12.07.2015 Views

34/2003 - HFS

34/2003 - HFS

34/2003 - HFS

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (<strong>2003</strong>), br. <strong>34</strong>, str. 132 do 149 VideopremijereADetektivska temeljitost kojom se Caulpoku{ava i uspijeva pribli`iti svojimpredmetima usporediva je samo s temeljito{}ukojom, shvativ{i da je izigrani nadigran, a mo`da i prislu{kivan,u nezaboravno psihoti~noj zavr{nici filma,demontira i jedini materijalni ostatakintime — vlastiti stan.Coppolin film dojmljivo funkcionirana vi{e razina. Prije svega, djelotvornoprelama op}u krizu morala kroz individualnedvojbe i gri`nju savjesti, a naposljetkui podsvijest glavnoga lika. Utom je smislu motivacija Caulove profesionalne(dez)orijentacije, a poslije iparanoje, traumom iz djetinjstva, kojau filmu vjerojatno motivira i jednu horor—scenu,a zapravo Caulovu subjektivnuprojekciju (izviranje krvave vodeiz zahodske {koljke), mo`da i nepotrebno’dolijevanje ulja na vatru’. Coppolausput suptilno klizi iz `anrovskedetekcije u egzistencijalnu i psiholo{kudijagnostiku, zamjenjuju}i distanciranoprislu{kivanje u javnom ambijentu sondiranjemintimnoga nemira. Prislu{kuju}i,Caul sastavlja stranice neodgonetljivatrokuta; kao ’prislu{kivani prislu{-kiva~’ koji se ne uspijeva intimno realizirati,psihi~ki se raspada.Kona~no, Coppolin film zanimljiv je izbog svoje audio-vizualne strategije(osobito zvu~ne). Osim domi{ljate audio-vizualnerekonstrukcije nadzora ianalize sadr`aja (prepletanje tonskihzapisa i ’slike’ uho|enih), on nudi i sugestivanopis stanja prislu{kiva~a u tjeskobnimtotalima sa sjetnim glazbenimtemama (izvorna partitura i ’posu|eni’brojevi) i flashbackovima, pa se i takvimozra~jem na neki na~in pribli`avasvojemu modernisti~kom europskomuzoru, Antonionijevu Blow-upu.Poku{avaju}i povezati konce slu~ajakoji je Caula doveo u moralne dvojbe,a na kraju i izludio, gledatelju sasvimsigurno ne}e mnogo pomo}i vra}anjefilma unatrag. Jer, iako se, poput drugihameri~kih postmodernista, privezaouz `anrovsku tradiciju (trilera),Coppoli kao da nije bilo toliko va`notko, komu i za{to zapravo ’smje{ta’,koliko tjeskoban dojam da ga/nas netkozbog ne~ega stalno gleda, slu{a i ispituje,pa makar to bio samo nevidljivii nepristrani Bog.Diana Nenadi}H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>34</strong>/<strong>2003</strong>.133

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!