pdf (22,2 MB) - Å umarski list - HÅ D

RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKAŠUMA I GLOBALNO ZATOPLJENJE KLIMENedavno održani skup znanstvenika u Parizu, potvrdio je kako je uzrok globalnoga zatopljenja naZemlji nerazumno ponašanje čovjeka. Prekomjernim korišćenjem fosilnih goriva atmosfera se obogaćujeugljičnim dioksidom, povećavajući učinak “staklenika atmosfere”. Kud smo, doduše manje odostalih, onečistili tlo i vode pesticidima, teškim kovinama (Cd iz naših fosfornih gnojiva), urbanim iindustrijskim otpadom, ugrozili smo donedavno normalan ljudski život neugodnim klimatskim ekscesima(bujice i poplave, orkanski vjetrovi, suše) te promjenom “kemijske klime” u atmosferi.Kakav je utjecaj na šume i kako šuma utječe na današnje klimatske promjene?Šuma je prva osjetila promjenu stanja u sastavu zraka uzrokovanom tvorničkim dimnjacima tehničkecivilizacije XIX. i XX. stoljeća pojavom masovnoga sušenja šumskoga drveća, te naporima šumaraza obnovu djelomično ili potpuno osušene šume.Klimatske promjene utječu i na šumsko drveće, ali ne u tolikoj mjeri da bi ugrozile šume jer sedrveće u pravilu, odlikuje širokom ekološkom valencijom i prilagodbom na promjenjene klimatske prilike.U prilagodbi su vrlo korisne naše prirodne i mješovite šume. Vrste s užom ekološkom valencijom,primjerice obična jela, teško se prilagode trajnijem zatopljenju, što je posvjedočeno rezultatima praćenjapropadanja šuma u posljednjih 20 godina. Velike poteškoće mogu izazvati štetočinje kojima višepogoduju promijenjene klimatske prilike.Kako šume povoljno utječu na pojavu globalnoga zatopljenja? Ponajprije ublažavanjem klimatskihnepogoda. U posljednje vrijeme sve su češće kratkotrajne velike količine kiše koje šuma naučinkovit način ublažava. Ona smanjuje visoke vodne valove ublažavajući poplave. Prema Kantoru(poseban broj Šumarskoga lista 2005. g.) planinska šuma (nije prirodna šuma kao u nas, dakle manjeučinkovita) ublažava kišnu oluju do 50 mm, a neprekinute oborine do 100 mm manifestiraju se s ukupnomkoličinom otjecanja iz šume, ali sa stajališta vodnoga gospodarstva djelotvornost ublažavanja jejoš uvijek prihvatljiva. Prag od 150 do 200 mm autor smatra kritičnom granicom za djelotvornu redukcijupoplava šumom. Šuma će u najviše slučajeva ublažiti nepovoljne posljedice velikih količina kišekoja padne u kratkome razdoblju.Šuma, nadalje, sprječava eroziju tla i bujice, a voda koja se procjedi kroz šumsko tlo ulazi pitka upodzemne tokove i izvorišta. U sušnim razdobljima koja prate klimatske promjene šuma utječe naravnomjerno dotjecanje pitke vode u izvorišta.Jedna od vrlo cijenjenih općekorisnih funkcija šuma je vezivanje ugljika tijekom fotosinteze. Svjetskešume uz fitoplankton mora i oceana vezuju fotosintezom goleme količine ugljičnoga dioksida,najopasnijega stakleničkoga plina te tako ublažavaju učinak staklenika atmosfere i brzinu zatopljenjana Zemlji. Šume u Hrvatskoj vezuju, primjerice, više od 5 milijuna tona ugljika, što je značajnakoličina u bilanci dogovorenoga smanjenja ugljičnoga dioksida za našu državu.Da bi šuma bila učinkovita u vezivanju ugljika, drveće mora biti u životnoj dobi od mlade šume dogodina života kada se pojavljuje fiziološko slabljenje drveća, u smislu smanjenja učinka fotosinteze,odnosno proizvodnje biomase te povećanja količine transpiracije i potrošnje kisika. Za svaku vrstu drvećato je vrijeme različito. Optimalno vezivanje ugljika postiže se prirodnim gospodarenjem šumom,a prekomjernim starenjem i prepuštanjem šume potpuno prirodnom razvoju, primjerice u prašumi,vezivanje se znatno smanjuje, jer su razdoblja starenja i raspadanja prašume dugoročna (ovisno o vrstidrveća 100 i više godina) i tada je šuma praktički vrlo smanjenih općekorisnih funkcija.Smatra se kako bi šumsko-uzgojne postupke u šumskim površinama zaštićene prirode trebalo prilagoditiponajprije aktivnoj zaštiti, koja će dati prednost očuvanju genofonda i biološke raznolikosti tevezivanju ugljika, a potpuno zaštićene površine od kojih se očekuju sekundarne prašume, ograničiti narazumne površine s ciljem multidisciplinarnih znanstvenih istraživanja. To je područje šumarstva u kojemutreba intenzivnije istraživati.Prof. dr. sc. Branimir PrpićNaslovna stranica – Front page:Pretopla zima se nastavlja, pa nam pravi zimski ugođaj dočarava samo fotografijaThe unusually warm winter continues, so a typical winter atmosphere is only depicted in a photograph(Foto – Photo: Željko Stipeć)Naklada 1870 primjeraka

UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332CODEN SULIABŠUMARSKI LISTZnanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društvaJournal of the Forestry Society of Croatia – Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins – Revue de la Société forestière croate1.2.3.4.5.6.7.8.9.Dalibor Bakran, dipl. ing.Davor Beljan, dipl. ing.Dr. sc. Miroslav BenkoStjepan Blažičević, dipl. ing.Mr. sc. Miroslav BrnicaDavor Butorac, dipl. ing.Mr. sc. Zoran ĐurđevićProf. dr. sc. Ivica GrbacDubravko Hodak, dipl. ing.Uređivački savjet:10. Hranislav Jakovac, dipl. ing.11. Mr. sc. Petar Jurjević,predsjednik12. Čedomir Križmanić, dipl. ing.13. Mr. sc. Josip Malnar14. Dr. sc. Josip Margaletić15. Ivan Matasin, dipl. ing.16. Akademik Slavko Matić17. Vlatko Petrović, dipl. ing.Urednički odbor po znastveno-stručnim područjima1.Šumski ekosustaviProf. dr. sc. Joso Vukelić, urednik područjaŠumarska fitocenologijaUrednici znanstvenih grana:Izv. prof. dr. sc. Jozo Franjić, šumarska botanikai fiziologija šumskoga drvećaDoc. dr. sc. Marilena Idžojtić, dendrologijaDr. sc. Joso Gračan, genetika i oplemenjivanješumskoga drvećaIzv. prof. dr. sc. Nikola Pernar, šumarska pedologijai ishrana šumskoga drvećaIzv. prof. dr. sc. Marijan Grubešić, lovstvo2.Uzgajanje šuma i hortikulturaAkademik Slavko Matić, urednik područjaSilvikulturaUrednici znanstvenih grana:Prof. dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i biologija šuma,bioklimatologijaDr. sc. Stevo Orlić, šumske kultureDr. sc. Vlado Topić, melioracije krša, šume na kršuDoc. dr. sc. Igor Anić, uzgajanje prirodnih šuma,urbane šumeDoc. dr. sc. Ivica Tikvić, mikoriza i alelopatijaDoc. dr. sc. Milan Oršanić, sjemenarstvo i rasadničarstvo,Doc. dr. sc. Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode,hortikulturaProf. em. dr. sc. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika,općekorisne funkcije šuma3.Iskorištavanje šumaProf. dr. sc. Ante Krpan, urednik područjaIskorištavanje šumaUrednici znanstvenih grana:Doc. dr. sc. Dragutin Pičman, šumske prometnice18. Dragomir Pfeifer, dipl. ing.19. Prof. dr. sc. Branimir Prpić20. Emilija Seidl, dipl. ing.21. Krunoslav Szabo, dipl. ing.22. Dražen Štrković, dipl. ing.23. Branko Trifunović, dipl. ing.24. Oliver Vlainić, dipl. ing.25. Zdravko Vukelić, dipl. ing.ručji aIzv. prof. dr. sc. Dubravko Horvat, mehanizacijau šumarstvuProf. em. dr. sc. Marijan Brežnjak, pilanska prerada drvaDoc. dr. sc. Slavko Govorčin, nauka o drvu, tehnologija drva4. Zaštita šumaDr. sc. Miroslav Harapin, urednik područjaFitoterapeutska sredstva zaštite šumaUrednici znanstvenih grana: a:Prof. dr. sc. Milan Gla, šumarska fitopatologija,integralna zaštita šumaIzv. prof. dr. sc. Boris Hrašovec, šumarska entomologijaDoc. dr., sc. Stjepan Margaletić, zaštita od sisavaca(mammalia)Mr. sc. Petar Jurjević, šumski požari5. Izmjera i kartiranje šumaIzv. prof. dr. sc. Renata Pernar, urednik područjaDaljinska istraživanja i GIS u šumarstvuUrednici znanstvenih grana:Doc. dr. sc. Mario Božić, izmjera šumaDr. sc. Vlado Kušan, izmjera terena s kartografijomDoc. dr. sc. Anamarija Jazbec, biometrika u šumarstvu6. Uređivanje šuma i šumarska politikaIzv. prof. dr. sc. Juro Čavlović, urednik područjaUređivanje šumaUrednici znanstvenih grana:Prof. dr. sc. Rudolf Sabadi, marketing u šumarstvuDoc. dr. sc. Stjepan Posavec, šumarska ekonomikaIzv. prof. dr. sc. Ivan Martinić, organizacija u šumarstvuBranko Meštrić, dipl. ing. šum. informatika u šumarstvuHranislav Jakovac, dipl. ing. šum., staleške vijesti,bibliografija, šumarsko zakonodavstvo,povijest šumarstvaČlanovi Uređivačkog odbora iz inozemstvaProf. dr. sc. Vladimir Beus, Bosna i HercegovinaDr. sc. Konrad Pintarić, prof. em., Bosna i HercegovinaProf. dr. sc. Vjekoslav Glavač, NjemačkaProf. dr dr. sc. Milan Saniga, SlovačkaProf. dr. sc. Emil Klimo, ČeškaDr. . sc. sc. Martin Schneider-Jacoby, NjemačkaDoc. dr. sc. Boštjan Košir, SlovenijaProf. dr. sc. Iztok Winkler, SlovenijaGlavni i odgovorni urednik – prof. dr. sc. Branimir PrpićTehnički urednik – Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum.Lektor – Dijana Sekulić-BlažinaZnanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji.Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj, Slovačkoji Sloveniji, a prema potrebi i u drugimzemljama zavisno o odluci uredništva.Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr.Na osnovi mišljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, »Šumarski list«smatra se znanstvenim časopisom te se na njega primjenjuje 0-ta stopa PDV (članak 57. g.)

SADRŽAJ – CONTENTSIZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINALSCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 523 (001)Božić, M., J. Č avlović, M. Ve d r iš, M. Ja zbec: Modeliranje debljine kore stabala obične jele(Abies alba Mill.)Modeling Bark Thickness of Silver Fir Trees (Abies alba Mill.) 3UDK 630* 165 (001)Ballia n , D., F. Bogunić , M. Konne r t, H. K r aigher, M. Puč k o , G. Božič: Genetičkadiferenciranost subpopulacija obične smreke (Picea abies (L.) Karst.) na planini IgmanThe Analysis of Genetic Variability of Norway Spruce (Picea abies (L.) Karst.) Subpopulationat the Igman Mountain 13UDK 630* 156 (001)Majnarić. D.: Odstrjel i otpad smeđeg medvjeda u Gorskom kotaruHarvest and Mortality of the Brown Bear in Gorski Kotar 25PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARY COMMUNICATIONUDK 630* 612Beza k , K., D. K u r ic, M. Vrebč ević: Disipativna (razbacana) struktura sjemenjačahrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u gospodarskoj jedinici “Slavir”The Dissipative Structure of High Forests of Pedunculate Oak (Quercus robur L.)in the Management Unit “Slavir” 35PREGLEDNI ČLANCI – REVIEWSUDK 630* 164Tr inajstić, I: O problemu međusobnog razlikovanja hrastova Quercus pubescens Willd.i Quercus virgiliana (Ten.) Ten.About the Problem of Differentiation Between the Oaks Quercus pubescens Willd.and Quercus virgiliana. (Ten.) Ten. 57UDK 630* 721 + 722Sabadi, R.: Promocija šumskih i drvnih proizvoda sajmovanjemPromotion of Forest and Forest Industry’s Products in Fair Trading 61ZAŠTITA PRIRODE: Arač, K.: Gugutka (Streptopelia decaocto Frivaldszky) 75IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA: Sabadi, R.: Vox clamantis in desertoP S J76AKTUALNO: Frković, A.: Vjetruša – ptica 2007. godine 76HŠD – Ogranak Bjelovar: 4. Bjelovarski sajam fotografije “Šuma okom šumara”s međunarodnim sudjelovanjem 78OBLJETNICE: Skoko, M.: 150 Obljetnica rođenja Frana Žavera Kesterčaneka (1856 – 2006) 79G r o spić, F.: Hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva proslavilo je 125. obljetnicuorganiziranog lovstva u Hrvatskoj 82MEĐUNARODNA SURADNJA: Glavaš, M., M. Dautbašić, T. Treštić: Nastavna i znanstvenasuradnja zagrebačkog i sarajevskog Šumarskog fakulteta 83ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI: Anić, I., M. Oršanić: Sjednica upravnoga vijećaasocijacije Pro Silva Europa 85KNJIGE I ČASOPISI: Frković, A.: Lovstvo otoka Raba 87STRANE VRSTE DRVEĆA: Kranjčev, R.: Eukaliptusi 89IZ SVIJETA GLJIVA: Kranjčev, R.: Gljive sluznjače 91ŠUMSKI ŠTETNICI: Kranjčev, R.: Bakrena hrastova kvočka 93IZ HRVATSKOGAŠUMARSKOGADRUŠTVA: Grospić, F.: Ekskurzija HŠD – ogranak Zagrebna područje Karlovca 94Jakovac, H., D. Delač: 39. EFNS, Italija, Aosta – Brusson, (od 29. 1. do 3. 2. 2007) 97IN MEMORIAM:Kiš, D.: U spomen na magistra šumarstva Davorina Prgina (1922 – 2006) 101Rajković, V. i M. Harapin: Dragutin Böhm (1922–2006) 103Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 3-12UDK 630* 523 (001)MODELIRANJE DEBLJINE KORE STABALA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.)MODELING BARK THICKNESS OF SILVER FIR TREES (Abies alba Mill.)Mario BOŽIĆ*, Juro ČAVLOVIĆ*, Mislav VEDRIŠ*, Mario JAZBEC**SAŽETAK: Temeljni cilj istraživanja bio je načiniti modele koji objašnjavajudebljinu kore obične jele u dinarskim bukovo-jelovim šumama Hrvatske,kao funkciju stanišnih (ekoloških) čimbenika i značajki pojedinih stabala. Odstanišnih čimbenika pri modeliranju korištena je nadmorska visina, nagib teorijentacija terena, a od značajki pojedinih stabala korišteni su prsni promjer,visina te starost stabla. Uzorkom je obuhvaćeno 531 stablo obične jele,kojemu je osim navedenih parametara izmjerena debljina kore na izvrtku dobivenomPresslerovim svrdlom u prsnoj visini. Istraživanje je provedeno u dinarskomdijelu areala obične jele u Republici Hrvatskoj (Uprave šuma Podružnice:Delnice, Gospić, Ogulin i Senj). Pri modeliranju debljine kore običnejele, u provedenoj parcijalnoj linearnoj korelaciji statistički značajnimvarijablama pokazali su se: prsni promjer, visina stabla, starost stabla, i nadmorskavisina. Bonitet sastojine u radu uzet je kao kategorijska varijabla. Ustatističkoj obradi korištene su varijable u izvornom i logaritamskom (ln)obliku. Koeficijenti determinacije dobiveni modeliranjem nalaze se u rasponuod 62,5 % do 70,4 %. Modeli s varijablama u logaritamskom obliku daju oko4 % veće koeficijente determinacije u odnosu na modele s izvornim varijablama.Složeniji modeli sa svim značajnim varijablama ukupno povećavajuobjašnjenu varijabilnost sa svega 3–4 %, pa se preporučuje uporaba jednostavnijegmodela s prsnim promjerom kao jedinom nezavisnom varijablom tekorištenje logaritamske funkcije. Pokazalo se da bonitet sastojine značajnoutječe na debljinu kore, te je kora deblja što je bonitet lošiji. U radu je istraženi utjecaj gospodarenja ovim sastojinama u prošlosti na debljinu kore. Rezultatiovih istraživanja ukazuju na manju debljinu kore u sastojinama kojimase intenzivno gospodarilo u odnosu na ekstenzivno gospodarene ili negospodarenesastojine, iako se iz rezultata ne može razlučiti koji dio te razlike jeposljedica intenziteta gospodarenja, a koji nešto boljeg srednjeg boniteta intenzivnogospodarenih sastojina.K l j u č n e r ij eč i : debljina kore, obična jela, modeliranje, linearnakorelacija.UVOD – IntroductionPod rastom stabla podrazumijeva se biološki feno- nom vremenskom intervalu (Pranjić i Lukićmen povećanja dimenzija stabla tijekom vremena, a 1997). Na prirast pojedinih stabala utječu razni ekopodprirastom povećanje dimenzija stabla u određe- loški čimbenici (opskrba hranivima, svjetlom i vodom),genetske predispozicije stabala, starost, stanjekrošnje, razna oštećenja te uzgojni postupci (Be c ke rDoc. dr. sc. Mario Božić, izv. prof. dr. sc. Juro Čavlović, 1991), odnosno pod utjecajem su stanišnih (ekoloških)M šu i m s l a a , v Š V um ed a r r i s š k , id fi a p k l . u l i t n e g t . S š v u e m uč ., i l Z iš a ta v o u d Z z a a g i re z b m u jeru i uređivanje i sastojinskih (strukturnih) datosti u kojima rastu (B o -Mario Jazbec, dipl. ing. šum., Gornji Popovac 6a, 47240 Slunjž i ć 2003).3

M. Božić, J. Ćavlović, M. Vedriš, M. Jazbec: MODELIItANJE DEBLJINE KORE STABALA OBIČNE JELE . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 3-12Ako promatramo prirast stabla, možemo ga razlučitina prirast drva i prirast kore. Određivanje učešćakore dubećih stabala u ukupnoj masi stabla, obavlja seza potrebe uređivanja šuma i kod prethodnih radova uiskorišćivanju šuma (planiranje sječive bruto i netomase drva). Tako su se istraživanjem debljine ili postotnogudjela kore obične jele kod nas bavili Klepac(1972) i Bojanin (1966a, 1966b). Osim kore jele,istraživana je i kora drugih vrsta drveća (vidi npr. K l e -pac, 1957, 1958, Bojanin 1972, Krpan 1986,Johnson i Wood 1987, Prka 2004, Laasasenaho i dr. 2005). Debljina kore jedna je od varijabli kojase mjeri u Nacionalnim inventurama šuma nekih europskihzemalja (Francuska, Grčka, Nizozemska, Portugal,Španjolska; vidi: Rondeux 1997), te u Hrvatskoj(Čavlović i Božić 2005).Kako je temeljna zadaća uređivanja šuma optimalnoplaniranje i organizacija šumske proizvodnje (prostornoi vremenski), tako je poznavanje rasta i prirastaindividualnih stabala i sastojina od primarnog značenjaza njeno provođenje.Prirast se u Hrvatskoj najčešće procjenjuje metodomizvrtaka na temelju prethodnog prirasta drva uzorkovanihstabala, pri čemu se prirast kore zanemaruje.Metodom izvrtaka trajno oštećujemo uzorkovana stabla.Zbog toga bi bilo dobro prirast određivati na temeljuopetovanih, preciznih (na mm točno) izmjera, istih,obilježenih stabla (kao što je to npr. predviđeno metodologijomNacionalne inventure, vidi Čavlović iBožić 2005), na dijelu ukupnih ploha na kojima se izmjerasastojina provodi. Tako dobiveni debljinski prirastpredstavljat će bruto prirast stabla, a debljina i prirastkore ostaju nepoznati. Debljinu kore važno je znatibilo da nas zanima izračun bruto prirasta iz neto prirastaili obrnuto. Debljinu kore važno je poznavati i kodCILJ ISTRAŽIVANJA Aim of research hmetode izvrtaka, jer se se analiza provodi na 2,5 cm drva,pri čemu uzeti izvrtak treba biti duži za debljinu kore.Temeljni je cilj ovog istraživanja načiniti modelekoji objašnjavaju debljinu kore obične jele u dinarskimbukovo-jelovim šumama, na vapnenačko-dolomitnimpodlogama (na kršu Hrvatske), kao funkciju pojedinihstanišnih (ekoloških) čimbenika i značajki pojedinihstabala. Od stanišnih će se čimbenika pri modeliranjukoristiti nadmorska visina, nagib te orijentacija terenakoji su se u nekim istraživanjima modeliranja prirastaMATERIJAL I METODE – Material and methodsPodručje istraživanja je dinarski dio areala običnejele u Republici Hrvatskoj, kojim su obuhvaćene četiriUprave šuma Podružnice: Delnice, Gospić, Ogulin iSenj. Uzorkom je prekriveno cijelo navedeno područje(detaljnije vidi u: Bo ž i ć 2003).Varijable koje su se mjerile, registrirale, odnosnoprocjenjivale podijeljene su u dvije skupine. Prva skupinavarijabli definira položaj i karakteristike plohe:zemljopisni položaj (prostorne koordinate), nadmorskavisina, nagib te orijentacija terena. Prostorne su koordinatesnimljene GPS uređajem. Nadmorska je visinaodređena na temelju snimljenih x i y koordinata i digitalnogelevacijskog modela terena (DEM). Nagib terenaizmjeren je Vertexom, a orijentacija u stupnjevimabusolom (obje u smjeru dominantnog pada terena).4stabala pokazali značajnima (vidi npr. Antonić 1996,Božić 2003). Od značajki pojedinih stabal la p o-deliranju koristit će se prsni promjer, visina testaroststabla koji su se značajnim pokazali u sličnim istražilij i tit i j , ii t t tvanjima (vidi npr. Johnson i Wood 1987).Kako se tim šumama u prošlosti gospodarilo različitimintenzitetom, uzorkom će se obuhvatiti različiti intenzitetigospodarenja (uključujući prašume), s ciljemprocjene utjecaja gospodarenja na debljinu kore.Druga skupina varijabli definira karakteristike pojedinačnihjelovih stabala: prsni promjer, visina stabla,debljina kore. Prsni je promjer mjeren promjerkama smm preciznosti, a visina stabla Vertexom. Debljina koremjerena je na dugim (do središta stabla) izvrcima,uzetim na prsnoj visini, za potrebe drugih istraživanja.Nezavisno od toga kora je mjerena i pomičnim mjerilomu otvorima koji su nastali uzimanjem izvrtaka. Naova dva načina izmjerene debljine kore nisu pokazivalestatistički značajnu razliku. Dugi su izvrtci za potrebeovoga rada poslužili za određivanje starosti stabalaiznad prsne visine.Ukupno je uzorkovano 531 jelovo stablo. Uzorkovanastabla nalazila su se na raznim nadmorskim visinama(510–1380 m), nagibima (0–32,7°) te orijentacijamaterena.Svakoj je plohi na temelju visina dominantnih stabala(jela) određen bonitet. Bonitet je određen kao kategorijskavarijabla.Podaci o nadmorskoj visini izračunati su iz DEM-a,na osnovi očitanih x i y koordinata. Radi izbjegavanjaproblema s orijentacijom terena kao cirkularnom varijablom,ona je prikazana kao kosinus izvorne orijentacijeterena (G ui s a n i dr., 1998, 1999).Izmjerene i izračunate varijable prebačene su u formiranubazu podataka. Izračuni varijabli načinjeni su uprogramskom paketu Excel, a statističke obrade i izgradnjamodela u programskom paketu Statistica 7.1.Pri modeliranju je korištena metoda općeg linearnog

M. Božić, J. Ćavlović, M. Vedriš, M. Jazbec: MODELIItANJE DEBLJINE KORE STABALA OBIČNE JELE . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 3-12modeliranja, pri čemu su varijable u dijelu modela korišteneu izvornom, a u dijelu u logaritamskom obliku..Kao metoda optimizacije modela, odnosno odabirapodskupa linearnih prediktora koji ulaze u konačnimodel, korištena je “Backward Stepwise” metoda (Ott1993). Za pojedine logičke skupine varijabli stabalaprovedena je parcijalna linearna korelacija u svrhu preliminarnogodabira varijabli za višestruke regresijskeanalize. U svim je statističkim obradama zadana razinaznačajnosti od p = 0,05.REZULTATI S RASPRAVOM – Results and discussionProvedenom parcijalnom linearnom korelacijom dobivenisu korelacijski koeficijenti prikazani u tablici 1.Za izgradnju i modela ovisnosti dvostruke debljinekore dalje su korištene samo statistički značajne varija-Tablica 1. Koeficijenti parcijalne linearne korelacije (d kore – dvostruka debljina kore, d – prsni promjer, h visina stabla,starost – starost stabla iznad prsne visine, n.v. – nadmorska visina, nagib – nagib terena,orijentacija – orijentacija terena).Table 1 Partial linear correlation coefficients (d kore – double bark thickness, d – diameter at breast height, h – tree height,starost – tree age above breast height, n.v. – altitude, nagib – terrain slope, orijentacija – terrain orientation).VarijablaVariabledkoreddiameter0,79* koeficijenti nisu statistički značajni* coefficients are not statistically significanthheight0,64starostage0,33n.v.altitude0,29nagibterrain slope0,06*orijentacijaterrain orient.-0,08*ble. Modeliranje je započeto s varijablom koja u provedenojparcijalnoj linearnoj korelaciji najbolje korelira sdebljinom kore, te su sukcesivno dodavane varijableprema njihovoj značajnosti u provedenoj parcijalnoj linearnojkorelaciji (visina stabla, starost i nadmorska visina).U novijim se istraživanjima (vidi npr. L a a s a s e -n a h o i dr. 2005) pri modeliranju debljine kore koristevarijable u logaritamskom obliku, stoga ćemo i mi uzmodeliranje varijablama u izvornom obliku (kao što suto radili K lep a c (1972) i B o j a n in (1966b)) koristitii varijable u logaritamskom obliku. U tablici 2. prikazanisu prilagođeni koeficijenti determinacije za sve izgrađenemodele.Kao što je iz tablice vidljivo, već sam prsni promjerstabla objašnjava gotovo 63 % (ako se koriste izvornevarijable) odnosno 67 % ukupne varijabilnosti debljinekore (varijable u ln obliku). Uvođenje dodatnih varijablipovećava stupanj objašnjene varijabilnosti doukupno 65,82 odnosno 70,37 %. Kao što se vidi iz tablice,funkcija u logaritamskom obliku daje nam boljaizjednačenja u odnosu na izvorne funkcije (veći koeficijentdeterminacije). Na slici 1 prikazan je odnos izmeđumodeliranih dvostrukih debljina kore prema modelu1, gdje se prsni promjer kao nezavisna varijablakoristi u izvornom (1.1) i ln obliku (1.2).Na slici 2 prikazane su promjene debljine kore premamodelu 4.2, u kombinaciji po dvije nezavisne varijable,gdje su vrijednosti ostalih nezavisnih varijabliuprosječene.Tablica 2. Koeficijenti determinacije pojedinih modela (d – prsni promjer,h – visina stabla, starost – starost stabla iznad prsne visine,n.v. – nadmorska visina).Table 2 Determination coefficients of each model (d – diameter at breastheight, h – tree height, starost – tree age above breast height,n.v. – altitude).Model – Model1.11.22.12.23.13.24.1Varijable – Variablesdln dd, hln d, ln hd, h, starostln d, ln h, ln starostd, h*, starost, n.v.ln d, ln h, ln starost, ln n.v.Prilagođeni R2 – Adjusted R262,53 %66,58 %63,12 %68,22 %64,34 %69,02 %65,82 %70,37 %* Varijabla je optimizacijom (Backward Stepwise) izbačena iz modela* Variable excluded from model by optimization (Backward Stepwise)5

M. Božić, J. Čavlović, M. Vedriš, M. Jazbec: MODELIRANJE DEBLJINE KORE STABALA OBIČNE JELE . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 3-12Iz slike je vidljivo da do povećanjadebljine kore dolazi: uz istipromjer , što je stablo starije i nalazise na većoj nadmorskoj visini;uz istu visinu, što je stablo starije inalazi se na većoj nadmorskoj visini;uz istu starost, što se stablo nalazina većoj nadmorskoj visini, ado smanjenja uz isti promjer, što jestablo više.Na slikama 3 i 4 prikazan je odnosizmjerenih i modeliranih vrijednostidvostruke debljine koreprema početnom i završnom modeluu kojima su korištene varijable ulogaritamskom obliku, kao i razdiobaučestalosti odstupanja.Slika 1. Odnos modeliranih vrijednosti dvostrukih debljine kore (d kore ) premamodelima 1.1 i 1.2Figure 1 Double bark thickness (d kore ) according to models 1.1 and 1.2Slika 2. Promjene debljine kore prema modelu 4.2, u kombinaciji po dvije nezavisne varijable, gdje su vrijednosti ostalih nezavisnihvarijabli uprosječene. Tamnija boja predstavlja deblju koru. U modelu su korištene logaritamske vrijednosti izvornih varijabli(d – prsni promjer, h – visina stabla, starost – starost stabla iznad prsne visine, n.v. – nadmorska visina).Figure 2 Bark thickness change according to model 4.2, two independent variables combined, other variables values are set to average.Darker areas stand for thicker bark. Logarithmic values of authentic variables are used (d – diameter at breast height, h – treeheight, starost – tree age above breast height, n.v. – altitude).6

M. Božić, J. Ćavlović, M. Vedriš, M. Jazbec: MODELIItANJE DEBLJINE KORE STABALA OBIČNE JELE . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 3-12Kod ovih kao i kod svih ostalihmodela vidljiva je veća vrijednostmodeliranih vrijednosti debljinekore kod stabala s tanjom korom,odnosno manja vrijednost debljinekore prema modelu u odnosu na izmjerenevrijednosti kod stabala sdebljom korom. Te su razlike neštoveće kod jednostavnijih modela.Kako razlike između početnog iSlika 3. Odnos izmjerenih i modeliranihvrijednosti dvostruke debljine kore(u logaritamskom obliku), uzrazdiobu učestalosti odstupanja,prema modelu 1.2.Figure 3 Relationship between measuredand modeled values of double barkthickness (in logarithmic form),according to model 1.2, with frequencydistribution of residualsSlika 4. Odnos izmjerenih i modeliranihvrijednosti dvostruke debljinekore (u logaritamskom obliku),uz razdiobu učestalosti odstupanja,prema modelu 4.2.Figure 4 Relationship between measuredand modeled values of double barkthickness (in logarithmic form),according to model 4.2, with frequencydistribution of residualszavršnog modela nisu izrazite ni pospomenutim razlikama između izmjerenihi modeliranih vrijednosti,niti između učestalosti razdiobenjihovih odstupanja. Predlaže seuporaba jednostavnijeg logaritamskogmodela, s prsnim promjerom(logaritamske vrijednosti) kao jedinomnezavisnom varijablom. Ovoposebno stoga, jer uključivanjeTablica 3. Rezultati modeliranja dvostruke debljine kore jelovih stabala, korištenjem prsnog promjera u logaritamskom oblikukao nezavisne varijable (ln d kore = a + b * ln d). Modeliranje je provedeno za cijeli uzorak i po bonitetima.Table 3 Results of modeling double bark thickness of fir trees, by using diameter at breast height in logarithmic form as anindependent variable (ln d kore =a + b * ln d). Modeling is performed for the total sample and according to site class.Broj stabala – Number of treesParametar a – Parameter aSt. pogreška a – Stand. Error of aParametar b – Parameter bSt. pogreška b – Stand. Error of bKoeficijent korelacije (R) – Correlation coefficient (R)Prilagođeni R2 - Adjusted R2UkupnoTotal531-1,8140,0780,6910,0210,8266,58 %II95-1,7670,1670,6620,0440,8470,21 %Bonitet – Site classII/III165-1,7350,1360,6620,0370,8165,96 %III117-1,6700,1690,6620,0470,8063,17 %III/IV64-1,8740,2310,7330,0640,8267,14 %7

M. Božić, J. Ćavlović, M. Vedriš, M. Jazbec: MODELIItANJE DEBLJINE KORE STABALA OBIČNE JELE . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 3-12ostalih varijabli znatno poskupljujeposao pridobivanja podataka, uzneznatne promjene modeliranihvrijednosti.Klepac (1972) napominje dapostotak kore osim o fitocenozi ukojoj vrsta dolazi ovisi i o bonitetu,što je u suprotnosti s istraživanjimaKrstanova i Wiedemanna (premaBojaninu 1966a). Stoga smo uovom radu proveli modeliranje poSlika 5. Ovisnost dvostruke debljine koreo prsnom promjeru, za različitebonitete, prema modelu 1.2.Figure 5 Double bark thickness dependingon diameter at breast height, fordifferent site classes, accordingto model 1.2.Slika 6. Usporedba debljine kore premamodelu 1.2 s Klepčevim i BojaninovimrezultatimaFigure 6 Comparison of bark thickness accordingto model 1.2 with resultsof Klepac (1972) and Bojanin(1966)bonitetnim razredima, za boniteteza koje smo imali uzorak s više od60 stabala, pri čemu smo od nezavisnihvarijabli koristili samo prsnipromjer stabla u logaritamskomobliku (model 1.2). Rezultati ovogdijela modeliranja nalaze se u tablici3.Na temelju rezultata modeliranjanačinjen je grafički prikazodnosa dvostruke debljine kore uovisnosti o prsnom promjeru, zarazličite bonitete, koji se nalazi naslici 5.Kao što se iz slike vidi, pogoršanje boniteta značajnoutječe na povećanje debljine kore. Do sličnih zaključakadolaze Klepac (1972) za jelu te Johnson iWood (1987) za kalifornijski bor. Klepac kakvoćustaništa promatra kroz zajednicu koja na njemu raste.Tako napominje da je kora jelovih stabala najdeblja ufitocenozi jele s milavom, koja pridolazi na najlošijimstaništima, odnosno najtanja u fitocenozi jele i rebračekoja pridolazi na najboljim staništima. Na slici je vidljivoda debljina kore unutar istog debljinskog stupnjane raste linearno. Tako se razlika između debljine koresusjedna dva bonitetna razreda povećava smanjenjemdobrote staništa. To povećanje između II i II/III bonitetaiznosi u prosjeku 3,5 %, II/III i III boniteta u prosjeku6,8 %, a između III i III/IV boniteta 10,1 %.8Koeficijenti determinacije prema modelu 1.1 neštoje niži (oko 1,5 %) u odnosu na istraživanja Bojanina(Bojanin 1996b), a vjerojatno je posljedica kompaktnostinjegovog uzorka, uzetog unutar jedne gospodarskejedinice. Drugi razlog mogao bi biti taj da se unjegovim istraživanjima ne radi i fitocenozi bukve ijele kao kod nas, nego o fitocenozi jele s rebračom.Modelirajući debljinu kore obične bukve Prka (2004)dobiva koeficijent determinacije od 66,59 %. Njegovje rezultat u usporedbi s našim (modelom 1.1) neštobolji, ali tu se radi o drugoj vrsti drveća i što je još bitnijeo drukčijem načinu gospodarenja (jednodobnešume). Debljinu kore u jednodobnim smrekovim sastojinamaistraživali su L a as a s e n a ha i dr. (2005) tedobili koeficijent determinacije (66 %) istovjetan

M. Božić, J. Ćavlović, M. Vedriš, M. Jazbec: MGDELIItANJE DEBLJINE KORE STABALA OBIČNE JELE . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 3-12našemu (s istim modelom – 1.2),dok im je koeficijent determinacijeu kojemu se osim promjera pri modeliranjukoriste i visina i staroststabla (u logaritamskom obliku –model 3.2) koeficijent determinacijeznatno veći od našega (77 % uodnosu na 69 %). Uspoređujući njihovmodel:Slika 7. Usporedba debljine kore Klepčevoguzorka za gospodarsku jedinicu“Kupjački vrh” s rezultatimamodela 1.2 za II, II/III i III bonitet.Figure 7 Comparison of bark thickness accordingto Klepac’s sample for“Kupjački vrh” management unitwith results of model 1.2 for siteclasses II, II/III and III.ln d kore = -1,99 + 1,00 ln d - 0,57 ln h + 0,20 lnstarost, s našim modelom 3.2: ln d kore = -1,94 + 0,86 lnd - 0,28 ln h + 0,08 ln starost, vidljiva je veća značajnoststarosti i visine u njihovom (jednodobne sastojine),u odnosu na naš model (preborne sastojine).Na slici 6. uspoređeni su rezultati naših (modela1.2), s ranije provedenim Klepčevim i Bojaninovim istraživanjima.Iz slike je vidljivo da je debljina kore u cijelom rasponupromjera manja u našim nego u Klepčevim i Bojaninovimistraživanjima. Ta se odstupanja kreću do0,68 cm kod Bojanina, odnosno 0,99 cm kod Klepca, uzajednici jele s rebračom, odnosno 1,11 cm u zajednicibukve i jele.Slika 8. Usporedba debljine kore (model1.2) različitih intenziteta gospodarenjapromatranim sastojinama.Prašume – predstavljaju sastojinekojima se nije gospodarilo; Thurn-Taxis – sastojine kojima su vlasnicinekada bili njemački knezoviThurn-Taxis i kojima se u to vrijemeekstenzivno gospodarilo; Ghyczy– sastojine kojima su vlasnicinekada bili mađarski baruni Ghyczyi kojima se u to vrijeme intenzivnogospodarilo.Figure 8 Comparison of bark thickness (model1.2) in various management intensityconditions of analyzedstands. Prašume – stands with nomanagement interventions; Thurn-Taxis – stands, formerly owned byGerman family Thurn-Taxis, thatwere extensively managed; Ghyczy– stands, formerly owned by Hungarianbarons Ghyczy, that wereintensively managed.Postotni udio kore u ukupnom promjeru po našemmodelu kreće se od 4,1 % kod najdebljih (97,5 cm) do8,1 % kod najtanjih (12,5 cm) stabala, što je 0,2–0,3 %niže u odnosnu na istraživanja Bojanina (Bojanin1966b), odnosno 2,3 % niže do 1,7 % više u odnosu naistraživanja Klepca u zajednici bukve i jele (K le p ac1972).S obzirom da nam bonitet sastojina u njihovim istraživanjimanije poznat, a kao što smo vidjeli on značajnoutječe na debljinu kore, usporedit ćemo Klepčevu debljinukore u parcijalnom uzorku iz gospodarske jedinice(g.j.) “Kupjački vrh”, s našim rezultatima za II, II/III iIII bonitet, jer se jela u spomenutoj g.j. nalazi u dijelusastojina na II, odnosno III bonitetu (slika 7.)9

M. Božić, J. Ćavlović, M. Vedriš, M. Jazbec: MODELIItANJE DEBLJINE KORE STABALA OBIČNE JELE . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 3-12Kao i na prethodnoj slici, vidljivo je da su vrijednostikore prema našem modelu znatno niže. Klepac jedebljinu kore mjerio Švedskim instrumentom, te je biosvjestan činjenice da se njime mogu dobiti nešto većirezultati uslijed zadiranja instrumenta u novi god. Kaošto smo vidjeli (tablica 1 i 2) starost stabala također imautjecaja na debljinu kore. Debljina kore je veća uz istipromjer stabla što je starost stabla veća. Tako je vrlovjerojatno veća debljina kore kod Klepca i Bojaninaposljedica ekstenzivnijeg gospodarenja tim sastojinamau prošlosti, gdje su stabla u prosjeku uz isti promjer bilastarija od današnjih.Kako su dosadašnji intenziteti gospodarenja utjecalina debljinu kore promotrit ćemo na slici 8.Iz slike je vidljivo da gotovo jednako debelu koruimaju negospodarene (Prašume) i ekstenzivno gospodarenesastojine (Thurn-Taxis), u odnosu na intenzivnogospodarene sastojine (Ghyczy). Ova je činjenica najvjerojatnijedjelomično posljedica manje starosti stabalaistih promjera u intenzivno gospodarenim sastojinama,Slika 9. Usporedba debljine kore (model1.2) EGT-a I-C-50 u odnosu nacijeli uzorak, te poduzorke na II iII/III bonitetu. Srednji bonitet cijeloguzorka je II/III, a sastojinaEGT-a I-C-50 između II i II/III.Figure 9 Comparison of bark thickness(model 1.2) of Forest type (EGT)I-C-50 in relation to whole sampleand subsamples on site classesII and II/III. Average siteclass of whole sample is II/III,whereas stands of Forest type(EGT) I-C-50 are between II andII/III site class.o čemu je već bilo riječi, ali i nešto lošijeg srednjeg bonitetasastojina prašumskog karaktera i sastojina kojimaje gospodario Thurn-Taxis (između II/III i III), u odnosuna sastojine kojima je gospodario Ghyczy (između II iII/III boniteta).Prilikom terenskih istraživanja uočeno je da je korau dijelu sastojina (oko Otočca i Brinja, na nižim nadmorskimvisinama) i kod debljih stabala glatka. Naknadnimuvidom u osnove gospodarenja uočeno je da suto sastojine koje pripadaju ekološko gospodarskomtipu (EGT) I-C-50, za koji u uputama za izradu karteEGT-ova gorskog područja Hrvatske (Cestar i dr.1986) stoji da je karakteristična zajednica jele s mahovinom.S obzirom da sastojine ostalog dijela uzorkanajvećim dijelom pripadaju zajednici bukve i jele,EGT-u I-C-10, provjerili smo postoji li osim razlike uteksturi i razlika u debljini kore stabala jele koja rastu uEGT-u I-C-50, prema ostalom uzorku. Rezultati teusporedbe prikazani su na slici 9.Iz slike je vidljivo da stabla iz sastojina koje pripadajuEGT-u I-C-50 imaju znatno tanju koru u odnosuna ukupni uzorak, i to u cijelom rasponu prsnih promjera.To objašnjavamo specifičnim prilikama u kojimaona rastu – tlo prekriveno mahovinom koja dugozadržava vlagu, kao i niske dimenzije sječive zrelosti,u odnosu na dominantni EGT I-C-10.Na temelju modela dobivenih našim istraživanjima,može se procijeniti prirast kore. Prema modelu 1.2 zacijeli uzorak, u povećanju prsnog promjera za 5 cm,kora sudjeluje (prirast kore u odnosu na ukupni prirastod 5 cm) s 0,14 cm odnosno 2,8 % kod stabala debljinskogstupnja 92,5 cm, te se njen udio povećava do0,28 cm ili 5,6 % u debljinskom stupnju 12,5 cm. U odnosuna prirast drva te se vrijednosti kreću u rasponu2,8 do 5,9 %.Pri modeliranju debljine kore obične jele, u provedenojparcijalnoj linearnoj korelaciji kao značajne varijablepokazale su se (prema redoslijedu značajnosti):10ZAKLJUČCI - Conclusionsprsni promjer, visina stabla, starost stabla, i nadmorskavisina. Nagib i orijentacija terena nisu se pokazale statističkiznačajnima.

