34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 101 do 131 KinorepertoarAdio su osobnih emocionalnih problemalikova. 2) Svi postupci likova i njihove~este rasprave, vezane uz problematikuodnosa prema crncima i homoseksualcima,opravdani su jasnom logikomradnje, situacija i stanja likova. Osimtoga, uvedeni su u radnju na vrlo ma-{tovit i bogat na~in, {to njihovu slo`enost~ini zabavnom i lako probavljivom.Uzmimo za primjer prvo pojavljivanjenekoga crnog lika u filmu i njegovedalje implikacije u radnji. Cathyprvi put upoznaje svoga novog vrtlara isvoju budu}u simpatiju, Raymonda,kad on dolazi preuzeti posao svoga pokojnogoca u vrtu Whitakerovih. Njihovurazgovoru slu~ajno prisustvujenovinarka lokalnih novina i kao rezultattoga u svojem veli~aju}em ~lankuposve}enom g|i Whitaker, vjernoj imarljivoj `eni uspje{na poslovnog ~ovjekaiz mjesta, kao pohvalu vrijednuisticanja napomenut }e i da je g|a Whitaker»ljubazna prema crncima«. Nakon{to pro~itaju taj ~lanak, Cathy injezine prijateljice dobrohotno }e senasmijati toj re~enici, a njezina najboljaprijateljica sa smije{kom }e zaklju~itida je Cathy ve} u srednjoj {koli bilaizrazito ’liberalna’ po tim pitanjima.Taj naizgled bezazleni, neva`ni fabularniodsje~ak suptilno i ma{tovito objasnit}e mnoge nadolaze}e dramati~netrenutke filma. Kasnija op}a netolerancijaprema crncima prokazat }e spomenutinovinski komentar kao primjer licemjerjatada{njeg dru{tva, a spominjanjeCathyine ’liberalnosti’ dodatno }enam objasniti odakle joj hrabrost iotvorenost za ulazak u bliski odnos s’obojenim’. Svi kasniji odsje~ci ove polemi~kepri~e na sli~an na~in slijedeopravdanim koracima jedni iz drugih ipritom se nikad ne odvajaju od sudbinaglavnih likova. Zbog toga gledateljsa zanimanjem prati melodramatskitok radnje, nesvjestan da je on tek nosa~izrazita dru{tvenog anga`manaHaynesova filma.3) Slijede}i postupak kojim Haynesstilski oboga}uje svoju anga`iranost i~ini je zanimljivom i privla~nom izrazitoje filmofilski. Naime, on je vezan uzve} spomenute referencije njegova filmana melodrame Douglasa Sirka. Iakosmo rekli da je Haynesova glavna namjerabila prikazati ono {to se Sirk nijeusu|ivao ili nije `elio prikazati, izravnihstilskih referencija na Sirkove filmoveu Daleko od raja nimalo ne nedostaje.Pritom one nisu usmjerene isklju~ivona Sirkove filmove, nego obuhva}ajucjelokupni filmski melodramatskirepertoar toga doba, kao i cijelimedijski milje dru{tva pedesetih i ranih{ezdesetih. Scenografija, kostimografijai ’prirodne’ lokacije nagla{eno su ki~aste,svjesne doba koje poku{avaju rekreirati.Glazba Elmera Bernsteinaeskapisti~ki je zaigrana. Haynes, ba{kao i Sirk, njome stvara intrigantnekontraste, jo{ nagla{enije nego u njema~kogaredatelja, postavljaju}i nakonmu~nih scena opu{tene prizore ~ija veselaglazba oponira tegobnosti prija{njescene. Rezultat jest kontrast izme|uvanjskoga privida urednosti dru{tva ila`nosti toga privida. Kadriranje je ~estou skladu s filmskim stilom tog doba— prete`u objektivni kadrovi, a retori~kikadrovi rijetki su i tipi~ni za todoba (npr. iskrivljeni kadar). Rasvjetaje u ve}ini slu~ajeva jasna, a kad nije, tipi~noje ’meka’. Boje su rasko{ne.Posebnu referencijalnu stavku ~ine likovi,njihovi dijalozi i njihova gluma.Upravo ta stavka najve}i je dokaz daintertekstualnost u ovom filmu manjeslu`i stilskoj igri, a vi{e Haynesovudru{tvenokriti~kom poimanju svijeta.Promotrimo malo likove Cathy i Frankau njihovoj po~etnoj fazi. Oni svojimkarakterom, izjavama te reagiranjem ipona{anjem (tj. glumom) odra`avajupsiholo{ku naivnost prikaza ljudskogakaraktera i `ivota u tom dobu. Cathy jevedra, optimisti~na ku}anica, vjerna`ena i bri`na majka koja dr`i tri zidaku}e. Frank je uspje{ni poslovni ~ovjek,koji je tu ku}u izgradio i njomevlada kao uzorit mu` i otac. Njihoviobiteljski dijalozi mnogo su puta smije{noartificijelni, ali samo su u skladuH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.s idealima savr{enoga zajedni~kog `ivotatog doba. No, ~im stupimo na terennjihovih gre{nih tajni, idealni ameri~kipar odjednom se pretvara u dvijeslabe, poro~ne individue s velikimosobnim problemima, koje k tome `iveu dru{tvu daleko od raja, od idealnog.Njihova gluma i dijalo{ke replike tadase u potpunosti mijenjaju i po~injuizra`avati nesigurnost i zbunjenost.Cathy i Frank tom metamorfozom prestajubiti izma{tani medijski konstruktiidealnoga dru{tva i postaju pravi ljudi spravim problemima. No, problem je utome {to je rije~ o konstruktu u kojioni sami vjeruju.Upravo raskorak izme|u perspektiveidealnoga `ivota u idealnom dru{tvu,proiza{le iz metafikcijske razine filma,te ’grube stvarnosti’ koja im zauzvratnudi samo ljudske slabosti i dru{tvenenepravde, zloslutni je sukob u kojem senalaze likovi filma. Cathy i Frank svimsrcem vjeruju u spomenutu metafikcijskuviziju idealnoga dru{tva i ne shva-}aju nepravde i slabosti koje im dru{-tvo i `ivot name}e tokom filma. Onisve vrijeme `ive rastrgani izme|u dvijudimenzija, one metafikcijske i onestvarnosne. Na kraju filma morat }eshvatiti da je `ivot daleko od metafikcijskograja i priklju~iti se dimenzijizbilje.Mije{anje metafikcijskog i realisti~nogjo{ je jedno majstorsko sredstvo s pomo}ukojega redatelj te{ku formu dru{-tvene kritike obra|uje na slo`en i zanimljivna~in. Nakon kvalitetnih ostvarenjaPoison (1990) i Zlatni bar{un(1998) te remek-djela Safe (1995),Todd Haynes potvr|uje ovim se filmompotvr|uje kao jedan od najva`nijihsuvremenih ameri~kih autora.Juraj Kuko~103