topitanje, iako je ono zapravo mnogo zanimljivijei va`nije od pronala`enjauzroka Williamsove poreme}enosti.Umjesto toga, redatelj od gledateljao~ekuje da Yorkinove prihvati tek kaonasumi~ni slu~aj, koji i nema nikakvedruge dramske funkcije osim da poslu-H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>34</strong>/<strong>2003</strong>.`i kao upalja~ za ludilo glavnoga lika.Nije to osobito primamljiva filmskapretpostavka, no i preko nje bi se mogloprije}i kada bi makar Williamsovasociopatija bila analiti~nije razra|ena.To je, me|utim, ili izbjegnuto ili paksvedeno na otrcane formule (glavni lik~ak nema fotografije vlastite majke),koje su ovaj put podebljane metaforikomvezanom uz fotografski medij.Na`alost, tako|er vrlo kli{eiziranom,poput teze o fotografijama kao sredstvuborbe protiv prolaznosti `ivota isli~nim uobi~ajenim poetskim definicijamamedija.Zbog takva tretmana pri~e monotematskastruktura filma, kako film odmi~e,sve je ve}i problem za gledatelja.Naime, ve} nakon nekoliko minutanjegov je koncept posve razvidan, nonjegov razvoj ne nudi nikakva interpretativnaiznena|enja. Romanek se poku-{ava izvu}i onim u ~emu je najbolji, vizualnomkomponentom, i mora se priznatida u tome djelomi~no i uspijeva,jer kombinacija nagla{eno stiliziranefilmske vizualizacije i Williamsove hiperrealisti~keglume izaziva u gledateljao~u|uju} efekt. No ostaje dojam daje Romanek najve}i teret le`erno prepustioRobinu Williamsu, odnosno njegovojsposobnosti da gluma~ki gradiraludilo glavnog lika, {to je Williams vrlosuptilno i u~inio.Igor Tomljanovi}

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!