M. Božić, J. Čavlović, M. Vedriš, M. Jazbec: MODELIRANJE DEBLJINE KORE STABALA OBIČNE JELE . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 3-12Ukupno dobiveni koeficijenti determinacije nalazese u rasponu od 62,5–70,4 %. Modeli s varijablama ulogaritamskom obliku daju veće koeficijente determinacijeu odnosu na modele s izvornim varijablama. Tapovećanja iznose oko 4 %.S obzirom da znatno složeniji modeli sa svim značajnimvarijablama ukupno povećavaju objašnjenu varijabilnostsa svega 3–4 % preporuča se uporaba jednostavnijegmodela s prsnim promjerom kao jedinom nezavisnomvarijablom, te korištenje logaritamske funkcije.Bonitet sastojine značajno utječe na debljinu kore,pri čemu taj rast unutar debljinskog stupnja ima oblikeksponencijalne krivulje te je kora deblja što je bonitetlošiji.Rezultati ovih istraživanja dali su niže rezultate odnjaranije provedenih Klepčevih i Bojaninovih istraživanjaUdio kore u ukupnom promjeru iznosi 4,1 % kodnajdebljih (97,5 cm) do 8,1 % kod najtanjih (12,5 cm)stabala.Rezultati ovih istraživanja ukazuju na manju debljinukore u sastojinama kojima se intenzivno gospodarilou odnosu na ekstenzivno gospodarene ili negospodarenesastojine. Iz rezultata ovih istraživanja nemožemo razlučiti koji dio te razlike je posljedica intenzitetagospodarenja, a koji nešto boljeg srednjeg bonitetaintenzivno gospodarenih sastojina.Kora jelovih stabala EGT-a I-C-50 (šuma jele s mahovinom)znatno je tanja od kore stabala ostalog dijelauzorka (većinom EGT I-C-10, šuma bukve i jele).Udio kore u ukupnom debljinskom prirastu stabla iznosiod 2,8 % kod debelih do 5,6 % kod tankih stabala.LITERATURA – ReferencesAntonić, O., 1996: Modeli utjecaja topoklime na vegetacijukrša. Disertacija, Sveučilište u Zagrebu,Prirodoslovno-matematički fakultet, 156 str.Becker, M., 1991: Impact of climate, soil and sylvicultureon forest growth and yield. U: Landmann,G. (ur.), French research into forest decline.Ecole nationale du Génie rural, des Eaux etdes Forêts, pp. 23–38, Nancy.Bojanin, S., 1966a: Debljina kore na raznim visinamaod tla kod jelovih stabala. Drvna industrija17 (4–5), str. 76–85, ZagrebBojanin, S., 1966b: Debljina kore kod jelove oblovineraznih debljina i njen odnos prema debljinistabala od kojih oblovina potječe. Drvna industrija17 (11–12), str. 187–195, ZagrebBojanin, S., 1972: Debljina i postotak kore oblovinepoljskog jasena (Fraxinus angustifolia Wahl).Šumarski list 96 (7–8), str. 267–277, ZagrebBožić, M., 2003: Utjecaj stanišnih i sastojinskih eleme e­nata na prirast obične jele (Abies alba Mill.) ujelovim sastojinama na kršu u Hrvatskoj. Disertacija,Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet,190 str., ZagrebČavlović, J., M. Božić, 2005: Priručnik za nacionalnuinventuru šuma Republike Hrvatske, Zagreb.G u i s a n , A., J.-P. T h eu r i ll a t , F., K i en as t , 1998:Predicting the potential distribution of plant speciesin an alpine environment. J. Veg. Sci. 9, pp.65–74.Guisan, A., S. B. Weiss, A.D. Weiss, 1999: GLMversus CCA spatial modeling of plant speciesdistribution. Plant Ecol. 143, pp.107–122.Johnson, T. S., G. B. Wood, 1987: Simple linearmodel reliably predicts bark thickness of radiatapine in the Australian capital territory. ForestEcology and Management, Volume 22, Issues3–4, pp. 173–183.K l e pa c , D., 1957: Istraživanja o debljini kore u šumamahrasta lužnjaka i kitnjaka. Šumarski list br.3–4/1957, str. 90–106, Zagreb.Klepac, D., 1958: Funkcionalni odnos između debljinekore i prsnog promjera za naše važnijelistopadno drveće. Šumarski list br. 7–9/1958,str. 251–267, Zagreb.K l e pa c , D., 1972: Istraživanja o debljini i volumenujelove kore u različitim fitocenozama. Glasnikza šumske pokuse 16, Sveučilište u Zagrebu, Šumarskifakultet, str. 105–122, Zagreb.Krpan, A. P. B., 1986: Kora bukve sa stanovišta eksploataciješuma. Zbornik savjetovanja “Kolokvijo bukvi”, Velika, Požega, 22. – 24. XI. 1984.,str. 77–88, Zagreb.Laasasenaho, J., T. Melkas, S. Aldén, 2005:Modelling bark thickness of Picea abies with tapercurves. Forest Ecology and Management206, pp. 35–47.O t t , R. L., 1993: Introduction to Statistical Metodsand Data Analysis. Duxbury Press, Belmont,1152 str.Pranjić, A., N. Lukić, 1997: Izmjera šuma, 405 str.Zagreb.Prka, M., 2004: Debljina kore obične bukve (Fagussylvatica L.) u sječinama Bjelovarske Bilogore.Šumarski list br. 7–8/2004., str. 391–403, Zagreb.11

M. Božić, J. Čavlović, M. Vedriš, M. Jazbec: MODELIRANJE DEBLJINE KORE STABALA OBIČNE JELE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 3-12Rondeux, J., 1997: Überblick über nationale Wal- stverwaltung Nordrhein-Westfalen. Landesfordinventurenin Europa. In: Testlauf zur Landes- stverwaltung Nordrhein-Westfalen, pp. 8–15.waldinventur – Konzeption, Verfahrenstest, Er- Düsseldorf.gebnisse. Heft 5 Schriftenreihe der Landesfor-SUMMARY: Basic aim of research was to make correlation models thatexplain bark thickness of silver fir in dinaric beech – fir forests as a functionof ecological and stand factors. Modeling was made by using spatial variables(altitude, terrain slope and orientation) and individual tree characteristics(diameter at breast height, tree height and age). Sample was taken by measuringgiven parameters of 531 fir trees in dinaric region of Republic of Croatia(Forest Administrations: Delnice, Gospić, Ogulin i Senj). Bark thicknesswas measured on increment cores taken at breast height by using Pressler’sincrement bore. Calculating was made by MS Excel application, and modelingbark thickness by Statistica 7.1 software. Diameter at breast height(DBH), tree height, tree age and altitude were variables with highest correlationcoefficients to bark thickness that proved to be statistically significant,and were therefore used in model building. Models were made using partiallinear correlation method, with variables calculated both in original and logarithmicform, considering p = 0,05 as a limit of statistical significance. Determinationcoefficients of 8 models ranged from 62,5 % to 70,4 %, with logarithmicform variables showing on average 4 % higher values. Diameter atbreast height proved to be basic variable for models, with determination coefficientof 63 %, while additional variables increased it at most to 70 %. Thereforeit is suggested to use simple model for predicting bark thickness, withDBH in logarithmic form as the only independent variable. Impact of sitequality on bark thickness was also studied, emphasizing that trees in lowerquality stands have thicker bark. Models obtained by this research give lowervalues of bark thickness compared to former studies of Bojanin (1966a,1966b) and Klepac (1972). Calculating percentage in tree dimensions, accordingto our model 1.2, bark make 4,1 % (diameter class 97,5 c cm) to 8,1 % (diameterclass 12,5 cm) of tree diameter, which is about 2,3 % lower to 1,7 %higher compared to their research. According to this study silviculture andmanagement proved to influence bark thickness: trees in intensively managedstands have thinner bark. However this may be the result of difference in sitequality of intensively managed and non-managed stands. Bark increment canalso be predicted based on obtained models. According to model 1.2, barkcontributes from 2,8 % (diameter class 92,5 cm). to 5,6 % (diameter class12,5 cm) in tree diameter er incre increment ent.K e y wo rd s : bark thickness, silver silver fir, modeling, linear correlation12

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCIUDK 630* 165 (001)ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 13-24GENETIČKA DIFERENCIRANOST SUBPOPULACIJA OBIČNE SMREKEšPicea abies (L.) KARST.) NA PLANINI IGMANTHE ANALYSIS OF GENETIC VARIABILITY OF NORWAY SPRUCE(Picea abies (L.) KARST.) SUBPOPULATION AT THE IGMAN MOUNTAIND. . BALLIAN1, B F. BOGUNIĆ1, M. KONNERT2,3 3 3H. KRAIGHERČ M. PUČKOJ G. BOZICČSAŽETAK: Uporabom 12 izoenzimskih sustava, te analizom 20 gen lokusa,uspoređivana je genetička struktura dviju subpopulacija s planineIgman. Prema ekološkim pokazateljima, a misli se na klimu i njeno djelovanje,postoje razlike između subpopulacija, jer jedna pripada mrazištu a drugatipičnoj planinskoj klimi. Rezultati analize izoenzimskih biljega upućuju napostojanje razlika između analiziranih subpopulacija.K l j u č n e r ij e či : Picea abies (L.) Karst., subpopulacije, izoenzimiUVOD –Smreka (Picea abies (L.) Karst.) predstavlja jednuod najznačajnijih vrsta šumskog drveća s gospodarskogi ekološkog stajališta u Bosni i Hercegovini, a i učitavom nizu europskih zemalja (Skrøppa, 2003).Mnoga istraživanja obične smreke na molekularnojrazini, analizom polimorfizma određenih izoenzimskihlokusa, ukazala su na veliku genetičku varijabilnost ovevrste u Europi, kao i na pojavu velike diferencijacije izmeđupopulacija (M ü el l e r- St ar c k i sur., 1992). Nekaod istraživanja potvrdila su (L a n g er c ra n t z a iRymana 1990) da je obična smreka u stalnom procesugenetičke diferencijacije i adaptacije, u određenim ekološkimuvjetima. Drugi autori koji su se također baviliistraživanjem obične smreke (Goncharenko i sur.,1990; Goncharenko i Potenko, 1992; Kurtovskii i Bergmann, 1995) uporabom izoenzimskihbiljega analizirali su njenu genetičku strukturu i diferenciranost,na lokalnoj razini, a i šire.U planinskom području središnjih Dinarskih Alpa,na vapnenačkim i dolomitnim planinama Bosne i Hercegovine,smreku nalazimo u specifičnim geomorfo-2D. Ballian, F. BogunićFaculty of Forestry, University of SarajevoM. KonnertBayerisches Amt für forstliche Saat und Pflanzenzucht,Teisendorf, GermanyH. Kraigher, M. Pučko, G. BožičGozdarski Inštitut Ljubljana, SloveniaIntroductionloškim i klimatskim uvjetima, kao što su vrtače, maleplaninske doline i uopće veće i manje depresije, odnosnomjesta s pojavom ekstremno niskih temperatura.U takvim uvjetima nalazimo šume smreke mrazišnogtipa, Piceetum montanum s.lat. (Fuk. i Stef. 1958.emend. Horv. et al., 1974). Ovaj tip šume svojstven jeza područja s pojavom inverzije temperatura, kao iintrazonalne specifične vegetacije unutar pojasa zajednicešuma obične jele i bukve (Abieti-Fagetum). Takojednu od najljepših sastojina smreke, mrazišnog tipa,nalazimo na planini Igman u području Velikog i Malogpolja (Slika 1).Prema Stefanoviću (1977) ovakva smrekovastaništa odlikuju se plićim zemljištima tipa crnice ilismeđih tala, a na planini Igman razvila su se na morenskimnanosima. Uslijed veće sklopljenosti sastojina ihladnog fitoklimata, imamo pojave usporene humifikacije,što dovodi do nastajanja sirovog humusa. Topogoduje smreci kao i brojnim acidofilnim vrstamakoje ulaze u sastav ove šumske zajednice.Kako se planina Igman nalazi oko 20 km južno odSarajeva, u njoj je prisutan stalni antropogeni utjecaj.Tako suvremenim uvjetima razvoja, posebice u gospodarstvimazemalja u tranziciji kao što je naše, ovakvešumske zajednice zbog stalnih negativnih utjecaja nanjih postaju vrlo labilne, te zahtijevaju poseban pristupu zaštiti i obnovi. Tako je na planini Igman, ova šumskazajednica već punih 25 godina izložena neprestanom13

D. Ballian, F. Bogunić, M. Konnert, H. Kraigher, M. Pučko, G. Božič: GENETIČKA DIFERENCIRANOST Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 13-24negativnom utjecaju čovjeka. Negativni utjecaj ogledase kroz otvaranje putova, izgradnju športskih terena zaolimpijske igre, ratnim razaranjima, a zadnje vrijemeneplanskom sječom i uređenjem izletišta. Da bi se ovavrlo interesantna sastojina spasila od daljnjeg propadanja,potrebno je obnoviti njenu strukturu, uz uvažavanjesvih relevantnih čimbenika koji je izdvajaju odokolnih sastojina smreke.Prema dostupnoj literaturi, u svim dosadašnjim istraživanjimakoja su provedena na smreci, postoje saz-Slika 1. Smrekova šuma mrazišnog tipa Piceetum montanumFigure 1 Norway spruce forest frosty type Piceetum montanumnanja koja nam govore da je to vrsta koja vrlo dobrosvojom genetičkom strukturom populacije reagira napromjene ekoloških čimbenika, ponajprije u razlikamaizmeđu tala (Božič 2002, Božič i Urbančič 2001 i2003), kao i na brojna zagađenja atmosfere i tla (Be rg -mann i Scholz 1987, 1989; Hosius i Bergmann1993; Bergmann i Hosius 1996; Longauer isur., 2001).Cilj ovog istraživanja je da uz primjenu suvremenihmolekularno genetičkih metoda i njihove analize, pokažemoda je šumska zajednica smreke mrazišnog tipavrlo specifična genetička tvorevina, i da se razlikuje odšuma bukve i jele ilirskog područja (Abieti-Fagetumillryricum, Fuk. i Stef. 1958.) i šuma običnog bora ismreke (jele) (Piceo-Pinetum Illyricum, Stef. 1960)koje su raspoređene neposredno oko ove šumske zajednice.Dobiveni rezultati trebaju pokazati da su bilokakve gospodarske intervencije ili aktivnosti na konzervacijiu mrazišnom tipu šume u cilju njene obnoveili očuvanja in situ vrlo zahtjevne i složene, zbog specifičnegenetičke strukture tog tipa šume, kao i uvjetasredine koji su izravno utjecali na njeno formiranje.Stoga je prilikom obnova ovih tipova šuma (mrazišnitip) potrebno uporabljivati lokalni, autohtoni reprodukcijskimaterijal, koji se genetički neće razlikovatiod autohtone populacije, a može pokazati značajnerazlike spram susjednih populacija iste vrste.Slika 2–4. Smreka mrazišnog tipa u fitocenozi Piceetum montanumFigure 2–4 Norway spruce of frosty type in fitocenosis Piceetum montanumSlika 5–7. Šuma običnog bora i smreke (jele) (Piceo-Pinetum Illyricum)Figure 5–7 Norway spruce forest with randomly distributed white pine trees (silver fir) (Piceo-pinetum Illyricum)14

D. Ballian, F. Bogunić, M. Konnert, H. Kraigher, M. Pučko, G. Božič: GENETIČKA DIFERENCIRANOST . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 13-24MATERIJAL I METODE – Materials and methodsIstraživane su dvije prirodne subpopulacije smrekes planine Igman, s tim da je jedna od subpopulacijasmreke mrazišnoga tipa, a druga normalnog. Uzorcimrazišnog tipa smreke uzeti iz šumske zajednice (Piceetummontanum, s.lat. (Fuk. i Stef. 1958. emend.Horv. H et al., 1974) na 1198–1200 m nadmorske visine,REZULTATI ISTRAŽIVANJA – ResultsAlelnu raznolikost predstavljaju frekvencije alela kojesu date u tablici 1a. Analizirano je 20 genskih lokusa,od kojih su 3 (Gdh-A, Idh-B, Mdh-A,) pokazala monomorfizamu obje subpopulacije, gdje su dobivene konstantneveličine za od 100 % za alele Gdh-A 2 , Idh-B 3 ,Mdh-A 2 . Kod drugih 17 polimorfnih lokusa imamo učestalostalela od 1 % do 99 %. Minimalni polimorfizam uobje subpopulacije uočen je kod lokusa Got-A, Got-B,Idh-A, Mdh-B, Mdh-C, Pgm-A, gdje su frekvencije najfrekventnihalela uvijek jednake ili veće od 93 %. Kodsubpopulacije “Igman – A” imamo pojavu minimalnogu radu su predstavljeni kao subpopulacija Igman – B.Druga grupa uzoraka za analizu pripada smreci koja jerasla u šumskoj zajednici smreke i običnog bora (Piceo-PinetumIllyricum, Stef. 1960), s nadmorske visinekoja je viša za oko 150 m, te udaljena oko 2000 metarasjeveroistočno od prve, te je predstavljena kao subpopulacijaIgman – A.Uzorci su sabrani tijekom siječnja 2005 godine. Uzimanesu grančice s dormantnim pupovima. Prilikom sabiranjauzoraka za izoenzimska istraživanja vodilo seračuna da udaljenost između stabala bude najmanje 50do 100 m kako bi se isključila mogućnost srodstva, kao ida stabla budu starija od 80 godina. Po populaciju zaovaj način istraživanja selekcionirano je 50 stabala.Za analizu genetičke strukture uporabljeni su izoenzimskigenetički biljezi Aco-A, F-Est-B, Gdh-A, Got-A,Got-B, Got-C, Idh-A, Idh-B, Lap-B, Mdh-A, Mdh-B,Mdh-C, Mnr-A, Mnr-C, Pgi-B, Pgm-A, Skdh-A,6-Pgdh-A, 6-Pgdh-B, 6-Pgdh-C, a interpretacija zimogramaje prema protokolu koji je dat od Konnert(2004).Rezultati izoenzimske analize vrednovani su prekoalelnih i genotipskih frekvencija koje su obračunate izrazlika između gen lokusa. Genetička struktura prikazanaje za sve gen lokuse u istraživanim subpopulacijamasmreke koji su pokazali polimorfizam.Genetička varijabilnost određena je preko parametarakoji se odnose za subpopulacije, kao i između subpopulacija.Tako smo rabili alelni diverzitet ili genetičkuvišeznačnost, preko prosječnog broja alela u lokusu(A/L). Za određenje genetičke varijabilnosti unutarsubpopulacija rabili smo mjere alelnog diverziteta(V k , V m , prema Gregoriusu 1978, 1987), genetičkogdiverziteta (V gam ), stvarne heterozigotnosti (H st ) iočekivane heterozigotnosti (H te ), genetičke diferenciranostiizmeđu individua unutar subpopulacija (δT).Za računanje tih parametara uporabili smo statističkiprogram GSED (Gillet, 1998)Provjera Hardy-Weinbergove ravnoteže (HWE)urađena je za svaku subpopulaciju odvojeno. Provjeravase kako se u sastojini smreke pojavljuju frekvencijegenotipova kod pojedinih gen lokusa i kako se slažu safrekvencijama genotipova, prema očekivanoj Hardy-Weinbergovoj ravnoteži, a uporabili smo “precizniHardy-Weinbergov test vjerojatnosti”, prema statističkomprogramu POPGENE 3.2 (Yeh i sur. 1999). Nultahipoteza, koju smo testirali je da je veza između gametaslučajna, te da vrijedi načelo panmiksije. ProvjeraHWE urađena je za svaki gen lokus u svakoj subpopulaciji.U slučaju nepotpunosti date nulte hipoteze, prihvaćalismo alternativnu hipotezu koja je definirana kaomanjak ili višak broja heterozigota (F>0 ili F

D. Ballian, F. Bogunić, M. Konnert, H. Kraigher, M. Pučko, G. Božič: GENETIČKA DIFERENCIRANOST Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 13-24Alelna diferencijacija bila je najočitija na lokusihAco-A, Lap-B, Got-C, Mnr-C, 6-Pgdh-A. Genotipski sesubpopulacije najjače diferenciraju na lokusima Fest-B,Got-C, Lap-B, Mdh-C, Mnr-A, Mnr-C, Pgi-B, 6-Pgdh-A,6-Pgdh-B, 6-Pgdh-C. Kad se uzorci subpopulacijeIgman – A usporede s uzorcima iz subpopulacije Igman– B, dobije se od 8–14 % veća učestalost homozigotnostiza: Got-C 44 , Fest-B 22 , Mnr-A 22 , Mnr-C 22 , 6-Pgdh-A 22 ,6-Pgdh-C 22 , i od 10–14 % višu učestalost heterozigotaza: Lap-B 46 , Pgi-B 23 , 6-Pgdh-B 25 . Kod uspoređenja subpopulacijeIgman – B s subpopulacijom Igman – Aimamo 10 % veću učestalost homozigota: Pgi-B 33 ,6-Pgdh-B 22 i od 8–14 % veću učestalost heterozigota:Fest 12 , Mnr-A 24 , Mnr-C 23 , 6-Pgdh-A 23 , 6-Pgdh-C 25 .U subpopulaciji Igman – B primijećen je veći brojheterozigota kod svih lokusa, i za 7 % je veći nego kodsubpopulaciji Igman – A.Najveća moguća stopa hetrozigotnosti (H te ) je usubpopulaciji Igman – A sa 84,1 %, dok je kod subpopulacijeIgman – B 81,9 %. Kao što je vidljivo razlikesu male i praktično beznačajne. Izračunata veličina(H te ) za supopulacije ukazuje na pomanjkanje stvarnehetrozigotnosti, što je vidljivo iz tablice 2b, jer je kodmnogih lokusa ta veličina od 100 %. Zbog nedostatkapodataka o prethodnim razvojnim stadijima ovih subpopulacijane možemo sa sigurnošću tvrditi da je ovajfenomen pod utjecajem reprodukcijskog sustava iliraznih utjecaja selekcije.Tablica 1a: Relativne alelne frekvencije za 20 gen lokusa smreke iz subpopulacije “Igman – A” i “Igman – B”Table 1a: Relative allele frequencies for 20 gene loci in sampled Norway spruce subpopulations“Igman – A” and “Igman – B”Gen lokusAco-AF-Est-BGdh-AGot-AGot-BGot-CIdh-AIdh-BAleli1231234212123245623453“Igman – A”0,3000,6700,0300,0200,9400,0100,0301,0000,0200,980-0,9900,0100,2900,6900,0100,0100,0300,9500,0100,0101,000“Igman - B”0,2700,730-0,0700,900-0,0301,0000,0100,9900,0100,990-0,3400,6200,040-0,0600,940--1,000Gen lokusMdh-BMdh-CMnr-AMnr-CPgi-BPgm-ASkdh-A6-Pgdh-AAleli1232423523232312371234“Igman – A”-0,9800,0200,0700,9300,4000,600-0,9600,0400,3800,6200,9700,0300,0300,0700,8800,020-0,9700,0200,010“Igman - B”0,0100,9700,0200,0400,9600,4000,5700,0300,9000,1000,3300,6700,9700,030-0,1000,8800,0200,0400,9000,060-Lap-BMdh-A1234562--0,1800,760-0,0601,0000,0100,0100,2100,7600,010-1,0006-Pgdh-B6-Pgdh-C12356250,0100,670-0,320-0,6500,350-0,710-0,2800,0100,6000,40016

D. Ballian, F. Bogunić, M. Konnert, H. Kraigher, M. Pučko, G. Božič: GENETIČKA DIFERENCIRANOST . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 13-24Tablica 1b: Relativne genotipske frekvencije za 20 gen lokusa smreke iz subpopulacija “Igman – A” i “Igman – B”Table 1b: Relative genotype frequencies for 20 gene loci in sampled Norway spruce subpopulations on the“Igman – A” and “Igman – B”LocusAco-AF-Est-BGdh-AGot-AGot-BGot-CIdh-AIdh-BLap-BGenotype1112132233121422232422122212222322242526444522233334353314243334444546“Igman-A0,0800,4200,0200,4600,0200,0200,0200,9000,0200,0401,0000,0400,9600,9800,0200,1200,320-0,0200,5200,020-0,0600,9000,0200,0201,000--0,0400,2800,560-0,120“Igman-B”0,0600,420-0,520-0,140-0,800-0,0601,0000,0200,9800,0200,980-0,1600,3200,040-0,4400,0400,060-0,940--1,0000,0200,0200,0400,3400,5600,020-LocusMdh-AMdh-BMdh-CMnr-AMnr-CPgi-BPgm-ASkdh-A6-Pgdh-A6-Pgdh-B6-Pgdh-CGenotype2212222324442224254445222333222333222313233337122223241522252655222555“Igman – A”1,000-0,9600,0400,1400,8600,1200,5600,3200,9400,0400,0200,1200,5200,3600,9400,0600,0600,1400,7600,040-0,9400,0400,0200,0200,4000,540-0,0400,4200,4600,120“Igman - B”1,0000,0200,9400,0400,0800,9200,0400,7000,0200,2000,0400,8200,1600,0200,1200,4200,4600,9400,0600,2000,7600,0400,0800,8000,120--0,5000,4000,0200,0800,3000,6000,100Unutarpopulacijsku varijabilnost predstavljaju veličinegenetičkih parametara koje predstavljaju subpopulacijei njihove vrijednosti su prikazane u tablici 2.Prosječan broj alela po lokusu, za 17 polimorfnih lokusapokazao je da postoje minimalne razlike izmeđusubpopulacija.Tako smo dobili veću veličinu kod subpopulacije Igman– A, a koja iznosi 2,71, dok kod subpopulacijeIgman – B imamo 2,59. Obrnut slučaj imamo kad je u pitanjuučinkovit broj alela subpopulacijama, jer veću veličinuimamo kod subpopulacije Igman – B (Tablica 2).17

D. Ballian, F. Bogunić, M. Konnert, H. Kraigher, M. Pučko, G. Božič: GENETIČKA DIFERENCIRANOST Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 13-24Tablica 2a: Prosječan broj alela u lokusu, postotak polimorfnih lokusa, stvarna heterozigotnost (H st ) i teoretskaheterozigotnost (H te ), raznolikost (V gam )Table 2a: An average number of allele in the locus, the percentage of polymorphous loci, observing heterozygosis (H o )and theoretic heterozygosis (H e ), diversity (V gam )SubpopulacijaSubpopulationIgman – AIgman - BProsječan brojalela u lokusuAverage numberof allelein the locusA/L2,712,59Efektivni brojalela usubpopulacijiThe percentageof polymorphouslociV1,3071,332DifrencijacijaunutarsubpopulacijaDifferentiationinsubpopulation5T0,2370,252Stvarnaheterozigotnost*Observingheterozygosis*H,t %24,426,2Teoretskaheterozigotnost*Theoreticheterozygosis*Hte %84,181,9GenetičkaraznolikostDiversityVgam162,125215,830heterozigotnosti su izračunate samo za polimorfne lokuse – heterozygosis only for the polymorfic lociRazlike između subpopulacija jače se izražavaju sparametrom V gam , odnosno hipotetskom gametskomveličinom lokusne raznolikosti, koja je rezultat pojedinihučinkovitih alelnih raznolikosti. Ovaj parametarinače se jako podudara s diferenciranjem između uzorakaglede gensko (alelne) raznolikosti i s time pokazujena potencijalnu sposobnost za proizvodnju genetičkirazličnih gameta. To bi značilo da smreka sa mrazištaima veću potencijalnu sposobnost proizvodnje genetičkirazličnih gameta, za razliku od smreke koja potječeiz normalnog tipa šume.Tablica 2b: Stvarna heterozigotnost (H st ) i očekivana heterozigotnost (H te ) promatrana prema gen lokusima u subpopulacijamaTable 2b: Observing heterozygosity (H o ) and theoretic heterozygosity (H e ) at the loci in subpopulationsGen lokusIdh-AMdh-BMdh-CLap-BGot-AGot-BGot-CPgm-APgi-BSkdh-A6-Pgdh-B6-Pgdh-CFest-BMnr-AMnr-CAco-A6-Pgdh-AUkupno – TotalStvarna heterozigotnostObserving heterozygosityH st (u %)Igman – A10,04,014,040,04,02,036,06,052,024,056,046,010,056,04,044,06,024,4Igman - B0,06,08,040,02,02,040,06,042,024,042,060,020,076,016,042,020,026,2Očekivana heterozigotnostTheoretic heterozygosityH te (u %)Igman – A10010010083,310010058,110068,410084,865,783,370,050,066,710084,1Igman - B0,010010083,310010052,610063,610072,475,010088,480,077,810081,9Prosječna heterozigotnost za subpopulaciju Igman –A iznosila je 24,4 %, a najveći doprinos toj veličini dajevisoka heterozigotnost lokusa 6Pgdh-C i Mnr-A s veličinomod 56 %, dok lokus Got-B ima najmanji udio sa2 % (Tablica 2b). Prosječna heterozigotnost kod subpopulacijeIgman – B je 26,2 s najvećim udjelom u njojlokusa Mnr-A sa 76 %, dok je kod lokusa Got-A i Got-Bnajmanja veličina i iznosi 2 % (Tablica 2b).Unutarnja alelna raznolikost pokazuje visok stupanjsličnosti s veličinom od 0,237 kod Igman – A i 0,252kod Igman – B subpopulacije.18

D. Ballian, F. Bogunić, M. Konnert, H. Kraigher, M. Pučko, G. Božič: GENETIČKA DIFERENCIRANOST . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 13-24Najveći udio u raznolikosti kod subpopulacije Igman– A daje lokus Got-C sa 70,71 %, dok kod Igman– B subpopulacije gen lokus Mnr-A sa veličinom od79,21 % i Got-C sa 79,19 %.Koeficijent inbreedinga (Fis):Za provjeru kako se u subpopulacijama ponašajufrekvencije genotipova kod promatranih lokusa i frekvencijealela, prikazali smo prema HWE, te uporabiliLikelihood ratio test za HWE u programu POPGENE32. Nulta hipoteza koju testiramo je da je veza izmeđugameta slučajna. Provjerom HWS-a izdvajamo lokuseprema značajnosti u svakoj od subpopulacija uporabomsimbola.Tablica 3. Precizni Hardy-Weinbergov test vjerojatnostiTable 3 Likelihood ratio exact test for HWEGen lokusiMh-AIdh-BMdh-AGdh-AMdh-BMdh-CLap-BGot-AGot-BGot-CPgm-APgi-BSkdh-A6Pgdh-B6Pgdh.CFest-BMnr-AMnr-CAco-A6Pgdh-AIgman – Ans---nsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsns**nsIgman - B***---nsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsns**nsnsnsSubpop. Analizirane subpopulacije smreke* p < 0,05** p < 0,01p < 0,001ns. p ³ 0,05 (niska razina razlika)- Nije provedeno testiranje (jedan od genskih lokusaje monomorfan te testiranje nije moguće)Na temelju dobivenih rezultata, primjetno je značajnoodstupanje frekvencija genotipova prema HWEkod lokusa: Mnr-C i Aco-A (za Igman – A), te Idh-A iMnr-A (za Igman – B) (Tablica 3).Na temelju dobivenih rezultata došli smo i do ocjenekoeficijenta inbridinga prema Wrightu, te se subpopulacijerazlikuju prema učestalosti pojavljivanja heterozigotnostiu njima, a što je izravna posljedica panmiksije(HWE) (Tablica 4).Tablica 4. Fiksacijski indeks (Fis)Table 4 Fixation indeks (Fis)Gen lokusiMh-AIdh-BMdh-AGdh-AMdh-BMdh-CLap-BGot-AGot-BGot-CPgm-APgi-BSkdh-A6pgdh-B6pgdh.CFest-BMnr-AMnr-CAco-A6Pgdh-ASrednja veličinaIgman – A-0,0373----0,0204-0,0753-0,0352-0,0204-0,01010,1811-0,0309-0,1036-0,0939-0,2483-0,01100,1304-0,16670,47920,0439-0,0239-0,0025Igman - B1,0000----0,0239-0,0417-0,0582-0,0101-0,01010,1974-0,03090,0502-0,1152-0,0062-0,2500-0,0858-0,47800,1111-0,0654-0,08230,0059Tablica 5. Test za manjak heterozigotaTable 5 F-Stat – Test for heterozygote insufficiencyGen lokusiIdh-AIdh-BMdh-AGdh-AMdh-BMdh-CLap-BGot-AGot-BGot-CPgm-APgi-BSkdh-A6Pgdh-B6Pgdh.CFest-BMnr-AMnr-CAco-A6Pgdh-AUkupno – TotalIgman – Ans---nsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsIgman - B•k-k-k---nsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsFiksacijski indeks u subpopulaciji Igman – A za 17polimorfnih lokusa ukupno je -0,0025 te pokazuje da19

D. Ballian, F. Bogunić, M. Konnert, H. Kraigher, M. Pučko, G. Božič: GENETIČKA DIFERENCIRANOST Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 13-24je populacija stabilna, dok je kod subpopulacije Igman– B pozitivna veličina 0,0059 i ukazuje na moguću manjunestabilnost (Tablica 4). Unatoč dobivenim razlikamaizmeđu subpopulacija, a s obzirom da su obje veličinebliske nuli, to nam može ukazivati da su obje vrlobliske uravnoteženom stanju prema Hardy-Weinbergovomzakonu ravnoteže.Tablica 6. Test za višak heterozigotaTable 6 F-Stat – Test for heterozygote surplusGen lokusiMh-AIdh-BMdh-AGdh-AMdh-BMdh-CLap-BGot-AGot-BGot-CPgm-APgi-BSkdh-A6Pgdh-B6Pgdh.CFest-BMnr-AMnr-CAco-A6Pgdh-AUkupno – TotalIgman – Ans---nsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsIgman - Bns---nsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsns•k-k-knsnsnsnsNa temelju testiranja kod subpopulacije Igman – B,za gen lokus Mnr-A dobili smo značajna odstupanja,odnosno do pojave viška heterozigota (***) (Tablica6). Objašnjenje za takvo povećanje heterozigotnostigen lokusa Mnr-A mogli bismo potražiti u specifičnimselekcijskim pritiscima koji vladaju na mrazištu, a kojifavoriziraju heterozigote za ovaj gen lokus. Ostali genlokusi ne pokazuju signifikantne razlike. Također dolazido pojave značajnog nedostatka heterozigota kodgen lokusa Idh –A (***) (Tablica 5), što bi se moglopovezati sa selekcijskim pritiscima ili pak s jako bliskomsrodničkom vezom.Genetička varijabilnost između subpopulacijaZnačajnost razlika između alelnih i genotipskihfrekvencija testirana je Fischerovim testom homogenostiu statističkom programu GENEPOP (Version 3.4).Rezultati su prikazani u tablici 7.Rezultati Fisherovog testa pokazali su značajnerazlike u alelnim i genotipskim frekvencijama izmeđuistraživanih subpopulacija Igman – A i Igman – B, i tood 17 polimorfnih lokusa samo na dva lokusa (Lap-B i6Pgdh-A, s razinom od 5 %), što upućuje na lokalnoznačajnu diferencijaciju tih dvaju subpopulacija. Kodte dvije subpopulacije značajne razlike bile su isključnona lokusu Lap-B i 6-Pgdh-A, i to u pojaviodređenih alela koji su svojstveni za jednu ili drugusubpopulaciju, kao i u frekvencijama genotipova. Takokod subpopulacije Igman – A imamo pojavu alela A 4 , akod subpopulacije Igman – B alela A 1 , za gen lokus6-Pgdh-A (Tablica 1b). Isto se ponašaju i genotipovi(Tablica 1b).Tablica 7. Fisherov precizni test homogenosti alelnih i genotipskih (GT) frekvencija između subpopulacijaIgman – A (A) i Igman – B (B)Table 7 Fisher’s exact test of the homogeneousness of allele and genotype (GT) frequency between subpopulationsIgman – A (A) and Igman – B (B)s:;:;r:A-B (aleli)A-B (GT)nsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsSubpop. Analizirane subpopulacije smreke* p < 0,05** p < 0,01*** p < 0,001ns. p ³ 0,05 (niska razina razlika)- Nije provedeno testiranje (jedan od genskih lokusa je monomorfan te testiranje nije moguće)**nsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsnsns**nsnsnsnsDiferencijaciju između subpopulacija na svakompojedinačnom gen lokusu određujemo preko alelnihgenetičkih odstojanja, koje se u subpopulaciji međusobnone dijele i koje prezentiramo s poprečnim genetičkimodstojanjima za gen pool 17 polimorfnih genlokusa. Srednje alelno genetičko odstojanje d 0 (%)20

