34/2003 - HFS

ABANDE NEW YORKAGangs of New YorkHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 101 do 131 KinorepertoarSAD, Njema~ka, Italija, VVVelika Britanija, Nizozemska,2002 — pr. Cappa Production, IncorporatedTelevision Company (ITC), Initial EntertainmentGroup (IEG), Meespierson Film CV, Miramax Films,P. E. A. Films, Q&Q Medien GmbH, Splendid MedienAG, Alberto Grimaldi, Harvey Weinstein; izv. pr.Maurizio Grimaldi, Michael Hausman, MichaelOvitz, Bob Weinstein, Rick Yorn — sc. Steven Zailliani Kenneth Lonergan prema pri~i Jay Cocksa; r.MARTIN SCORSESE; d. f. Michael Ballhaus; mt.Thelma Schoonmaker — gl. Peter Gabriel i HowardShore; sgf. Dante Ferretti; kgf. Sandy Powell— ul. Daniel Day-Lewis, Leonardo DiCaprio, CameronDiaz, Liam Neeson, Henry Thomas, Jim Broadbent,John C. Reilly, David Hemmings — 166min — distr. Discovery1846. u New Yorku haraju bande. MladiAmsterdam `eli osvetiti smrt oca, te sezbli`ava sa Billom Mesarom kako bi mulak{e naudio.Najnoviji film Martina Scorsesea, projektkoji je redatelj planirao jo{ od kraja1970-ih, idealan je teren za svakogkriti~ara koji nastupa s pozicija politikeautora. Naslov, tipi~no za redatelja,nedvosmisleno je identifikacijske naravi,upu}uje na mjesto, ali i na svojevrsnakolektivnog nadprotagonista; likovivi{e puta jedni drugima priop}ujuva`ne objave i vlastita tuma~enja doga-|aja ili ne~ijih pa i svojih postupaka; anezanemariv dio scena prati i izvanprizorninaratorski glas, monolog jednogod glavnih likova, {to je dovoljno dagledatelje prisjeti na Dobre momke,Casino ili Doba nevinosti. Kao i barempola autorovih filmova, i ovaj se doga-|a u New Yorku, dodu{e najstarijemdosad; kao i mnoge od njih odlikuje gagrubi, uli~ni realizam, s nagla{enim prikazomnasilja i brutalnosti, dakle onajtip prikazivanja zbog kojeg je Scorsesenazivan i jednim od rijetkih naturalistaameri~kog filma. Stoga se i ovo djeloodlikuje duljim trajanjem, nagomilavanjemi postupnijim razvijanjem situacija,pa i op}enito mra~nijim ugo|ajem,u kojem se niz va`nih prizora zbivano}u i u ne ba{ svijetlim interijerima, ai kona~ni obra~un, iako se odvija danju,biva obavijen dimom topovskepaljbe. Scorsese, tako|er, a {to se ve`ena ve} spomenutu sklonost objavama,ponovno u~estalo u radnju uklju~ujepodsje}anja na figuru Krista, pa primjerice~ak dva sporedna lika zavr{avajumrtvi u poziciji vrlo sli~noj Kristovoj,dok je istodobno lik Billa Mesarajo{ jedna ina~ica redateljevih demonskihlikova: miran, duhovit, podrugljiv,ali sposoban u trenu brutalno ubiti.Naposljetku, fabularni zavr{etak pokazujeda Amsterdam, kao junak filma,postaje svjestan ~injenice da je egzistencijau zlu nekorisna, a takva promjenau junakovoj svijesti prote`ni jeelement svijeta ve}ine Scorseseovih filmova.Iz upravo izlo`ena kataloga motivai postupaka mo`e se naslutiti danas svaka scena filma uvjerava kako jeneosporno rije~ o Scorseseovu filmu, a{to je sjajna rijetkost sada{njem trenutkuameri~ke kinematografije, u kojojjedni uspje{no ponovno izgra|ujuAuschwitz poku{avaju}i time potvrditida su odrasli, a drugi jo{ `ive dje~a~kesnove u kojima je vrhunac snimiti filmkao {to savr{eniju digitalnu videoigru.Na`alost, ~injenica da su Bande NewYorka djelo u kojem je jasno vidljiv autorskiprosede Martina Scorsesea nu`none zna~i da je to istodobno dobar ilivelik film. I dok se s prvim pridjevommo`emo bez problema slo`iti, to na`alosti nije slu~aj s drugim. Tako neke odspomenutih trajnih zna~ajki Scorseseovaopusa u ovom djelu ostaju dinami~kinerazra|ene — odnosi se to primjericena izvanprizornu naraciju, koja ovdjeuglavnom tek prati slike, a za razlikuod sjajna ironijskog supostavljanja110H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.