34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 101 do 131 KinorepertoarAljivost, a biv{i rob na}i }e se me|u sebiravnim suborcima.Na putu do izbavljenja skupina }e pro-}i kroz niz isku{enja, efektno uobli~enihu trima epizodama koje bi se moglepromatrati i kao zasebne cjeline.Pustinja i gusta {uma postaje su na kojimase u okrutnim sukobima dokazujehrabrost, odanost i po`rtvovnost naputu do napu{tene tvr|ave — mjestazavr{na svo|enja ra~una i katarze imjesta s kojeg }e posljednji pre`ivjeliratnik (a to ne}e biti Yeo-sol) brodomodvesti kraljevnu i pre`ivjele izbjeglicepreko mora na sigurno.Naturalisti~ki prizori zvjerskoga nasilja,zbog spomenute populisti~ke orijentacije,dominiraju filmom, no vrijemeizme|u borbi scenarist Hyung-kuKim i redatelj u~inkovito rabe za minucioznukarakterizaciju ve}ine pripadnikaskupine, koji postaju prepoznatljivimakar po grimasi, pogledu ili osmijehu.S obzirom na velik broj likova, slojevitoprofiliranje karaktera name}e sekao zasebna vrlina.Yeo-sol svojevrstan je sto`erni moralnikarakter, osoba prema kojoj se postupnopozicioniraju svi ostali. No njegovmoralizam, kao i sr~anost i spremnostna `rtvu, nisu tek puki privjesak filmunamijenjen lak{oj identifikaciji publikes protagonistom, nego oni izrastaju iztkiva cjeline kao njezin neotu|iv dio.Ljubavni trokut koji ~ine Yeo-sol, kraljevnaBo-joung i general Jin-lib, pak,zasebna je pri~a, vi{eslojna i mnogozna~na.Yeo-sol ne zna kineski pa s kraljevnomkomunicira pogledom i mimikom,Jin-lib dominaciju i princezinunaklonost poku{ava ostvariti na osnovipozicije mo}i, a Bo-joung, ohola i nemilosrdnau `rtvovanju vojni~ke prostitutkei uglavnom nevrijedna Yeo-soloveljubavi, prihva}a njegovu naklonosttek nakon generalove degradacije.Nazna~ena, no nerealizirana ljubavYeo-sola i Bo-joung, unato~ nemogu}-nosti me|usobne komunikacije, dose`evisoke emotivne registre.No tako je i s ~itavim filmom, jer dovoljnoje samo pogledati zabrinuto liceprognane starice ili zaigranu djecu ukrugu napu{tene tvr|ave, pa da seshvati sva tragika, ali i sve juna{tvo prikazanihzbivanja.H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.Kritika uspore|uje Musu sa Spa{avanjemvojnika Ryana, no ta usporedbanije na mjestu. Naime, uzori filmu prijebi se mogli tra`iti u ostvarenjimaAkira Kurosawe, Johna Forda, HowardaHawksa ili Sama Peckimpaha (pa~ak i Sergia Leonea), negoli Spielberga.Tamo gdje je Spielberg pateti~an, ideolo{kioptere}en ili jednostavno nepodno{ljivoinfantilan, redatelj Sung-suKim pronalazi istinsko juna{tvo, mudrosti stvarne osje}aje.Musa je pojam kojim se u staroj Korejinazivalo vitezove, a film Musa upravoje takav: vite{ki hrabar, po{ten, slojevit,podatan za vi{estruka i{~itavanja, odli~noglumljen film (u plejadi sna`nihfizionomija jedino poznato lice pripadaZhang Ziyi, mladoj, no vrsnoj kineskojglumici koju pamtimo po Tigru i zmaju,Putu do {kole i Gasu do daske 2),koji uspje{no izbjegava redundantnost ipojednostavnjivanja koja obilje`avajuve}inu ratnih filmova.Musa jest populisti~ki film, no primjer~istokrvna, rasna populizma, populizmasa srcem i pame}u kakav se u doma}imkinima, na`alost, vrlo rijetkomo`e vidjeti.Josip Grozdani}107