D. Ballian, F. Bogunić, M. Konnert, H. Kraigher, M. Pučko, G. Božič: GENETIČKA DIFERENCIRANOST . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 13-24između subpopulacija Igman – A i Igman – B za genepool 17 polimorfnih lokusa iznosi 4,1 %.Ako analiziramo alelnu genetičku bliskost i genetičkoodstojanje (d 0 ), možemo primijetiti da je bliskostvrlo visoka te da su razlike relativno male. Tako smodobili da je alelna bliskost s veličinom od 0,959, a udaljenost0,041 prema Gregoriusu (1974), što je unašem slučaju jako velika veličina s obzirom na to dasu subpopulacije udaljene oko 2 km. Obično su nekenormalne udaljenosti, gdje se dobije takvo odstojanjeza autohtone populacije smreke oko 100 km, ali samou njenom prirodnom prostiranju.RASPRAVA I ZAKLJUČCI - Discussion and conclusionsUspoređivali smo genetičku strukturu dvije subpopulacijes jedne, u ekološkom pogledu interesantne planine,za koju je svojstvena pojava mrazišta. To ovomistraživanju daje posebnu specifičnost, jer ukazuje namogućnost da se izvrši razdioba jedne veće populacijana manje subpopulacije, prema lokalnim klimatskimuvjetima koji vladaju na jednom užem području, kao ida se ukaže na moguću primjenu tih rezultata u praksi.Subpopulacije s Igmana pokazale su nisku razinu varijabilnosti,odnosno alelnog diverziteta, dok su prisutneznačajne razlike u frekvencijama alela. Neki od nađenihalela su rijetki i pokazuju svojstvenost samo za odgovarajućusubpopulaciju, kao i heterozigotnost pojedinihalela. Genetička varijabilnost unutar subpopulacija ponašase slično heterozigonosti, gdje pojedini gen lokusipridonose znatno više varijabilnosti od drugih, kao i izmeđusubpopulacija. Kod subpopulaciju Igman – A visokaheterozigotnost lokusa 6Pgdh-C i Mnr-A upućujena to da selekcijski procesi djeluju pozitivno na te lokuse,dok je kod Got-B suprotan učinak, što je vidljivo izmale heterozigotnosti ovog lokusa. Za subpopulacijuIgman – B može se potvrditi da imamo moguće selekcijskepritiske koji favoriziraju visoku heterozigotnostlokusa Mnr-A, dok je kod lokusa Got-A i Got-B taj tipselekcije izostao. Tako dobivene heterozigotnosti upućujunas na različite selekcijske pritiske koji djeluju u tedvije subpopulacije te na njihove razlike.Analizom genetičkih odstojanja (d 0 ) možemo primijetitida su jako mala, čak znatno manja nego što jedobio Božič (2002) za razlike između smreke sa tresetištai tipičnog staništa na Pokljuki u Sloveniji. Razlogza manje razlike može biti u slabijem selekcijskompritisku koji nastaje klimatskim djelovanjem od onogakoji nastaje djelovanjem različitih tipova tala. Inače umnogim radovima potvrđuje se vertikalna izdiferenciranostsmreke (Müller-Starck 1989; Krajmerovái Longauer 2000; Pacalaj i sur. 2002).U Norveškoj su provedena istraživanja sa smrekomprema njenom vertikalnom (visinskom) rasprostiranju(B a r n e r i Wi l l a n , 1995), te je na temelju rezultataiz tih pokusa izdijeljena na visinske oblasti, odnosnonapravljena je vertikalna rajonizacija. Ova razdioba temeljise u biti na zemljopisno klimatskim čimbenicima,a oni pak grade elemente koji ograničavaju distribucijušumskih zajednica. Stoga oni tu razdiobu rabekod distribucije reprodukcijskog materijala, sjemena isadnica, te koriste materijal samo unutar regije u kojemusu sakupljeni. Inače, za običnu smreku određenesu i visinske regije, uz one u horizontalnom smislu,unutar kojih se može prenositi reprodukcijski materijal,a da ne dođe do većih problema koji nastaju tijekomprocesa prilagodbe. Tako se u visinskom pogledumaterijal može prenositi do nekoliko stotina metaraprema gore ili dole (250 m) od mjesta sabiranja.Dobiveni rezultati iz ovog istraživanja također ukazujuna to da se vertikalnoj rajonizaciji sjemenskihobjekata treba posvetiti dužna pozornost i kod nas. Prenošenjematerijala treba biti suptilnije nego je to slučajkod Norveške, jer su granice između diferenciranih populacijajako uske, a u ovom istraživanju su već na oko100 m visinske razlike. Ukoliko želimo napraviti intervencijuna mrazištu, potrebno je koristiti samo autohtonimaterijal mrazišne smreke, koji je sakupljan na tomstaništu i koji će biti uporabljen samo na mrazištima.Stoga reprodukcijski materijal smreke koja raste izvanmrazišta, treba uporabiti samo na staništima izvan mrazištakoja su propisana prema molekularno genetičkojrajonizaciji.ZAHVALA – AcknowledgementOvo istraživanje realizirano o je j uz financijsku potporu Federalnog ministrastva za poljoprivredu, vodoprivredui šumarstvo, odnosno Federalne uprave zašume, Bosne i Hercegovine, u okviru projekta” Istraživanjegenetičke strukture, genetičkog diverziteta i genetičkediferenciranosti prirodnih populacija smrekeea a bies Karst.) u dijelu prirodnog rasprostiranja uBosni i i i Hercegovini”, pa kolegama iz Ministarstvadugujem veliku zahvalnost, posebice direktoru OmeruPašaliću, dipl. ing. šum.21

D. Ballian, F. Bogunić, M. Konnert, H. Kraigher, M. Pučko, G. Božič: GENETIČKA DIFERENCIRANOST Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 13-24Barner, H., R. L. Willan, 1995: Seed CollectionUnits: 1. Seed Zones. Danida Forest Seed Center,Humlabaek: DK, Technical Note. 16:36 p.Bergmann, F., F. Scholz, 1987: The impact of airpollution on the genetic structure of Norwayspruce. Silvae Genetica, 36 (2): 80–83.Bergmann, F., F. Scholz, 1989: Selection effectsof air pollution in Norway spruce (Picea abies)populations. In: Scholz, F., Gregorius, H.R.,Rudin, D. (ed.): Genetic Effects of Air Pollutantsin Forest Tree Populations, Springer Verlag,143–160, Berlin.LITERATURA – ReferencesBergmann, F., B. Hosius, 1996: Efects of heavymetalpolluted soils on the genetic structure ofNorway spruce seedling populations. Water, Airand Soil Pollution, 89: 363–373.Bo ž i č , G., 2002: Subpopulation differentiation underdifferent forest site conditions within autochthonousNorway spruce (Picea abies (L.) Karst.) population.Razprave IV. Razreda SAZU, XLIII-3:95–109, Ljubljana.Božič, G., M. Urbančič, 2001: Influences of thesoils on the morphological characteristics of anautochthonous Norway spruce on the Pokljukaplateau. Glas. Šum. Pokuse, 38: 137-147, Zagreb.Božič, G., M. Urbančič, 2003: The morphologicaland genetical characterisation of native Norwayspruce (Picea abies (L.) Karst.) population inthe area of Pokljuka mire. Acta Biologica Slovenica.46 (1): 17–25, Ljubljana.Crow, J. F., M. Kimura, 1970: Introduction to PopulationGenetics Theory, Harper and Row, NewYork.Gillet, E. M., 1998: GSED – Genetic Structures fromElectrophoresis Dana. Version 1.1. Institut fuerForstgenetik und Forstpflanzenzuechtung, UniversitaetGottingen, str. 48.Goncharenko, G. G., V. Potenko, J .N. Slobodyan,A I. Sidor, 1990: Genetic and taxonomicrelations between Picea abies (L.): montanaSchur and P. obovata Ledeb. Doklady AkademiiNauk BSSR, 34: 361–364.Goncharenko, G. G., V. Potenko, 1992: Geneticvariability and differentiation in Norway spruce(Picea abies (L.) Karst.) and Siberian spruce(Picea obovata Ledeb.) populations. Soviet Genetics,27: 1235–1246.Gregorius, H. R., 1974: Genetischer Abstand zwischenPopulationen. I. Zur Konzeption der genetischenAbstandsmessung. Silvae Genetica, 23:22–27.Gregorius, H. R., 1978. The concept of genetic diversityand differentiation. Theor. Appl. Genet.74, 397–401.Gregorius, H. R. 1987: The relationship betweenthe concepts of genetic diversity and differentiation.Theor. Appl. Genet. 74: 397–401.Hosius, B., F. Bergmann, 1993: Adaptation ofNorway spruce to heavy metal contaminatedsoil. In: Rone, V. (ed.): Norway spruce Provenancesand Breeding. Latvian Forest ResearchInstitute ‘Silva’, 200–207, Riga.Konnert, M. 2004: Handbücher für Isoenzymanalyse.www.genre.de/fgrdeu/blag/iso-handbuecher.Krajmerová, D., R. Longauer, 2000: Genetickádiverzita smreka obyčajného na Slovensku. ForestryJournal, 46 (3):273–286.Krutovskii, V. K., F. Bergmann, 1995: Introgressivehybridization and phylogenetic relationshipsbetween Norway, Picea abies (L.) Karst., and Siberian,Picea obovata Ledeb., spruce species studiedby isozyme loci. Heredity, 74: 464–480.Langercrantz, U., N. Ryman, 1990: Genetic structureof Norway spruce (Picea abies): concordanceof morfological and allozymic variation. Evolution,44: 38–53.Longauer, R., D. Gömöry, L. Paule, D. F. Karnosky,B. Mañkovská, G. Müller-S t a rc k , K. Percy, R. Szaro, 2001: Selection effectsof air pollution on gene pools of Norwaysprunce, European silver fir and European beech,Enviromental Pollution, 115: 405–411.M ü l l e r- St a r c k , G., 1989: Genetic implications ofenvironmental stress in adult forest stands of Fagussylvatica L. In Scholz, F. Gregorius, H.R.,Rudin, D. (Ed.), Genetic Effects of Air Pollutantsin Forest Tree Populations. Springer Verlag,127–142, Berlin.Müller-Starck, G., P. H. Baradat, F. Bergmann,1992: Genetic variation within European treespecies. In: Adams, W.T., Strauss, S.H., Copes,D.L. (ed.): Population Genetics of Forest Trees,Kluwer Academic Publishers, str. 23–47, Amsterdam.Pacalaj, M., R. Longauer, D. Krajmerová, D.Gömöry, 2002: Effect of site altitude on growthand survival of Norway spruce (Picea abies L.)provenances on the Slovak plots of IUFRO experiment1972, J. For. Sci., 48 (1): 16–26.Raymond, M., F. Rousset, 1995: GENEPOP (version1.2) population genetics software for exacttests and ecumenicism. Heredity, 86: 248–249.22

D. Ballian, F. Bogunić, M. Konnert, H. Kraigher, M. Pučko, G. Božič: GENETIČKA DIFERENCIRANOST ... Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 13-24S t e f a n ov i ć , V. , 1977: Fitocenologija sa pregledom dly shareware for oopulation genetic analysis.šumskih fitocenoza Jugoslavije. Zavod za uđbe- Molecular Biology and Biotechnology Center,nike str. 283, Sarajevo.University of Alberta, Edmonton.Skrøppa, T., 2003: EUFORGEN Technical Guideli- Wright, S., 1978: Evolution and the Genetics of Ponesfor genetic conservation and use for Norway pulations. Volume 4: Variability Within andspruce (Picea abies). International Plant Genetic Among Natural Populations. University of Chi-Resources Institute, pp. 6, Rome.cago Press.Yeh, F. C., R. C. Yang, T. B. J. Boyle, Z. H. Ye, J.X. Mao, 1999: POPGENE 3.2, the user-frien-SUMMARY: In this study we analyzed the genetic structure of two autochthonous subpopulationsof Norway spruce in the Mountain of Igman by usage of isoenzyme markers.We collected the material for the analysis in two separate plant communities. The subpopulationIgman – A is represented by fir-tree and spruce forest with randomly distributedwhite pine trees (Abieti-Piceetum illyricum Stef. 1960) while the Igman – B subpopulationis represented through the spruce tree of frosty type in the mountain area (Piceetummontanum s.lat. (Fuk. et Stef., 1958, emend. Horv. et al., 1974)). Between the subpopulationsthere is a 150 m difference in altitude. We analyzed the following systems of Acotinase(Aco-A), Glutamate dehydrogenase (Gdh-A), Glutamate oxaloacetate transaminase(Got-A, Got-B, Got-C), Izocitrate dehidrogenase (Idh-A, Idh-B), Leucine aminopeptidase(Lap-B), Malate dehydrogenase (Mdh-A, Mdh-B, Mdh-C), Menadione reductase (Mnr-A,Mnr-C), Phosphoglucose isomerase (Pgi-B), Phosphoglucomutase (Pgm-A), Shikimatedehydrogenase (Skdh-A), 6-Phosphogluconate dehydrogenase (6-Pgdh-A, 6-Pgdh-B,6-Pgdh-C) and Fluorescentesterase (Fest-B).The frequency of the allele and the frequency of genotypes show diversity between subpopulations.The Allele differentiation was most evident at loci Got-C, 6-Pgdh-A. In thesample of the Igman – A subpopulation the frequency of the allele Aco-A 2 was 7 % lower,and the frequency of 6-Pgdh-A 2 7 % higher than in the sample from Igman – B subpopulation.The genotype subpopulations are most explicitly differentiated at loci Fest-B, Got-C,Lap-B, Mdh-C, Mnr-A, Mnr-C, Pgi-B, 6-Pgdh-A, 6-Pgdh-B, 6-Pgdh-C. If the Igman – Asubpopulation is compared with Igman – B subpopulation, we have 8–14% higher frequencyof homozygote: Got-C 44 (52 % vs. 44 %), Fest 22 (90 % vs. 80 %), Mnr-A 22 (12 % vs.4 %), Mnr-C22 (94 % vs. 82 %), 6-Pgdh-A 22 (94 % vs. 80 %), 6-Pgdh-C 22 (42 % vs. 30 %)and from 10–14 % higher heterozygote frequency for gene loci: Lap-B 46 (12 % vs. 0 %),Pgi-B 23 (52 % vs. 42 %), 6-Pgdh-B 25 (54 % vs. 40 %). In Igman – B subpopulation versusIgman – A subpopulation has 10 % higher homozygote frequency, as follows: Pgi-B 33(46 % vs. 36 %), 6-Pgdh-B 22 (50 % vs. 40 %) and between 8–14 % heterozygote frequencyFest-B 12 (14 % vs. 2 %), Mnr-A 24 (70 % vs. 56 %), Mnr-C 23 (16 % vs. 4 %),6-Pgdh-A 23 (12 % vs. 4 %), 6-Pgdh-C 25 (60 % vs. 46 %).By statistical calculation we obtained an average number of allele per locus, thus in thesubpopulation A the number of allele per locus was 2,71, and the effective was 1,307, andin the subpopulation B it was 2,59, while the effective number was 1,332. The actual heterozygosisin subpopulation A was 24,4 %, and expected was 84,1 %, and in the subpopulationB the actual was 26,2 %, and expected 81,9 %. The number of polymorphous loci inboth populations was 17, and the percentage of polymorphous loci was 85,00%.Through the analysis of the allele genetic closeness and genetic distance (d 0 ), we canconclude that the closeness is very high, and differences are relatively small. Thus we determinedthat the allele closeness has the value of 0,959, and the distance is 0,041 accordingto Gregorius (1974), which in our case is an extremely high value taking into accountthe distance between subpopulations of approximately 2 km.Applied statistical parameters for comparison of populations did not show major differences,but the analysis of the direct comparison of the allele presence and their frequencypoints at the existence of differences, that is, the influence of diverse selection pressures atpopulations.23

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCIUDK 630* 156 (001)ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARUHARVEST AND MORTALITY OF THE BROWN BEAR IN GORSKI KOTARDario MAJNARIĆ*SAŽETAK: Rad predstavlja analizu odstrjela i otpada smeđeg medvjedana području Gorskog kotara od 1997/98. g. do 2002/03. g. Odstrjel i otpadsmeđeg medvjeda analiziran je unutar prostora istraživanja (Gorski kotar),čija površina iznosi 144252 ha.Prosječno godišnje izlučenje od 1997/98. g. do 2002/03. g. iznosi 27,84grla; 18,17 grla mužjaka i 9,67 grla ženki. Prosječno izlučenje/1000 ha je0,21 grla. Od toga je 0,14 grla/1000 ha mužjaka i 0,07 grla/1000 ha ženki.Omjer spolova je 67:33 u korist mužjaka.Prosječni odstrjel smeđeg medvjeda/1000 ha je 0,14 grla. Od toga je 0,11grla/1000 ha mužjaka i 0,03 grla/1000 ha ženki. Omjer spolova je 76:24 ukorist mužjaka, te je očito da su se tijekom šestogodišnjeg razdoblja značajnoviše odstrjeljivali mužjaci nego ženke.Prosječni otpad smeđeg medvjeda/1000 ha iznosi 0,07 grla. Od toga je0,03 grla/1000 ha mužjaka i 0,04 grla/1000 ha ženki. Omjer spolova je 59 :41u korist ženki, te je vidljivo da ženke značajno više sudjeluju u otpadu odmužjaka.Ukupno je realizirano 71 % planiranog izlučenja. Trend izlučenja od1997/98. g. do 2002/03. g. je rastao za 3 grla godišnje. Prosječno godišnjeizlučenje, od 1997/98. g. do 2002/03. g. u Gorskom kotaru iznosilo je 10,3 %prosječnog godišnjeg matičnog fonda. Dosadašnje izlučenje je bilo je manjeod prirasta, što je omogućilo postizanje gospodarskog kapaciteta, te porastpopulacije, pa se na temelju toga može zaključiti da lovno gospodarenje nijeugrozilo opstanak populacije smeđeg medvjeda. Na području istraživanja lovmedvjeda obavlja se 100 % iz visokih čeka, uz stručnog pratitelja.K l j u č n e r i j e či : smeđi medvjed, odstrjel, otpad, izlučenjeUVOD – IntroductionOd lovne godine 1997/98. g. sva lovišta na područjuGorskog kotara dobivaju pravo gospodarenja smeđimmedvjedom, dakle i pravo odstrjela. Prilikom izradelovnogospodarskih osnova nije se vodilo računa ominimalnoj površini i minimalnom broju grla u populaciji,pa su pravo odstrjela dobili i lovoovlaštenici umalim lovištima od svega 2000–3000 ha površine,iako je životni prostor medvjeda daleko veći.Analiza odstrjela i otpada smeđeg medvjeda provedenaje za razdoblje od 1997. godine, tj. od vremena od* Dr. sc. Dario Majnarić, Hrvatske šume, Uprava šumapodružnica Delnice, 51300 DelniceRad je sažetak dijela znanstvenog magistarskog radakada postoje podaci za sva lovišta na prostoru Gorskogkotara. U promatranom razdoblju odstrjeljeno je 116grla, otpad je registriran sa 51 grlom ili ukupno izlučenjeiznosilo je 167 grla.Površina tih lovišta, tj. površina gospodarenja nakojoj je dozvoljen odstrjel iznosi 133569 ha, a ukupnapovršina istraživanja je 144250 ha. Razlika tih dvijupovršina od 10683 ha je površina izvan lovišta, a onaobuhvaća područje Nacionalnog parka Risnjak i nekemanje rubne dijelove lovišta u kojima se ne gospodarismeđim medvjedom. Smeđi medvjed je prisutan i naovim površinama, ali nešto manje gustoće populacijenego u lovištima. Odstrjel i otpad je analiziran u lovištima(površinama gospodarenja) od 133569 ha.25

D. Majnarić: ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34Vođenje evidencije odstrjela i otpada zakonska jeobveza svakog lovoovlaštenika. Podaci o odstrjelu iotpadu smeđeg medvjeda dobiveni su iz lovnogospodarskihosnova za razdoblje od lovne godine 1997/98.g. do 2002/03.g. Isti podaci nalaze se u obrascimaLGO-3. Ovo razdoblje izabrano je iz razloga što se tekod 1997. g. na cijelom području Gorskog kotara cjelovitogospodari smeđim medvjedom i svi lovoovlaštenici,čija su lovišta u cijelosti unutar područja istraživanja,prema odredbama lovnogospodarske osnove imajupravo gospodarenja smeđim medvjedom, što uključujei odstrjelne zahvate. Do 1995. g. na ovom je područjupravo gospodarenja smeđim medvjedom imalo jedinotadašnje J. P. “Hrvatske šume” p.o. Zagreb, a prijearta 1. Područje istraživanja – Gorski kotarMap 1 Research area – Gorski KotarMETODE – MethodsREZULTATI – Results1990. g. Šumsko gospodarstvo Delnice. Iste Organizacijebile su ujedno odgovorne i za sve štete koje je počiniosmeđi medvjed na području Gorskog kotara i Hrvatskogprimorja.U vlastitim lovištima gospodarenje smeđim medvjedompočinje od 1995. g., dok u zajedničkim lovištimapočinje tek od 1997. g., tako da su cjeloviti podacimogli biti sakupljeni tek od 1997. g. Svi podaci u ovomradu izračunavani su metodom prosjeka, a istaknute sunajveće i najmanje vrijednosti (ekstremi), te su ove vrijednostikorištene za daljnje izračune i usporedbe. Podacio izlučenju smeđeg medvjeda razvrstavani su iobrađivani po vrsti lovoovlaštenika, po vrsti lovišta ipo veličini lovišta.U sljedećoj tablici dan je prikaz prosječnog godišnjegodstrjela smeđeg medvjeda i prosječni godišnjiodstrjel/1000 ha od 1997/98. g. do 2002/03. g. po lovištimai ukupno.Iz tablice 1. vidljivo je da je prosječni odstrjelsmeđeg medvjeda/1000 ha 0,14 grla. Od toga je0,11grla/1000 ha mužjaka i 0,03 grla/1000 ha ženki.Odstrjel/1000 ha je u rasponu od 0,00 u lovištima Fužine– Lič i Višnjevica do 0,25 u lovištima Završje i Kupičkivrh.Omjer spolova je 76:24 u korist mužjaka, te je očitoda su se tijekom šestogodišnjeg praćenja značajno višeodstrjeljivali mužjaci nego ženke.26

D. Majnarić: ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34Tablica 1. Prosječni godišnji odstrjel smeđeg medvjeda i prosječni godišnji odstrjel/1000 ha od 1997/98. do 2002/03.Table 1 Average annual harvest of the brown bear and average annual harvest/1,000 ha from 1997/98 to 2002/03LovišteHunting groundBjelolasicaCetiti - GložacCrna goraFužineJelenski jarakKupaKupički vrhKupjački vrhLipov vrhLitorićLokveMrkopaljPetehovacRistijakRudačSmrekova d. – GumanceStiježtiikVištijevicaZavršjeUkupno – TotalMužjakMale5,000,500,670,000,330,330,330,500,500,670,330,330,000,830,331,831,330,000,8314,67Odstrjel – HarvestŽenkaFemale0,330,000,330,000,000,170,830,500,000,330,330,000,170,670,170,000,670,000,174,67UkupnoTotal5,330,501,000,000,330,501,171,000,501,000,670,330,171,500,501,832,000,001,0019,34U sljedećoj tablici dan je prikaz prosječnog godišnjegotpada smeđeg medvjeda i prosječni godišnji otpad/1000ha od 1997/98. g. do 2002/03. g. po lovištima i ukupno.Površina haArea ha28248318859253185296222324636650860357043498524122242135434039184431024036884015133569Odstrjel – Harvest/1000 haMužjakMale0,180,160,110,000,110,140,070,070,080,90,070,140,000,060,080,100,130,000,210,11ŽenkaFemale0,010,000,060,000,000,080,180,080,000,050,060,000,080,050,040,000,070,000,040,03UkupnoTotal0,190,160,170,000,110,220,250,150,080,140,130,140,080,110,120,100,200,000,250,14Iz tablice 2. vidljivo je da je prosječni otpad smeđegmedvjeda/1000 ha 0,07 grla. Od toga je 0,03 grla/1000ha mužjaka i 0,04 grla/1000 ha ženki. Otpad/1000 ha jeTablica 2. Prosječni godišnji otpad smeđeg medvjeda i prosječni godišnji otpad/1000 ha od 1997/98. do 2002/03.Table 2 Average annual mortality of the brown bear and average annual mortality/1,000 ha from 1997/98 to 2002/03LovišteHunting groundBjelolasicaCetiti - GložacCrna goraFužineJelenski jarakKupaKupički vrhKupjački vrhLipov vrhLitorićLokveMrkopaljPetehovacRisnjakRudačSmrekova d. – GumanceSnježnikVišnjevicaZavršjeUkupno – TotalMužjakMale0,170,170,170,330,170,170,330,330,330,170,170,170,330,170,170,000,000,170,003,50Otpad – MortalityŽenkaFemale1,670,000,330,000,000,000,170,670,170,330,000,000,170,170,000,670,330,330,005,00UkupnoTotal1,830,170,500,330,170,170,501,000,500,500,170,170,500,330,170,670,330,500,008,50Površina haArea ha28248318859253185296222324636650860357043498524122242135434039184431024036884015133569Otpad – Mortality/1000 haMužjakMale0,010,050,020,100,060,080,070,050,050,020,030,070,140,010,040,000,000,050,000,03ŽenkaFemale0,050,000,060,000,000,000,040,100,030,050,000,000,080,010,000,040,030,090,000,04UkupnoTotal0,060,050,080,100,060,080,110,150,080,070,030,070,220,020,040,040,030,140,000,0727

D. Majnarić: ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34u rasponu od 0,00 u lovištu Završje do 0,22 u lovištuPetehovac.Omjer spolova je 59 :41 u korist ženki, te je vidljivoda ženke značajno više sudjeluju u otpadu od mužjaka.U sljedećoj tablici dan je prikaz prosječnog godišnjegizlučenja smeđeg medvjeda i prosječno godišnjeizlučenje/1000 ha od 1997/98. g. do 2002/03. g. po lovištimai ukupno.Tablica 3. Prosječno godišnje izlučenje smeđeg medvjeda i prosječno godišnje izlučenje/1000 ha od 1997/98. do 2002/03.Table 3 Average annual bag of the brown bear and average annual bag/1,000 ha from 1997/98 to 2002/03LovišteHunting groundBjelolasicaCetiti - GložacCrna goraFužineJelenski jarakKupaKupički vrhKupjački vrhLipov vrhLitorićLokveMrkopaljPetehovacRistijakRudačSmrekova d. – GumanceStiježtiikVištijevicaZavršjeUkupno – TotalProsječno godišnje izlučenjeAverage annual bagMužjaciMales5,170,670,830,330,500,500,670,830,830,830,500,500,331,000,501,831,330,170,8318,17ŽenkeFemales2,000,000,670,000,000,171,001,170,170,670,330,000,330,830,170,671,000,330,179,67UkupnoTotal7,170,671,500,330,500,671,672,001,001,500,830,500,671,830,672,502,330,501,0027,84Iz tablice 3. vidljivo je da je prosječno godišnje izlučenjesmeđeg medvjeda/1000 ha 0,21 grlo. Od togaje 0,14 grla/1000 ha mužjaka i 0,07 grla/1000 ha ženki.Izlučenje/1000 ha je u rasponu od 0,10 u lovištu Fužine– Lič do 0,36 u lovištu Kupički vrh.Omjer spolova je 67 : 33 u korist mužjaka.Prosječno godišnje izlučenje smeđeg medvjedaiznosi 27,84 grla; 18,17 grla mužjaka i 9,67 grla ženki.Od toga je odstrjel 19,34 grla; 16,67 grla mužjaka i4,67 grla ženki, te otpad 8,50 grla; 3,50 grla mužjaka i5,00 grla ženki.Lovno gospodarenje smeđim medvjedom od1997/98 do 2002/03 provodilo se na razini lovišta. Izlučenjeje u lovnogospodarskim osnovama planiranokao 15 % vrijednost matičnog fonda smeđeg medvjeda.Kako je prosječna vrijednost matičnog fonda u lovištimakoja gospodare smeđim medvjedom 259,2grla, onda je prosječno planirano izlučenje 38,9 grla,što znači da je realizirano 71 % planiranog izlučenja.Iz tablica o odstrjelu, ali i ukupnom izlučenju, vidljivoje da su najviše vrijednosti izlučenja i odstrjela umalim lovištima, do 5000 ha. Ista lovišta, što se tiče28Površina haArea ha28248318859253185296222324636650860357043498524122242135434039184431024036884015133569Prosječno godišnje izlučenje/1000 haAverage annual bag/1,000 haMužjaciMales0,180,210,140,100,170,220,140,130,140,110,100,210,150,080,120,100,130,050,210,14ŽenkeFemales0,070,000,110,000,000,080,220,180,030,100,070,000,150,060,050,040,100,090,040,07UkupnoTotal0,250,210,250,100,170,300,360,310,170,210,170,210,300,140,170,140,230,140,250,21bonitetne vrijednosti, ne mogu se mjeriti s lovištimapreko 10000 ha. Ova činjenica ukazuje na dotadašnjipogrešan način gospodarenja smeđim medvjedom.Zbog potreba za velikim prostorom, smeđim medvjedomtreba gospodariti na velikim područjima koja obuhvaćajudaleko veće površine od površine pojedinačnihlovišta. To ujedno znači da odstrjel treba planirati narazini područja, a onda ga raspoređivati po lovištima.Kako bi se moglo usporediti izlučenje smeđeg medvjeda/1000ha po vrsti lovoovlaštenika, napravljena jeanaliza istog, te su doneseni zaključci.Iz grafikona 1. vidi se da se ukupno izlučenje smeđegmedvjeda malo razlikuje u lovištima u kojima gospodarepravne osobe od lovišta u kojima gospodarelovačke udruge. Kod mužjaka je veće izlučenje u lovištimakojima gospodare pravne osobe, dok je kod ženkaveće izlučenje u lovištima kojima gospodare lovačkeudruge.Očekivati je bilo da će veće izlučenje biti u lovištimau kojima gospodare pravne osobe od d lo lovišta u koji-ma gospodare lovačka društva, jer su to u pravilu većalovišta, višeg boniteta.

D. Majnarić: ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34Grafikon 1. Izlučenje smeđeg medvjeda po vrsti lovoovlaštenikaFig. 1 The brown bear bag per type of hunting ground ownerGrafikon 2. Izlučenje smeđeg medvjeda po vrsti lovištaFig. 2 The brown bear bag per type of hunting groundNadalje je izvršena analiza prosječnog izlučenjasmeđeg medvjeda/1000 ha po vrsti lovišta.Iz grafikona 2. vidljivo je da nema značajne razlikeu izlučenju smeđeg medvjeda između vlastitih i zajedničkihlovišta.Očekivati je bilo da će veće izlučenje biti u vlastitimlovištima nego u zajedničkim lovištima jer su to upravilu veća lovišta, višeg boniteta.Napravljena je i analiza izlučenja smeđeg medvjeda/1000ha po veličini lovišta.29

D. Majnarić: ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34Grafikon 3. Izlučenje smeđeg medvjeda po veličini lovištaFig. 3 The brown bear bag per size of hunting groundGrafikon 4. Kretanje odstrjela i otpada smeđeg medvjeda od 1997/98. do 2002/03.Fig. 4 Trends in the brown bear harvest and mortality from 1997/98 to 2002/03Izlučenje smeđeg medvjeda je veće u lovištima do10000 ha nego u lovištima preko 10000 ha. Očekivatije bilo da će veće izlučenje biti u lovištima preko10000 ha, jer su to kvalitetnija lovišta višeg boniteta.U grafikonu 4. prikazano je kretanje odstrjela, otpadai izlučenja smeđeg medvjeda od 1997/98. g. do2003/04. g. Iz grafikona 4. vidljivo je da su odstrjel iotpad smeđeg medvjeda rasli od 1997/98, te je odstrjelkulminaciju imao 2001/02. Otpad je kulminaciju imao2000/01. Prosječno je odstrjel rastao za 2,4 grla godišnje,otpad je prosječno rastao za 0,6 grla godišnje, odnosnoukupno izlučenje raslo je za 3,0 grla godišnje.Grafikon 5. Učešće odstrjela i otpada u izlučenju smeđeg medvjedaod 1997/98. do 2002/03.Fig. 5 Participation of harvest and mortality in the brownbear bag from 1997/98 to 2002/0330

D. Majnarić: ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34Iz grafikona 5. vidi se da je otpad smeđeg medvjedavisok, te čini 31 % izlučenja. Razlozi otpada su raznoliki.Smeđi medvjed strada od prometa na cestama iprugama, ranjavanja u legalnom lovu, krivolova, kanibalizma,od napada vukova, od uznemiravanja brloga,od bolesti i od nepripremljenosti za zimu.Ako analiziramo prosječno godišnje izlučenje iprosječni matični fond smeđeg medvjeda na područjuGorskog kotara, dolazimo do podatka da se godišnjeizlučuje 10,3 % matičnog fonda smeđeg medvjeda.Tablica 4. Postotni odnos prosječnog izlučenja i prosječnogmatičnog fonda smeđeg medvjedaTable 4 Percentage ratio of average bag and averageparent stock of the brown bearLovišteHunting groundBjelolasicaCetiti - GložacCrna goraFužine - LieJelenski jarakKupaKupički vrhKupjački vrhLipov vrhLitorićLokveMrkopaljN.R RistijakOstale površine izvan lovištaOther areas outsidethe hunting roundsPetehovacRistijakRudačSm. d. – GumanceStiježtiikVištijevicaZavršjeUkupno – TotalProsječno izlučenje %od prosječnog matičnogfonda smeđeg medvjedaAverage bag %of average parent stockof the brown bearMužjaciMales20,022,316,615,215,812,011,513,120,819,212,021,40,00,014,14,116,712,117,76,020,813,4ŽenkeFemales7,60,012,20,00,03,417,119,54,311,88,60,00,00,014,14,26,84,413,011,64,37,1UkupnoTotal13,88,714,37,37,97,314,316,212,515,010,49,70,00,014,14,112,28,215,48,812,510,3Iz tablice 4. vidi se da se taj postotak razlikuje odlovišta do lovišta. Najveći postotak je u lovištu Kupjačkivrh, te on iznosi 16,2 %. Ovo lovište nema najvećeizlučenje smeđeg medvjeda po ha, ali na ovako visokipostotak izlučenja u odnosu na matični fond utjecao jesvakako veliki otpad, što nije čudno kada se zna daSlika 1. Kapitalno grlo smeđeg medvjeda odstrjeljeno na područjušumarije MrkopaljFigure 1 Top quality trophy brown bear killed in the area of MrkopaljForest OfficeSlika 2. Smeđi medvjed s karakterističnom ogrlicom odstrjeljenna području šumarije GomirjeFigure 2 A brown bear with a characteristic ring around the neckkilled in the area of Gomirje Forest Officekroz cijelo lovište prolazi pruga na kojoj često stradavasmeđi medvjed, kao i stara cesta Zagreb – Rijeka.Najmanje izlučenje smeđeg medvjeda u odnosu namatični fond je u lovištima Risnjak, Kupa i Fužine –Lič. Ako znamo da su lovišta Risnjak i Kupa ujedno ilovišta u kojima je iskazan najveći matični fond smeđegmedvjeda po jedinici površine, podatak o značajnomanjem izlučenju u odnosu na matični fond od drugihlovišta, daje nam za pravo da opravdano sumnjamo uveličinu v iskazanog matičnog fonda smeđeg medvjedau ova dva lovišta. Možemo sumnjati u prikaz većegmatičnog fonda smeđeg medvjeda zbog apetita lovoovlaštenikaza velikim odstrjelom, koji isti nisu uspjelirealizirati. U lovištu Fužine – Lič postotak je nizakzbog slabe realizacije odstrjela.31

D. Majnarić: ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34Slika 3. Trag krupnog medvjedaFigure 3 A large bear’s trackSlika 4. Komforna visoka čeka za lov medvjedaFigure 4 A comfortable high seat for bear huntRASPRAVA – DiscussionIz šestogodišnje analize odstrjela vidimo da jeomjer spolova 76:24 u korist mužjaka. Iz analize otpadavidi se da je omjer spolova 59:41 u korist ženki. Izukupnog izlučenja vidi se da je omjer spolova 67:33 ukorist mužjaka.Istraživanja u Slovačkoj pokazuju da su podaci oomjeru spolova u odstrjelu i izlučenju slični. Između1971.g. i 1976. g. između 117 odstrjeljenih grla, 94(80 %) bili su mužjaci (Jamnicky, 1988). Godine1980. od 28 odstrjeljenih grla, samo 8 (28,5 %) su bileženke (Hell, 1981). U Čierny Balog od 1964. g. do1989. g., mužjaci odstrjeljeni uz meku činili su 70 %svih gubitaka u pokrajini (Bevilaqua, 1998). Nakonpromjene lovnog režima 1994. g. taj omjer je promijenjen.Udio mužjaka pao je na 57 % (Hell, 1994), odnosno55 % (Kassa, 1997). Iako je 90 % dozvola zaodstrjel izdavano za medvjede lakše od 100 kg., omjerodstrjeljenih medvjeda nije se približio uravnoteženomomjeru 1:1, već je i dalje naginjao prema mužjacima(Kassa, 1998,1999).U Švedskoj se odstrjeljuje 53 % mužjaka i 47 %ženki (F uj i ta et al. 2004). Treba isto napomenuti davećina lovaca ili 64 % u Švedskoj lovi smeđeg medvjedausput, loveći soba. Samo 36 % lovaca lovi ciljanosamo smeđeg medvjeda (Fujita et al. 2004). Ovdjese ne radi o lovnom turizmu, već o dozvoli registriranihlovaca za lov. Čini se da švedski lovci kod odstrjelapreviše ne mare za spol smeđeg medvjeda, sudećibar po rezultatima istraživanja odstrjela.Otpad smeđeg medvjeda u Gorskom kotaru visok jei iznosi 31 % od ukupnih gubitaka. Istraživanja u Slovenijiod 1991. do 1998. g. pokazuju da je postotakotpada u ukupnim gubicima niži, te iznosi 11 % (Simonič,2000).Razlika između najmanjeg mogućeg godišnjeg prirastai prosječnog godišnjeg izlučenja iznosi 40 grla32godišnje. Godišnje povećanje populacije od najmanje40 grla izazvalo bi vrlo brzo eksploziju populacije. Budućida se to ne događa, postavlja se pitanje što se događasa onih 40 grla razlike godišnje. Drugo pitanje odnosise na omjer spolova. Iako se odstrjeljuje značajno većibroj mužjaka, kako to da je omjer spolova 1:1?Kako je smeđi medvjed, nesumnjivo postigao lovnogospodarskikapacitet na istraživanom području, populacijasmeđeg medvjeda širi se na rubna područja.Evidentno je da je smeđi medvjed danas prisutan napodručju Hrvatskog primorja, ali i na području VukoveGorice i Bosiljeva. Prije 80- tih godina pojavljivanjesmeđeg medvjeda na ovim prostorima bio je više izuzetaknego pravilo. Danas je dokazano da je nekolikogrla smeđeg medvjeda zabilježeno i na otoku Krku. Činjenicaje također da se na ovim područjima radi o prisutnostiu pravilu mlađih grla koja su otjerana od starijihi snažnijih jedinki smeđeg medvjeda u Gorskomkotaru. Zbog prisutnosti smeđeg medvjeda na područjimana kojima nije ranije obitavao, te širenju područjapopulacije, možemo zaključiti da je trend populacijeu porastu i da je područje istraživanja postalo premalenoza ukupni broj smeđeg medvjeda na širempodručju. Međutim porast od 40 grla godišnje izazvaobi uskoro zasićenje i na širim prostorima. Budući da seto ne događa, za pretpostaviti je da postoji velik brojnezabilježenih gubitaka smeđeg medvjeda, te da je porastpopulacije manji od računnalog. Razlozi tomu ležesvakako u tome što se radi o velikom, rijetko naseljenomprostoru u kojemu je nemoguće pronaći sve uginulemedvjede. Drugi razlog leži u dotadašnjem načinugospodarenja. Smeđim medvjedom se gospodari narazini lovišta. Odstrjel je bio propisan odredbama lovnogospodarskeosnove i svaki evidentirani otpad smeđegmedvjeda značio je isto toliko smanjenje odstrjelaza lovoovlaštenika. Stoga postoji sumnja da su lovo-

