34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 3 do 38 Pavi~i}, J.: Igrani filmovi Fadila Had`i}aleni}, ina~e uva`avani pisac i Had`i}ev prijatelj. Scenarij jeuz Had`i}evo asistiranje napisao tako|er ugledni srpsko-hrvatskipisac, Bora ]osi}.Desant na Drvar sasvim je sigurno bio dru{tveno va`an projekt,ako ni{ta drugo zato {to je slu`io kao spomenik va`nojepizodi iz partizanskoga rata, epizodi koja je u Titovoj Jugoslavijibila poznata svakom i bila predmet potanka u~enja u{kolama. Godine 1944, naime, Nijemci su odustali od dotada{njeprakse borbe protiv partizana koja se svodila na opkoljavanjeTitove gerile na {irem podru~ju, a potom su`avanjaobru~a. Na osobni Hitlerov zahtjev njema~ka komandau Beogradu odlu~uje se na izravni i lokalni udar na partizanskovodstvo, Tita i njegov vrhovni {tab. U svibnju 1944, nakoniscrpnih zra~nih izvi|anja, detektirali su da je Titov {tabu Drvaru i izvr{ili padobranski desant na bosanski gradi}upravo na Titov ro|endan. Tito je spletom okolnosti izmaknuo,Nijemce je u protunapadu potukla 6. li~ka brigada, ahistoriografska legenda kazuje kako su Nijemci iz osvojeneTitove {pilje pokraj Drvara u Beograd kao trofej ponijelisamo Titovu zapovjedni~ku uniformu, tek sa{ivenu kao ro-|endanski dar.S obzirom da je film Desant na Drvar bio predmet kontroverzii umalo politi~koga lin~a, Fadil Had`i} se u kasnijimintervjuima ~esto navra}ao na njega. Pritom je redovitoustrajavao na ovim tezama: da Desant na Drvar nije bio skupispektakl, nego srednjobud`etski film snimljen vrlo ekonomi~no;nadalje, da nije rije~ o politi~koj apologiji nego o ~istomtrileru; kona~no, da se Titu upravo zato svidio i da jezato on kao autor bio po{te|en ve} prire|ena politi~kogprogona.Had`i} isti~e kako je Desant na Drvar ko{tao »tek ne{tomalo vi{e od neke obi~ne urbane drame«, 41 kako je snimljenza samo ~etrdeset dana, a da se padobranskim postrojbamaJNA koristio svega dva dana. Had`i} tako|er navodi da jeDesantom na Drvar »sru{io sve mitove da takvi filmovi morajubiti u`asno skupi« i da je zato »morao kle~ati pred Titomjer su me tu`ili iz bran{e da sni`avam kriterije brzim radomi pravim sprdnju iz jednog od klju~nih doga|aja partizanskograta.« 42Te{ko je suditi koliko je to to~no, ali, ako je Desant na Drvari bio jeftin film, to se u kadru ne vidi. Film se doimaspektakularno, sadr`i brojne masovne prizore, uklju~uje pirotehnikui uvjerljivo filmovani padobranski desant. O va`nostiprojekta govore i ugledna literarna imena koja su upretprodukciji filma sudjelovala, ali i ~injenica da u Desantuna Drvar sudjeluju neki od najpopularnijih glumaca te epohe:Ljubi{a Samard`i}, Milena Dravi} i Pavle Vuisi}. Svi }eoni poslije biti standardni gluma~ki inventar Titovih partizanskihmegaspektakala.^ini se da je upravo dru{tvena va`nost projekta Had`i}a dovelau politi~ke nevolje. Kako su do Titova dvora stigle proturje~neglasine o filmu, on je zahtijevao od Avala filma specijalnuprojekciju u svojoj vili u U`i~koj ulici u Beogradu. Dastvar bude stra{nija, zahtjev je producentima prenio mo}ni izloglasni ministar policije Aleksandar Rankovi}, ~ovjek kojije ljudima u Jugoslaviji ledio krv u `ilama. 