34/2003 - HFS

BPIPI DUGA ^ARAPAPippi LångstrumpHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 132 do 149 Videopremijere[vedska, Njema~ka, 1969 — pr. Beta film, EgmontFilm, Nordisk Film- sc. Astrid Lindgren prema vlastitojpripovjetci; r. OLLE HELLBOM; d. f. Kalle Berholm— gl. Konrad Elfers — ul. Inger Nilsson, MariaPersson, Pär Sundberg, Margot Trooger, HansClarin, Paul Esser, Beppe Wolgers, Ulf G. Johnson— 90 min — distr. UCDDevetogodi{nja Pipilota Viktualia Zavjesi}Peperminta Efraimova Duga ^arapa doistanije poput ostalih djevoj~ica. Ri|okosu,s dvjema velikim pletenicama, lica posutapjegicama, neodoljiva osmijeha i prepunuma{te, Pipi je lako zapaziti gdje godse pojavi. I{~ekuju}i o~ev povratak, putujezemljom u pratnji svojih ljubimaca —konji}a i majmuna, te stigne u slikovitigradi}, gdje se ubrzo sprijatelji s Tomijemi Anikom.»Ne `elim odrasti... @eljela bih da sveostane kako je sada«, petarpanovska jei ujedno paradigmati~na replika glavnejunakinje filma za djecu i mlade PipiDuga ^arapa iz 1969. {vedskog redateljaOllea Hellboma. Junakinja se, dakako,zove kao i film, a rije~ je o dosadnajboljoj prilagodbi bestselera redateljevesunarodnjakinje Astrid Lindgren,preminule pro{le godine, koja je i nacionalnui svjetsku knji`evnost zadu`ilasvojim romanima s netipi~nim dje~jimlikovima, me|u kojima je pjegava Pipinajpoznatija. Prva je knjiga o njezinimpustolovinama objavljena 1945, i tonakon {to ju je knji`evnica napisala kaoro|endanski dar desetogodi{njoj k}eri.Olleov film u po~etku tako|er nije zami{ljenkao dugometra`ni uradak. Naime,nastao je temeljem istoimene televizijskeserije snimljene u {vedsko-njema~kojkoprodukciji. Serija je sa svojimpolusatnim epizodama potrajalajednu sezonu, ali su nakon uspjeha filmakao njezina efektno kompilirana iz-136danka u Olleovoj re`iji predstavljenajo{ tri nastavka: Pipi protiv gusara(1969), Pipi u bijegu (1970) i Pipi ne`eli odrasti (1973). Sva su ~etiri filmaove godine stigla i na hrvatsko videotr-`i{te, no ne u svom prvobitnom obliku,nego sa sinkronizacijom na engleski jezik.[teta, jer je time naru{ena izvornostdjela, ~iji je najbolji dio, nedvojbeno,nastup {armantne Inger Nilsson uulozi Pipi.U vrijeme snimanja istih godina kao injezin lik, mlada je {vedska glumicamaestralno utjelovila karizmati~nu junakinjusavr{eno balansiraju}i izme|udjetinje zaigranosti i posve usredoto~eneinterpretacije. Uz poprili~no iskri~avustilizaciju {minkera i kostimografa,koji su ispred kamera vjerno uprizorilizamisli Astrid Lindgren, glumi~inaizvedba Pipi ni u jednom kadru ne djelujenapadno ili samodovoljno. Naprotiv,gluma se Inger Nilsson veomaskladno upotpunjuje i s pri~om i s ostaliminterpretima u filmu, osobito vr{-njacima Marijom Persson kao Anikomi Pärom Sundbergom kao Tomijem.Kako je film unato~ svojoj televizijskojpozadini trebao profunkcionirati kaozaokru`ena cjelina, autori su iz snimljenegra|e uspjeli izvu}i optimum. Pritompri~a djeluje veoma skladno, odekspozicije s dolaskom Pipi u uspavanigradi} u kojem }e izazvati zbrku, prekozapleta s dvojicom lopova koji `eleoplja~kati njezine zlatnike i s gospo|icomPriselijus koja `eli odvesti Pipi uH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.dje~ji dom, pa sve do nadanja djevoj~iceda }e se njezin otac napokon pojavitinakon brodoloma na ju`nim morima.Upravo je posljednji element u razvojupri~e i najdojmljiviji, jer je elaboriranuz pravi omjer emocija, iznena|enja ihumora. Uostalom, ba{tine}i duh sjajnogaliterarnog predlo{ka, cijeli filmzra~i neposredno{}u i duhovito{}u,osobito kada je u kadru Pipi, neovisnotuma~i li drugima svoj luckasti, ali dubokohuman svjetonazor ili pak poku-{ava izboriti pravdu suprotstavljaju}i senepo{tenju. Napokon, film promi~e idvije rijetko vi|ene ideje kada su u pitanjufilmski radovi za djecu i mlade.Prva je beskompromisni individualizam,bez obzira {to je utjelovljen u naokokrhkoj devetogodi{njakinji, a drugajednako beskompromisna ravnopravnostspolova, zastupana istom odva`nomdjevoj~icom.Dakako, svoju ciljnu publiku sli~nedobi kao {to je i njegov glavni lik filmPipi Duga ^arapa ne}e privu}i ni socijalnimni filozofskim natuknicama,nego nadasve lepr{avom pri~om o ljepotii bezbri`nosti djetinjstva te domi-{ljatim vizualnim rje{enjima, veomanalik na budu}e radove Tima Burtona.Njima je Olleov uradak zaogrnut u privla~anpla{t suvremene bajke, {to ma-{tovita saga o Pipi Dugoj ^arapi, uostalom,i jest.Bo{ko Picula