D. Majnarić: ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34ovlaštenici prikrivali otpad kako ne bi izgubili pravoodstrjela. Kako je sadašnji omjer spolova cijele populacijena istraživanom području također 1:1, za pretpostavitije da u neevidentiranom otpadu ima više ženki,čime se nadoknađuju veći gubici mužjaka prilikomodstrjela, te izjednačavaju ukupni gubici između mužjakai ženki. Tome u prilog idu i rezultati istraživanjakoji pokazuju da u otpadu sudjeluju ženke sa 59 %, dokmužjaci sudjeluju sa 41 %.Na području Gorskog kotara odstrjel smeđeg medvjedaobavlja se samo iz visoke čeke, uz postavljenumeku. Načini lova smeđeg medvjeda bitno se razlikujuod zemlje do zemlje. Tako je, primjerice u Švedskoj, urazdoblju od 1981–1998, g. analiziran odstrjel 558grla. Uz primamljivanje hranom odstrjeljeno je 24 %smeđih medvjeda, lovom sa psima 45 % smeđih medvjeda,dočekom 19 %, te potražice 12 % (Fujita et al.2004). U Sjevernoj Americi lov crnog medvjeda obavljase primamljivanjem hranom u rasponu od 20 % do80 %, zavisno od države do države (Burch 1997). Uruskoj pokrajini Kareliji odstrjeljeno je od 1955. g. do1959. g. 3,8 % smeđih medvjeda uz primamljivanjehranom, a lovom lovačkim psima «laika» 18.5 %, a od1973. g. do 1976. g. odstrjeljeno je 6,1 % smeđih medvjedauz primamljivanje hranom, te 15.5 % lovom lovačkimpsima “laika” (Danilov et al. 1993). U SAD,ZAKLJUČAK - ConclusionLITERATURABurch, R. A., 1997: 1997 North American black bearreport. Colombia, South Carolina, USA.Danilov, P. I., I. L. Tumanov i O. S. Rusakov,1993: The north-west of European Russia. Str.34–37 u Vaisfeld, M. A., i Chestin, I. E., editors.Bears: Game animals of Russia and adjacentcountries and their environment. Nauka, Moscow,Russia. (In Russian with English summary)Frković, A., 2002: Smeđi medvjed u Primorsko-goranskojžupaniji. Upravni odjel za gospodarski razvojPrimorsko-goranske županije. Rijeka, 60 str.Kanadi i Finskoj je zabranjen lov smeđeg medvjedaprimamljivanjem hranom, mada je dosta raspravljanoo toj temi, te ima zagovornika za i protiv. U zemljamasrednje i istočne Europe lov primamljivanjem hranomje dozvoljen, te je najčešći način lova smeđeg medvjeda(Servheen et al. 1999). U Švedskoj je 2001. g. također,uz dosta polemika, zabranjen lov smeđeg medvjedauz primamljivanje hranom (Fujita et al. 2004).Na području Gorskog kotara i dalje se preporučujelov uz postavljenu hranu kao jedini način lova, jer odsvih ostalih načina lova ima više prednosti nego nedostataka.Za sada nema nikakvih dokaza da je smeđimedvjed povezao postavljenu hranu u šumi s nazočnošćučovjeka, te ne postoji opasnost da se zbog toga previšepribliži čovjeku i naseljenim mjestima. Dapače,izlaganjem hrane daleko od naselja zadržavamo smeđegmedvjeda u dubokoj šumi, te se time smanjuju štete napoljoprivredi, a smanjuju se i stradanja smeđeg medvjedana prometnicama. Smeđi medvjed se na područjuGorskog kotara odstrjeljuje uglavnom kroz lovni turizam,tako da svaki lovac ima lovnog pratitelja. Pratiteljje educirana osoba koja određuje koje se grlo možeodstrjeliti, tako da se mogućnost pogrešnog odstrjelasvodi na najmanju moguću mjeru. Ovakav način lovaa natakođer ne izlaže i gosta – turista nikakvoj opasnosti.Godišnje izlučenje iznosi 10,3 % matičnog fonda,što je znatno manje od planirane vrijednosti od 15 %, apogotovo od vrijednosti prirasta koji iznosi najmanje25 %. Najmanji mogući godišnji prirast je za 40 grlaveći od izlučenja. Iako u odstrjelu znatno više sudjelujumužjaci nego ženke, u registriranom otpadu više sudjelujuženke nego mužjaci. Pretpostavka je da postojii velik dio neregistriranog otpada u kojem više sudjelujuženke nego mužjaci. Na taj način izjednačuju se gubiciizmeđu mužjaka i ženka, što rezultira omjeromspolova a 1:1. Zbog velike razlike između prirasta i od-strjela i otpada, došlo bi uskoro do eksplozije populacijesmeđeg medvjeda. Budući da se to ne događa,zaključak je da znatan dio neregistriranog otpada s većimudjelom ženki održava populaciju smeđeg medvjedastabilnom, što se tiče omjera spolova, sa tendencijomlaganog rasta populacije.Dosadašnje izlučenje bilo je manje od prirasta, te semože zaključiti da lovno gospodarenje nije ugrozilopopulaciju smeđeg medvjeda u Gorskom kotaru. Zbogpravilnog načina utvrđivanja i raspodjele odstrjelnihkvota, odstrjel treba planirati na razini područja, a tektada ga rasporediti po lovištima.– ReferencesFujita, R., J. E. Swenson, A. Soderberg i F.Sandegren, 2004: Temporal and spatial patternsand hunter selectivity of brown bear harvestmethods in Sweden. Journal of wildlife management.U tisku, 19 str.Grupa autora, 2003: Living with bears. Ecological Forumof the Liberal Democracy of Slovenia in cooperationwith the Liberal Academy. Ljubljana,368 str.Grupa autora, 1981: Gorski Kotar, Fond knjige “Gorskikotar” – Delnice. Delnice, 7–25 str.33

D. Majnarić: ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34Grupa autora, 2004: Plan gospodarenja smeđim med- Majnarić, D., 2002: Gospodarenje medvjedom kaovjedom u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo po- zadatak državnog šumarstva. Šumarski listljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, 11–12: 601–611.Uprava za lovstvo,Ministarstvo kulture, Uprava Majnarić, D., 2005: Značaj gospodarenja smeđimza zaštitu prirode. Zagreb, 84 str.medvjedom (Ursus arctos L.) u Gorskom kotaruH ub e r, Đ., J. Ku s a k i A. F r k ov i ć , 1998: Traffic za stabilnost i strukturu populacije. Magistarskikills of brown bears in Gorski kotar, Croatia. rad na Šumarskom fakultetu. Zagreb, 116 str.Ursus 10: 167–171. Servheen, C., S. Herrero i B. Peyton, 1999:Huber, Đ., A. Frković i J. Kusak, 2002: Plan go- Bears- Status survey and conservation actionspodarenja medvjedom na području priobalja Pri- plan. IUCN/SSC, Bear and polar bear specialistmorsko-goranske županije. Primorsko-goranska groups, IUCN, Gland, Switzerland and Camžupanija.Rijeka, 42 str.bridge, United Kingdom.K u s ak , J. i Đ. H ub e r, 1998: Brown bear habitat qua- S t a n k o vi ć, J., B. Ku l i ć , A. F r kovi ć, J. Tr o h a r,lity in Gorski kotar, Croatia. Ursus 10:281-291. A. F u ć a k , V. K ost i j a l , 1999: Vodić kroz lovi-Mclaughlin, C. R. i H. L. Smith, 1990: Baiting šta (Primorsko-goranske županije). Rijeka,174 str.black bears: hunting techniques and managementissues. Eastern Workshop on Black Bear Researchand Management 10: 110–119.SUMMARY: The analysis of the brown bear bag and mortality was conductedfor the period 1997/98 to 2002/03. The brown bear has been managedand harvested in all the hunting grounds of Gorski Kotar since 1997. Theamount of 116 animals were harvested in the observed period, 51 animalswere affected by mortality, while the total bag included 167 animals. The surfacearea of the hunting ground, or the management area where harvest isallowed, is 133,569 ha, and the total investigation area is 144,250 ha includingRisnjak National Park and non-hunting grounds. The average annual bagfor the period 1997/98 to 2002/03 was 27.84 animals; there were 18.17 malesand 9.67 females. The average bag/1000 ha was 0.21 animals. Of this number,males accounted for 0.14/1000 ha and females for 0.07/1000 ha. Thegender ratio was 63:33 in favour of the males. The average brown bearbag/1000 ha was 0.14 animals. Of this, there were 0.11 males/1000 ha and0.03 females/1000 ha. Since the gender ratio was 76:24 in favour of themales, it is clear that the male bag was significantly higher than the femalebag in the observed period. The average brown bear mortality/1000 ha was0.07 animals with 0.03 males/1000 ha and 0.04 females /1000 ha. The genderratio was 59:41 in favour of the females, indicating that the female participationin mortality was significantly higher than the male.A total of 71 % of the planned bag was accomplished. The bag trend from1997/98 to 2002/23 indicates that the average bag rose by 3 animals perannum. Of this, the average harvest increased by 2.4 animals per year and theaverage mortality by 0.6 animals per year. The average annual bag from1997/98 to 2002/23 in Gorski Kotar was 10.3 % of the average annual parentstock, which is significantly less that the average annual population increase,which is 25 % minimally of the average annual parent stock. Since the bag todate has been less than the population increase, the management capacityand the brown bear population growth was achieved. To conclude, huntingmanagement did not endanger the survival of the brown bear in the area ofGorski Kotar. Bear hunt is carried out from high seats exclusively (100 % ofthe cases) and professional guides are used: therefore, such a hunt has moreadvantages than disadvantages.vantagKey words: the brown bear34

PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56UDK 630* 612DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAČA HRASTA LUŽNJAKA(Quercus robur L.) U GOSPODARSKOJ JEDINICI “SLAVIR”THE DISSIPATIVE STRUCTURE OF HIGH FORESTS OF PEDUNCULATE OAK(Quercus robur L.) IN THE MANAGEMENT UNIT “SLAVIR”Karlo BEZAK*, Danko KURIC*, Miljenko VREBČEVIĆ*SAŽETAK: Šume su kaotični nelinearni dinamički sustavi, što znači kakoim se stanje mijenja sukladno pravilima koje diktiraju zakoni prirode.Autori istražuju disipativno stanje, brzinu rasta i produkciju sastojina hrastalužnjaka (Quercus robur L.) u gospodarskoj jedinici Slavir. Tijekom istraživanjaprimjenjuju Teoriju nelinearnih dinamičkih sustava i Teoriju disipativnihstruktura. Kompleksnim jednadžbama rasta i razvoja debljinske i visinskestrukture analiziraju stanje i brzinu rasta sjemenjača hrasta lužnjaka. Teorijomo disipativnim strukturama klasificirane su sastojine na: ravnotežne, periodične,neperiodične i kaotične. Disipativne šume, u ravnoteži, blizu ravnoteže idaleko od ravnoteže.Pojam disipativna struktura uveo je belgijski kemičar i fizičar Ilyje Prigogine,kako bi objasnio koherentno ponašanje u sustavima daleko od stanjaravnoteže. Njime se objašnjava uska povezanost između strukture i reda najednoj i disipacija na drugoj strani. Teorija disipativnih struktura govori okretanju od reda prema neredu i sve većoj entropiji. Prema drugom zakonutermodinamike, dok entropija raste, energija se gubi ireverzibilno. Rasipanjeenergije koje je ireverzibilno na molekularnoj razini prati suprotan procesuređenog kaosa na subatomskoj razini. Prema Prigoginu, disipativne strukturesu otoci reda u moru nereda, održavajući i povećavajući svoj red na načinda povećavaju nered svojeg okruženja.Izrađena je karta disipativne strukture sjemenjača hrasta lužnjaka (Quercusrobur L.) za gospodarsku jedinicu Slavir. Za I. bonitet konstruirani sustandardni nizovi visina, a za svako stanje sastojina iteracijama dobiveni suparametri regresijskih nizova tečajnog godišnjeg debljinskog prirasta. Za disipativnustrukturu sastojina konstruirane su volumne prirasno-prihodne tablicei tablice novčane vrijednosti drvnih sortimenata na I. bonitetu.Signifikantne su razlike u produkciji i novčanoj vrijednosti drvnih sortimenataza disipativnu strukturu hrasta lužnjaka (Quercus robur L.).Mlade sastojine u fazi prvih kulminacija prirasta, do 20 godina starosti,površine 1204 ha u disipativnoj strukturi su početno stanje. Karakterističnaznačajka kaotičnih sustava je njihova osjetljiva ovisnost o početnim uvjetima.I najmanji biotički i abiotički poremećaj može prouzročiti nelinearni povratniučinak.* Dr. sc. Karlo Bezak, dipl. ing. šum.,* Danko Kuric, dipl. ing. šum.,* Miljenko Vrebčević, ing. geod.Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2.35

K. Bezak, D. Kuric, M. Vrebčević: DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAČA HRASTA . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56Sastojine u ravnotežnom stanju, površine 621 ha su pretežno mlade i ne moguse uspoređivati sa starijim u periodičnom, neperiodičnom i kaotičnom stanju.Sastojine u periodičnom stanju nalaze se na površini 1295 ha, uz obrast0.86, prirašćuju 7.10 m3/ha, na prosječnoj zalihi 347.7 m3/ha, a novčana vrijednostdrvnih sortimenata iznosi 156.441 kuna na jednom hektaru.Sastojine u neperiodičnom stanju nalaze se na površini 3720 ha, uz obrast0.86, prirašćuju 6.71 m3/ha, na prosječnoj zalihi 352.2 m3/ha, a novčana vrijednostdrvnih sortimenata iznosi 162.450 kuna na jednom hektaru.Sastojine u kaotičnom stanju nalaze se na površini 1004 ha, obrast 0.80,prirašćuju 5.61 m3/ha, na prosječnoj zalihi 352.8 m3/ha, a novčana vrijednostdrvnih sortimenata zbog sušenja iznosi samo 65.048 kuna na jednom hektaru.Rezultati istraživanja putokaz su modeliranju multi-dimenzijske dinamikešuma u cilju višenamjenskog i potrajnog gospodarenja.K l ju čn e r ij e či : disipativne strukture, nelinearni dinamički sustavi,kompleksne jednadžbe, dendrogrami, potrajno gospodarenje.1. PROBLEM I CILJ ISTRAŽIVANJA – Research matter and objectiveCilj i način gospodarenja šumama je osiguranje stabilnostiekosustava, održavanje i poboljšavanje općekorisnihfunkcija šuma, te napredno i potrajno gospodarenje.Cilj gospodarenja šumama hrasta lužnjaka, uz očuvanjestabilnosti ekosustava i potrajnosti prihoda je produkcijafurnirske i deblje pilanske oblovine. Kako bi postiglipropisani cilj gospodarenja, produkciju visoko vrijednihfurnirskih trupaca, najvažniji je izbor modela sasvim parametrima razvojnog tijeka sastojinske strukture.Radni vijek šumara u odnosu na životni vijek hrastalužnjaka (Quercus robur L.) prekratak je kako bi uzgojilisastojinu sukladno cilju gospodarenja. Odabir stabalaza proredu obavljalo je više šumarskih stručnjaka,s različitim vizijama, primjenjujući različite modelegospodarenja. Rezultat takvog načina gospodarenja jevelika varijabilnost strukturnih oblika i stanja lužnjakovihsastojina u Republici Hrvatskoj.U gospodarenju regularnih šuma primjenjivao se ijoš uvijek primjenjuje linearni model. Linearni odnosidopuštaju nam da predvidimo što će se dogoditi unutarsustava, i lako se može grafički prikazati. Drugim riječima,na grafikonima tvore pravac, a zna se kamo tajpravac vodi. Razlog zašto se primjenjuje linearni modelleži u tome što većina znanstvenika reducira teškenelinearne probleme na jednostavne linearne, kako biih lakše mogli analizirati.Šume i šumska zemljišta sukladno Pravilniku ouređivanju šuma razvrstavaju se po uređajnim razredima,Meštrović i Fabijanić (1995). Uređajni razrediodređuju se prema namjeni šume i glavnoj vrstidrveća na temelju koje se određuje cilj gospodarenja ivrijeme minimalne ophodnje.Unutar uređajnog razreda, u regularnim šumamadendrometrijski podaci izmjere sastojine, visine i izvrtci,razvrstavaju se po dobnoj strukturi raspona starostidvadeset godina, Tablica 1. Visinske krivulje ustrojavajuse na temelju izmjerenih visina, a prirast seodređuje metodom izvrtaka ili kontrolnom metodom.Etat glavnog prihoda visokih regularnih šuma po metodirazmjera dobnih razreda, usporedbom stvarnog inormalnog razmjera dobnih razreda za svaki uređajnirazred posebice. U praksi se najčešće primjenjuju metodeintenziteta prorjeđivanja. Ovakvo grubo i mehaničkorazvrstavanje podataka dendrometrijske izmjeregruba su aproksimacija visokog rizika. Dobivaju seprosjeci koji su neupotrebljivi za svaku analizu, prognozurasta i razvoja šuma, a posebno za propisivanjesmjernica gospodarenja, propis etata glavnog prihoda ietata prethodnog prihoda.U gospodarskoj jedinici Slavir poseban je problemsušenje hrasta lužnjaka. U odsjecima koji se suše prekoračenjepropisanog etata je 164 %. Učešće slučajnogprethodnog prihoda u njihovoj ukupno posječenoj drvnojmasi je 50 %.Cilj je ovih istraživanja, izrada modela za multi-dimenzijskomodeliranje šuma radi višenamjeskog i potrajnoggospodarenja. Teorijom o dispativnim (rasipnim)strukturama detektirati stabilne sastojine, sastojineblizu ravnoteže i nestabilne sastojine. Za svako stanjeizraditi volumne prirasno-prihodne tablice i tablicenovčane vrijednosti drvnih sortimenata. Kartografskiprikazati fraktalnu dimenziju disipativnih strukturahrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici Slavir.2. PODRUČJE I MATERIJAL – Research field and materialPodručje istraživanja je gospodarska jedinica Slavir nijih, ukupne obrasle površine 8220 ha, a obuhvaćau Spačvanskom bazenu. Jedna od najvećih i najsačuva- središnji i sjeverni dio Spačvanskog bazena. Korišteni36

K. Bezak, D. Kuric, M. Vrebčević: DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAĆA HRASTA ... Šumarski list br. 1-2, CXXXI (2007), 35-5637

K. Bezak, D. Kuric, M. Vrebčević: DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAČA HRASTA . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56su rezultati dendrometrijske izmjere redovne revizijeosnove gospodarenja za razdoblje 2004. – 2013 godine,Dodig i drugi (2004) koju je izradio sukladnoPravilniku za uređivanje šuma odjel za uređivanješuma Vinkovci.U Tablici 1. prikazana je struktura površina(7611.35 ha), drvne zalihe i prirasta po dobnim razredimaza UR sjemenjače hrasta lužnjaka gospodarskih šumana I bonitetu.Iz Tablice 1. vidljiv je nerazmjer dobnih razreda,manjak površina u trećem i četvrtom dobnom razredu,a 67 % površine gospodarske jedinice su sastojine starijeod 100 godina.3. METODA ISTRAŽIVANJA – Research methodsLogaritamska spirala i Zakon prigušenih sinusoidnihoscilacija ključ je spoznaje sveobuhvatne zakonitostirasta i razvoja šuma. Alati za numeričku prognozurasta i razvoja šuma, numeričko bonitiranje, detekcijustanja sastojine i konstrukciju prirasno-prihodnih tablicasu kompleksne jednadžbe rasta i razvoja šuma B e -zak, (1992, 2002a):rasta debljinske strukture % = Ae - ktsin (cOpd t -(p),rasta visinske strukture% = Ae - kt sin((Oph t -(p) - A sin((0 1 t)Simboli u jednadžbama su:% - kompleksni brojevi debljinskog rasta;•F h - kompleksni brojevi visinskog rasta;A – valne amplitude, e = 2718 - baza prirodnog logaritma;k - koeficijent otpora rastu; t - vrijeme;(Op d - koeficijent pulsacije debljinskog rasta;(OD – koeficijent pulsacije širenja krošnje;(Op h w p ld - koeficijenti pulsacije visinske strukture;CO 1 = 0.000532793 god"' - gravitacijska konstantavisinske strukture;Č-fazni prostor rasta.U Tablici 2. prikazani su parametri kompleksnihjednadžbi sastojinske debljinske i visinske strukture zahrast lužnjak (Quercus robur L.).Tablica 2. Parametri sastojinske debljinske i visinske strukture hrasta lužnjakaTable 2 Parameters of a stand’s diameter and height structure of pedunculate oakParametri debljinske i visinske struktureParameters of diameter and height structureStrukturaAmplitudaStructureAmplitudePrsni promjer d cmBreast diameter d cmŠirina krošnje D mCrown width D mVisina stabla h mTree height h mVisina debla h d mStem height h d mA5.3282.6648.7594.669Numeričko bonitiranje staništa, konstrukcija tarifa iobračun volumena sastojine obavljeno je kompleksnomjednadžbom visinskog rasta.Koeficijent otpora rastu k jedini je nelinearni član,kojim se jednostavno usklađuje brzina rasta modela sbrzinom rasta svakog stabla ili sastojine.PeriodPeriodGodinaYear100/10100/4100/2100/2harmonično – ravnotežno – periodičnoharmonious – balanced – periodic0.001 – 0.027 – 0.050Vrijednosti koeficijenta otpora rastu k < 0.045 indicirajuravnotežne sastojine, između 0.045 < 0.055 indicirajusastojine u periodičnom stanju, sastojine s k u rasponu0.055 < 0.065 su u stanju neperiodičnosti, a sastojine skoeficijentom otpora k > 0.065 ulaze u kaotično stanje.38Koeficijenti pulsacijePulsation coefficijentω p god -1ω p year -10.07299270.18248170.14598540.1459854FazaPhasegod -1year -10.00100.26640.87590.8759Numeričko vrednovanje stanja vitalnosti i debljinskogprirasta sastojine utvrđeno je istovremeno kompleksnomjednadžbom debljinske strukture premashemi:neperiodičnonon-periodic0.073kaotično– chaotic0.999Prigušivanjem krošnje modeliramo stabilne, periodičneili neperiodične sastojine. Kada je otpor rastu kveći od koeficijenta pulsacije ω pd sastojine ulaze u neperiodičnoi kaotično stanje.

K. Bezak, D. Kuric, M. Vrebčević: DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAČA HRASTA . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56Omjere dužine debla h ld i dužine krošanja h lk kod visinskograsta 0.533:0.467 određuje eigenvrijednost 4.669.Razvojni tijek visinskog rasta po dobnim razredima jednoznačnoje određen bifurkacijama za sva vremena.Iteracijama koeficijenta otpora rastu k numerički jeobrađen hrast lužnjak (Quercus robur L.) u svakom odjelu/odsjekuUR sjemenjače hrasta lužnjaka, bez obzirana namjenu, bonitet i ekološko-gospodarski tip, Tablica3 i 4. U kaotično stanje razvrstane su sve sastojineu kojima je započelo intenzivno sušenje, a u sastojinamarazvrstanih sukladno shemi u neperiodično stanjeevidentirana su sušenja slabijeg intenziteta.4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research resultsTablica 3. Disipativna struktura šuma hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u SlaviruTable 3 Dissipative structure of pedunculate oak forests (Quercus robur L.) in SlavirGodineYears1-1011-2021-3031-4041-5051-6061-7071-8091-100101-110111-120121-130141-150UkupnoTotalGodineYears81- 9091-100PovršineAreas ha443.08760.87473.5718.521.1928.0722.321.9029.052.6530.459.364.411825.24Pros.1 haAve. 1 haPovršineAreas ha196.38262.55Nkom819316867864826690596749648Nkom198187Izmjereno ravnotežno stanje – 1 haMeasured balanced condition – 1 haGm212.89.84.38,08.211.115,017.714.820.823.612.7i v8.555.81.83.173.294.405.936.205.176.287.1047647.67V103.175.057.0115.0130.3175.0265.1315.0271.9405.5484.079.481127.9Novčana vrijednost drvnih sortimenata utvrđena jeprimjenom sortimentnih tablica koje se primjenjuju zaizračun sortimentne strukture u planu proizvodnje drvnihsortimenata za hrast lužnjak po debljinskim razredima.Vrijednost drvnih sortimenata izračunata je primjenomplanskog cjenika drvnih sortimeneta koji je temeljenna “Cjeniku glavnih šumskih proizvoda Hrvatskešume d.o.o.” u kategoriji cijena drvnih sortimenata napanju. Kako je cjenik trupaca iskazan po debljinskimrazredima srednjeg promjera, za potrebe planiranja prihodaod prodaje kao i za potrebe ovog rada u planskomcjeniku odabrana je cijena srednjeg debljinskog razredaza pojedinu klasu trupaca hrasta lužnjaka. Na ovaj načinobračunata vrijednost produkcije iskazana je prema stanjimasastojina u tablicama, (Tablice 10–13).Konstrukcija volumnih prirasno-prihodnih tablica itablica novčane vrijednosti drvnih sortimenata obavljenaje po modelu opisanom u Šumarskom listu, Bezak(2002b).Istraživanja su provedena samo za jednu vrstu drvećau sastojini, te se sve analize i usporedbe odnose nahrast lužnjak (Quercus robur L.).Numeričkim klasificiranjen UR sjemenjače hrastalužnjaka u gospodarkoj jedinici Slavir, iteracijama koeficijentaotpora rastu sukladno shemi, dobivena je disipativnastruktura hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) popovršini, temeljnici, volumenu, prirastu i novčanoj vrijednostidrvnih sortimenata, a prikazana je u Tablici 3.N.v.M.v.kuna8.0587.8494.37713.25127.39645.118111.337155.548169.953239.356280.67317.333.939Izmjereno ravnotežno stanje – 1 haMeasured balanced condition – 1 haGm220.720.1i v8.067.91V317.2330.527.900N.v.M.v.kuna109.250112.749Nkom1082643410305233180120100857355879Nkom176144Tablično stanje – 1 haTabular condition – 1 haGm213.717.719.221.222.222.823.323.724.024.424.815.74i v7.9410.0810.5311.3911.3810.4410.129.558.727.726.665.3388.43V97.8159.0206.8267.6318.3354.2422.0448.1466.5478.5493.299068159.5Tablično stanje – 1 haTabular condition – 1 haGm222.322.7i v10.059.62V368.8398.4N.v.M.v.kuna8.62514.17719.54335.11474.16992.675172.943208.276275.599280.782294.94525.081.44740.370N.v.M.v.kuna117.695127.33439

K. Bezak, D. Kuric, M. Vrebčević: DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAČA HRASTA . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56101-110111-120121-130131-140141-150UkupnoTotalGodineYears91-100101-110111-120121-130131-140UkupnoTotalGodineYears101-110111-120121-130131-140141-150UkupnoTotal292.55264.4570.3053.16155.401294.79Pros.1 haAve. 1 haPovršineAreas ha557.93640.451276.29778.99466.463720.12Pros.1 haAve. 1 haPovršineAreas ha28.39118.82149.23272.78434.961004.18Pros.1 haAve. 1 ha124103847063132Nkom1681321059287114Nkom104787866626918.820.620.418.620.420.06.697.226.105.496.129.1987.10326.7367.5384.2350.5401.3449.830347.7142.046180.445211.718210.919232.504202.558.354Izmjereno ravnotežno stanje – 1 haMeasured balanced condition – 1 haGm218.018.120.221.620.619.8i v7.036.487.116.416.0124.9446.71V289.0318.8358.0401.2377.11.310.156352.2156.441N.v.M.v.kuna91.992131.421166.796185.818205.282604.332..293Izmjereno ravnotežno stanje – 1 haMeasured balanced condition – 1 haGm215.218.319.717.718.818.5i v5.426.405.885.295.525.6365.61V350.4333.5374.1338.0360.3354.317352.8162.450N.v.M.v.kuna56.95259.31064.54563.96567.99565.319.61065.048120102877666120Nkom16513711610086120Nkom156132113988610123.123.423.623.924.123.14Gm222.322.723.023.323.522,97Gm222.322.622.823.023.223.09.028.197.246.806.3111.1558.62422.6439.2449.2457.6463.8544.782420.7Tablično stanje – 1 haTabular condition – 1 hai v9.328.697.896.926.4729.2447.86V384.6407.3423.5432.1439.21.557.415418.6Tablično stanje – 1 haTabular condition – 1 hai v8.377.586.646.155.8463476.32V392.2407.4415.3421.2426.7421.995420.2174.535204.095244.929271.020274.674235.887.894182182N.v.M.v.kuna122.422167.904197.313200.129239.088695.08.9.110186.846N.v.M.v.kuna83.55573.24674.70283.11883.90981.392.9828105440U Tablici 4. nalazi se zbirni prikaz površina(7844.33 ha), prirasta, drvne zalihe, novčane vrijednostidrvnih sortimenata i tablični za optimalno stanjehrasta lužnjaka (Quercus robur L).Početno stanje su sastojine stare do 20 godina. Početniuvjeti, period prve kulminacije visinskog i debljinskogprirasta kada njegom usmjeravamo sastojine premaravnotežnom stanju. I najmanji biotički i abiotičkiporemećaj, zahvat u njezi ili izostanak njege mogu usmjeritisastojinu prema stabilnom ili nestabilnom stanju.Za svako stanje izračunat je razvojni tijek prsnihpromjera srednje sastojinskog stabla d s po dobnim razredimaraspona starosti 10 godina.Iteracijama koeficijenta k i kompleksnim jednadžbamadobivaju se kompleksni brojevi, integracijomprirast, a daljnjom integracijom rast. Razvojni tijeksrednje sastojinskog stabla d s potpuno se uklapa uizmjerene podatke stanja rasta debljinske disipativnestrukture. Istodobno se dobivaju optimalne širine krošanja,optimalni broj stabala, prirasti i parametri tečajnoggodišnjeg debljinskog prirasta za svaki dobni razred,raspona starosti 10 godina.Rješenja kompleksnih jednadžbi su kompleksni brojevikoji preslikani u koordinatni sustav prikazuju dendrogramedebljinske i visinske strukture. Okomiti smjeroviprikazuju amplitude ili multi-dimenzionalne vektore,a vodoravni smjerovi prikazuju prostor i vrijeme.U Tablici 5. prikazani su parametri linearne regresijepomaka visinskog rasta na I. bonitetu i parametri prirasnihnizova tečajnog godišnjeg debljinskog prirastapo dobnim razredima za svako stanje sastojine.

K. Bezak, D. Kuric, M. Vrebčević: DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAČA HRASTA . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56Tablica 4. Površine, drvna zaliha, prirast i novčana vrijednost drvnih sortimenata hrasta lužnjakaTable 4 Areas, growing stock, increment and monetary value of wood assortments of pedunculate oakDisipativnastrukturaDissipativestructurePočetno stanjeInitial conditionRavnotežnoBalancedPeriodičnoPeriodicNeperiodičnoNon-periodicKaotičnoChaoticUkupnoTotalProsječno 1 haAve. 1 haPovršineAreasha1203.95621.291294.793720.121004.187844.33%15.37.916.547.512.8100PrirastIncrementi vm3/ha-7.677.106.715.615.68Izmjereno redovnom revizijomMeasured in regular revisionVolumenUkupnivolumenVolume TotalV volumem3/ha Vm3UkupniprirastTotalincrementi v m3-4.7649.19824.9445.63644.542-127.9347.7352.2352.8279.7-79.481449.8301.310.156354.3172.194.363NovčanavrijednostMonetarvaluekuna/ha-27.900156.441162.45065.048889.544.196113.400m3/hai v-8.438.627.866.3251.9857.83TabličnoTabularPrirastIncrementVolumenVolumeVm3/ha-159.5420.7418.6420.22.623.013Tablica 5. Parametri visinskog rasta i debljinskog prirasta disipativnih struktura hrasta lužnjakaTable 5 Parameters of height growth and diameter increment of dissipative structures of pedunculate oakGodineYears102030405060708090100110120130140150160Parametri visinskograsta na I. bonitetuParameters of heightgrowth in the first site classh = a + bdma2.2536.68910.96914.60417.62520.33822.51324.29125.73426.76027.37427.51427.18527.16927.13027.011b0.3080.3230.2370.1570.1350.1450.1600.1670.1690.1710.1710.1690.1640.1530.1430.135RavnotežnostanjeBalancedconditiona2.3202.2631.2140.215-0.309-0.393-0.251-0.0760.0320.0640.0490.020-0.001-0.010-0.010-0.005b0.0000.3360.36103100.2460.1920.1530.1270.1110.1010.0920.0850.0720.0730.0670.063PeriodičnostanjePeriodicconditiona2.1521.9480.9690.159-0.212-0.251-0.148-0.0410.0160.0300.0210.008-0.001-0.003-0.003-0.001i d = a + bdmmb0.0000.3440.3620.3060.2420.1900.1540.1300.1140.1030.0930.0850.0790.0730.0680.063NeperiodičnostanjeNon-periodicconditiona2.0481.7630.8340.131-0.165-0.186-0.105-0.0280.0100.0180.0120.004-0.026-0.002-0.001-0.001b0.0000.3500.3630.3040.2400.1900.1550.1310.1150.1040.0940.0860.0790.0740.0680.064395.0a1.9481.5950.7180.107-0.129-0.137-0.073-0.0180.0070.0110.0070.002-0.000-0.001-0.001-0.000NovčanavrijednostMonetaryvaluekuna/ha-40.370182.182186.84681.0541.037.451.433KaotičnostanjeChaoticcondition132.255b0.0000.3550.3630.3020.2380.1890.1550.1320.1160.1040.0940.0860.0790.0730.0690.064Razvidna je periodičnost debljinske i visinske strukturejednog dominantnog stabla na Slici 1. Dendrogramdebljinskog prirasta Ψ d i prirasta krošnje Ψ D prigušenoje gibanje. Dendrogram visinskog prirasta Ψ h i prirastadužine deblaΨ ld prisilno je gibanje.Period 1:2:4 ukazuje na stabilno kvaziperiodičnogibanje. Period tri vodi šume u kaos. Karakterističnaznačajka kaotičnih sustava je njihova ovisnost o početnimuvjetima.41

K. Bezak, D. Kuric, M. Vrebčević: DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAČA HRASTA . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56Slika 1. Dendrogram debljinske i visinske strukture hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)Figure 1 Dendrogram of diameter and height structure of pedunculate oak (Quercus robur L.)Slika 2. Disipativna struktura širina krošanja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)Figure 2 Dissipative structure of crown width of pedunculate oak (Quercus robur L.)Disipativna struktura širina krošanja, (Slika 2), pokazujekako samo predominantna i dominantna stablaizvode periodična gibanja koja mogu doživjeti dubokustarost. Neperiodične krošnje na rubu su stabilnosti.Stabla koja su ušla u kaotični period prva umiru.Praktična spoznaja za određivanje ophodnje. Sastojinekoje su u kaotičnom stanju ne mogu izdržati duljeod 100 godina, neperiodične oko 120 godina, periodičneoko 140 godina, a sastojine u ravnotežnom stanjumogu doživjeti starost i preko 160 godina.Razvidna je spoznaja koju je akademik Klepac čestoisticao:Hrast lužnjak raste 100 godina, živi 100, i umire100 godina42Srednje sastojinska stabla ravnotežnih sastojinaimaju prosječnu širinu goda 2.54 mm, a u vrijeme prvekulminacije prirasta oko 3.00 mm. Sastojine u periodičnomstanju imaju prosječnu širinu godova oko2.24 mm, u neperiodičnom oko 2.08 mm, a u kaotičnomispod 2.00 mm (Slika 3.). Na Slici 4. prikazana jebrzina rasta srednje sastojinskih stabala d s sukladnostanjima sastojina. Kada razvojni tijek srednje sastojinskogstabla padne ispod periodičnog stanja i skrećeprema neperiodičnom tada je i potrajno gospodarenje udegresiji. Razvojni tijek srednje sastojinskog stabla d smodel je praćenja potrajnog gospodarenja.Disipativna struktura, numerički je model praćenjapotrajnog gospodarenja šumama.