43 Had`i} je premavlastitu svjedo~enju morao od utorka do subote grubo mon-12tirati sliku, rade}i prakti~ki danono}no. Producenti i Had`i}u U`i~koj su primljeni ledenohladno, a prema Had`i}evusvjedo~enju Tito ga je ljutito upitao »Tko je vama dopustioda snimite taj film?«. Iako je o tome danas te{ko spekulirati,mogu}e je da je Tito kojem je bilo jako stalo do filmskeindustrije i kvalitete proizvodnje bio ljut {to je tako va`anprojekt dan relativno neiskusnu filma{u. Mogu}e je da su doTita stigli i proturje~ni glasovi o Had`i}evu pona{anju uratu, ili barem vijest da nije bio u partizanima. [to je od togato~no, te{ko je re}i.Stvari su se za Had`i}a popravile nakon {to je Politbiro vidiofilm. Nakon projekcije koju je pratio Tito, njegova suprugai niz u`ih suradnika (a Had`i} je s papira ~itao dijaloge)na film je prvi pozitivno reagirao partizanski general HrvatIvan Go{njak, a potom i drugi. Tito se pridru`io pohvalamai poslije javno branio film od prigovora. 44 Had`i} je tvrdiokako se Titu film svidio zato jer nije bio tipi~na socrealisti~kahagiografija, nego vi{e triler nalik ameri~kim filmovimakakve je Tito volio. 45Moja je pogre{ka — navodi Had`i} — {to nisam napravioepopeju nego ratni triler, a to se zapravo najvi{e svidjeloTitu. Pohvalio je da su njema~ki generali zgodno izgledali,osobito Slovenac Maks Furjan koji je igrao ulogu generalaMaxa Rendulicha. 46 Bili su to gospoda, ugla|eni ilukavi, pa se Tito doimlje kao veliki junak kad je uspio izma}itakvim progoniteljima. 47Titovo zadovoljstvo podijelila je i publika: pulska premijerado`ivjela je eufori~no prihva}anje publike, film je samo uZagrebu vidjelo 130 000 ljudi, prodan je u 80 zemalja, a idanas se katkad vrti po inozemnim televizijama. Op}i trijumfpokvarila je samo ~injenica {to Tito nije mogao biti prisutanna pulskoj premijeri zbog potresa u Skopju. 48 Zanimljivo,unato~ takvu populisti~kom odjeku Had`i}ev film nijeostavio povoljan dojam na tada{nje moderatore slu`benogukusa. Tako u ideolo{ki slu`benoj i vrlo iscrpnoj ilustriranojmonografiji Rat revolucija ekran (1977), u kojoj se tematizirajudoslovce stotine partizanskih filmova, Desant na Drvaruop}e nije spomenut. 49Koliko je istine u Had`i}evoj tezi kako se Desant na Drvarotisnuo od socrealisti~koga modela epopeje prema zapadnim`anrovskim obrascima? Koliko je to~no da se Titu kaofilmskom amerikanofilu zato film svidio? Je li zahvaljuju}itomu Desant na Drvar implicitno oblikovao model partizanskogaspektakla? To su pitanja na koja je danas te{ko odgovoriti,s obzirom da u Hrvatskoj ne postoji cjelovita studijao jugoslavenskom komunisti~kom ratnom filmu napisananakon 1990, a sva ranija literatura razmjerno je ideologiziranai reflektira ukus druk~ije epohe. 50 Ono {to je jasno jestda inovativnost Desanta na Drvar nije u uvo|enju trilerskihstrategija u partizanski film: to je u vrijeme nastanka toga filmave} bio normativni postupak uspje{no primijenjen u vi{efilmova, uklju~uju}i i Had`i}evu Abecedu straha.Ako je u Desantu na Drvar ne{to bilo novost, onda je to bilokri`anje socrealisti~ke epopeje visoko normativne i po`eljne’revolucionarne’ teme i trivijalno-akcijskih elemenata karakteristi~nihza Hollywood. Upravo }e to biti dobitna kombi-H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.