34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 101 do 131 KinorepertoarC28 DANA KASNIJE28 Days LaterNizozemska, Velika Britanija, SAD, 2002 — pr. British Film Council, Canal+,DNA Films, Figment Films, Fox Searchlight Pictures, Meespierson Film CV, AndrewMacdonald; izv. pr. Greg Caplan, Simon Fallon — sc. Alex Garland; r.DANNY BOYLE; d. f. Anthony Dod Mantle; mt. Chris Gill — gl. John Murphy;sgf. Mark Tildesley; kgf. Rachael Fleming — ul. Cillian Murphy, Naomie Harris,Megan Burns, Brendan Gleeson, Christopher Eccleston, Alex Palmer, BinduDe Stoppani, Noah Huntley — 113 min — distr. ContinentalT. T. SINDROMJugoslavija, 2002 — pr. Revision features, Tangram entertainment — sc. DejanZe~evi}; r. DEJAN ZE^EVI]; d. f. Vladan Obradovi}; mt. Sr|an Mitrovi} —gl. Andrej A}in; sgf. Veljko Despotovi}; kgf. Jelena An|elkovi} — ul. Nikola\uri~ko, Sonja Damjanovi}, Neboj{a Glogovac, Bane Vidakovi}, Du{ica @egarac,Fe|a Stojanovi} — 105 min — distr. Fim Impex FilmSkupina mladih Beogra|ana sastaje se s lokalnim narkodilerom ujavnom nu`niku, nesvjesna da se tu ve} desetlje}ima doga|ajuokrutna ubojstva. No} pred njima pretvorit }e se u krvavu no}-nu moru.Mo}an virus koji je u roku 28 dana infektirao ~itavu zemlju, zara`enepostavlja u trajno stanje ubojita bijesa. [a~ica pre`ivjelihpoku{ava se boriti.Ve} svojim prvim filmovima (Sasvim malo ubojstvo, Trainspotting)Danny Boyle stekao je status ugledna filmskog autoraizra`ena vizualnog stila i poprili~no izravna izno{enjaosobnog svjetonazora. Nakon kratka kreativnog vrludanja(@al), Boyle potpisuje ambiciozni postapokalipti~ki horor28 dana kasnije. Djelo je to zanimljiva polazi{ta kojim vje{toupravlja Boyle, grade}i napetost i unose}i nesigurnost uporabomkamere iz ruke i tjeskobnih vizura napu{tene Engleske.Sre}om, druga suradnja s Alexom Garlandom (zajednosu radili @al) iznjedrila je daleko konkretnijim rezultatima.Poznavatelje `anra 28 dana kasnije zasigurno }e podsjetiti nazombi-trilogiju Georgea A. Romera, ali i na sli~no koncipiranaambiciozna djela iz sedamdesetih, dijelom i osamdesetihgodina, koja su na sugestivan na~in propitivala posljediceizumiranja ljudske vrste. Boyle ovdje sakriva osobne promi{ljajeiza ~vrsto postavljenih `anrovskih konvencija. Filma{se ne suste`e od izravna prikaza nasilja, ~ak i neo~ekivana{okiranja publike. Njegov je film ~vrst i `estok, a pri~akulminira u krvavoj zavr{nici. [tovi{e, pojedine }e scene neugodnoiznenaditi gledatelje slabijih `ivaca, ali }e do njih zasigurnodr`ati temeljiti poznavatelji, napose {tovatelji filmastrave i u`asa.Boyle je film snimio koriste}i se digitalnom tehnologijom,ali i iskori{tavaju}i njezine kreativne mogu}nosti za postizanjeza~udnih, posve originalnih rezultata.Mario Sabli}T. T. sindrom du{evni jeporeme}aj koji su 1931. otkriliruski znanstvenik Timberi njegov ruski kolegaTonov; poreme}aj koji sejavlja u kori velikoga mozgajo{ u dje~joj dobi, a s godinamase postupno manifestirau pretjeranoj urednosti,otu|enosti i agresivnosti.T. T. sindrom naslov je i tre-}ega filma mladoga beogradskogre`isera DejanaZe~evi}a (De~ak iz Junkovca, Kupi mi Eliota), horor kojemuurednost bilo koje vrste nije ni u peti, a agresivnost mu jeosnovno obilje`je.U svoj zbrkani filmi} redatelj je poku-{ao ugurati uistinu koje{ta: motive iznekad kultnoga horor-serijala Petak13. (majka-ubojica s mra~nom tajnomiz pro{losti), ironijsko-subverzivnu poetikui camp-estetiku rane faze SamaRaimija, naznake kritike suvremenogasrpskog dru{tva s naglaskom na otu-|en i isprazan `ivot mladih, kao i karikiranostmedijski posredovane slikezbilje.No, kaoti~na re`ija, neujedna~en ritam,neelaboriranost brojnih fabularnihmotiva, slaba i nezainteresirana gluma cjelokupnog ansambla(veteranki Du{ici @egarac to uistinu nije trebalo),prili~no degutantni prizori nasilja, kao i ustrajavanje na predestiniranostii karikaturalnoj misti~nosti prikazanih zbivanja,zatiru bilo kakvu provokativnost i posljeduju te{ko gledljivim,zamornim i neduhovitim filmom.Unato~ navodno pristojnu prora~unu kojim je realiziran, jedinenaznake nekakve trash-kvalitete mogle bi se detektiratiu jeftinu, ’prljavom’ dizajnu sumra~nih interijera donekleuznemiruju}e klaustrofobi~nosti. No to je uistinu premaloza bilo kakav pozitivan sud.H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.Josip Grozdani}125