K. Bezak, D. Kuric, M. Vrebčević: DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAČA HRASTA . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56Tablica 6. Prirasno-prihodne tablice hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) I bonitet – ravnotežno (optimalno) stanjeTable 6 Yield tables of pedunculate oak (Quercus robur L.) First site class – balanced (optimal) conditionGod.Year102030405060708090100110120130140150160NGlavna sastojinaPrincipal standdShScm m4354 2.32 2.981568 6.90 8.96108212.7014.03643 18.7117.59410 24.4121.03305 29.7224.73233 34.7828.14180 39.7630.96145 44.7833.32120 49.8635.29100 54.9936.7785 60.1437.6773 65.2837.9563 70.4238.0055 75.5538.0049 80.6738.00Gm21.85,913.717.719.221.222.222.422.823.323.724.024.424.624.825.0Vm32.926.797.8159.0206.8267.6318.3354.2389.2422.0448.1466.5478.5486.9493.2498.7N2787485439233105725335252015121086ProredeThinningi%64.031.040.636.225.723.622.619.617.616.415.314.013.112.411.7V1.88.339.757.553.063.171.969.668.369.468.765.262.560.357.5ZbrojproredaSum ofthinnings1.810.149.8107.3160.3223.5295.3364.9433.3502.7571.4636.6699.2759.5817.0m3UkupnaprodukcijaTotalproduction2.928.5107.9208.8314.1427.9541.7649.7754.1855.3950.81037.91115.11186.11252.71315.7Postotaktečajnoggod. vol.prirastaPercentageofcurrentannualvolumeincrement%89.7429.7210.316.625.514.253.392.952.602.261.951.651.481.371.28TečajnigodišnjivolumniprirastCurentannualvalueincrement2.577.9410.0810.5311.3911.3810.7910.4410.129.558.727.727.106.666.30Poprečni prirastTransversalincrementGlavnesastojinePrincipalstands0.291.333.263.974,134.464.554.434.324.224.073.893.683.483,293.12SveukupnaprodukcijaOverallproductionm30.291.433.605.226.287.137.748.128.388.558.648.658.588.478.358.22Razvojni tijek srednje sastojinskih stabala pokazujeuniverzalnu zakonitost. Rast i razvoj stabla ili sastojinskedebljinske strukture određen je omjerom 2.664 kojimse šire grane hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), amodeliran je koeficijentom otpora rastu k.Srednji sastojinski prsni promjer ravnotežnih sastojinau centimetrima polovica je starosti sastojine, a optimalnaširina krošnje jednaka je desetini starosti sastojine u metrima.Praktična spoznaja o atraktoru stabla i optimalnojstrukturi broja stabala na jednom hektaru površine.Prigušivanjem krošnje modeliramo stabilne, periodičneili neperiodične sastojine. Kada je otpor rastu kveći od koeficijenta pulsacije ω pd sastojine ulaze u neperiodičnoi kaotično stanje.Omjere dužine debla h ld i dužine krošanja h lk kodvisinskog rasta 0.533 : 0.467 određuje eigenvrijednost4.669. Razvojni tijek visinskih krivulja po dobnim razredimajednoznačno je određen bifurkacijama za svavremena.43

K. Bezak, D. Kuric, M. Vrebčević: DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAČA HRASTA . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56Tablica 7. Prirasno-prihodne tablice hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) I bonitet – periodično stanjeTable 7 Yield tables o f pedunculate oak (Quercus robur L.) First site class – periodic conditionGod.Year102030405060708090100110120130140150160NGlavna sastojinaPrincipal standdShScm m6686 2.15 2.932210 6.25 8.73131611.3213.67788 16.5517.20518 21.5620.59375 26.3324.20283 30.9527.49220 35.5230.24176 40.1232.53144 44.7434.42120 49.3835.82102 54.0336.6487 58.6936.8476 63.3337.0066 67.9837.0059 72.6237.00Gm22.46.813.316.918.920.421.321.822.322.723.123.423.623.924.124.3Vm33.730.091.7148.2198.0250.9297.0334.8368.8398.4422.6439.2449.2457.6463.8469.2N4475894529270143926344322419141298ProredeThinningi%66.940.440.134.327.624.522.319.818.116.615.414.213.312.411.7V2.512.136.850.854.761.566.166.466.666.065.362.459.656.954.3ZbrojproredaSum ofthinnings2.514.651.4102.2156.9218.4284.5350.9417.5483.5548.8611.2670.8727.7782.0mUkupnaprodukcijaTotalproduction3.732.5106.3199.6300.2407.8515.4619.3719.7816.0906.2988.11060.41128.41191.51251.2Postotaktečajnoggod. vol.prirastaPercentageofcurrentannualvolumeincrement%77.8024.6110.186.795.434.293.503.002.612.261.941.651.511.381.29TečajnigodišnjivolumniprirastCurentannualvalueincrement2.887.389.3310.0610.7610.7710.3810.059.629.028.197.246.806.315.97Poprečni prirastTransversalincrementGlavnesastojinePrincipalstands0.371.503.053.703.964.184.244.184.103.983.843.663.453.273.092.93SveukupnaprodukcijaOverallproductionm0.371.623.544.996.006.807.367.748.008.168.248.238.168.067.947.82Kompleksni brojevi topološka su dimenzija, a skupovikompleksnih brojeva fraktalna dimenzija stabala.Skupovi stabala, fraktala, tvore sastojinu. Kompleksnejednadžbe rasta i razvoja sastojinske debljinske i visinskestrukture univerzalni su alati za konstrukciju prirasno-prihodnihtablica, itinerer rasta i razvoja šuma uprostoru i vremenu.U Tablicana 6, 7, 8 i 9 prikazana je disipativna volumnastruktura sastojina hrasta lužnjaka kroz prirasno-prihodnetablice.Sveukupna maksimalna produkcija, odnosno sveukupnimaksimalni godišnji etat (E s ) sastoji se od godišnjegetata glavnog prihoda (E g ) i godišnjeg etataprorede (E m ).U dobi od 120. godina maksimalni godišnji etat iznosiu sastojinama stanja:ravnotežnog Es = Egperiodičnog Es = Egneperiodičnog Es = Egkaotičnog Es = EE m 3.9 + 4.9E m 3.7 + 4.5E m 3.5 + 4.5E 3.4 + 4.38.7 m3/ha8.2 m3/ha8.0 m3/ha7.7 m3/ha44

K. Bezak, D. Kuric, M. Vrebčević: DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAČA HRASTA . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56Tablica 8. Prirasno-prihodne tablice hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) I bonitet – neperiodično stan jeTable 8 Yield tables o f pedunculate oak (Quercus robur L.) First site class – non-periodic conditionGod.Year102030405060708090100110120130140150160NGlavna sastojinaPrincipal standdScm8416 2.042729 5.85152410.50910 15.27602 19.88 20.32432 24.31324 28.62252 32.92201 37.22165 41.54137 45.87116 50.21100 54.5486 58.8875 63.2167 67.54hSm2.898.5913.4516.9523.8627.1029.7932.0433.8835.2235.9936.1436.2036.2036.20GVNProredeThinningm22.7m34.1%5687 67.67.3 31.81205 44.113.2 89.5614 40.316.7 143.1309 33.918.7 192.4170 28.220.0 242.1108 25.020.8 285.772 22.221.4 323.450 20.021.9 356.237 18.222.3 384.627 16.722.7 407.321 15.423.0 423.517 14.323.3 432.113 13.323.5 439.211 12.523.7 444.89 11.823.9 449.9iV2.814.036.148.554.360.563.564.764.864.262.760.657.754.952.4ZbrojproredaSum ofthinnings2.816.852.9101.4155.7216.2279.8344.5409.3473.5536.2596.8654.5709.4761.8m3UkupnaprodukcijaTotalproduction4.134.6106.4196.0293.8397.9502.0603.2700.6793.9880.8959.71028.91093.61154.21211.7Postotaktečajnoggod. vol.prirastaPercentageofcurrentannualvolumeincrement%73.9222.5510.006.845.414.303.543.012.622.261.931.631.501.381.29TečajnigodišnjivolumniprirastCurentannualvalueincrement3.057.188.969.7810.4110.4110.129.759.328.697.896.926.476.065.75Poprečni prirastTransversalincrementGlavnesastojinePrincipalstands0.411.592.983.583.854.044.084.043.963.843.703.533.323.142.962.81SveukupnaprodukcijaOverallproductionm30.411.733.554.905.876.637.177.547.787.948.018.007.917.817.697.57Akademik D. Klepac je u svojim eksperimentalnimistraživanjima utvrdio za hrast lužnjak maksimalnuprodukciju od 7–8 m3/ha. Sveukupna produkcija od7–8 m3/ha je maksimalni iznos šumske produkcije zahrast u Središnjoj Europi, a u našim ekološkim uvjetimato je iznos koji se postiže redovnim gospodarenjemKlepac (1982, 1996).Odnos poprečnog prirasta sveukupne produkcije itečajnog godišnjeg volumnog prirasta prikazan je na Slici5, iz koje je vidljivo kako se te krivulje sijeku oko godinekada dolazi do druge kulminacije debljinskog prirasta.U danima prije otkrića kaosa, vrijednosne prosudbebile su nevažne za znanstvena istraživanja, S a r d a r iAbrams (1998). Novo, na kaosu utemeljeno, razumijevanjestanja stabilnosti šume zahtijeva novo planiranjepotrajnog prihoda u šumarstvu. Takvo planiranje nje unira-znanosti naziva se postnormalna znanost.45

K. Bezak, D. Kuric, M. Vrebčević: DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAČA HRASTA . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56Slika 3. Dvostruka širina goda sukladna stanjima u disipativnojstrukturiFigure 3 Double annual ring width concordant to the conditions ina dissipative structureSlika 4. Razvojni tijek prsnih promjera srednje sastojinskihstabalaFigure 4 Developmental course of breast diameters of meanstand treesU Tablicama 10, 11, 12 i 13 prikazani su modeli,prirasno-prihodne tablice novčane vrijednosti drvnihsortimenata za svako stanje sastojina hrasta lužnjaka.Sveukupna maksimalna produkcija novčane vrijednostidrvnih sortimenata u kunama, odnosno sveukupnamaksimalna vrijednost godišnjeg etata (E snv ) sastojiSlika 5. Produkcija disipativnih struktura sjemenjača hrastalužnjaka (Quercus robur L.)Figure 5 Production of dissipative structures of pedunculate oak(Quercus robur L.) high foretstsse od vrijednosti godišnjeg etata glavnog prihoda (E gnv )i vrijednosti godišnjeg etata prorede (E pnv ).U dobi od 120. godina novčana vrijednost drvnihsortimenata i prirast vrijednosti u kunama iznosi u sastojinamastanja:ravnotežnog E snv = E gnv + E pnv 2.297 + 1.165 = 3.462 kn/ha; prirast n.v. 9.926 kn/haperiodičnog E snv = E gnv + E pnv 1.701 + 1.034 = 2.735 kn/ha; prirast n.v. 6.982 kn/haneperiodičnog E snv = E gnv + E pnv 1.644 + 883 = 2.527 kn/ha; prirast n.v. 3.104 kn/ha1.337 kn/ha; prirast n.v. 1.197 kn/hasnvgnvSlika 6. Razvojni tijek poprečnog godišnjeg prirasta novčanevrijednostiFigure 6 Developmental course of transversal annual increasein monetary valuesSlika 7. Tečajni godišnji prirast novčane vrijednosti drvnihsortimenataFigure 7 Current annual inccrease in monetary values of woodassortments46

K. Bezak, D. Kuric, M. Vrebčević: DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAČA HRASTA . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56Tablica 9. Prirasno-prihodne tablice hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) I bonitet – kaotično stanjeTable 9 Yield tables of pedunculate oak (Quercus robur L.) First site class – chaotic conditionGod.Year102030405060708090100110120130140150160NGlavna sastojinaPrincipal standdShSGcm m m2105231.94 2.86 3.13281 5.49 8.47 7.81773 9.75 13.25 13.2105114.11 16.73 16.4695 18.35 20.07 18.4495 22.45 23.55 19.6371 26.48 26.73 20.4288 30.49 29.39 21.0230 34.50 31.59 21.5188 38.53 33.38 21.9156 42.56 34.68 22.3132 46.60 35.40 22.6113 50.64 35.50 22.898 54.67 35.50 23.086 58.71 35.50 23.276 62.74 35.50 23.4Vm34.633.188.2138.7186.2232.9275.2311.7343.3370.5392.2407.4415.3421.2426.7431.5N72421508721356200125835842312419151210ProredeThinningi%68.846.040.733.928.725.122.320.118.316.715.514.313.412.611.8V3.215.235.947.053.558.661.562.762.762.160.658.555.652.950.4ZbrojproredaSum ofthinnings3.218.454.3101.3154.8213.4274.8337.5400.3462.3522.9581.4637.0689.9740.3m3UkupnaprodukcijaTotalproduction4.636.3106.6193.0287.5387.7488.5586.6680.8770.8854.3930.3996.71058.21116.61171.8Postotaktečajnoggod. vol.prirastaPercentageofcurrentannualvolumeincrement%68.8421.209.806.815.384.333.563.022.622.261.931.631.481.381.29TečajnigodišnjivolumniprirastCurentannualvalueincrement3.177.028.649.4510.0210.089.809.429.008.377.586.646.155.845.52Poprečni prirastTransversalincrementGlavnesastojinePrincipalstands0.461.662.943.473.723.883.933.903.813.703.563.393.193.012.842.70SveukupnaprodukcijaOverallproductionm30.461.813.554.825.756.466.987.337.567.717.777.757.677.567.447.32Odnos poprečnog prirasta sveukupne produkcijenovčane vrijednosti drvnih sortimenata (Slika 6) i tečajnogprirasta novčane vrijednosti drvnih sortimenata(Slika 7) u kunama pokazuje signifikantne razlike zasvako stanje sastojine.Iz gore navedenog jasno je iskazan porast vrijednostiprodukcije koji koindicira s prosječnom stopomrasta od 202.4 % od kaotičnog stanja prema ravnotežnom.Na osnovi Slike 7 razvidno je kako sastojineravnotežnog stanja postižu maksimalnu kulminacijutečajnog godišnjeg prirasta vrijednosti i u 120. godini,dok sastojine periodičnog i neperiodičnog stanja imajudvije kulminacije tečajnog godišnjeg prirasta vrijednosti,s tim da se zadnja kulminacija sastojina periodičnogstanja događa u 130., a neperiodičnog stanjakasnije u 140. godini. Sastojine kaotičnog stanja nakonkulminacije u 80. godini imaju signifikantan silaznitrend tečajnog godišnjeg prirasta vrijednosti. Uzimajućiu obzir i vrijednosnu produkciju pojedinih stanjasastojina, jasno je kako gospodarenje treba prilagoditizahtjevima optimizacije produkcije drvnog volumena ivrijednosti, te sposobnosti prirodne obnove sastojina.47

K. Bezak, D. Kuric, M. Vrebčević: DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAČA HRASTA . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56Tablica 10. Prirasno-prihodna tablica novčane vrijednosti drvnih sortimenata hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)I bonitet – ravnotežno (optimalno) stanjeTable 10 Yield tables of monetary values of pedunculate oak (Quercus robur L.) wood assortments.First site class – balanced (optimal) conditionGod.YearNGlavna sasto jinaPrincipal standdhVNovčanavrijednostMonetaryvalueNProredeThinningcm m m3 Kuna kom m310 4354 2.32 2.98 2.9 52787 1.820 1568 6.90 8.96 26.7 2398485 8.330 1082 12.70 14.03 97.82 8625439 39.740 643 18.71 17.59 158.9 14177233 57.550 410 24.41 21.03 206.8 19543105 53.060 305 29.72 24.73 267.6 3511472 63.170 233 34.78 28.14 318.3 7416953 71.980 180 39.76 30.96 354.3 9267535 69.690 145 44.78 33.32 389.2 12406225 68.3100 120 49.86 35.29 422.01 17294320 69.4110 100 54.99 36.77 448.1 20827615 68.7120 85 60.14 37.67 466.5 27559912 65.2130 73 65.28 37.95 478.5 28078210 62.5140 63 70.42 38.00 486.9 2891008 60.3150 55 75.55 38.00 493.2 2949456 57.5160 49 80.67 38.00 498,7 297039VNovčanavrijednostMonetaryvalue37433501512850148282167641819521790284413194138545367073581234407ZbrojvrijednostproredaSum ofThinngvalueKuna3746424793751438922671394355762979419107860139801178346215053250865285272UkupnavrijednostprodukcijeTotalproductionvalue52402937118424289184950396840132111181692252362316136415400459129504154545810582311Postotaktečajnoggod. vol.prirastaPercentageofcurrentannualincrementvalue%29.0610.497.4010.5313.484.765.355.703.694.771.591.601.441.24TečajnigodišnjiprirastvrijednostiCurentannualvalueincrementvalue239.6697.0905.31049.42058.54733.73527.04958.17067.16377.49926.44372.84502.54165.63650.1Poprečni prirastTransversalincrementGlavnesastojinePrincipalstandsKuna0.5119.9287.5354.4390.9585.21059.61158.41378.51729.41893.42296.72159.92065.01966.31856.5SveukupneprodukcijeOverallproductions0.5120.1312.4460.6578.4825.01383.41651.42018.82523.62874.03461.73531.83601.13638.73639.448

K. Bezak, D. Kuric, M. Vrebčević: DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAČA HRASTA . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56Tablica 11. Prirasno-prihodna tablica novčane vrijednosti drvnih sortimenata hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)I bonitet – periodično stanjeTable 11 Yield tables of monetary values of pedunculate oak (Quercus robur L.) wood assortmentsFirst site class – periodic conditionGod.YearNGlavna sasto jinaPrincipal standdhVNovčanavrijednostMonetaryvaluecm m Kuna kom m310 6686 2.15 2.93 3.7 04475 2.5 020 2210 6.25 8.73 30.0 2697894 12.1 109130 1316 11.32 13.67 91.7 8073529 36.8 324540 788 16.55 17.20 148.2 13220270 50.8 453650 518 21.56 20.59 198.0 18678143 54.7 515960 375 26.33 24.20 250.9 3287592 61.5 805870 283 30.95 27.49 297.0 6914263 66.1 1538780 220 35.52 30.24 334.8 8730044 66.4 1732590 176 40. 12 32.53 368.8 11769 532 66.6 21253100 144 44.74 34.42 398.4 12733424 66.0 21094110 120 49.38 35.82 422.6 17453 519 65.3 26969120 102 54.03 36.64 439.2 20409 514 62.4 28989130 87 58.69 36.84 449.2 24492 912 59.6 32485140 76 63.33 37.00 457.6 27102 09 56.9 33713150 66 67.98 37.00 463.8 27467 48 54.2 32168160 59 72.62 37.00 469.2 27569 3NProredeThinningVNovčanavrijednostMonetaryvalueZbrojvrijednostproredaSum ofThinngvalueKuna0109143368872140312208837475548007605397147124116153105185590219302251470UkupnavrijednostprodukcijeTotalproductionvalue02697917417556275504690691230124776172495203387271682328212398034456610493977527163Postotaktečajnoggod. vol.prirastaPercentageofcurrentannualincrementvalue%24.0210.377.5610.3613.484.855.472.625.363.243.422.391.381.21TečajnigodišnjiprirastvrijednostiCurentannualvalueincrementvalue269.7647.7838.3999.41935.64432.53354.64771.93089.26829.55652.96982.35857.53736.73318.6Poprečni prirastTransversalincrementGlavnesastojinePrincipalstandsKuna0.0134.8269.4330.5373.6547.9987.71091.31307.71273.31586.71700.81884.11935.81831.21723.1SveukupneprodukcijeOverallproductions0.0134.8305.8438.9551.0781.81303.31559.71916.62033.92469.82735.13061.83261.53293.23294.849

K. Bezak, D. Kuric, M. Vrebčević: DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAČA HRASTA . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56Tablica 12. Prirasno-prihodna tablica novčane vrijednosti drvnih sortimenata hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)I bonitet – neperiodično stanjeTable 12 Yield tables of monetary values of pedunculate oak (Quercus robur L.) wood assortmentsFirst site class – non-periodic conditionGod.Year102030405060708090100110120130140150160N84162729Glavna sasto jinaPrincipal stand1524 10.50 13.45910602432324252201165 41.54 33.88137116100867567dhcm m2.04 2.895.85 8.5915.27 16.9519.88 20.3224.31 23.8628.62 27.1032.92 29.7937.22 32.0445.87 35.2250.21 35.9954.54 36.1458.88 36.2063.21 36.2067.54 36.20VNovčanavrijednostMonetaryvalueNProredeThinningVNovčanavrijednostMonetaryvaluem34.1Kuna kom m35687 2.8 031. 8 28651205 14.0 126589. 5 7881614 36.1 3175143 1 12789309 48.5 4335192 4 17155170 54.3 4844242 1 22848108 60.5 5712285 7 3746272 63.5 8329323 4 7527350 64.7 15066356 2 9315237 64.8 16953384 6 12242227 64.2 20426407 3 16790 421 62.7 25861423 5 19731317 60.6 28221432 1 20012913 57.7 26716439 2 23908 811 55.0 29921444 8 26572 09 52.4 31298449 9 26322 5ZbrojvrijednostproredaSum ofThinngvalueKuna0126544408775136191933127660427265967980105105966134186160902190824222122UkupnavrijednostprodukcijeTotalproductionvalue02865914617229259303646756793102932135878182102248009303279334316399990456543487842Postotaktečajnoggod. vol.prirastaPercentageofcurrentannualincrementvalue%21.9210.266.806.148.9012.324.384.965.383.291.573.282.361,04TečajnigodišnjiprirastvrijednostiCurentannualvalueincrementvalue286.5628.1808.3870.11053.72032.64613.93294.64622.46590.15527.03103.86567.45655.33129.9Poprečni prirastTransversalincrementGlavnesastojinePrincipalstandsKuna143.3262.7319.7343.1380.8535.2940.91035.01224.21526.41644.31539.51707.81771.51645SveukupneprodukcijeOverallproductions143.3304.9430.7518.6607.8811.31286.71509.81821.02254.62527.32571.72857.13043.63049.050

K. Bezak, D. Kuric, M. Vrebčević: DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAČA HRASTA . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56Tablica 13. Prirasno-prihodna tablica novčane vrijednosti drvnih sortimenata hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)I bonitet – kaotično stanjeTable 13 Yield tables of monetary values of pedunculate oak (Quercus robur L.) wood assortmentsFirst site class – chaotic conditionGod.YearNGlavna sasto jinaPrincipal standdhVNovčanavrijednostMonetaryvaluecm m m3 Kuna kom m310 105231.94 2.86 4.67242 3.220 3281 5.49 8.47 33. 1 29811508 15. 2 137030 1773 9.75 13.25 88. 2 7942721 35. 9 323240 1051 14.11 16.73 138 7 12227356 47. 0 414450 695 18.35 20.07 186 2 16612200 53. 5 477460 495 22.45 23.55 232 9 22002125 58. 6 553370 371 26.48 26.73 275 2 360783 61. 5 806280 288 30.49 29.39 311 7 8110958 62. 7 1631090 230 34.50 31.59 343 3 7995242 62. 7 14613100 188 38.54 33.38 370 5 9666331 62. 1 16191110 156 42.56 34.68 392 2 8355524 60. 6 12916120 132 46.60 35.40 407 4 7324619 58. 5 10511130 113 50.64 35.50 415 3 7470215 55. 6 10003140 98 54.67 35.50 421 2 8311812 52. 9 10432150 86 58.71 35.50 426 7 8390910 50. 4 9910160 76 62.74 35.50 431 5 84468NProredeThinningVNovčanavrijednostMonetaryvalueZbrojvrijednostproredaSum ofThinngvalueKuna1370460287461351919052271144342458037742278714397654107657118090128000UkupnavrijednostprodukcijeTotalproductionvalue2981931216829253573552255128108223123377154700157782160389172356190775201998212468Postotaktečajnoggod. vol.prirastaPercentageofcurrentannualincrementvalue%21.249.466.976.128.9114.721.873.920.320.321.632.461.351.25TečajnigodišnjiprirastvrijednostiCurentannualvalueincrementvalue298.1633.1751.7852.81016.41960.75309.51515.43132.3308.3260.61196.71841.91122.31047.0Poprečni prirastTransversalincrementGlavnesastojinePrincipalstandsKuna149.0264.7305.7332.2366.7515.41013.9888.4966.6759.6610.4574.6593.7559.4527.9SveukupneprodukcijeOverallproductions149.0310.4420.7507.1592.0787.51352.81370.91547.01434.41336.61325.81362.71346.71327.951

K. Bezak, D. Kuric, M. Vrebčević: DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAČA HRASTA . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56Šuma je kompleksni i kaotični nelinearni dinamičkisustav. Dinamički sustav je onaj sustav kojem se stanjetijekom vremena mijenja, sukladno s nekim pravilomili postupkom koji zovemo dinamika. Dinamika je pravilokako od sadašnjeg stanja doći na sljedeće. Prirodaje nelinearna, i to je neupitna činjenica. Karakterističnaosobina sustava što ih proučava kaos je nestabilnoneperiodično gibanje. Vrlo jednostavni, strogo definirani,matematički modeli mogu pokazivati zastrašujućesloženo ponašanje.Karakteristična značajka kaotičnih sustava je njihovaosjetljiva ovisnost o početnim uvjetima. Infinitezimalnomale promjene na početku mogu dovesti do velikihpromjena na kraju. To se ponašanje opisuje kaoobilježje kaosa. Nelinearni sustavi koje proučava teorijakaosa su kompleksni sustavi, u smislu kako vrlomnogo nezavisnih varijabli međudjeluju jedna s drugomna bezbroj načina. Ti kompleksni sustavi imajusposobnost uravnoteživanja reda i kaosa. Točka ravnoteženazvana je rubom kaosa, gdje je sustav u nekojavvrsti pritajena očekivanja između stabilnosti ti i kolapsa(S t e w a r t 1996).Pojam disipativna struktura uveo je belgijski kemičari fizičar Ilyje Prigogine, kako bi objasnio koherentnoponašanje u sustavima daleko od stanja ravnoteže.Njime se objašnjava uska povezanost izmeđustrukture i reda na jednoj i disipacija na drugoj strani.Teorija disipativnih struktura govori o kretanju od redaprema neredu i sve većoj entropiji. Prema drugom zakonutermodinamike, dok entropija raste, energija segubi ireverzibilno. Rasipanje energije koje je ireverzibilnona molekularnoj razini prati suprotan procesuređenog kaosa na subatomskoj razini. Prema Prigoginu,disipativne strukture su otoci reda u moru nereda,održavajući i povećavajući svoj red na način da povećavajunered svojeg okruženja, Valacco, Internet.Klasifikacijom strukturnih oblika sastojina Prigogineovomteorijom na ravnotežno, periodično, neperiodičnoi kaotično stanje dobili smo disipativne šume. Ugospodarskoj jedinici Slavir detektirano je 1004 ha ili13 % sastojina koje su ušle u kaotično stanje. Kaotičnostanje, kada sastojina nema više energije za opstanak idolazi do spontane uređenosti, emergencije, najčešćesušenje hrastika.Iznenađujuće je kako se 3720 ha ili 48 % sastojinanalazi u neperiodičnom stanju. To je nestabilno stanjena rubu kaosa, kada također može doći do sušenja. Vrijemeje ono što sprječava da se sve dogodi odjednom.U periodičnom stanju je 1295 ha, t.j. 16 %, a u ravnotežnomsamo 621 ili 8 % površine sastojina UR sjemenjačehrasta lužnjaka. Sastojine hrasta lužnjaka uravnotežnom stanju su pretežno mješovite i s manjimučešćem hrasta lužnjaka u optimalnom obrastu.52Fraktalna dimenzija disipativnih struktura uređajnograzreda hrasta lužnjaka prikazana je na Slici 8, a naSlici 9, prikazan je razmjer dobnih razreda. Na karti(Slika 8) vidljiva su područja kaotičnog stanja i novažarišta kaosa u neperiodičnom području.Signifikantne su razlike u produkciji i novčanoj vrijednostidrvnih sortimenata za disipativnu strukturu.Sastojine u ravnotežnom stanju pretežno su mlade i nemogu se uspoređivati sa starijim u periodičnom, neperiodičnomi kaotičnom stanju.Sastojine u periodičnom stanju za obrast 0.86, prirašćuju7.10 m3/ha, na prosječnoj zalihi 347.7 m3/ha, anovčana vrijednost drvnih sortimenata iznosi 156.441kuna na jednom hektaru.Sastojine u neperiodičnom stanju za obrast 0.86, prirašćuju6.71 m3/ha, na prosječnoj zalihi 352.2 m3/ha, anovčana vrijednost drvnih sortimenata iznosi 162.450kuna na jednom hektaru.Sastojine u kaotičnom stanju za obrast 0.80, prirašćuju5.61 m3/ha, na prosječnoj zalihi 352.8 m3/ha, anovčana vrijednost drvnih sortimenata zbog sušenja iznosi65.048 kuna na jednom hektaru.Poprečni godišnji prirast sveukupne produkcije uprirasno prihodnim tablicama I boniteta (Tablica 6, 7,8 i 9) kreće se od 7.7 m3/ha u kaotičnom stanju do8.7 m3/ha u ravnotežnom stanju. Sastojine koje su ušleu kaotično stanje, ponajprije se moraju predvidjeti zaobnovu. Svako daljnje odlaganje propisa glavnog prihodau sastojinama koje su ušle u kaotično stanje izazivaekonomske i gospodarske štete, a prirodna obnovaje nemoguća.Propisi etata glavnog prihoda stabilnih i periodičnihsastojina izravno vodi u degresiju potrajno gospodarenje.U Tablici 14. prikazane su površine, kubici i novčanavrijednost drvnih sortimenata u kunama za kaotično stanje,koja se obavezno moraju predvidjeti za etat glavnogprihoda. Sastojine u neperiodičnom stanju površine3720 ha kandidati su za sušenje u I/2 polurazdoblju. Upropisu glavnog prihoda za gospodarsku jedinicu Slavirnalaze se uz sastojine kaotičnog stanja, dio neperiodičnih,a manji dio u periodičnom stanju.U Tablici 15. Prikazan je odnos površina i intenzitetaprorjeđivanja hrasta lužnjaka sukladno disipativnimstanjima i etata prorjeđivanja propisanog osnovomgospodarenja.Etat prorjeđivanja u sastojinama ravnotežnog stanjaslabijeg je intenziteta zbog manjeg učešća lužnjakovihstabala od optimalnog. Etat prorede na jednom hektarupovršine podjednak je sa propisom, ali je intenzitetveći za periodično i neperiodično stanje.Ova analiza o produkciji i novčanoj vrijednosti drvnihsortimenata disipativnih struktura hrasta lužnjaka

K. Bezak, D. Kuric, M. Vrebčević: DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAČA HRASTA . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56Slika 8. Disipativna struktura sjemenjača hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)Figure 8 Dissipative structure of the management class pedunculate oak high forestspokazuje kako se ne može postići potrajnost prihodapo uređajnim razredima unutar gospodarske jedinice,već šire na području Spačvanskog bazena ili na šumskogospodarskompodručju Hrvatskih šuma.Kako potrajno gospodariti šumama? Samo iskorakomiz krutog linearnog u fleksibilno i nelinearno dinamičkogospodarenje.Samo intenzivnim gospodarenjem, poznavajućidinamiku rasta svake vrste drveća, njegom sastojinamože se skrenuti sadašnje stanje sastojina iz graničnonestabilnog u stabilno.Numeričkim klasificiranjem stanja sastojina na ravnotežnesastojine i one koje su daleko od ravnoteže detektirajuse nestabilne i kaotične sastojine s najmanjomTablica 14. Glavni prihodTable 14 Principal yieldStanje – ConditionKaotično – ChaoticPovršine – Areasha1004.18m3/ha353.0Glavni prihodPrincipal yieldEg m3354.317Glavni prihod redovne revizije (2004 – 2013) za UR sjemenjače hrasta lužnjakaPrincipal yield of regular revision (2004 – 2013) for the MU pedunculate oak high forests%100Vrijednost u kunamaValue in kunaN.v./ha Ukupno kunaM.v./ha Total kuna3235 68.297.808Propis – Regulation 693.28 444.2 208.070 100 - -53

K. Bezak, D. Kuric, M. Vrebčević: DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAČA HRASTA . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56Slika 9. Razmjer dobnih razreda u gospodaskoj jedinici SlavirFigure 9 Distribution of age classes in the management unit SlavirTablica 15. Prethodni prihodTable 15 Intermediate yield54StanjeConditionRavnotežnoBalancedPeriodičnoPeriodicNeperiodičnoNon-periodicUkupnoTotalPropisRegulationPovršineAreas ha621.291294.793720.125636.20Prethodni prihodIntermediate yieldEtat proredem3/ha14.055.053.649.7Ukupnietat prorede m3869371930199677280.300Novčana vrijednost sortimenataMonetary value of assortmentsN.v./haM.v./haKunaIntenzitet%11.316.015.212.83.23516.51821.06318.054Prethotni prihod redovne revizije (2004 – 2013) za UR sjemenjače hrasta lužnjakaIntermediate yield of regular revision (2004 – 2013) for the MU pedunculate oak high forestsUkupnoTotalKuna2.009.75221.387.86778.356.785101.754.4045785.39 49.2 284.733 11.0 - -

K. Bezak, D. Kuric, M. Vrebčević: DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAČA HRASTA . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56produkcijom drvne zalihe i novčane vrijednosti drvnihsortimenata. Takve sastojine ponajprije se predviđajuza obnovu. Sječa periodičnih i stabilnih sastojina vodipotrajno gospodarenje šumama, izravno u degresiju.Stanje sastojina ključni je kriterij za propisivanjeophodnje i smjernica gospodarenja.Model optimalne produkcije visokovrijednih trupacaima iznimnu važnost prihvaćanjem europskihnormi kod razvrstavanja trupaca po kakvoći.Nakon provedenih opsežnih istraživanja stanjalužnjakovih sastojina u gospodarskoj jedinici “Slavir”mogu se donijeti sljedeći zaključci:1. Šuma je kompleksni i kaotični nelinearni dinamičkisustav.2. Alati za multi-dimenzijsko modeliranje šuma sukompleksne jednadžbe rasta i razvoja šuma.3. Kompleksne jednadžbe rasta i razvoja šuma univerzalnisu alati za numeričko bonitiranje staništa, numeričkuprognozu rasta i razvoja šuma, numeričkiobračun gubitka prirasta i konstrukciju prirasnoprihodnihtablica.6. ZAKLJUČAK - Conclusions4. Disipativna struktura lužnjakovih sastojina u gospodarskojjedinici “Slavir” pokazuje signifikatnerazlike u volumnoj produkciji i novčanoj vrijednostidrvnih sortimenata.5. Gospodarenje treba prilagoditi nelinearnoj dinamicirastenja šuma, zahtjevima optimizacije produkcijedrvne mase i vrijednosti, te sposobnosti prirodneobnove sastojina.6. Teorija o disipativnim strukturama model je detekcijestanja biološke ravnoteže šuma.7. Fraktalnom dimenzijom može se na kartama prikazatidisipativna struktura šume.Bezak, K., 1992: Prigušene oscilacije fenomena ratai prirasta praćene Levakovićevim analitičkim izrazima,Zbornik o Antunu Levakoviću, HAZU,Centar za znanstveni rad Vinkovci, Posebna izdanjaVI: 57–83 Vinkovci.B ez a k, K., 2002a: Prisilno visinsko rastenje sastojinahrasta lužnjaka (Quercus robur L.), Rad. Šumar.inst. 37 (2): 185–201, Jastrebarsko.Bezak, K., 2002b: Modeli sastojina hrasta lužnjaka(Quercus robur L) i njihova novčana vrijednostprodukcije drvnih sortimenata, Šum. list br.9–10., 479–487, Zagreb.Brown, Pete: Order Out of Chaos – Ilya Prigogineand Isabelle Stengers. Internet: http://www.littlesputnik.net/trpearce/orderchaos.htm7. LITERATURA – ReferencesD o d ig, S., A. J a k š i ć , I. Po l fe r o , D. S u š a c , 2004:Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicuSLAVIR, (2004 – 2013. godinu), Vinkovci.Klepac, D., 1982: Hrastove šume u Slavoniji. Šum.list br. 11/12., Zagreb.K l e pa c , D., 1996: Rast i prirast hrasta lužnjaka; knjiga:Hrast lužnjak (Quercus robur L) u Hrvatskoj,HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci,Vinkovci.M e št r o v i ć, Š., G. Fa b i j a ni ć , 1995: Priručnik ouređivanju šuma. Ministarstvo poljoprivrede išumarstva; Hrvatske šume, pp 1– 416, ZagrebSardar, Z., I. Abrams, 1998: Introducing Chaos.Prjevod Lopac, V., 2001: Kaos. Naklada JesenskiTurk, pp:1–176 str., Zagreb.Stewart, I., 1996: Does God play dice? Prijevod, LopacV., 2003: Kocka li se bog? Nova matematikakaosa. Naknada Jesenski Turk, pp: 1–480, Zagreb.Va l a c co , D.: Suptilne veze holističke znanosti. Internet:http://www.cid-nova.hr/slike/materijali/holistika_1.pdf.SUMMARY: Forests are chaotic nonlinear dynamic systems, whose conditionchanges in accordance with the patterns dictated by the laws of nature.The authors investigate the dissipative condition, growth rate and productionof pedunculate oak stands (Quercus robur L.) in the management unitSlavir. They apply the Theory of Nonlinear Dynamical Systems and the Theoryof Dissipative Structures in their research. Using complex equations of55

K. Bezak, D. Kuric, M. Vrebčević: DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAČA HRASTA ... Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56growth and development of diameter and height structures, the authors analyzethe condition and speed of growth of pedunculate oak high forests. Accordingto the Theory of Dissipative Structures, stands are classified into the followingcategories: balanced, periodic, non-periodic and chaotic. Dissipativeforests are equilibrium, near-equilibrium and far-from-equilibrium systems.The concept of dissipative structures, coined by the Belgian chemist andphysicist Ilya Prigogine, accounts for the coherent behaviour in far-fromequilibriumsystems. This concept explains a close link between structuresand order on the one hand and dissipation on the other. The Theory of DissipativeStructures deals with a tendency from order towards disorder andincreasing entropy. According to the Second Law of Thermodynamics, whileentropy increases, energy is lost irreversibly. Energy dissipation, which is irreversibleat the molecular level, is followed by an opposite process of orderlychaos at the subatomic level. According to Prigogine, dissipative structuresare islands of order in the sea of disorder. They maintain and increase theirorder by increasing the disorder of their surroundings.A map of a dissipative structure of pedunculate oak (Quercus robur L.)high forests was made for the management unit Slavir. Standard height serieswere constructed for the first site class. Parameters of regression series ofcurrent annual diameter increment were obtained by iterations for each particularstand condition. Volume yield tables and tables of monetary values ofwood assortments in the first site class were constructed for the dissipativestand structure.There are significant differences in the production and monetary value ofwood assortments for the dissipative structure of pedunculate oak (Quercusrobur L.).Young stands aged 20 and less in the phase of first increment culminations,covering areas of 1,204 ha and having a dissipative structure, denotethe initial condition.A characteristic feature of chaotic systems is their sensitive dependence oninitial conditions. Even the slightest biotic and abiotic disturbance may causea nonlinear retroactive effect.Stands in a balanced condition over 621 ha are predominantly young andcannot be compared to older stands in a periodic, non-periodic and chaoticcondition.The stands in a periodic condition extend over 1,295 ha. Their density is0.86, the increment amounts to 7.10 m3/ha, the average stock is 347.7 m3/haand the monetary value of wood assortments is 156,441 kuna per hectare.The stands in a non-periodic condition cover an area of 3,720 ha. Theirdensity is 0.86, the increment is 6.71 m3/ha, the average stock is 352.2 m3/haand the monetary value of wood assortments is 162,450 kuna per hectare.The stands in a chaotic condition cover an area of 1,004 ha. Their densityis 0.80, the increment is 5.61 m3/ha and the average stock is 352.8, whereasthe monetary value of wood assortments amounts to only 65,048 kuna perhectare due to dieback.The research results are a pathway to modeling multi-dimensional forestdynamics, which leads to multipurpose and sustainable management. ent.Key words: complex equations, dendrograms, nonlinear dynamicalsystems, dissipative structures, sustainable management.56

