34/2003 - HFS

IVICA I MARICAHansel & GretelSAD, 2002 — pr. Broomstick Entertainment, Majestic Film Partners, Tag Entertainment,Steve Austin, Jonathan Bogner; izv. pr. Gary DePew — sc. JonathanBogner, Timothy Dolan, Gary J. Tunnicliffe; r. GARY J. TUNNICLIFFE; d. f. BrianBaugh; mt. Andrew Cohen — gl. Rusty Andrews, Bob Mothersbaugh; sgf. DeborahRaymond, Dorian Vernacchio; kgf. Julia Schklair — ul. Jacob Smith, TaylorMomsen, Lynn Redgrave, Tom Arnold, Alana Austin, Bob Goldthwait, DanielRoebuck, Gerald McRaney — 90 min — distr. VTINakon maj~ine smrti dje~ak Ivica i njegova sestrica Marica `ive svoljenim ocem i njegovom novom suprugom. @ele}i se rije{itidjece ma}eha ih odvede u za~aranu {umu, u kojoj pak `ivi zla vje-{tica.Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 101 do 131 KinorepertoarPri~e za laku no} nisu nimalo jednostavna knji`evna vrsta.Naime, te bajkovite pustolovine u pripovjeda~evu ~itanjutrebaju potrajati upravo toliko da djecu koja ih slu{aju najprijezaokupe, zatim da ih umire i na kraju uspavaju svojompoentom o zaslu`enoj pobjedi dobra nad zlim. Sve u svemu,rije~ je o kratkim, napetim,ma{tovitim i pou~nimknji`evnim djelimakoja se, s koljena na koljeno,prenose ve} stolje}ima.Bajka Ivica iMarica slavne bra}eGrimm jedno je od tihsvevremenih uradakakoje je dosad uspavalona milijune djevoj~ica i dje~aka. Film Ivica i Marica britanskogaredatelja i majstora filmske {minke Garyja J. Tunnicliffeadjeluje tako|er uspavljuju}e, ali ne u toplini kreveta,nego u nekom od naslonja~a u kinodvorani.Naime, sve ono {to je izvorna pri~a — kratka, dinami~na,duhovita i zanimljiva, nije Tunnicliffeov film, a sve ono {toje film — predug, aritmi~an, neduhovit i pretenciozan, nijebajka bra}e Grimm. Dakako, te{ko je i bilo o~ekivati da dugometra`nifilm u potpunosti prenese ozra~je i dinamikubajke na veliki ekran, ali eksperimentiranje s novim likovima,pretjerana i neprimjerena uporaba specijalnih efekata tegomilanje podzapleta na jednostavnu osnovicu pri~e nisudoveli ni do ~ega. Osim mo`da poneko dijete i njegove roditeljeu kino. No, film je brzo preba~en na VHS i DVD-format.To je zapravo i najbolja odluka producenata, tim vi{ejer Ivica i Marica solidno djeluju kao naslov za ku}no kinoili za nedjeljnu televizijsku matineju.Pritom likove domi{ljatih brata i sestre, koji se nadmudrujusa zlom vje{ticom, vlasnicom neodoljive ku}e od slastica, veomadobro tuma~e dje~je kinozvijezde Jacob Smith (Kako jeGrinch ukrao Bo`i}) i Taylor Momsen ([minkerica sa sela).Uz njih se u ovoj filmskoj bajci pojavljuju i Lynn Redgravekao vje{tica te Tom Arnold i Delta Burke, pa barem u gluma~komsmislu trud oko filma nije bio uzaludan.Bo{ko PiculaKNJIGA O D@UNGLI 2The Jungle Book 2SAD, Australija, 2003, ANIMIRANI — pr. DisneyToon Studios, Walt Disney AnimationAustralia, Walt Disney Pictures, Walt Disney Television Animation, MaryThorne; izv. pr. Christopher Chase — sc. Carter Crocker, David Reynolds, TomRogers, Roger S. H. Schulman, Evan Spiliotopoulos prema romanu Rudyarda Kiplinga;r. STEVE TRENBIRTH; mt. Christopher K. Gee, Peter Lonsdale — gl.Joel McNeely; — glasovi Haley Joel Osment, Jim Cummings, Connor Funk,John Goodman, John Rhys-Davies, Mae Whitman, Phil Collins, Tony Jay — 72min — distr. ContinentalDje~ak Mogli napu{ta svoje seoce u unutra{njosti Indije ne bi liponovno sreo medvjeda Balua i svoje ostale prijatelje iz d`ungle.Me|utim, za petama mu je njegov stari neprijatelj, tigar [ir-Kan,`eljan osvete.Dobitnik Nobelove nagrade za knji`evnost 1907. — britanskiknji`evnik Rudyard Kipling, autor je jedne od najljep{ihzbirki pripovijedaka za djecu i mlade koje su pod naslovomKnjiga o d`ungli prvi put objavljene 1894, odnosno 1895.Redatelj Wolfgang Reitherman autor je pak Knjige o d`ungliiz 1967, jednog od najboljih dugometra`nih animiranih filmovatvrtke Walt Disney Pictures nastalih u produkciji svogagenijalnog tvorca (Walt Disney preminuo je godinu prijepremijere filma). I jedno i drugo umjetni~ko djelo pripadajupovijesti umjetnosti.Animirani film Knjiga o d`ungli 2 australskoga redateljaameri~kog boravi{ta Stevea Trenbirtha, dodu{e, nije ni zami-{ljen za povijesni proboj, ali se nedvojbeni nedostatak izvornihzamisli i domi{ljatosti u realizaciji ne mogu opravdati. Iliipak mogu? A to je da je film slu~ajno dospio u kinodistribuciju,iako je prvobitno namijenjen videotr`i{tu. Iako to nezna~i da manji ekran nu`no zna~i i manje kakvo}e, velikeproducentske tvrtke naj~e{}e druk~ije pozicioniraju svojekino- i videonaslove. I ulo`enim novcem, i uposlenim umjetnicima,i osmi{ljenom promid`bom. U tom je smislu Knjigao d`ungli 2, ba{tine}i ugled izvrsna izvornika, zatim pristojnuprihva}enost recentnih nastavaka ostalih Disneyjevihfran{iza te osobito nisku imena koja u filmu posu|uju glassredi{njim likovima (Mogli — Haley Joel Osment, Balu —John Goodman, [ir-Kan — Tony Jay, Moglijev otac — JohnRhys-Davies), bez ve}ih bojazni producenata, poslana usvjetske kinodvorane.Pritom je, sasvim o~ekivano, film postigao solidnu gledanostkod ciljane pred{kolske i mla|e osnovno{kolske publike, alise o nekom umjetni~kom uspjehu te{ko mo`e govoriti. Tana{napri~a o Moglijevu povratku u d`unglu, recikliranje otprijeznanih glazbenih tema (pjesma The Bare Necessities TerryjaGilkysona) te crte` i animacija koji se originalno{}u nemogu mjeriti s klasikom iz 1967, negovore u prilog novom filmskom poglavljuKnjige o d`ungli. No, prava jevrijednost filma {to je ponovno skrenuopozornost na veli~inu Disneyjeveumjetnosti i njegovih najpredanijihu~enika iz ranijih desetlje}a.Bo{ko PiculaH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.C127