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWSUDK 630* 164Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 57-60O PROBLEMU MEĐUSOBNOG RAZLIKOVANJA HRASTOVAQuercus pubescens Willd. I Quercus virgiliana (Ten.) Ten.ABOUT THE PROBLEM OF DIFFERENTIATION BETWEEN THE OAKSQuercus pubescens Willd. AND Quercus virgiliana. (Ten.) Ten.Ivo TRINAJSTIĆ*SAŽETAK: U radu su prikazane razlike između srodnih maljavodlakavihhrastova Quercus pubescens i Q. virgiliana. Isto tako prikazana je njihovapribližna rasprostranjenost u Hrvatskoj, te mogućnost njihova razlikovanjana terenu. Istaknute su i poteškoće u uspješnom određivanju i prepoznavanjunavedenih hrastova.Ključne riječi: Quercus pubescens, Quercus virgiliana, mogućnostrazlikovanja, dendroflora HrvatskeO ukupnom broju vrsta koje obuhvaća rod Quercusveć smo svojevremeno pisali (usp. Trinajstić 1988,Vidaković i Trinajstić 1988). Od do sada poznatihoko 320 vrsta roda Quercus, trebalo bi premaSchwarzu (1964) u flori Europe biti zastupljenoukupno 27 vrsta, među kojima 25 autoktonih i dvije(Q. rubra, Q. palustris) introducirane.U drugom izdanju“Europske flore” navedene su prema Schwarzu(1992) sveukupno 22 vrste, uključujući vrstu Q. crenata(= Q. pseudosuber) koja nije navedena u prvomizdanju “Europske flore”. Međutim, u perivojima i nasadimadiljem Europe mogu se još naći npr. Q. alba,UVOD – IntroductionAko se u našim daljnjim razmatranjima ograničimosamo na maljave hrastove srodstvenoga kruga Q. pubescens,to su u sklopu europske flore vrste Q. pubescens,Q. virgiliana, Q. pyrenaica, Q. congesta i Q. brachyphylla.Svi su oni morfološki razmjerno slični, pase često teško mogu međusobno razlikovati. Međutim,svaki od navedenih hrastova ima razmjerno karakterističnurasprostranjenost. Navedeni prikaz ipak je samopribližan, jer je poznato da se hrastovi međusobno laganokrižaju, pa na kontaktu pojedinih vrsta postojemnogobrojni njihovi križanci. Zbog toga ih je na terenuvrlo često nemoguće međusobno oštro razgraničiti.* Prof. dr. Ivo Trinajstić, Dunjevac 2, HR-10000 Zagreb, CroatiaQ. turneri i Q. × pseudoturneri, koje Schwarz(1964, 1992) ne navodi.U opsegu hrvatske flore (usp. Tr i n a j s t i ć 1974)zabilježeno je iz roda Quercus 12 vrsta. Isto tako opisanje i posebni hibrid Q. × viridis (usp. Trinajstić 1974a).Podaci o hrastovima biokovskog područja o kojima pišeRadić (1983) ne odgovaraju stvarnom stanju.U najnovije vrijeme (Trinajstić 1987, 2005a) ustanovljenoje da takson koji je u hrvatskoj flori biooznačen kao suplutnjak ( Q. x crenata Lam.; Q. pseudosuberSanti), pripada pravom plutnjaku (Q. suber L.).HRASTOVI SRODSTVENOGA KRUGA Quercus pubescens s.l.Quercus pubescens s.l. oaks aggregatIpak najjasnija je situacija s vrstama Q. pyrenaica i Q.congesta.Quercus pyrenaica Willd. poznat je iz Pirenejskogpoluotoka i zbog poprečno postavljenog i razmjernovisokog lanca Pireneja prelazi tu barijeru jedino nakrajnjem zapadu.Quercus congesta C. Presl in J. et C. Presl ograničenje na Sardiniju i Siciliju, te krajnji jug Apeninskogpoluotoka, pa je već samim tim dobro geografskiizoliran.Preostale tri vrste hrastova ograničene su na ostaledijelove Europe, s time da najveći areal ima Q. pubescens,dok je Q. virgiliana rasprostranjen u južnom dijeluApeninskog poluotoka, dijelu Balkanskog poluo-57

I. Trinajstić: O PROBLEMU MEĐUSOBNOG RAZLIKOVANJA HRASTOVA Quercus pubescens Willd. Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 57-60toka, te prema sjeveru prelazi u Panoniju, a Q. brachyphyllaje ograničen na Peloponez i južni dio Balkanskogpoluotoka.Iz navedenih, općenitih spoznaja između vrsta Q.pubescens, Q. virgiliana i Q. brachyphylla nema jasnegeografske granice, pa postoji teoretska mogućnost dase u područjima u kojima se sve tri vrste međusobnododiruju ili preklapaju javlja spontana hibridizacija ipojava hibridnih kombinacija.Od svih navedenih hrastova srodstvenog kruga Q.pubescens u Hrvatskoj su zastupljena samo dva – hrastmedunac – Quercus pubescens i dub – Quercus virgiliana(usp. Trinajstić 1974). Budući da o morfologijinavedenih hrastova kao i o problemu njihova prepoznavanjai razlikovanja i kod botaničara i kod šumarskihstručnjaka postoje velike teškoće, osvrnut ćemo se uovoj prigodi na morfologiju i problem prepoznavanja,odnosno međusobnog razlikovanja navedenih hrastova,tim više, što problem razlikovanja navedenih hrastovapostoji i u europskoj literaturi. Tako S ch w a r z(1937, 1964) razlikuje obje vrste, dok u drugom izdanju“Europske flore”, koje je objavljeno poslijeSchwarzove smrti (usp. Schwarz 1992) Q. virgilianase smatra samo kao sinonim vrste Q. pubescens.MORFOLOŠKE RAZLIKE IZMEĐU VRSTA Quercus pubescens i Quercus virgilianaMorphological diferences between Quercus pubescens and Quercus virgilianaQuercus pubescns i Q. virgiliana mogu se međusobnorazlikovati na temelju više morfoloških značajki.To su morfologija lista, izgled kore na bazi debla,morfologija ženskoga cvata, položaj zreloga žira i morfologijakupule.Morfologija listaZa analizu je potrebno uzeti dobro razvijene listovekratkoga, plodnog izbojka: Q. pubescens ima u pravilunešto manju plojku s 5–7 pari postranih režnjeva. Peteljkalista je duga 1–2 cm, najviše do 3 cm. Q. virgilianaima u pravilu nešto veću plojku s 3–4 (-5) pari postranihrežnjeva. Peteljka lista je u pravilu duga preko3 cm. Ukoliko postoji odstupanje od navedenog pravilaradi se o križancima ili o listovima dugih sterilnih izbojakaili izbojaka iz panja.Izgled kore na bazi deblaPri dnu debla tercijarna kora (ritidoma) je uzdužnokrastavo naborana: Q. pubescens ima pri dnu deblaplitko, uzdužno naboranu koru. Q. virgiliana ima pridnu debla duboko, uzdužno naboranu koru. Na poprečnomprerezu izgleda poput zupčanika.Izgled ženskoga cvataTo je vrlo značajna morfološka značajka za međusobnorazlikovanje istraživanih hrastova, ali u svakompojedinom slučaju treba pregledati nekoliko ili višecvatnih izbojaka. Kod Q. pubescens svi su ženski cvjetovikratkoga, plodnog izbojka sjedeći, smješteni terminalno.Kod Q. virgiliana ženski cvjetovi su raspoređenina dužoj ili kraćoj, do 10 cm dugoj osi (rahis) uobliku klasa, a klasovi mogu biti raspoređeni i terminalnoi postrano, u pazušcima pripadajućih listova.Često se u pojedinom klasu nalaze čuperci od nekolikocvjetova zajedno. Ukoliko postoji odstupanje od navedenogpravila radi se o križancima.Položaj zreloga žiraPoslije oprašivanja obično se ne oplode svi ženskicvjetovi, već se na kraju razvije tek nekoliko plodova –žirova. Kod Q. pubescens svi su zreli žirovi sjedeći,postavljeni terminalno. Kod Q. virgiliana jedan ili nekolikožirova se u zrelom stanju nalazi na dužoj ilikraćoj stapci, obično dugoj 1–2 cm. Često se na vrhu ilipostrance na kupuli može uočiti ostatak klasa u oblikusvinutog, suhog nastavka. Uglavnom ne postoji odstupanjeod navedenog pravila, jedino varira dužina stapkeoplođenoga i sazrelog žira.Morfologija kupuleIzgled i morfologija kupule istraživanih hrastovavrlo su značajni i uglavnom nema odstupanja od pravila.Kod Q. pubescens kupula je pokrivena sitnim, trokutastimljuskama, raspoređenim poput crijepova nakrovu, na izgled glatka. Kod Q. virgiliana ljuske na kupulisu bradavičasto izbočene, pa je čitava kupula bradavičastonaborana. Ukoliko postoji odstupanje od navedenogpravila radi se o križancima.RASPRAVA I ZAKLJUČAKPrema literaturnim p podacima (usp. Schwarz1937, 1964) kao razlika u morfologiji lista između Q.pubescens i Q. virgiliana navodi se broj režnjeva plojkei dužina peteljke. Q. pubescens ima na plojci 5–7pari režnjeva i peteljku najviše dugu do 3 cm, a Q. virgilianaima na plojci 3–4 (-5) pari režnjeva i peteljkudugu preko 3 cm. Međutim, najnovija su istraživanja– Discussion and conclusionna materijalu iz Hrvatske (usp. Škvorc 2004), pomoćumodernih statističkih metoda pokazala, da na temeljumorfologije lista nije moguće međusobno razlikovatinavedene dvije vrste. Tomu može biti razlog damaterijal za morfometrijsku analizu nije predstavljaotzv. “čiste” vrste, već dijelom križance između njih, štoje vrlo čest slučaj kod hrastova, pa će u analizu trebati58

I. Trinajstić: O PROBLEMU MEĐUSOBNOG RAZLIKOVANJA HRASTOVA Quercus pubescens Willd. Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 57-60uključiti i neke druge morfološke značajke, te upotrijebitii neke druge analitičke metode.Naime, vlastita su istraživanja (usp. Tr in aj st i ć1982) pokazala da hrast u Istri zapadno od grebenaUčke, kao i istočno od Učke, južno od Brseća, pokazujeprema izgledu pokrovnih ljusaka na kupuli tipičneznačajke vrste Q. pubescens.Hrast južno od Zrmanje prema građi pokrovnih ljusaka(“bradavica”) na kupuli pokazuje tipične oznakevrste Q. virgiliana. I u zaleđu Senja te širem područjuKvarnerskog zaljeva od Lovrana na zapadu, do Žurkovau Kostreni na istoku, pokazuje također značajke odQ. virgiliana.Navedene spoznaje mogli bismo povezati s transportomžira između južnih i sjevernih dijelova Hrvatskogprimorja. Senj je tijekom povijesti bio važna hrvatskaluka, a potpuno istovjetnu situaciju nalazimo i uširem području Rijeka-Sušak, sve tamo do Lovrana,gdje je transport raznih roba u susjedna područja biovrlo intenzivan.Potpuno je analogna situacija kod nas npr. s vrstamaQ. petrea i Q. robur. Te se dvije vrste kod nas tako jasnorazlikuju, da i u svakom pojedinom primjerku (stablu)nema dvojbe da li je ono Q. petrea ili Q. robur. Usrednjoj i zapadnoj Europi situacija je drukčija, pa tamou mnogo slučajeva nije moguće navedene vrstemeđusobno jasno morfološki razgraničiti. U tom sminoslu postoje i gledišta (usp. npr. Gams 1924, OllsonA n d e r s on , E., 1948: Hybrisition of the Habitat.Evolution HV 2: 1–9.Gams, H., 1924: Beiträge zur Geschichte des Quercussessiliflora Salisbury. Genetica 6: 464–468.Ollson, U., 1975: A morphological analysis of phaenotypesin populations of Quercus (Fagaceae) inSweden. Sweden Bot. Notiser 128: 55–68.Radić, J., 1983: Hrastovi biokovskog područja. ActaBiocovica 2: 1–103.Schwarz, O., 1936: Monographie der Eichen Europasund des Mittelmeergebietes. Feddes Repert.Sonderdruck D: 1–200.Schwarz, O., 1964: Quercus L. In T. G. Tutin and V.H. Heywood (eds.): Flora Europaea 1: 61–64.Cambridge University Press.Schwarz, O., 1992: Quercus L. In T. G. Tutin andV. H. Heywood (eds.): Flora Europaea 2th Ed.,1: 72–76. Cambridge University Press.LITERATURA – References1975) da se u navedenom slučaju radi samo o jednojvrsti – Q. robur, jer su populacije Q. robur i Q. petreameđusobno povezane nizom infraspecijskih oblika. Toje lagano objašnjivo, jer Q. robur i Q. petrea na mnogomjesta rastu zajedno i izgrađuju mješovite sastojine, paje i u fitocenološko-sintaksonomskom smislu, kako jeto općenito poznato, uspostavljen i poseban vegetacijskired Quercetalia robori-petreae i razred Quercetearobori-petreae.U kopnenom dijelu Hrvatske sjeverno i sjeveroistočnood Dinarida Q. robur je ograničen na planarnipojas s visokom razinom donje vode (usp. Trinajsti ć 1995, 1998), a Q. petrea se razvija izvan dohvatapoplavne vode. Zbog toga su uvjeti za međusobnokrižanje navedenih vrsta relativno ograničeni, a nitieventualni njihovi križanci nemaju uvjete za preživljavanje,jer za njih danas ne postoji intermedijarno, tzv.“hibridno” stanište (usp. Anderson 1948). To su intermedijarnostanište zauzele danas poljoprivrednekulture, od žitarica u arealu lužnjaka, do voćnjaka, livadai pašnjaka u arealu kitnjaka. Nasuprot tomu, vrsteSalix alba i S. fragilis rastu zajedno na više manje istomstaništu i međusobno se križaju, njihovi križancisu međusobno plodni, preživljavaju i ponovno se križajumeđusobno i s obje roditeljske vrste. Tako nastajukrižanci vrlo različitih morfoloških značajki, koje smonedavno i analizirali (usp. Tr i na j s t i ć 2005b).Š k v o r c , Ž., 2003: Morfološka i genetička varijabilnosthrasta medunca (Quercus pubescensWilld.) i duba (Q. virgiliana (Ten.) Ten.) u Hrvatskoj.Magistarski rad (Mscr.) 132 str. Biološkiodsjek PMF-a. Zagreb.Tri n a j s ti ć , I., 1974a: Quercus L. In I. Trinajstić(ed.): Analitička flora Jugoslavije 1 (3): 460–481.Institut za botaniku Sveučilišta. Zagreb.Trinajstić, I., 1974b: Quercuum croaticarum nominaet synonima Vukotinovićiana. Suppl. Fl.Anal. Jugosl. 2: 9–13. Institut za botaniku Sveučilišta.Zagreb.Tr i na j s ti ć , I., 1982: As. Potentillo albae-Quercetumpubescentis A. Horv. U šumskoj vegetacijiIstre. Acta Bot. Croat. 41: 111–117.Tr i na j s ti ć , I., 1987: Hrast plutnjak ( Quercus suberL.) u flori Hrvatske. Treći kongres biologa Hrvatske,Mali Lošinj. Zbornik sažetaka priopćenja:108.Trinajstić, I., 1988: Taksonomska problematikahrasta lužnjaka Quercus robur L. u floori Jugoslavije.Glas. Šum. Pokuse 24: 101–116. Zagreb.Tr i na j s ti ć , I., 2005a: Hrast plutnjak (Quercus suberL.) u dendroflori Hrvatske. Radovi Šumar. Inst.Jastrebarsko 40 (2): 199–206.59

I. Trinajstić: O PROBLEMU MEĐUSOBNOG RAZLIKOVANJA HRASTOVA Quercus pubescens Willd. ... Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 57-60Trinajstić, I., 2005b: Taksonomska problematika robur L.). Zbornik radova Josip Kozarac knjidrvenastihvrsta poplavnih i močvarnih šuma. U ževnik i šumar. Jugosl. Akad. Centar za Zn. radJ. Vukelić (ur.): Poplavne šume u Hrvatskoj: Vinkovci: 93–100.93–101.Vid ak o vi ć , M., Tr in aj s t i ć , I., 1988: Varijabilnosti oplemenjivanje hrasta lužnjaka (QuerecusSUMMARY: In the work the morphological differences between the relateddowny hairy oaks Quercus pubescens and Q. virgiliana are analyzed.They occupy large areas especially in the Adriatic littoral of the Republic ofCroatia, but they develop sporadically in its hinterland, too. The said oakscan be differentiated from each other by the morphology of their leaf, cupuleand bark, by the arrangement of flowers on a short fruit shoot as well as bythe appearance of their cupule.Q. pubescens has a leaf with 4–6 pairs of lateral lobes, and the petiole is1–2 cm, maximum 3 cm, long. Its bark at the trunk base is shallowly longitudinallyfurrowed. All female flowers of the short, fruit shoot are sitting, placedterminally. All ripe acorns are sitting, placed terminally. The cupule coveredwith small, triangular scales arranged like tiles on a roof is smooth in appearance.Q. virgiliana has a leaf with 3–4 (-5) pairs of lateral lobes, and the petioleis more than 3 cm long. Its bark at the trunk base is deeply furrowed, on thecross cut like a cogwheel. The female flowers are arranged on a more or lesslong rachis, not longer than 10 cm, in the form of an ear, and the ears can bearranged both terminally and laterally in leaf axils. In the ear there are oftenclusters of several flowers. One or several ripe acorns are on a more or lesslong stalk, usually 1–2 cm long. At the top or sidewise on the cupule the remnantof the rachis can often be noticed in the form of a curved, dry extension.The cupule scales are verrucously swollen or protuberated, making the entirecupule verrucously wrinkled.In case of any deviation from the above parameters, as a rule the hybridsare involved.60

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWSUDK 630* 721 + 722Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEMPROMOTION OF FOREST AND FOREST INDUSTRY’SPRODUCTS IN FAIR TRADINGRudolf SABADI*SAŽETAK: Šumarstvo i prerada drva u Hrvatskoj važna je privredna grana.Vrijednost općekorisnih učinaka šuma u Hrvatskoj, prema opreznoj procjeni,veća je za gotovo 20 puta od neto domaćeg proizvoda dobivenog sječomi preradom drva iz godišnjeg etata i sporednih šumskih proizvoda. Hrvatskaspada, među europskim zemljama, u rjeđe naseljene, unatoč tomu štose odlikuje relativno visokom potrošnjom drva po stanovniku, preostaju značajnekoličine za izvoz.Sajmovanje, stoljećima staro u Hrvatskoj i preko 90 godina ustanovljeno kaoznačajna promotivna aktivnost plasmana hrvatskih proizvoda i usluga, (kao iposvuda), proživljava izvjesnu strukturnu krizu, uvjetovanu velikim razvojemkomunikacija i brzim i slobodnim kretanjem kapitala, roba, ljudi i usluga.Izvedene analize u ovom radu pokazuju da sajmovanje kao jedan od marketinškihmetoda plasmana proizvoda mora biti podvrgnuto pomnijoj analizi ireviziji, te prilagođeno novonastaloj situaciji.K l j u č n e r ij e či : Izložbe-sajmovi – marketing šumskih i drvnih proizvodai usluga –Nemonetarne usluge šuma – proizvodnja trgovačkih dobaraUVOD– IntroductionTrgovačke izložbe su u stvarnosti veliki sajmovi,gdje se okupljaju mnogobrojni proizvođači da bi izložilisvoje proizvode veleprodavačima i širokoj potrošačkojpublici. To je jedna od metoda, doduše vrloskupa, reklamiranja proizvoda koja često može donijetibogat probitak. Osim izlaganja dobara, izložbenareklama zauzima oblik distribucije publikacija i uzoraka.U nekim su slučajevima dijelovi izložaba posvećenipregledu industrijske proizvodnje, gdje se pozornostpublike privlači prikazom uređaja koji se rabe u specijaliziranimfazama proizvodnje i u zadnje vrijeme, suvremenihkomunikacija i informatike. Suvremena informatikaosigurava sve veću konkurentnost, postupnobrišući mnogobrojne monopole, monopsone i kartele,približavajući mnoge proizvode tržišnom obliku perfektnekonkurencije. Ova tvrdnja dakako mora bitiuzeta a s krajnjim oprezom, budući da globalni kapitali-zam u području osnovnih i reprodukcijskih proizvoda,* Red. sveuč. prof. u m., dr. sc. Rudolf Sabadi, dipl. ing. šum., dipl.oec., Račkoga 12; HR-10000 Zagreb; tel.: 00 385 (0)1- 46 10 262stvara nove i od gubitaka osigurane goleme proizvodnje(u preradi drva npr. jasna je tendencija stvaranjaogromnih pilana, tvornica drvnih ploča, celuloze i papira),često uz sve odlike monopolizma i kartela.Da bi se postigao uspjeh u prvotnom cilju, tj. unaprjeđenjumeđunarodne trgovine stvaranjem interesakod široke publike i dobivanja novih mušterija-izlagača,međunarodne izložbe moraju u prvom redu bitipravovremeno i obilato oglašavane. Poslovni svijetkoji bi mogao imati interes, mora cirkularnom poštomi sl. biti podstican da bi uzeo učešća, a široka publika,posebno veletrgovci koji se bave dobrima koja će bitiizlagana, moraju izložbu prezentirati na privlačan način.U tim stvarima izlagači pojedinci surađuju s organizatoromizložbe.Kao manu međunarodnih izložaba neki vide u tome,da izlaganje nekog proizvoda može odati trgovačkuili tehničku tajnu ili pak dovesti do imitiranja, štoje razlogom da mnogi poslovni ljudi zaziru od takvihizložaba. S druge pak strane takve izložbe daju prvo-61

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74razrednu priliku stjecanju znanja o trgovinskim uvjetimau drugim zemljama, što pak poslovnom svijetuušteđuje trud čestih i dugih poslovnih putovanja uztroškove i izgubljeno vrijeme, i uz ostale teškoće.Sajmovi i sajmovanje, osim najprimitivnije razmjeneu davna vremena, najstariji su oblik razmjene proizvoda,kada je proizvod postao roba, čime dolazi postupnodo podjele rada među ljudima. Trgovina koja sena taj način odvijala pridonijela je razvoju ljudskogdruštva. Poznato je da je uvjet, da bi do razmjene ili trgovinedošlo, da svi sudionici u procesu razmjene morajubiti na dobitku. 1Kao i u ostalim srednje-europskim gradovima i uHrvatskoj, posebice u Zagrebu, održavala se sajamskatrgovina, utemeljena na kraljevskim privilegijama. Sajmovisu održavani kao dnevni, tjedni, mjesečni, semestralni,a najvažniji su bili godišnji sajmovi. Takav sajamodržavao se u Slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu20. kolovoza na dan Sv. Stjepana, tragovi kojegadosežu u 11. stoljeće.Ratovi i osvajanja (Mongoli, Osmanlije, itd.) opterećivalisu vladare velikim izdacima, da bi namaknulisredstva, oporezivanje i dažbine na gradove bijahu najvažnijimvrelom prihoda tadašnjeg erara, budući daplemstvo nije plaćalo porez. Ondašnji gradski oci koristilibi takvo stanje poradi pridobivanja novih i svevećih privilegija, što je pridonosilo razvoju obrta, manufakturei trgovine.Godine 1855. na temelju ideje Ljudevita Vukotinovića,poslije niza smetnji apsolutizma Beča, dolazi do“Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske izložbe” u Zagrebu,1864. godine, koju otvara veliki domoljub, feldmaršalbarun Josip Šokčević, ondašnji hrvatski ban.Slijedi 1891. godine u čast pedesete obljetnice “Hrvatsko-slavonskoggospodarskog društva” zapažena izložbai po izlagačkoj površini (36.000 m2) i broju izlagačaiz cijele ondašnje K.u.K. Monarhije. Posebno jevrijedno zabilježiti da je na toj izložbi primijenjenaelektrična rasvjeta koju su generirala dva parna strojafirme Siemens & Halske iz Beča. Vrijedan spomen natu izložbu je izvrsno uređen katalog. Drugu skromnijuizložbu u Zagrebu priredila je grupa hrvatskih gospodarstvenika1906. godine, koja je bila posljednjom jubilarnomgospodarskom izložbom. Slijede sajamskeizložbe 1910, 1911. i 1913. (zbog Balkanskog rata nijeodržana 1912). Na svim spomenutim izložbama-sajmovima,kao i onima u Beču i Budimpešti, hrvatskahrastovina iz Slavonije osvaja tržište, što omogućujerazvoj industrije i prometa u Hrvatskoj.Godine 1909. ondašnji zagrebački gradonačelnikMilan Amruš, s drugim entuzijastima osniva Zagrebačkizbor, koji djeluje sve do 1922. Prva izložba organiziranaje 1910. i izložbe su, s izuzetkom 1912. održavanesvake godine. Zagrebački zbor prerasta u Zagrebačkivelesajam 1922. godine. Poslije 2. svjetskog rata,u uvjetima planiranog gospodarstva ZV se ubrzanorazvija i dislociranost postaje ozbiljnom smetnjom.Onovremena namjena bila je više veličanje ondašnjegp političkog sustava, a poticaj razmjeni dobara dolazi teku drugi, sekundaran plan. U stalnim oscilacijama hrvatskihtežnja za samostalnošću druge polovice šezdesetih,osim obnove HNK, početka izgradnje športskedvorane i koncertne dvorane, uz podršku ondašnjeg hrvatskogrukovodstva, u rekordno kratkom vremenu izgrađujese nov, ovaj puta koncentriran na jednom mjestu,Zagrebački velesajam 1953. godine, koji djeluje uzstalnu dogradnju i poboljšanja, sve do naših dana.U drugoj polovici šezdesetih, ondašnja država, nakonšto je krajem četrdesetih istupila iz Commecon-a,uvodi niz gospodarskih elemenata u gospodarsku politikui praksu, što dovodi do pritiska na ZV u restruktuiranjuusmjerenja u razvoju. Početni koraci još su nesigurni,ali početkom osamdesetih godina već se slijedetendencije u sajmovanju svijeta slobodne trgovine, pase na ZV sve više organiziraju specijalizirane priredbe,čiji broj raste iz godine u godinu.U suvremenom svijetu, uz neviđen razvoj transportai komunikacija, važnost sajmova i sajmovanja, kakoinvesticijskih, tako i dobara široke potrošnje, znatno jeopala i dalje opada. Sajmovi su danas u mnogim slučajevimapretvoreni, djelomično ili potpuno, u centre zabave,koja traje po nekoliko dana. U mjestima kao štosu Frankfurt/M, Beč, Leipzig, Hannover i drugdje, zadržanaje međutim velika komercijalna internacionalnavažnost. Da se ne spominju specijalizirani sajmovi kaonpr. automobila, mode itd.2Gospodarskim, civilizacijskim i kulturnim razvojemljudskog društva, uslijed nastale specijalizacije, posebnonastalim tehničkim i inim napretkom poslije 2. svj.rata, sajmovi i sajmovanje investicijskih i potrošnih dobaraopćeg tipa, sve više gube na važnosti, zamjenjujuih specijalizirani sajmovi. Opća globalizacija u proizvodnji,sve slobodnije nesmetano kretanje ljudi, kapitalai roba, ostavili su malen prostor i u takvom razvoju specijaliziranihsajmova malenih i slabije razvijenih zemalja.Nestankom režima na istoku Europe, i te se zemljesve više i brže uključuju u opće trendove globalizacije usvim sektorima, posebno gospodarskog života.3R. Sabadi, 1988., Osnove trgovačke tehnike, trgovačke politike i marketinga u šumarstvu i drvnoj industriji, Sveučilište u Zagrebu,nakl. LiberThomas, S. Evelyn, 1965, Commerce. Its Theory and Practice, 6th ed., Cassell, LondonSabadi, R., 2000., Gospodarska kretanja i suvremene tehnologije, Zbornik Hazu: Vrhunske tehnologije u uporabi šuma, Znanstveni skup11. travnja 2000. u Zagrebu, pp. 1–2662

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74Domovinski rat i njegovo naslijeđe značilo je zaHrvatsku značajno smanjenje tržišta, jer je otpalo ¾ teritorijabivše države, potpun prijelaz na tržišno gospodarstvoi napuštanje preostalih tragova središnjeg planiranja,uz silne materijalne i ljudske žrtve uzrokovaneratom protiv Hrvatske. Iz tog rata je izašlo i sasvimdrukčije sajmovanje. Tendencija specijaliziranih izložabanastavlja se, s tim da se interes izlagača i njihovastruktura u potpunosti mijenja. Opći jesenski i proljetniVelesajam te specijalizirane izložbe više nisu prestižnedemonstracije moći i znanja izlagača i njihovih zemalja,kao što su to bile prije. Cilj sadašnjem sajmovanjusve je više komercijalan, ovaj puta sveden na tržište nakojemu se on održava. Veliki poslovi zaključuju se ugradovima kao što su Hannover, Leipzig, Köln, Frankfurt/M,Paris, København, London, i drugim europskimi izvaneuropskim gradovima. Komunikacije supostale savršene, pri izradi nekog proizvoda danas jemoguće prikupiti najpovoljnije ponude subliferanata izcijeloga svijeta, unutar nekoliko sati ili dana. Zbog silnognapretka u transportu roba i ljudi, geografski položajsajmovnog mjesta jedva da još igra ikakvu ulogu.Važno je tržište i klijentela koja te sajmove posjećuje,kupuje i prodaje na njima.Na velikom globalnom tržištu, činjenica da je u Zagrebukoncentriran gotovo cjelokupan financijski potencijalHrvatske, znači malo, uzme li se u obzir da jeHrvatska relativno slabije gospodarski razvijena i dabroji manje od 4,5 milijuna stanovnika, dakle to višenije ni nekadašnja K.u.K. Monarhija, niti Jugoslavija ubilo kojem obliku.Industrijski razvijene zemlje, da bi sačuvale nekeod svojih sajmova (Njemačka i dr. npr.), ulažu ogromnasredstva, posebice u infrastrukturu i dodatne sadržaje.Uslijed takvih trendova sajmovi u malim i nerazvijenimzemljama održavaju se uz veliku muku i troškovei sve više djeluju anakronistički.Analiza takvih trendova vrlo često nosi subjektivneprizvuke, gdje se traži identifikacija krivaca za promijenjenakretanja u sajmovanju. Jasno je da takvo, reklibismo jalovo rezoniranje ne pridonosi racionalnomrješenju problema gašenja sajmova i sajmovanja u malimi nerazvijenim zemljama. To uostalom potvrđujepraksa Zagrebačkog Velesajma. Na specijaliziranim izložbamaAmbienta, od stranih izlagača sve više prevladavajutalijanski proizvođači namještaja, reprodukcijskihmaterijala i proizvodne opreme, to isto, u manjojmjeri ako se tiče namještaja, događa se i s njemačkim iaustrijskim proizvođačima. I posljedice su vidljive:Hrvatska potkraj desetljeća gotovo da nije uvozila namještaj,danas uvozi dvostruko od onog što izvozi, svrtoglavo rastućim trendom. Hrvatski proizvođači suočavajuse na domaćim izložbama s padajućim brojeminozemnih posjetitelja koji bi mogli biti potencijalnikupci, i sve se više usmjeravaju na domaće kupce,čime sajmovanje postaje sve više tržnicom, gotovo poputzelene pijace. Možda ovako uopćenje ne odgovaraza sve sektore gospodarstva, ali kada je riječ o drvnojindustriji, onda ovaj zaključak stoji. Nije na odmetovom prilikom izraziti bojazan da nije daleko dan kadaće nas prilike natjerati da priđemo novom tipu sajmovanja,koji bi bio specifičan za našu zemlju. Rješenjaima i naći će se kada Hrvatska bude u stanju postavitinove ciljeve gospodarske politike, gdje vodećuulogu ima ponajprije proizvodnja usmjerena na izvoz.U slučaju malih zemalja vrijedi pravilo da jesvaštarenje u proizvodnji nedopustivo, moraju postojatiizvozno orijentirani sektori koji će zemlji bezpotresa i teškoća pribavljati sredstva za one robe iusluge koje je jeftinije uvoziti nego proizvoditi. Natom načelu uostalom i postoji razmjena. U tom slučajumogu specijalizirani sajmovi i izložbe izvrsno poslužitiza sklapanje izvoznih poslova, uz uvozne, izvozno orijentiranoghrvatskog gospodarstva.Od niza specijaliziranih sajmova koji se održavajuu Zagrebu (uglavnom, iako se ovdje-ondje pojavljujutendencije otvaranja lokalnih ili regionalnih sajmova)za šumarstvo i preradu drva ostaju značajnim Jesenskimeđunarodni sajam, Međunarodni sajam graditeljstva iAmbienta.Naša zadaća trebao bi biti odgovor na pitanje:“Kakva i koliko signifikantna veza postoji između sajmovanjai veličine plasmana šumskih i drvnih proizvodau Hrvatskoj i u inozemstvu?”I. ŠUMSKI I DRVNI PROIZVODI: NJIHOVA PRIRODAI TRŽIŠNE STRUKTUREForest and wood products: their nature and market structuresEkološki gledano, šume su sastavni dio biosfere izbog specifičnosti obavljaju niz funkcija kao što je utjecajna režim voda, sprječavanje erozije, prečišćavanjezraka, uskladištenje CO 2 iz atmosfere, oslobađanje kisika,itd. Uz naprijed navedene nerobne usluge šuma,šume daju niz proizvoda koje su ishodišnim sirovinamaneophodne u gospodarskom životu ljudi. Ponajprije jeto drvo, potom niz sporednih šumskih proizvoda (npr.šumsko voće, gljive, divljač itd.) koji se mogu količinskidefinirati, gdje za te proizvode postoji tržište i za kojese na njemu uslijed ponude i potražnje formiraju i cijene.Zbog ove važne gospodarske funkcije šumarstvoje gospodarska grana, koja u gospodarstvima razvijenihzemalja sudjeluje u stvaranju bruto domaćeg proizvoda63

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74– BDP4 s oko 0,5–1,3 %, a na temelju šumarstva proisteklaindustrija: pilanarstvo, drvne ploče, ostala proizvodnjareprodukcijskih materijala temeljenih na drvu,finalna prerada drva – tj. proizvodnja drvnih izradaka finalnepotrošnje, potom proizvodnja celuloze i proizvodnjate prerada papira u tim zemljama sudjeluje u stvaranjuBDP (izuzevši Švedsku i Finsku, zemlje borealnogpojasa, posebno bogatih šumama, uslijed čega je i relativnoučešće šumarstva i prerade drva natprosječno visokou relativnom udjelu BDP) sa čak i preko 3–3,5 %nacionalnog BDP.Inducirano djelovanje egzistencije šumarstva kaogospodarske grane još je značajnije. Jedan značajanprimjer kojeg valja spomenuti je Italija: “U 1986. prodajetalijanskog šumarskog sektora (bez usluga kao štoje rekreacija, koja se ne iskazuje u društvenim nacionalnimračunicama posebno) iznosio je 1,2 % od cjelokupnogoutputa primarnog sektora. Kao što je naprijedrečeno, manje od 0,1 % ukupne proizvodnje u talijanskojprivredi u vezi je sa površinom koja predstavlja29 % nacionalnog teritorija. S druge strane, šumarskisektor postaje znatno signifikantniji kada se u lancuproizvodnje pođe ka finalnim proizvodima. Prema industrijskomcenzusu iz 1981., u preradi i obradi drva uItaliji djelovalo je 92 000 poduzeća koja su zapošljavala452 000 radnika i službenika. U industriji celuloze ipapira djelovalo je 4 700 poduzeća, koja su zapošljavala281 000 radnika i namještenika. Te su brojke međutimsamo ograničen uvid u ukupnu gospodarsku važnostindustrija prerade drveta. Posebice tu nisu prikazaniinducirani efekti na proizvodnju u ostalim sektorima,od kojih su neki značajni na nacionalnoj razini, akoji tradicionalno izvrsno posluju na međunarodnojrazini (npr. sektor za proizvodnju strojeva za preradu iobradu drveta, ili industriju opreme za proizvodnju celulozei papira, oba sektora čine da je Italija u njimadrugi najveći izvoznik u svijetu). Isto je tako u društvenimračunima podcijenjen doprinos šuma talijanskompejzažu, koji je temeljem vrlo razgranate turističko rekreacijskihaktivnosti.”5U strukturi društvenog bruto proizvoda pilanarstvau Austriji, vrijednost domaćih inputa iz šumarstva su54,5 %, uvozni iz šumarstva 0,5 %, dok ostali sektorinarodnog gospodarstva i uvoza sudjeluju sa 17,6 % uintermedijamoj potrošnji pilanskog sektora, koji uBDP pilanarstva sudjeluje s 27,3 % primarnih inputa.U istoj zemlji, kako se stupanj obrade povećava, povećavajuse i inputi u intermedijamoj potrošnji ukupnogBDP sektora.U Hrvatskoj je udio intermedijamih inputa šumarstvaprije Domovinskog rata bio oko 21 % , pilanarstvai proizvodnje drvnih ploča oko 64 %, finalne preradedrva oko 60 %, a celuloze i papira oko 73 %, od BDPkonkretnog sektora. Prema djelomičnim i nepotpunimpodacima, struktura BDP šumsko-drvopreradivačkihsektora postaje sve sličnija onima iz razvijenih tržišnihgospodarstava.''U posljednje vrijeme, porastom ekološke svijestinajširih slojeva, sve više i češće dolazi do pronalaženjai unapređenja metoda vrednovanja općekorisnih, nemonetarnihvrijednosti šuma i njihovo izražavanje u novcu.Na taj se nacm dobija sve dublji, potpuniji i vjerodostojnijiuvid u čmjemcu, da sama egzistencija šumapredstavila osromnu vrijednost, iako za takve racunicene postoje potvrde na trž/štu o cijenama kaospletu tržišnii struktura, ponude, potražnje i raz ­ličitih kartelnih prepreka nacionalnih i internacionalnih gospodarstava. Prema trenutačnim vrijednosnimkriterijima izrađena je studija o procjeni ukupnegospodarske vrijednosti šuma u Hrvatskoj 2001. godine.ČDošlo se do vrijednosti šuma od oko 2.691,7 milijuna€, pri čemu monetama vrijednost drva i sporednihšumskih proizvoda iznosi negdje oko 282 milijunanemonetarne će vrijednosti vjerojatno vrtoglavorasti, dok će ponuda drva uglavnom stagnirati, jer seočekuje da će postupno sve zemlje obvezati svoje subjektena potrajnost gospodarenja šumama. Nema sumnje,da ako bi se ostalo pri sadašnjim površinama šuma,postoji mogućnost intenzifikacije korištenja šumskihpovršina svrsishodnijim gospodarenjem prirodi bliskihšumskih sastojina. Tako npr Švicarska posjeduje najvećuprosječnu drvnu zalihu po 1 ha šumske površineod 363 mČ/ha, iz čega slijedi i vrlo visok godišnji prirastod gotovo 10 milijuna mČ (mjereno s korom).Č Takavproces konverzije nižih gospodarskih oblika (niske isrednje šume) u više (sjemenjače) dug je i spor, otežan6789BDP = GDP = Gross Domestic ProductWibe, S., Jones, T. (Ed.), 1992, Forests: Market and Intervention Failures, Five Case Studies, Italy by Massimo Florio, pp. 90-126,Earthscan Publication Ltd., LondonU sektoru pilanarstva i drvnih ploča u Hrvatskoj, prije Domovinskog rata vrijednost inputa iz šumarstva bila je oko 32 % od BDP, sadapočinje dosezati skoro 40 %, a za očekivati je dalje povećanje uspije li gospodarska politika u eliminaciji korupcije, prvog preduvjetauspostavi prirodnih gospodarskih odnosa i djelovanja tržišnih sila.Sabadi, R., Vuletić, D., Gračan, J. (ed.), 2002, Mediterranean forests and people: the total value, (Croatia) Padua University Press Contagra,Solsona & PaduaVuletić, D., 2002., Metode vrednovanja cjelovitog učinka turističkih i rekreacijskih usluga šuma za otok Korčulu kao pilot objekt, Doktorskadisertacija, Šumarski fakultet Sveuč. u Zagrebu; Sabadi, R., 1997., Vrednovanje šuma u njihovoj ukupnosti, Hrvatske šume, ZagrebSabadi, R., 2003.,Očekivanja u razvoju šumarstva i prerade drva u 21. stoljeću na temelju primjera Švicarske, Rukopis za “Radovi”Šum. Instituta Jastrebarsko64

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74i činjenicom da je šumoposjed posvuda velikim dijelomrascjepkan. Drvo i drvne izrađevine, limitirane uponudi, susreću se na tržištu s rastućom potražnjom(kao rezultatom općeg povećanja pučanstva i sve većimbrojem onih koji si te proizvode žele i imaju sredstvada ih kupe) tako da se svrstavaju na temelju mjerenjakoeficijenta potražnje u odnosu na cijenu, u luksuzneproizvode, s tim da taj koeficijent neprekidno raste,ali se isto tako neprekidno traže supstituti (npr. drveneprozore već su u velikoj mjeri zamijenili prozori odplastike i aluminija, masivna vrata na uklade zamijenjenasu surogatima od furnira, umetaka, plastike i sl, itd.).S druge pak strane drvo ostaje atraktivnim materijalom,pa su razvijene nove, revolucionarne tehnologije za korištenjesirovina malih promjera, zatim proizvodnjenajrazličitijih vrsta drvnih ploča i sl.Iscrpljivanjem i političkim teškoćama u zemljamabogatim naftom, vjerojatno će slabiti embargo naftnihmagnata usmjeren na ometanje istraživanja alternativnihizvora energije. Kada se to dogodi, drvo će biti međuprvim materijalima idealno prilagođenim da dijelomsupstituira fosilne energente.Slika o drvetu kao tvari iz koje su izrađeni različitiproizvodi koji na tržištu, u susretu sa tržišnim silamaproizašlih iz strukture tih proizvoda, ponude i tražnje, tesubjektivnih i objektivnih tržišnih i gospodarskih čimbenika,kao i sve stvari na svijetu, stalno se mijenja. Podutjecajem razvoja tehnologije i novih proizvoda koji sunjome omogućeni, drvo i sadržaj drva u finalnim proizvodimate cijene tih proizvoda isto se stalno mijenjaju.Danas se kao s prosjekom u industrijski razvijenimeuropskim zemljama računa da se od 100 % posječenihšumskih proizvoda oko 28 % rabi za ogrjev,23 % u građevinarstvu, 7 % u proizvodnji namještaja,6 % za proizvodnju ambalaže i paleta, po 1 %za individualnu uporabu “uradi sam” i za različitedrvene utenzilije, te oko 33 % za proizvodnju celulozei papira.10 Još samo prije osamdesetak godina od1 m3 posječenog drva tek bi oko ¼ bilo ugrađeno u finalniproizvod, ¾ završilo bi tijekom preradnih zahvatau gorivim otpacima. Iz naprijed iznesenih podataka danasje stanje potpuno promijenjeno. Na tom području zazemlje u razvoju i one u tranziciji kao što je Hrvatska,ima mnogo prostora za racionalizacije u potrošnji drva.Pri definiranju šume i proizvoda, monetarnih i nemonetarnih,ekonomskom terminologijom, moramonapraviti oštru distinkciju u dva smjera:1. Nemonetarni učinci, usluge koje čini šuma svojim eoipso postojanjem, moraju se vrednovati tako da se izračunavrijednost u aktualnim cijenama svih tih neophodnihusluga koje bi valjalo platiti za uslugu, kadašume i njezinih učinaka ne bi bilo. Drugim riječima,za vezanje CO 2 , za kisik kojega emitira u atmosferu,za sprječavanje erozije, za djelovanje protivpoplava i još bezbroj drugih učinaka, koje šumasvojim bitkom ostvaruje, a bez kojih učinaka životna planeti zemlja ne bi bio moguć ili bi bio otežan.Metoda ovakvog računa u ovom specifičnom slučajuopćenito je prozvana “cost-benefit”, koja unatoč zamjerkamada je suviše akademska, nepraktična i punaindividualnih, subjektivnih procjena, može pružitiosnovne predodžbe o kakvim se vrijednostima u­stvari radi, bez obzira što vjerojatno nije moguće sve“pro” i “contra” procjembenim modelom obuhvatiti.2. Metode procjena nemonetarnih vrijednosti u novijevrijeme razvijene su pri izračunu turističko-rekreativnihvrijednosti šuma. U jednom slučaju procjenjujese iznos kojega je pojedinac spreman platiti dabi stigao na mjesto rekreacije, uključivši troškovetransporta, ulaznica itd. U drugom slučaju izračunavase koliko je pojedinac spreman potrošiti za turizami rekreaciju u šumi, odričući se kupnje drugihroba i usluga. Ovaj potonji način praktičniji je priprocjenama, budući da bi metoda “cost-benefit” bilaneuporabiva zbog subjektivnosti individualnihkoristi i njihova vrednovanja od pojedinaca. 11Od monetarnih vrijednosti usluga šuma najveći diopripada drvu posječenom na temelju načela etatnog iskorištenjau potrajnom gospodarenju šumama. Dakakoda prema prilikama, vrstama drveća i drugim, te vrijednostimogu biti rangirane drugim redom (npr. proizvodnjapluta, kaučuka, smola, itd.).Proizvodnja drva (i drugih monetarnih proizvodai/ili usluga) za ljudske potrebe za njima kreće se od nule(slučaj prašume), preko 2–20-ak m3/ha (slučaj uređenihšuma gdje se siječe samo etat, tj. gdje je sječauglavnom uzgojna metoda), pa sve do čiste sječe, tj.krčenje šume, uglavnom skopčane s rizikom da pošumljenjepotpuno ili djelomično izostane ili pak neuspije, u potpunosti ili djelomično.Od ukupne kopnene površine svijeta od 130,6 milijunakm 2 38,7 milijuna km 2 nalazi se pod šumom ukojima se siječe godišnje oko 3,3 milijarde m 3 drva. 12Broj stanovnika danas prelazi 6 milijardi i dalje se, iakouz smanjujuću stopu, povećava. Unatoč velikom siromaštvui gladi, stalno se povećava nacionalni dohodaki životni standard. Svijet je, posebice nakon Industrijskerevolucije u 18. stoljeću, sve više napredovao,kako brojem tako i kupovnom moći, pa je daljnji razvojposegao i poseže za supstitutima glavnih sirovina(sintetičko vlakno, alternativna goriva, itd.).OFEFP, Direction fédérale des forêts, calculé selon l’étude de Planconsult, Bãle 1993/1999Vuletić, D., 2002., , Ibid. IFAO, 2001, State of World’s Forests, Rome65

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74Unatoč mnoštvu supstituta potražnja za prvotnimtvorivima ostaje, pa je očigledno da supstituti pokrivajusamo rastuću potražnju, nastalu kao rezultat povećanjabroja stanovnika i njihove kupovne moći, uz proizvodnjuprvotnih tvoriva koja ostaje prilično konstantnom.Kako se u takvim slučajevima nikada zapravo nije radiloo trgovini homogenim proizvodima, oni su tvorilitržišnu strukturu monopolističke konkurencije i diferenciranogoligopola (npr. sintetska sukna kao zamjena zavunenu tkaninu Trevira i sl., ili sint. vlakna – rayon, nylon,viskoza i sl.) ili u drvnoj branši frunir kao zamjenaza masivno drvo, lamel parket kao zamjena za klasičnedrvene podove, različite drvne ploče kao zamjena zamasivno drvo (npr. iveraste ploče, OSB ploče, pločevlaknatice, MDF ploče i td.).13 Nova gospodarska kretanjaokrupnjivanja proizvodnje u pilanarstvu, proizvodnjidrvnih ploča, celuloze i papira upravo pokazuju kakose u kratkom razdoblju (zahvaljujući velikoj koncentracijikapitala)´proizvodnja diferenciranih proizvoda(reproduktivnih sirovina iz 2. faze – tj. iz drva u reproduktivnatvoriva, ploče, piljena građa, furniri, papir i celuloza)iz strukture monopolističke konkurencije seli utržišnu strukturu diferenciranog oligopola. 14Limiti postavljeni sječama sučeljavaju se s potražnjomrastuće i sve bogatije populacije, pa cijene drvu idrvnim proizvodima, nezavisno o nemonetarnim vrijednostimašuma, imaju tendenciju rasta, što potvrđujetezu da se kada je o drvu i proizvodima riječ, radi oluksuznim proizvodima, tj. onima čiji je elasticitet potražnjeu odnosu na dohodak stanovništva e M > 1. I ovateza je već potvrđena time što proizvođači iz drvne13 Sabadi, 1982., Ekonomika – Osnovi gospodarske analize u šumarstvui drvnoj industriji, Sveuč. u Zagrebu, Liber14 Uz značajnu ekonomiju obujma, sve manji broj proizvođača zadovoljavatržišnu potražnju pa se u strukturi diferenciranog oligopolasve više smanjuje broj proizvođača, Sabadi, ibid.branše svakodnevno donose nove poluproizvode oddrva (drvne ploče, prstasto spojene elemente, lameliraneelemente, itd.) na tržište da bi odgovorili toj rastućojpotražnji.Pokazalo se, pri današnjem stanju tehnike i tehnologije,da je drvo zadržalo, kao masiv ili reproduktivnasirovina (drvne ploče npr.), važnu ulogu u životu čovječanstvai po svemu sudeći će ju i zadržati. Ubrzaneinvencije novih supstituta i njihov sve veći broj i kakvoća,imaju dakako velik utjecaj na tom tržištu diferenciranogoligopola i monopolističke konkurencije,tako da drvo ponegdje gotovo da nestaje ili je značajnoistisnuto, npr. pri izradi drvenih prozora koje sve višezamjenjuju alu- i plastični, zatim sve veća uporaba metalapri izradi namještaja itd.U daljem gospodarskom razvoju svijeta sve je vjerojatnijeda će:1. šumom obrasle zemlje u razvoju biti sve više primoranena čuvanje svojeg šumskog bogatstva, takoda se može racionalno očekivati da će sljedeće desetljećesusresti čvrsto limitiranu ponudu drva, kakomaterijala za proizvodnju stanova, kuća i njihoveopreme;2. da će se sve više pojavljivati supstituti za masivnodrvo. Pri tom valja voditi računa da će, kada se radio tvorevinama od drva, ponuda drvnih sirovina bitilimitirana aktualnom ponudom iz etata;3. pojava nedrvnih supstituta za drvo izgleda nećeugroziti potražnju za drvom, pa se može racionalnoočekivati da će udio šumskoprivredne grane u industrijskirazvijenim zemljama ostati prilično konstantan,tj. od 1,2 do 3,5 % od GDP.Ostvari li se naprijed pobrojano, proizlazi da će šumombogata Hrvatska imati uz ostale resurse, značajanudio i iz šumarstva i šumskih industrija.Finalna uporaba različitih kakvoća papira – Utilisation finales des diverses qualités de papiersKATEGORIJA– CATÉGORIEBezdrvni premazni papir s manje od 10 % drvenjače ilitermomehaničke celuloze – Couché sans bois, avec moinsque 10 % de pâte mécanique ou thermomécaniqueBezdrvni nepremazani papir – Non couché sans boisPremazni papir s 10 % drvenjače uključiv tanke papiremalog formata – Couché avec bois (y compris papierscouché minces)Nepremazni papir s drvenjačom (uključiv posebno valjanei novinske papire bolje kakvoće) – Non couché avec bois(y compris papier supercalandré et papier journalFINALNAUPORABA– UTILISATIONS FINALESTiskarski papir visoke kakvoće rabljen za opće publikacije,specijalne revije i knjige – Papier impresssion de trésgrande qualité utilisé pour la publicité générale,les revues spécialisées et les livresPapir za fotokopiranje i umnažanje, papir u rolama, papirza škole, papir za pisma, knjige i promptne otiske –Photocopie et reproduction par duplicateur, papeterieen continu, livres et impressions sur placeSpecijalne revije, direktne publikacije i prodajni katalozikoje se razašilju poštom, prospekti – Revues spécialisée,publicité directe par la poste et catalogues de ventepar correspondance, encartsRevije velike tiraže, dodaci dnevnim listovima, godišnjaci,brošure – Revues àgrand tirage, suppléments de journaux,annuaires, livres brochés de meilleure qualité)66

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74Novinski papir – Papier journalKarton za kutije i valoviti papir i karton – Carton decouverture et papiers et cartons pour canneluresKarton za složivu ambalažu – Cartons pour boîtes pliantesOstali papiri i kartoni za ambalažu i zamatanje – Autrespapiers et cartons d’emballageCelulozna vata, tkanine od vate i krep tkanine od celuloze– Ouates de cellulose, tissu ouate et tissu crêpéNacionalne, lokalne i besplatne novine – Journauxnationaux, locaux et gratuitsKakvoća, uglavnom utemeljena na novim vlaknima, manjena starom papiru, rabljen za kutije i prezentabilnuambalažu od valovitog kartona – Qualités, tant à base defibres vierges que de vieux papiers, utilisées pour lescaisses et emballages présenteoirs en carton onduléKakvoća, uglavnom utemeljena na novim vlaknima, manjena starom papiru, rabljen za složive kutije uglavnomnamijenjene za proizvode masovne potrošnje, uključivi nepromočivu ambalažu za tekućine – Qualités, tant à basede fibres vierges que de vieux papiers, utilisées pour lesboîtes pliantes utilisées pour les produits de grandecosommation, y compris ceux nécessitant unemballage étanche aux liquidesUključiv papire za vrećice i torbe te mnoštvo ostalih papirai kartona – Y compris les papiers pour sacs et sachetset une gamme étendue d’autres papiers et cartonsObuhvaća proizvode za brisanje i čišćenje osoba i uindustriji, za unutrašnju i vanjsku uporabu – Comprendproduits d’essuyage et de netttoyage personnels etindustries utilisés dans les foyers et au dehorsOznačivanje kakvoće papira prema finalnoj uporabi – Qualités énumérés par utilisation finaleUPORABA– UTILISATIONPapiri za grafičku uporabu – Papiers à usages graphiquesNovine – JournauxRevije – RevuesOpće publikacije – Publicité généraléDirektne poštanske publikacije/ prodajne reklame –Publicité directe par la poste/vente par correspondanceUredski papiri – Papiers pour le bureauKnjige – LivresRazno (papir za pisma i školski papir, telefonski imenici,papirne izrađevine, naljepnice) – Divers (papier à lettre etpapier écolier, annuaires téléphoniques, papeterie, étiquettes)Ambalažni papiri – Papiers d’emballageAmbalažne i izložbene kutije – Caisses d’emballageet emballages présentoirsAmbalaža za potrošna dobra – Emballage des biensde consommationPapiri za različite vrećice i torbe – Paapiers pour sacset sachets diversUPORABLJENAKAKVOĆA– QUALITÉS UTILISÉSNovinski papiri: dnevnici, prospekti; plakati; dodaci:posebno valjani i novinski papir više kakvoće – Corpsdu journal: couchés minces; suppléments: superclandréet papier journal de meilleure qualitéVelika tiraža: fino valjan; specijaliziran: plakati najčešćepremazni bezdrvni – À grand tirage: supercalandré;spécialisées: couché mince, parfois couché sans boisValjani bezdrvni papir drži prvo mjesto – najveći dio vrstarabi se za ove svrhe – Le papier couché sans bois tientla première place – la plupart des qualités sont utilséesFini papir malog formata – Couché minceBezdrvni nepremazni – Non couché sans boisNepremazna drvenjača i bezdrvni papir – Non couchémécanique et sans boisU prvom redu nepremazna drvenjača i bezdrvni –Pricipalement non couché mécanique et sans boisKarton za omote i valovita ljepenka – Carton de couvertureet papiers et cartons pour canneluresKarton za složive kutije (uključiv karton za ambalažuza tekućine) – Carton pour boîtes pliantes (y compriscarton pour emballage de liquides)Kraft papir za pakiranje i ostali papiri za paakiranje –Kraft d’empaquetage et autres papiers d’emballage67

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74Papiri za domaćinstvo i higijenski papiri – Papiers de ménage et papiers hygiéniqueHigijenski papiri, papirni ubrusi, papiri za brisanje, Vata od celuloze, tkanina od vate i krep-papirhigijenski ubrusi, koji se rabe u domaćinstvu i izvan, – Ouate de cel tissu ouate, papier-serviette et papier crêpéuključiv proizvode za bolničku i medicinsku uporabu– Papier hygiénique, papier-serviette, papier à demaquiller,serviettes hygiénique. utilisées dans les foyers et au dehors,y compris produits à usage hospitalier et médical luloseSlika 1. Klasifikacija kakvoće papira i njihova finalna uporabaFig. 1 Classificaation des qualités de papiers et de leurs utilisation finalesPod imenom OSB valja podrazumijevati građevinske ploče (1) Waferboard WB, (2) OrientedSlika 2. Komponente grupa šumskih proizvodaFig. 2 Components of forest products groups68

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74II. SAJMOVANJE I NJEGOV UTJECAJ NA VELIČINUPROIZVODNJE I UVOZ-IZVOZExhibiting fairs and its influence on production volume and imports-exportsNa slikama 3–8 prikazan je broj izlagača i veličinaizložbenog prostora domaćih i stranih izlagača na ZVza tri grupe proizvoda:1. piljena građa i drvne ploče2. drvni podovi i drvene obloge3. celuloza, papir, ambalaža* Izvor – Source: ZV – Služba za istraživanje i razvoj(IISZV – Integralni Informacijski sistem Zagrebačkog VelesajmaZagreb Fair – Dept. for research and developmentSlika 3. Kretanje sajmovnog udjela izlagača i površine izlaganja na prostoru Zagrebačkog jesenskog velesajmahrvatskog pilanarstva i proizvodnje drvnih pločaFig. 3. The development in exhibiting participation on Zagreb autumn fair of croatian lumber and woodenboard industries *Izvor – Source: Izvor – Source: ZV – Služba za istraživanje i razvoj(IISZV – Integralni Informacijski sistem Zagrebačkog VelesajmaZagreb Fair – Dept. for research and developmentSlika 4. Kretanje sajmovnog udjela izlagača i površine izlaganja na prostoru Zagrebačkog jesenskog velesajmainozemnog pilanarstva i proizvodnje drvnih pločaFig. 4 The development in exhibiting participation on Zagreb autumn fair of foreign lumber and woodenboard industries69

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74Ako uzmemo u obzir da u Hrvatskoj radi oko 450pilana, od kojih najmanje pedesetak prerađuje godišnjepreko 1.000 m3 oblovine, da broj proizvođača drvenihpodova i drvenih obloga te drvnih konstrukccija rasteiz dana u dan, a da u Hrvatskoj, osim velikog proizvođačapoluceloze, krafta i valovite ambalaže u Belišćuradi velik broj konfekcionara za papir, uglavnom nauvoznom reprodukcijskom materijalu i sirovini, kadapo desetak ili nešto više izlagača iz nabrojane tri grupe,koji osciliraju pa se pojavljuju kao izlagači, da bi u budućnostiod toga ponekad ili zauvijek odustali, tada jeteško ustvrditi da je sajmovanje na Zagrebačkom velesajmuopćeusvojen oblik marketinške politike nastupahrvatskih proizvođača slabo diferenciranih proizvoda.Još je uočljivija slika kod inozemnih izlagača. Njihovbroj nešto je manji od broja domaćih izlagača, površinaizložbenog prostora također varira, ali količinauvoza sve tri grupe proizvoda raste iz godine u godinu.Očito strani proizvođači nemaju iluzija da će sajmovanjemu Zagrebu, osim možda slučajno, naći druge osimhrvatskih mušterija, pa im dolaze s ponudama prihvatljivihprograma, koji očigledno dobro prolaze.* Izvor – Source: ZV – Služba za istraživanje i razvoj(IISZV – Integralni Informacijski sistem Zagrebačkog VelesajmaZagreb Fair – Dept. for research and developmentSlika 5. Kretanje sajmovnog udjela izlagača i površine izlaganja na prostoru Zagrebačkog jesenskog velesajmahrvatske ponude drvenih podova i oblogaFig. 5 The development in exhibiting participation on Zagreb autumn fair of croatian supply of woodenflooring and covers *Izvor – Source: ZV – Služba za istraživanje i razvoj(IISZV – Integralni Informacijski sistem Zagrebačkog VelesajmaZagreb Fair – Dept. for research and developmentSlika 6. Kretanje sajmovnog udjela izlagača i površine izlaganja i na prostoru Zagrebačkog jesenskog velesajmastrane ponude drvenih podova i oblogaFig. 6 The development in exhibiting participation on Zagreb autumn fair of foreign supply of woodenflooring and covers *70

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74Ne treba međutim ovo promatrati pojednostavnjeno.Rat i posljedice rata, nastojanje Hrvatske da uđe u EZ iobveze koje iz tog proistječu, imaju velik utjecaj naopćegospodarsku sliku, sajmovanje je samo odraz te situacije.Npr. Hrvatska mora srediti vlastito gospodarstvo.Bez obzira na drukčija mišljenja, čvrst odnos domaćevalute prema € i US$ na hrvatsko gospodarstvo, ubiti na nižem razvojnom stupnju, djeluje stimulirajuće nauvoz, kojemu domaća proizvodnja ne može konkurirati.Iz toga započinje vrzino kolo, bez konkurentne sposobnostinema svrsishodnih i racionalnih investicija, beznjih nema potrebnog gospodarskog rasta koji je u stanjuodržavati standard življenja i društvene troškove, itd.Ne bi se moglo posumnjati u zaključak, da su straniizlagači grupa proizvoda 1–3 spomenutih naprijed u najvećembroju slučajeva dolazili s tehnički i tehnološki dotjeranimproizvodima, kakvi se u Hrvatskoj ne proizvodeuglavnom zbog tehničko-tehnološke zaostalosti, da bi ihplasirali pretežito na hrvatskom tržištu i samo iznimnoeventualnim kupcima izvanhrvatskog domicila.* Izvor – Source: ZV – Služba za istraživanje i razvoj(IISZV – Integralni Informacijski sistem Zagrebačkog VelesajmaZagreb Fair – Dept. for research and developmentSlika 7. Kretanje sajmovnog udjela izlagača i površine izlaganja na prostoru Zagrebačkog jesenskog velesajmahrvatske industrije celuloze i papiraFig. 7 The development in exhibiting participation on Zagreb autumn fair of croatian pulp and paper industries** Izvor – Source: ZV – Služba za istraživanje i razvoj(IISZV – Integralni Informacijski sistem Zagrebačkog VelesajmaZagreb Fair – Dept. for research and developmentSlika 8. Kretanje sajmovnog udjela izlagača i površine izlaganja na prostoru Zagrebačkog jesenskog velesajmainozemnih proizvođača celuloze i papiraFig. 8 The development in exhibiting participation on Zagreb autumn fair of foreign manufacturers of pulp and paper*71

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74Slika 9. Proizvodnja piljene građe u HrvatskojFig. 9 Production of lumber in CroatiaSlika 10. Proizvodnja drvnih ploča u HrvatskojFig. 10 Wooden board production in CroatiaIz kretanja broja izlagača i izložbenog prostora grupeproizvoda drvenih podova i drvnih obloga, gdje seradi o izrazitijoj diferenciranosti proizvoda – dakle omogućnosti postojanja konkurencije oligopolističkei/ili monopolističke tržišne strukture, prednja tvrdnja omotivima izlaganja i značaju tog izlaganja, još je očitijeda strani izlagači nastoje odgovoriti potražnji na hrvatskomtržištu.Konačno, kako to prikazuju slike 9. i 10. vidi se daako u kretanjima proizvodnje i broja izlagača te izložbenogprostora, ako bi i postojala barem i približnasličnost, ona može biti samo slučajna.III. ZAKLJUČCI - ConclusionsIz naprijed iznijetog nameću se zaključci:1. Slabljenje interesa za izlaganje, a posebice na Zagrebačkomvelesajmu (ali i na mnogim drugim, prijepoznatim sajmovima, posebice u manje gospodarskirazvijenim zemljama) posljedica je ogromnograzvoja informatike, prometa i povećanja i slobodekretanja kapitala, ljudi, roba i usluga.2.3.Nastojanje tih sajmova da posebnim izložbamakompenziraju nestajanje interesa za opće sajmove,ima i imati će samo djelomičan uspjeh.Nastojanja čuvenih sajamskih gradova kao npr.Hannover, Leipzig, Köln, Frankfurt/M, Beč, Paris,Milano, te mnogi drugi izvaneuropski sajmovi da ihinfrastrukturno obogate, predstavljaju veliku kušnju72

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74i napor za državni proračun, kakav si male i siromašnijezemlje jedva mogu priuštiti.4. Iz tog razloga valjalo bi se glede dalje budućnostiZV i sajmovanja u Hrvatskoj općenito, okrenutirealističkom rješenju. Sve je manje vjerojatnosti daje i da će odlučivanje kakav i koliko sajmova i sajmovanjaorganizirati u Hrvatskoj biti političkoprestižne,a sve vjerojatnije poslovno-poduzetničke.S takvog stajališta nalaže da se sajmovanje isajmovi u Hrvatskoj podvrgnu ozbiljnoj studiji oobjektivnom realističnom razvoju.5. Ne treba izgubiti iz vida da je, govoreći sa stajalištašumarstva i prerade drva, grupacijama koje zauzimajugotovo 1 /15 bruto domaćeg proizvoda, a da tiproizvodi mogu bez posebnih napora, samo uz korekcijegospodarske politike, sudjelovati s oko 1 /8ukupnog izvoza zemlje (ne dođe li do skokova udrugim oblastima, kao npr. turizmu i sl.).LITERATURA – ReferencesAgreste – Service central des enquêtes et études statistiques,2000: La forêt et les industries du bois2000., Paris.B r ež n j a k , M.: Pilanska tehnologija drva, I/II,1997/2000, Šumarski fakultet u Zagrebu.Bruči, V., V. Jambreković, 1996: Ploče iverice ivlaknatice, Sveučilište u Zagrebu.Common, M., 1988: An Environmental and ResourceEconomics: An Introduction, Longman, London& New York.FAO, 1994: The State of Food and Agriculture 1994,Special Chapter; In: Part III.: Forest Developmentand Policy Dilemmas, Rome.Gl av a č, V., 2001: Uvod u globalnu ekologiju, II. ispravljenoi dopunjjeno izdanje, Hrv. sveuč. nakladai Min. zaštite okoliša i prostornog uređenja,Pučko otvoreno Sveučilište, Zagreb.Hartwick, J., N. Dolewiler, 1986: The Economicsof Natural Resource Use, Harper & Row,Publishers, New York.Martinović, J., 2003: Gospodarenje šumskim m tlimau Hrvatskoj, Šum. Institut, Jastrebarsko & Hrvatskešume, Zagreb.M eš i ć , N., 1998., Furniri, furnirske i stolarske ploče,Grafika “Šaran” Sarajevo.Nations Unies, Commission économique pour l’Europe,Genève, & FAO, Rome, 1987: Tendances etperspectives du bois en Europe jusqu’en l’an2000 et au-delà, Volumes I et II.Ni eß l e i n , E., 1985: Forstpolitik – Ein Grundriß sektoralerPolitik, Pareys Studientexte No 47, PaulParey Verlag, Berlin & Hamburg.Pranjić, A., N. Lukić, 1997: Izmjera šuma, UdžbenikSveučilišta u Zagrebu.Sp r i ng er, O.P. (red.), 2001: Ekološki leksikon, Min.zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb.Sabadi, R., 1982: Ekonomika – Osnovi gospodarskeanalize u šumarstvu i drvnoj industriji, Sveučilišteu Zagrebu, Liber.Sabadi, R., 1988: Osnove trgovačke tehnike, trgovačkepolitike i marketinga u šumarstvu i drvnojindustriji, Sveučilište u Zagrebu, nakl. Liber.Sabadi, R., 1997: Vrednovanje šuma u njihovoj ukup-nosti, Hrvatske šume, Zagreb.Sa b a d i , R., D. Vul e t i ć, J. Gra č a n , (ed.), 2002:Mediterranean forests and people: the total value,(Croatia) Padua University Press Contagra,Solsona & Padua.Sabadi, R., 2003: Očekivanja u razvoju šumarstva iprerade drva u 21. stoljeću na temelju primjeraŠvicarske, Rukopis za “Radovi” Šum. InstitutaJastrebarsko.Vukelić, J., Đ. Rauš, 1998: Šumarska fitocenologijai šumske zajednice u Hrvatskoj, Sveučilište uZagrebu, Šumarski fakultet.Vuletić, D., 2002: Metode vrednovanja cjelovitogučinka turističkih i rekreacijskih usluga šuma zaotok Korčulu kao pilot objekt, Doktorska disertacija,Šumarski fakultet Sveuč. u Zagrebu.Zagrebački velesajam, 1999: Od Zbora do Velesajma,90 godina Zagrebačkog velesajma, ZV, Zagreb.SUMMARY: Forestry and wood manufacturing is in Croatia very importanteconomic sector. The value of non-monetary services supplied by forestin Croatia, estimated very cautiously, is abou twenty times the annual addedvalue obtained by harvesting annual allowable cut, manufacturing wood productsthereof, and secondary products. Croatia belongs, between European73

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74countries, in less inhabited, neverthelss its wood consumption is relativellyhigh, but significant quantities have traditionally to find market abroad, Exhibition-fair,old for centuries in Croatia, and in its modern shape exsisting alreadyfor more than 90 years, has been established as important promotiveactivity of Croatian products and services, as everywhere, is passing throughstructural crisis, caused by tremendous development of communications andeasy and free quick movement of capital, goods, people and seervices.Performed analysis in this paper shows tha exhibiting as one of marketingpromotive methods should be ssubmitted to careful analysis, and adapted tothe newly created situation.Key words: Exhibitions-Fairs – Marketing of forest and forest industriesproducts p and services – Non-Monetary services from forests – Produc-tion of marketable goods74

ZAŠTITA PRIRODEGUGUTKA šStreptopelia decaocto Frivaldszky)Naraste u dužinu do 31–33 cm, s rasponom krila preko50 cm i do oko 200 g težine, pa je po veličini manja ivitkija od golubova. Boja perja je sivkastosmeđa, s crnimperima na vrhovima krila i crnom uskom poluogrlicomna stražnjem dijelu vrata. Odrasle mlade pticenemaju uočljivu crnu poluogrlicu. Rep odozdo završavabijelom prugom, koja je širine gotovo pola dužine repa,a drugi dio repa je crne boje. Kljun u mladih ptica jeSlika 1. Mlada ptica nakon napuštanja gnijezdasivkasti, a u odraslih je crnkaste boje. Noge su crvenkasteboje, a pisanica im nije obrasla perjem. Let im je bržiod leta golubova s tihim zviždavim zvukom. Pjev je dug“gu-guuu-gu”, što je u narodu prevedeno kao “dugospiš” (dugo spavaš). Gnijezda gradi na drveću. Gnijezdidva do tri (četiri) puta tijekom godine, od ožujka do rujna.Gnijezdo je građeno od rijetkog, tankog i slabo povezanogsuhog šiblja i korjenčića. Nese 2 bijela jaja veličineoko 30 mm. Na jajima sjedemužjak i ženka oko dva tjedna.Mlade ptiće u gnijezdu hrane obaroditelja oko tri tjedna. Nakon štomladi izlete iz gnijezda, započinjus novim gniježđenjem. Hrane seraznim sjemenjem i plodovima, pase zimi ponekad okupljaju u manjajata na mjestima s hranom.U Hrvatskoj je brojna kao redovitagnjezdarica i stanarica. U prošlomstoljeću naseljavala je područjejugoistočne Europe, pa je u našekrajeve samo ponekad zalutala. Naseljavanjeu Hrvatskoj počinje sredinom30-tih (1936. Vukovar,1936–38. Varaždin i Zagreb, 1940.Dubrovnik, 1941. Šibenik, Jastrebarsko,1945. Donji Miholjac i Bjelovar,1947. Koprivnica, 1948. Rijekai Split, 1949. Zadar, Brač, Krk,itd.). Svoj areal proširila je po čitavojEuropi, osim krajnjeg sjevera ivisokih planinskih predjela. Vezanaje uz parkove, vrtove, otvorene predjeles pojedinačnim ili manjimgrupama drveća uz ili unutar naselja,odnosno uz čovjeka. U Hrvatskojboravi tijekom cijele godine.Gugutka je zaštićena vrsta uRepublici Hrvatskoj.Tekst i fotografija:mr. Krunoslav Arač, dipl. ing. šum.Slika 2. Odrasla ptica75

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJAVOX CLAMANTIS IN DESERTO1U Šumarskom listu br. 11–12 (2006) u rubrici IZA­ZOVI I SUPROTSTAVLJANJA naš uvaženi profesordr. Joso Vukelić elokventno i argumentirano je izniosvoja stajališta o sve uzavrelijim pokušajima da seosnuju novi dislocirani studiji šumarstva u Hrvatskoj.Sa 108-godišnjom tradicijom šumarskog znanstvenograda i nastave evo nas na dobru putu da učinimo nepopravljivuglupost i osnujemo još po koje visoko šumarskoučilište. Stoga je prilog gospodina prof. Vukelićamožda posljednja opomena i glas vapijućeg u našoj hrvatskojgluposti. Domovina i struka mu se mora zahvaliti,a budućnost vrednovati njegov pokušaj da se osvijestimou realnosti.Rudolf Sabadi, dipl. ing. šum., dipl. oec.Glas vapijućeg u pustinji, Usklik sv. Ivana ŽidovimaAKTUALNOVJETRUŠA – PTICA 2007. GODINENa podužoj izbornoj listi “ptice godine”, koju već 37godina za redom (1971–2006) sastavlja Njemačko društvoza zaštitu prirode (Naturschutzbund Deutschland,NABU) u suradnji s Društvom za zaštitu ptica (Landesbundfür Vogelschutz, LBV), danje i noćne ptice grabljivicebile su zastupljene pet puta: sivi sokol (Falco peregrinus)1971, sivi ćuk (Athene noctua) 1972, kukuvija(Tyto alba) l977, crvena lunja (Milvus milvus) 2000. iušara (Bubo bubo) 2005. godine. Njima se nakon prošlogodišnjeptice godine – brgljeza (Sitta europaea) pridružujevjetruša, nama šumarima i lovcima poznatijakao vjetruša klikavka (Falco tinnunculus), ptica 2007.godine. Dok smo brgljeza kao “glas naših šuma” doživjelipoput vapaja da konačno u našim šumama prestane-Slika 1. Pri traženju hrane vjetruša si pomaže učestalim treperenjemu zraku, po kojoj osobitosti ju je najlakše prepoznatiprirodi(Foto: Željko Stipeć)Slika 2. Plavo-siva glava i rep, tamna ispjegana kestenjasta leđa icrna pruga na repu glavna su obilježja mužjaka vjetruše(Foto: Željko Stipeć)76

mo s uklanjanjem sušaca i šupljih stabala (jer samo unjihovim dupljama može viti svoja gnijezda i podizatimladunčad), ovogodišnji izbor vjetruše ima zacijeloneku drugu poruku koja proizlazi iz njene ekologije.Prisjetimo se samo osebujna leta ove sokolovke i njenapodužeg zadržavanja u zraku na jednom mjestu kad pretražujućilovno područje “čisti” otvorene proplanke išumske čistine od miševa i voluharica, koje su jojosnovna hrana. Iako je kao lovna ptica daleko manjeuporabiva od primjerice velikog sokola (Falco rusticolus)ili sivog sokola (Falco peregrinus) “vjetruša se lakopripitomi, umiljata je, te se preporučuje sokolarimapočetnicima” (Žižanović 2004).U Collinsovom džepnom vodiču Ptice Hrvatske iEurope (Zagreb 1999) vjetruša je predstavljena kaoširoko rasprostranjena i česta gnjezdarica selica. Diopopulacije su stanarice, a pojavljuju se i preletnice kojese gnijezde i zimuju izvan Hrvatske, ali je prelijeću tijekomselidbe te zimovalice koje se gnijezde izvan Hrvatske,ali u njoj zimuju. I dok je ne mali broj vrsta izobitelji sokolova (Falconidae) već poduže vrijemekritično ugrožen i nalazi se na “crvenom popisu” pticaHrvatske, za vjetrušu se obično kaže da je, uz škanjcamišara (Buteo buteo), naša i europska najčešća gnjezdarica.To vrijedi i za Gorski kotar, gdje je ta ptica krajempedesetih godina prošlog stoljeća “bila dosta rijetkagnjezdarica”, a nisu zabilježeni ni značajniji preletijedinki koje su gnijezdile ili zimovale izvan tih krajeva(Rucner 1949). Kad već spominjem ovaj gorski kraj,onda ih danas njihovo karakteristično lebdenje odaje uLičkom polju, Polanama, Lepenicama, a gnijezda imotkrivaju na Krčkom mostu i, do obnove, na tornjuriječke katedrale Sv. Vida. Nema opasnosti da je poistovjetimosa srodnikom joj bjelonoktom vjetrušom(Falco neumanni), jer ne samo da je ona od nje neštomanja, da ima kraći rep (ženka) i da krače treperi, negoiz prostog razloga što je ova potonja izumrla! Posljednjagnjezdilišta bjelonokte vjetruše zabilježena su šezdesetihgodina prošlog stoljeća u Istri, u dolini rijekeMirne (Motovunska šuma), okolišu Pule i Premanture(Radović i sur. 2003). Kako joj i samo ime kazujenokti u bjelonokte vjetruše su svijetli, a u naše vjetrušetamni (G i li a rd 1968).Poput ostalih sokolova vjetrušu karakterizirajukratke i jake noge, šiljata krila i kljun te dug rep, kojimučestalo treperi. Plavo-siva glava i rep, tamna kestenjastaleđa te crna pruga na repu glavna su oznakamužjaka. Čvrsto građeno tijelo u duljinu mjeri 32–35(39) cm, a raspon krila 68 (71) –74 (80) cm. Javlja seglasno i prodorno kličući “kii-kii-kii”, po čemu je očitodobila narodno ime vjetruša klikavka. Samo gniježđenjeobično traje od sredine travnja do početka lipnja.Ne pravi svoje gnijezdo već koristi napuštena gnijezdavrana ili koje druge grabljivice. Ženka snese 4–7 jajana kojima sjede oba roditelja. Inkubacija traje 29–30dana. U početku hranu za cijelu obitelj donosi samomužjak, da bi kasnije za mlade brinuli i hranili ih obaroditelja. Mlade ptice napuštaju gnijezdo nakon dobrihmjesec dana po izvaljivanju, iako ih roditelji još nekovrijeme hrane. Zajedno ostaju do jeseni.Da ne bi na primjeru vjetruše, ovogodišnje “pticegodine”, koja je brojna i za sada ničim ugrožena, dobilikrivu sliku da se to odnosi i na ostale grabljivice, trebajasno istaći da su grabljivice zapravo najugroženijaskupina ptica. “Rijetke su grabljivice, poput škanjca ilivjetruše, koje danas nisu ugrožene”, riječi su ornitologaDragana Radovića, ravnatelja Zavoda za ornitologijuHAZU. “Na njih vrlo snažno djeluju i manje promjene ustaništu, koje im znatno smanjuju plijen, i pesticidi, kojise preko prehrambenog lanca koncentriraju i dosežu unjima letalne koncentracije. Uz to, je još uvijek međulovcima rašireno mišljenje da su grabljivice štetočinjekoje treba tamaniti na sve načine, te ni danas nisu rijetkostnjihovo odstreljivanje i trovanje te propucavanjenjihovih gnijezda”. Prema Radoviću grabljivice su danasnuždan dio o ž životinjskih zajednica u lovištima i uusku su odnosu sa sa svojim plijenom. “Zbog stalne prisutnostigrabljivica trčke i jarebice se dobro znaju prikrivatiu svom staništu, spretno i hitro polijeću, te su zdravei snažne. Niti su grabljivice štetočinje ili nemilosrdniprogonitelji, niti su jarebice nemoćan i jadan plijen”.Alojzije FrkovićG i l ia r d, E. T. (1968): Ptice. Mladinska knjiga. Zagreb,str. 400.He nz e l, H., R. Fi t te r i J. P a r sl o w (1999): PticeHrvatske i Europe. Hrvatsko ornitološko društvo.Zagreb, str. 384.Radović, D. i sur. (2003): Crvena knjiga ugroženihptica Hrvatske. Ministartsvo zaštite okoliša iprostornog uređenja. Zagreb, str. 179.LITERATURA:R a d o v i ć , D. (2004): Zaštita ptica. U: Lovstvo (ur. Z.Mustapić). Hrvatski lovački savez. Zagreb, str.520–522.Rucner, D. (1950): Ptice Gorskog kotara. Larus3:65-187.Žižanović, M. (2004): Sokolarstvo. U: Lovstvo (ur.Z. Mustapić). Hrvatski lovački savez. Zagreb,str. 447–452.77

HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVOOGRANAK BJELOVARMatošev Trg 143000 BJELOVARPovodom 20. lipnja DANAHRVATSKOG ŠUMARSTVAHRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO – OGRANAK BJELOVARorganizira žiriranu izložbu4. BJELOVARSKI SALON FOTOGRAFIJE “ŠUMAOKOM ŠUMARA”S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM1. Izložba će se održati u Galeriji “Nasta Rojc” Gradskoga muzeja Bjelovar (priznati izložbeni prostoru Republici Hrvatskoj) od 23. lipnja do 15. srpnja 2007.2. Fotografije se primaju do 15. travnja 2007. na adresu HŠD Ogranak BjelovarMatošev trg 1, 43000 Bjelovar.3. Fotografije za izložbu odabrat će Ocjenjivački sud.4. Ocjenjivački sud proglasit će GRAND PRIX SALONA (s mogućnošću samostalne izložbeu sklopu sljedećega Salona), 3 najbolje pojedinačne fotografije i 3 najbolje serije fotografija.5. Ocjenjivački sud će dodijeliti do 3 pohvale za pojedinačnu fotografiju i do 3 pohvale za seriju6. Sve odluke Ocjenjivačkog suda su konačne i neopozive.7. Svaki će autor dobiti katalog izložbe na adresu iz prijavnice.78Pravila Natječaja:a) motiv mora biti u okviru zadane teme “Šuma okom šumara”;b) pravo sudjelovanja imaju svi članovi Hrvatskoga šumarskoga društva te umirovljenicii zaposlenici “Hrvatskih šuma” kao i svi šumari iz cijelog svijeta;c) svaki se autor može javiti na Natječaj s najviše 10 pojedinačnih fotografijaili s najviše 2 serije s 3–5 fotografija; serija se broji kao jedna fotografija;d) fotografije moraju biti neopremljene; duže stranice fotografije ne smiju biti manje od 24 cmniti veće od 30 cm. Zbog anonimnosti pri žiriranju, na poleđini fotografije napisati samo redni brojiz prijavnice i naziv fotografije; ako imate vlastiti digitalni zapis na prenosivom mediju dostavitenam ga kao prilog uz fotografije;e) svoje podatke kao i one o fotografijama napisati na priloženoj prijavnici (od organizatorazatražite i ispunite prijavnicu);f) organizator ima pravo postavljanja izložbe do kraja 2007. i u drugim mjestima RH;g) organizator se obvezuje primljene materijale vratiti autoru do kraja siječnja 2008.;h) svaki autor osobno odgovara za prikazani motiv i bez naknade dozvoljava reprodukcijei objavljivanja u izdanjima HŠD-a kao i u ostalim medijima i publikacijama u svrhupromidžbe Salona, osim ako autor izričito ne zabrani objavljivanje.Prijavnicu i detaljnije informacije o Natječaju i izložbi možete zatražiti na:E-mail: zeljko.gubijanŽhrsume.hr ili osobno na broj: 098-453-324 (4385)Organizacijski odbor

OBLJETNICE150 obljetnica rođenja FranaŽavera Kesterčaneka, velikanahrvatskog šumarstva, unatoč nastojanjima(M. Grubešić, M. Skoko)nije u 2006. god. posebno obilježena.Stoga smatramo da smodužni, u znak zahvalnosti za svešto je učinio za dobrobit naše zelenestruke, obljetnicu zabilježiti nastranicama Šumarskog lista, a posebnozbog toga što se isticao ustručnom i društvenom radu kaoaktivni član Hrvatsko-slavonskogšumarskog društva te kao urednik isuradnik Šumarskog lista, koji jepod njegovim uredništvom sadržajemi aktualnošću dosizao sličnestrane časopise.150 OBLJETNICA ROĐENJAFRANA ŽAVERA KESTERČANEKA (1856 – 2006)Šumarnik Dragutin Laksar o šumarsko-literarnom raduprofesora F. Ž. KesterčanekaFran Kesterčanek bio je profesor šumarstva naGospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima(1878–1883, 1893–1899) i Šumarskoj akademiji u Zagrebu(1900–1915). U Hrvatsko-slavonskom šumarskomdruštvu djelovao je kao tajnik, odbornik i urednikŠumarskog lista. U Hrvatskom društvu za gajenjelova i ribarstva bio je tajnik i prvi urednik Lovačko-ribarskogviestnika. Radeći u šumarskoj upravnoj službiu svojstvu županijskog nadšumara (1883–1893) pokrenuoje pitanje šumarske nastave i reorganizaciješumarske uprave. Objavio je oko 150 znanstvenih istručnih radova i članaka iz šumarstva i lovstva.O stručnom radu Frana Kesterčanekapisali smo detaljnije u Šumarskomlistu br. 7–8/1997., a uovom članku osvrnut ćemo se nanekoliko značajnih događaja vezanihuz Kesterčanekov literarni rad.Na svjetskoj izložbi u Parizu1900. g., na kojoj mu je povjerenouređenje hrvatskoga šumarskogaodjela, dodijeljena mu je Zlatnakolajna za zasluge oko unapređenjahrvatske šumarske i lovačke literature.Hrvatsko-slavonsko šumarskodruštvo na redovitoj glavnoj skupštiniodržanoj u Zagrebu 18. rujna1906. g. “za njegov 25-godišnji neumornidruštveni rad i rad na polju hrvatske šumarskeknjige” darovalo mu je srebrnu spomen tintarnicu sazlatnim perom1, te ga izabralo začasnim članom i prvimpodpredsjednikom.Slika 2. Zlatno pero(Foto: Branko Meštrić)Spomendar je Kesterčaneku uručio šumarnik DragutinLaskar. Zahvaljujući na prigodnom daru Kesterčanekje, između ostalog, rekao: ”Sve što sam doSlika 1. Srebrna spomen tintarnica(Foto: Ivan Vukić)Spomendar je oporučno naslijedio Kesterčanekov sin Frano.Srebrna tintarnica danas se nalazi kod obitelji Kesterčanekoveunuke gđe Jasne Lasić u Dubrovniku, a zlatno pero kodKesterčanekovog praunuka g. Frana Lasića u Zagrebu.79

sada radio i uradio nisam učinio za to da stečempriznanja, već jedino iz osvjedočenja ter ljubavi sprammile nam hrvatske domovine, kao i lijepe nam zelenestruke, kojoj sam posvetio sav svoj život” (Šum. list1906., str. 430–432).Slika 3. Zlatno pero u rukama Kesterčanekovog praunuka, glumcaFrana Lasića. Lijevo M. Skoko.(Foto: Branko Meštrić)Istovremeno šumarnik D. Laksar2 objavio je u zagrebačkomdnevniku “Hrvatska”, Glavnom glasilu Hrvatskestranke prava (br. 104, Zagreb, 6. 10. 1906)malo poznati članak pod naslovom “Dvadesetpet godišnjicašumarsko-literarnog rada profesora F. X.Kesterčaneka”, koji zbog vrijednog i zanimljivog sadržajadonosimo u cijelosti.Naš svečar rodio se 14. rujna 1856. u Zagrebu, gdjemu je otac Dragutin bio kr. financijalni nadsavjetnik, amati rodjena Šram. – Svršiv srednje škole podje godine1874. na c. i kr, šumarsku ak.ademiju u Mariabrun, dovršipak g. 1877. svoje nauke na visokoj školi za kulturutla u Beču. – Već u to doba izašle su njegove prve radnjeu “Primorcu”, “Napredku” i “Hrvatskoj lipi”. – Nakonsvršene jedno-godišnje vojne službe bude u proljeću1878. imenovan kr. državnim šumarskim vježbenikon, temu budu povjereni šumsko-procjenbeni i katastralni posloviu području županije bjelovarsko-križevačke.2Dragutin Laksar rodom je iz Križevaca. Šumarstvo je apsolviraona Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima 1872. g. Radioje kao šumar kod Križevačke i kao nadšumar kod Slunjskeimovne općine. Bio je upravitelj Gospodarstvenih ureda Đurđevačkei Križevačke imovne općine u Bjelovaru u razdoblju od1888–1905. g. Surađivao je u Šum. listu i aktivno sudjelovao uradu Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva od 1877. g. God.1921. sudjelovao je u radu upravnog odbora društva.Nu već na jesen iste godine bude kao zemaljski štipendištapozvan za učitelja na kr. gospopodarsko i šumarskoučilište u Križevcima i to u svojstvu asistenta, anakon odličnim uspjehom položenog višeg državnogispita za samostalno vodjenje šumskog gospodarstvagodine 1880. bje imenovan pravim učiteljem.Prvi rad mu je bio, da osnuje i uredi skroz manjkavezavodske šumarske zbirke, što mu je i lijepo uspjelo.U to vrijeme poduzeo je potporom zemaljske vlade, ai o svom trošku i razna stručna naučna putovanja, upoznavse tako s uredjenjem viših šumarskih zavoda unašoj monarhiji kao i Njemačkoj – a napose s odličnicišumarske znanosti, a razvidiv uzorna šumska gospodarstvau Češkoj i Austriji. – O tim putovanjima izdao je idjelce “Eine forstliche Studienreise nach Böhmen”.Godine 1881. izašla je nakladom zemaljske vlade zaslušatelje šumarstva “Dendrometrija”, zatim “Kratkapovjest šuma i šumskog gospodarstva u Hrvatskoj”,koje je djelce o svojem trošku izdao.Kratko vrijerne iza toga izašla je opet nakladomzemaljske vlade druga njegova učevna knjiga za slušatelješumarstva i to: “Osnovi nauke računanja vrijednostišuma”.Osjećajući potrebu daljnje praktične šumarske naobrazbeostavi godine 1883. taj zavod, te primi mjestonadšumara kod zagrebačke županije da – kako se u odnosnomdekretu naročito spominje – uredi ta – da skrozzapuštena služba u području iste županije.Već godine 1879. bude izabran u upravni odbor šumarskogdruštva, a već slijedeće godine bude urednikom“Šumarskog lista” i tajnikom društva, pak je tajdruštveni organ skorim pretvorio u mjesečnik postavivtime stalan temelj hrvatsko-šumarskoj literaturi.Uslijed sve više razgranjenog posla društvene upravepredade godine 1886. uredništvo lista u ruke blagopokojnogkr. zemaljskog šumarskog nadzornika Mije Vrbanića,pridržav sve do godine 1892. tajničtvo i blagajničtvodruštva. – Počam od godine 1880. bio je i suradnikraznih stranih šumarsko stručnih časopisa kao“Centralblatt für das gesamte Forstwesen”, “AlgemeineForst und Jagdzeitung”. – ”OesterreichischeForst und Jagd-Zeitung” i t. d. U domaćem našem novinstvupisao je uz to revno i o akutnim dnevnim šumarskimpitanjima, da se tako i javnost za iste zainteresuje.– Za to djelovanje na književnom stručnom polju počastiga 1883. godine “Srpsko poljoprivredno društvo u Beogradu”izabrav ga svojim počasnim članom, a isto takozagrebačka trgovačko obrtna komora, imenovav ga godine1880. “u znak priznanja zasluga stečenih na narodnogospodarskom polju”, svojim dopisujućim članom.Godine 1885. izdade posebno djelce “K pitanju šumarskeobuke u Hrvatskoj”, u korist ustrojstva šumarskogafakulteta u savezu sa sveučilištem u Zagrebu, kojenastojanje godine 1898. bilo je bar načelno i oživotvore-80

no osnutkom sadanje naše t. zv. šumarske akademije prislonjeneuz filozofski fakultet, nije njegova krivnja, da jeto nedonošće krivim putem pošlo, već je to djelo žalibožedrugih faktora, koji ovako važna lih stručna pitanja, posvojem – recimo blago – diletantskom nazoru rješavaju!Godine 1887. izdade prvo izdanje “Zbirke zakonašum. i zakona o lovu”, koje je godine 1898 izašlo u drugomznatno popunjenom izdanju.Godine 1888 izdade djelce “Bescbreibung des Pfisterschenpatentieren Imprägnirungs Verfahrens”.Godine 1889 ponukom blagopokojnog liječnika DraJosipa Fona i drugih prijatelja lova i ribarstva, osnovaoje i u život priveo godine 1890 “I. opće hrvatsko društvoza gojenje lova i ribarstva”, kojemu je pokroviteljemNjegova Visost nadvojvoda Franjo Ferdinand.Istomu je društvu od prvog početka utemeljitelj i tajnik,a malo kasnije postade i urednikom ilustrovanogmjesečnika “Lovačko ribarski viestnik”, kodi sada već15 godina uredjuje.Prigodom godine 1891 obdržavane “jubilarne šumarskogospodarske izložbe” bilo mu je povjereno uredjenješum. lovačkog odjelenja koju je zadaću kako jepoznato baš sjajno riješio. Tom je prilikom podjedno šumarskomdruštvu od čistog dobitka nenadano privredioglavnicu od 15.000 kr. koja sačinjava temelj današnjedruštvene imovine.U jeseni godine 1892 bude uslijed osobnih opreka satadanjim šefom šumarstva, iznenada navodno služberadi premješten k županijskoj oblasti u Varaždin.Usljed toga morade onda napustiti svoj daljnji rad ušumarskom društvu, nu već u jesen 1893 godine istupi izšumarsko tehničke službe kod političke uprave, primivnakon smrti profesora Kiseljaka ispražnjeno mjesto nakriževačkom zavodu.Godine 1894 na poziv poznatog bečkog nakladnikaH. Gitsbhmanna sudjelovao je kao suradnik djela “DieLand und Forst-Wirtschaft Oestereich-Ungarn, in Bosnienund in der Hercegovina im Jahre 1893”. Godine1885 izdade djelce “Službeni naputak za nadzirače lovau Hrvatskoj i Slavoniji”, a godine 1896 izdade zemaljskavlada u svojoj nakladi omašno djelo “Lovstvo” kao pomoćnuknjigu za slušatelje i ostale prijatelje lovstva.Njegovoj inicijativi i nastojanju valja pripisati takodjerlijepi uspjeh lovačkih izložba počam od godine 1899 idalje u Zagrebu, a i na izložbi godine 1896 u Budimpešti.Da je kao profesor poduzimao i opet više naučnihputovanja u Austrijske krajeve, kao i u Madjarsku, naposeda prouči uredjenje šumarske akademije u Ščavnici,a onda u Bosnu i Dalmaciju dovoljno je da naglasimsamo, jer je dobro poznat svakomu šumaru neumorni iradini duh našeg štovanog svečara.Dokinućem šumarskog učilišta u Križevcih god.1899 ter istodobnim otvorenjem šumarske akademije uZagrebu, bude na vlastitu molbu dodieljen na službovanješumarskom odsjeku zemaljske vlade. Ovdje ga zapadesuradništvo oko priredjivanja hrvatskog šumarskogodjela na svjetskoj izložbi u Parizu.Kada je pako onda godine 1900 na baš naročito injegovim nastojanjem novo ustrojenoj šumarskoj akademijinastala potreba namještenja i daljnjih šum.stručnih profesorskih sila, nije se usprkos raznih protivštinamoglo mimoići ni njegova ličnost, i tako bje ljeti1900 i opet pozvan za učitelja predmetah šum. proizvednestruke, gdje ga je uz drugove čekala i častna mu i teškazadaća, da isti zavod postepeno podigne na onajznanstveni stupanj kako to velika važnost baš šumarstvapo našu domovinu doista i zahtjeva.Da je za svoj mučni i naporni rad dobio razna priznanjaspominjem tek nuzgredno, jer je, košto je to žalibožekod nas obično, i mnogu neugodnu borbu i omalovaženjepretrpjeti morao, a da i danas jošte nije našašumarska akademija onako uredjena, kako bi moralabiti (da nas nemogu Šćavnica i Beč zapostavljati gdje jeveć drugu godinu 4 - godišnje naukovanje uvedeno, akod nas se na to ni sada ne misli). To sigurno i on najboljeosjeća.Nu sve razne dosadanje zaprijeke oko razvitka našestruke znao je naš svečar svojom agilnošću i ustrajnošćusvladati, pak diveći se tomu radu, a da i mladjepobudim na tako uspješan rad, dadoh oduška mojemsrcu, a i svih prisutnih na ovogodišnjoj šumarskoj skupštini,da tako i njekim vanjskim znakom dademo počastmužu, koji je uz najteže prilike, gdje se je naša struka tekpočela razvijati, a neukih i zlobnih na pretek, koji raznezaprieke stavljahu, a on ostao uviek isti, pak da i nadaljemladenačkim žarom za svoju lijepu struku radi, te danam kao požrtvovni radnik, a kao zlato čist i pošten karakteruzorom služi. U to ime da nam ga Svevišnji uzdržijoš dugi niz godina, pak da mu i 50 god. šumarsko literarnograda čestitati mogu.”Dragutin LaksarNažalost, dobre želje Kesterčanekovog suvremenikaD. Laksara nisu se ostvarile. Već 1908. g. Kesterčanekse zbog slabijeg zdravlja i preopterećenosti zahvaliona uredništvu Šum. lista. Osim toga, 1911. g.doživio je osobnu i obiteljsku tragediju, jer mu jeumrla supruga Marija rođ. pl. Maravić. Posljednjih godinaživota sve je više pobolijevao i nakon bezuspješnogliječenja u Topuskom i Rogaškoj Slatini umro je uZagrebu 21. 8. 1915. g. Pokopan je na zagrebačkomgroblju Mirogoj, gdje počiva u miru sa suprugom Marijom(1862–1911) i kćerkom Sidonijom (1886–1977).Ime profesora Frana Žavera Kesterčaneka ostat ćetrajno zabilježeno, jer je svojim ukupnim djelovanjemutjecao na razvoj znanosti, struke i stručne literature napodručju šumarstva i lovstva u Hrvatskoj.Mladen Skoko, dipl. ing. šum.81

HRVATSKO DRUŠTVO ZA GAJENJE LOVA I RIBARSTVAproslavilo je 125. obljetnicu organiziranog lovstva u HrvatskojDana 30. siječnja svečanom sjednicom Upravnogodbora obilježen je u Hrvatskom društvu za gajenjelova i ribarstva vrijedan jubilej – 125. obljetnica organiziranoglovstva u Hrvatskoj. Svečana sjednica održanaje u prostorijama Društva u nazočnosti pedesetakčlanova i uzvanika.Pozdravni govor održao je predsjednik Društvagosp. Ognjen K r aj a či ć , pozdravio goste i članove iukratko evocirao uspomene na povijesne dane i važnijedogađaje tijekom dugog postojanja Društva.Od uzvanika posebno je pozdravio gđu TatjanuHoljevac, predsjednicu Gradske skupštine, generaleAntuna Tu s a i Petra S ti p e t i ća , te predstavnike Kinološkogi Ribolovnog saveza.Nakon službenog dijela sudionici proslave pozvanisu na zajedničku zakusku u restoran “Katedralis”, gdjeje nastavljeno druženje uz ugodne razgovore .Donosimo kratki pregled najvažnijih događaja izbogate povijesti Društva: (koji je za ovu prigodu tiskanu maloj knjižici)Poneseni slobodarskim duhom novog vremenauzrokovanog ukidanjem feudalnog uređenja i kmetstva,hrvatski lovci su se pobrinuli da stvore nove forme pomoćukojih će uspješno zaštititi divljač i unaprijeditistanje lovstva. Treći u Europi i prvi u njenom jugoistočnomdijelu, osnovali su lovačku organizaciju podimenom “Društvo za obranu lova u Kraljevini Hrvat­skoji Slavoniji“. Pravila tog Društva odobrilaje Kraljevskazemaljska vlada.Bilo je to 22. prosinca 1881. godine, a 28. siječnja1882. godine održana je prva godišnja skupština.Za prvog predsjednika izabran je grof Đuro Jelači ć ml., a za tajnika dr. Josip F o n . Članovi Društvabili su redoviti, utemeljitelji i počasni. Godine 1881.Društvo donosi nova pravila i mijenja naziv u “Prvoopće hrvatsko društvo za gojenje lova i ribarstva”.Godine 1892. Društvo počinje s izdavanjem glasilapod imenom “Viestnik prvoga općega družtva za gojenjelova i ribarstva”, a uređuje ga Kraljevski državninadšumar, tajnik Društva Fran Žaver Kesterčanek.Godine 1919. na prijedlog dr. Milovana ZoričićaDruštvo, nakon više promjena, dobiva svoje konačnoime “Hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva“ s zadatkom:da održava lovačke sastanke na raznim mjestimaHrvatske, da koordinira rad Društva u domovini iinozemstvu, da sakuplja znanstvena djela, da izdajestručni časopis, da priprema lovačke izložbe, da sezalaže za provođenje lovačkih propisa, da podupireunapređenje lovstva i uzgajanja divljači, da se bori protivzvjerokradica i krivolova, te brine o sigurnosti lovočuvarskogosoblja i njihovih obitelji.Društvo je, baveći se svim pitanjima lovstva, pokrenuloaktivnost oko uporabe čistokrvnih pasa, te je topraktički početak hrvatske kinologije. U početku radaaktivan je ribolovni dio Društva koji se postepeno izdvajaoiz zajedničkog korijena. Posebno je aktivna streljačkasekcija “Streljački klub”, koja 1913. godineorganizira prvo nagradno natjecanje u trapu.Plodni rad Društva osobito se pokazao u sudjelovanjui organiziranju lovačkih izložbi: 1896 u Budimpešti,1899, 1900, 1902, 1925, 1928. g. u Zagrebu, te1937. g. u Berlinu.82

Društvo je radilo na općem prosvjećivanju i na organizacijitečajeva za stažiste. Tako je u vremenu od1951. do 1981. godine kroz tečajeve prošlo 3483 polaznika.Više tečajeva organizirano je i poslije Domovinskograta.Godine 1925. na inicijativu Društva održana jeglavna skupština, na kojoj su se okupili predstavnicisvih lovačkih društava, te izabrana uprava “Saveza lovačkihdruštava Hrvatske i Slavonije”. Prvi predsjednikbio je dr. Milovan Z o r i či ć , a tajnik je bio naš istaknutišumar i pisac lovačke literature inž. Ivo Č e o -v i ć , obojica članovi Društva.Nakon toga “Hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva”prestaje biti službeni predstavnik hrvatskihlovaca, ali je i dalje aktivno na svim područjima vezanimza unapređenje lovstva.Krajem 80-ih broj članova iznosio je oko 1600, asada taj broj iznosi oko 600 članova. Članovi se sastajuu prostorijama Društva u Gajevoj ulici broj 6, gdje imje na raspolaganju bogata lovačka literatura i sredstvainformiranja. Mnogi šumari godinama su davali velikdoprinos radu Društva, a i danas su mnogi inženjeri itehničari šumarstva članovi Društva. U Upravnom odborusu trojica šumara, a dopredsjednik društva jeSlavko Ho r v a t in o vi ć dipl. ing. šumarstva.Svečanom obilježavanju 125. obljetnice nisu nazočilipredstavnici “Hrvatskog lovačkog saveza” zbognesuglasica koje proizlaze iz zahtjeva HLS-a da seDruštvo za gajenje lova i ribarstva učlani u HLS prekoŽupanijskog lovačkog saveza, a ne izravno. Društvoopravdano smatra, da glede povijesne uloge, osnivačkezasluge, te dosadašnje prakse, zaslužuje izravnoučlanjenje, jer djelovanje Društva nije vezano samo zajednu županiju. Povijesna uloga, program rada, ciljeviu promicanju lovstva, kao i činjenica da Društvo nemasvoje lovište, izdvajaju ga i čine različitim od uobičajenihlovačkih udruga.Ovakvi odnosi ne mogu biti na dobrobit hrvatskoglovstva i bacaju sjenu na ovaj vrijedni jubilej, kojim bise svi zajedno trebali ponositi.Frane GrospićMEĐUNARODNA SURADNJANASTAVNA I ZNANSTVENA SURADNJA ZAGREBAČKOGI SARAJEVSKOG ŠUMARSKOG FAKULTETAS obzirom na fitogeografske veze hrvatskih i bosansko-hercegovačkihšuma nameće se potreba suradnješumara dviju susjednih zemalja u stručnom, znanstvenomi obrazovnom sustavu. U posljednjem desetljećubilo je dosta zajedničkih susreta naših šumara. Istotako nastavnici Šumarskog fakulteta iz Zagreba sudionicisu u izvođenju nastave na Šumarskom fakultetu uSarajevu, u povjerenstvima za magistarske i doktorskeradove, te u drugim povjerenstvima koji se tiču znanstveno-nastavnedjelatnosti. U posljednje vrijeme planirajuse zajednički oblici suradnje. Oba su fakulteta2003. godine sklopila sporazum o zajedničkoj suradnji.Na osnovi toga sporazuma, suvremenih potreba unas i stremljenja u modrenom svijetu, predstojnik Zavodaza zaštitu šuma i lovno gospodarenje Šumarskogfakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Milan G l a v a š izra-83

dio je program za posjet kolega iz Sarajeva. Na pozivdekana Šumarskog fakulteta u Zagrebu, gospodinaprof. dr. sc. Joze Franjića, u Zagrebu su u vremenuod 20–23. studenog 2006. godine boravili doc. dr. sc.Mirza D a u t b a ši ć , predstojnik Katedre za zaštitušuma i urbanog zelenila i iz istoga Zavoda dr. sc. TarikTreštić, prodekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu.U trodnevnom zajedničkom susretu u Zagrebuaktivnosti su bile usmjerene na nastavne, gospodarske,znanstvene i publicističke potrebe o čemu izvješćujemou daljnjem tekstu.Prvog dana boravka, 21. 11. 2006. godine, nakonkraćeg sastanka u prostorijama Zavoda za zaštitu šumai lovno gospodarenje, doc. dr. sc. Mirza Dautbašić održaoje predavanje za studente, nastavnike Fakulteta,istraživače Šumarskog instituta u Jastrebarskom i zainteresiranezaposlenike “Hrvatskih šuma”. Tema predavanjabila je: “Lisni mineri i njihova potencijalna prijetnjabiljnim zajednicama”. Doc. dr. sc. Mirza Dautbašićje, u predavanju koje je trajalo dva sata, upoznaoprisutne s osnovnim pojmovima i simptomima prisutnostiovih štetnika, rezultatima dosadašnjih istraživanja,najznačajnijim predstavnicima ove skupine kukacai mjerama kontrole i suzbijanja. Predavanje je bilosadržajno, razumljivo i kvalitetno, i sudeći premaaplauzu slušatelja vrlo uspješno. Nakon predavanjauslijedio je obilazak prostorija Zavoda i kratko druženjei razmjena informacija sa zaposlenicima ovog dijelaFakulteta. Zatim su isti posjetili i preostale prostorenovog kompleksa Šumarskog fakulteta u Zagrebu iuvjerili se u visoke smještajne kvalitete novog prostora,koji će nesumnjivo biti najmoderniji prostor ove namjeneu Europi. Ručak i nastavak razgovora o budućojsuradnji oba fakulteta i njihovih organizacijskih dijelovauslijedili su u Dotršćini u neposrednoj blizini zagrebačkogparka Maksimir. Radnom sastanku bili su nazočnidekan Fakulteta prof. dr. sc. Jozo Franjić, prodekanza nastavu doc. dr. sc. Milan O r š a n i ć , predstojnikZavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje prof.dr. sc. Milan Glavaš i članovi Zavoda za zaštitu šuma ilovno gospodarenje doc. dr. sc. Josip Ma rg a l e ti ć idoc. dr. sc. Danko Diminić. U razgovoru smo se dotaklivažnih tema funkcioniranja dva fakulteta u novimokolnostima karakterističnim po reformskim procesimau visokom obrazovanju. Dekan fakulteta sa svojimsuradnicima ponudio je punu podršku u savladavanjuaktualnih problema u odvijanju nastavnog procesa i istraživanjana Šumarskom fakultetu u Sarajevu.Naglašena je potreba daljnjeg unapređenja našihodnosa, regionalnog povezivanja, kroz istraživačkeprograme i zajednički nastup u publiciranju postignutihrezultata. Sugerirano je također da se obnove stručneposjete studenata i nastavnika sarajevskog fakultetanizinskim šumama Hrvatske.84Drugog dana boravka upriličena je posjeta Šumarskominstitutu u Jastrebarskom – Odjelu za zaštitu šumai lovstva. Boravak na ovoj instituciji posvećen jefunkcioniranju monitoringa štetnih agenasa u šumarstvui iskustvima osoblja Instituta u obavljanju poslovadijagnozno-prognozne službe. Nakon srdačne dobrodošlices poslovima Instituta i organizacijskom strukturomove ustanove upoznao nas je dr. sc. Milan Perek, voditelj Odjela za Zaštitu šuma i lovstvo. Institutnu Jastrebarskom je nedavno proslavio 30 godina postojanja.Ovaj podatak jasno govori o ustanovi i iskustvuzaposlenika na obavljanju stručnih poslova u oblastišumarstva. Nakon uvodnog dijela izlaganja, kolege sOdjela predstavili i su osnovne o zadatke kojima se bave usklopu istraživanja i pružanja stručnih usluga. Dobardio poslova Instituta financiraju “Hrvatske šume”. Međutim,prema novim zakonskim propisima, Institut jenaveden kao ustanova za pružanje specijalističkihusluga u oblasti zaštite biljaka, što je osnova za njegovodaljnje jačanje i financiranje na državnoj razini. Sproblematikom praćenja, prognoze i suzbijanja gubaraupoznao nas je mr. sc. Boris L io v i ć. Istaknuti su nekipraktični problemi u prikupljanju informacija o štetnicimakoje je potrebno imati u vidu i pri skoroj organizacijimonitoringa štetnika u Bosni i Hercegovini. Omrazovcima, značajnim štetnicima hrastovih šuma,govorila je mr. sc. Dinka Matošević. Bilo je govorai o hrastovoj pepelnici, pratećem problemu obnovehrastovih šuma nakon šteta od kukaca od defolijatora.Odjel za zaštitu šuma i lovstvo realizira i nekoliko projekataiz oblasti zaštite šuma i urbanog zelenila međukojima su istraživanje zdravstvenog stanja sastojine pitomogkestena, divljeg kestena i johe. Zadatke na svojimprojektima predstavili su mr. sc. Sanja Novak-Agbaba i mr. sc. Miljenko Županić. U diskusiji popojedinim tematskim cjelinama uzeli su učešće i prof.dr. sc. Milan Glavaš i izv. prof. dr. sc. Boris H r a š o -vec. Nakon radnog sastanka upriličen je obilazakOdjela i upoznavanje s ostalim zaposlenicima ovog organizacijskogdijela Instituta, a potom ručak u obližnjemrestoranu gdje su nastavljeni razgovori o pravcimai mogućnostima buduće suradnje.Trećeg dana boravka posjetili smo “Hrvatskešume”, Odjel za ekologiju, gdje smo srdačno primljeniod mr. sc. Petra J u r j e v i ća , voditelja ovog odjela.Tijekom ove posjete naglašeni su praktični problemi ukontroli suzbijanja uzročnika bolesti i štetnika u šumama,nabavka fitofarmaceutskih preparata, problemi gašenjapožara i dr. Istog dana posjetili smo i Hrvatskošumarsko društvo i uredništvo časopisa “Šumarskilist”, u čijim smo prostorijama nastavili naše razgovore.S povijesti i aktualnom problematikom funkcioniranjaDruštva upoznao nas je tajnik, dipl. ing. šumarstvaDamir Delač. Razgovor je bio iznimno zanimljivi ponudio je mnogo korisnih informacija za una-

pređenje rada šumarskih strukovnih udruženja u Bosnii Hercegovini i izdavačku djelatnost. Naglašeno je daŠumarski fakultet u Sarajevu i udruženja šumarskihinženjera i tehničara, uz publiciranje radova u drugimčasopisima moraju očuvati i unaprijediti postojeće časopise.Sastanku su bili nazočni i prof. dr. sc. MilanGlavaš i doc. dr. sc. Josip Margaletić a nakratko su nasposjetili i prof. dr. sc. Marijan G r u b e š i ć te doc. dr.sc. Danko Diminić, koji zbog obveza nisu mogiliostati čitavo vrijeme posjete.Posjeta je u cjelini bila vrlo sadržajna, korisna, a programpo kojemu je realizirana može poslužiti kao dobarmodel unapređenja suradnje i ostalih organizacijskih dijelovanaših ustanova. Suradnja Katedre za zaštitu šumai urbanog zelenila i Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenjenastavlja se i u idućem razdoblju. Dogovorenoje da u uzvratnoj posjeti, u ožujku 2007. godine buduupriličena predavanja kolega sa Zavoda, prof. dr. sc.Milana Glavaša i doc. dr. sc. Josipa Margaletića. O temamapredavanja bilo je govora tijekom ove posjete, akonačan odabir uslijedit će uskoro.Milan Glavaš, Šumarski fakultet ZagrebMirza Dautbašić, Tarik Treštić,Šumarski fakultet SarajevoZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVISJEDNICA UPRAVNOGA VIJEĆA ASOCIJACIJEPRO SILVA EUROPAU Namuru, glavnom gradu federalne belgijske pokrajineValonije, održana je od 10. do 14. rujna 2006.godine sjednica Upravnoga vijeća asocijacije Pro SilvaEuropa. Da podsjetimo, riječ je o asocijaciji koja naeuropskoj razini okuplja šumarske praktičare, znanstvenike,šumovlasnike i ostale zainteresirane s ciljempromicanja ideje prirodnoga gospodarenja šumama.Prethodna sjednica upravnoga vijeća asocijacije ProSilva Europa održana je godinu dana ranije u Hrvatskoj,o čemu je izvješćeno na stranicama Šumarskogalista (broj 5–6, 2005, str. 364–365). Tom je prilikomutemeljen hrvatski ogranak asocijacije (Pro SilvaCroatia) koji djeluje kao sekcija Hrvatskoga šumarskogdruštva.Sjednici u Namuru nazočili su predstavnici Austrije,Belgije, Bugarske, Češke, Danske, Francuske, Hrvatske,Irske, Italije, Mađarske, Njemačke, Portugala,Rumunjske, Slovenije, Srbije, Španjolske, Švicarske iVelike Britanije. Tom je prilikom službeno potvrđenopristupanje hrvatskoga ogranka pod imenom Pro SilvaSlika 1. Domaćini su tijekom ekskurzije istaknuli kako je tijekomprošloga stoljeća uzgajanje topole u šumskim kulturama,intenzivnim kulturama i šumskim plantažama bila profitabilnadjelatnost koja je od topole stvorila prepoznatljiveuropski proizvod. Međutim, danas je ovo problematičnadjelatnost koja najčešće traži konverziju nasada. Razlozisu višestruki: od stanišnih promjena preko problema saštetnicima i gljivičnim oboljenjima do niske cijene topolovmena europskom tržištu (20 €/m'). Domaćini predlažupostupnu konverziju nasada uz pomoć grupa autohtonihvrsta drveća (javor, jasen) koje se u nasadima topola spontanopojavljuju kao podrast ili oblikuju podstojnu etažu.Croatia. Odano je priznanje Hrvatskoj za uspješnuorganizaciju sjednice upravnoga vijeća za 2005. godinu.Osim toga, potpisan je ugovor o suradnji izmeđuPro Silva Europa i IUCN (International Union of NatureConservation). Pristupilo se izradi Web stranica85

asocijacije. Razgovaralo se o visini članarine koju ćesvaka zemlja članica uplaćivati u zajedničku blagajnuasocijacije.Na tematskom dijelu sjednice raspravljani su problemišuma i šumarstva u Sredozemlju te mogućnostprovedbe načela asocijacije Pro Silva Europa u tompodručju. Uvodno izlaganje priredio je predstavnikŠpanjolske. Istaknuo je kako je Sredozemlje prostranopodručje koje povezuje mnoge zemlje različitog povijesnognaslijeđa i odnosa prema šumskim ekosustavima.To je područje specifično po stanišnim i sastojin-skim prilikama posebice degradaciji, niskoj drvnoj zalihii prirastu te ekstenzivnom gospodarenju šumama.s: 4. Prezentirani primjer postupne konverzije smrekove monokultureumjetno oblikovanim grupama autohtonih bjeočuvanjeovakvih grupa u mlađim razvojnim stadijima oda.divljači.Slika 2. Prezentirane su “preborne” bukove sastojine u oblastiArdena, iste one o kojima je u nas često pisao akademikDušan Klepac. Iako dendrometrijski podaci za prezentiranesastojine ukazuju na njihovu prebornu strukturu, nedostatakpriliva i kvalitetnih stabala u njihovu srednjemsloju ne govore u prilog trajne uporabe klasičnoga prebornogagospodarenja u kompleksima bukovih šuma.Slika 3. Prirodno pomlađivanje hrasta lužnjaka u grupama. Sličniprimjeri mogu se vidjeti i u nas, primjerice u Park-šumiMaksimir. U gospodarskim hrastovim šumama u nas ovakvihprimjera nema.Na šume i šumarstvo posebice utječu požari i ekspanzijaturizma. U raspravi je ukazano na glavna polazištasvake rasprave o šumama i šumarstvu u Sredozemlju:požare, stočarstvo, nedostatak prirodnoga pomlađivanjai općekorisne funkcije šuma. Zaključeno je kakotreba oformiti posebnu radnu skupinu koja će pripremitipolazišta za primjenu načela prirodnoga gospodarenjašumama u Sredozemlju. Radna skupina okupit ćese u tijekom 2007. godine u Španjolskoj. Hrvatska ćese uključiti u ovu radnu skupinu.Najavljen je kongres asocijacije Pro Silva Europa.Kongres će se održati 18–21. lipnja 2008. godine ujužnoj Njemačkoj (Freudenstadt), i to povodom 100.obljetnice uvođenja prebornog gospodarenja u tompodručju. Naslov kongresa glasi: “Prirodne šume – garancijagospodarskog boljitka”.Belgijski domaćini na ekskurzijama su prezentiralisljedeće primjere iz njihove prakse:1. konverziju nasada topola u mješovite raznodobnesastojine autohtonih vrsta drveća (Slika 1).2. prebornu sječu u bukovim sastojinama (Slika 2).3. prirodno pomlađivanje hrasta lužnjaka u grupama teracionalizaciju njege hrastova mladika čišćenjem(Slika 3).4. konverziju smrekovih monokultura u raznodobnemješovite sastojine autohtonih vrsta drveća (Slika 4).Igor Anić, Milan OršanićŠumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu86

KNJIGE I ČASOPISILOVSTVO OTOKA RABATragajući ustrajno za prošlošću šumarstva i lovstvasvog rodnog otoka, šumarnici doc. dr. sc. Željko Španjolsa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iVlatko S k o r u p , dipl. ing. šum., um. savjetnik Direkcije“Hrvatskih šuma”, podariše nam knjigu Lovstvootoka Raba (Rab 2007), otevši zaboravu više od stoljećastare podatke i povijesne činjenice o lovnoj aktivnostiotoka. Iako organizirano lovstvo na tom najšumovitijemkvarnerskom otoku datira još s kraja 19. st.,neposredan povod izdavanju knjige bila je okruglaobljetnica – 75 godina rada i djelovanja Lovačkog društva“Kunić” Rab (LD). To je društvo svoju prvu osnivačkuskupštinu, nakon potvrde Pravila društva od Kr.banske uprave Savske banovine, održalo 19. listopada1931. Od tog prvog dana pa sve do danas, društvo jeuspjelo sačuvati svu građu zahvaljujući dvojicilovačkih “znalaca i vizionara”, pok. Jurju Legcu(1905–1988) i danas počasnom članu društva, ujedno iglavnom uredniku knjige, čilom osamdesetogodišnjakuFranji Veziliću (r. 1927), koji je ne samo sačuvaonego i kronološki i tematski sredio sav arhiv društva nakojemu se temelji publikacija.Knjiga je obima 356 stranica i razdijeljena uz uvodneriječi predsjednika LD-a Marijana Devčića i gradonačelnikaRaba Željka Barčića, prof., u 13 poglavlja.Ističući činjenicu da otok Rab s pripadajućimmu manjim otocima i otočićima ima izuzetno povoljneuvjete za razvoj biljnog i životinjskog svijeta, autori i uUvodu (1) zaključuju da ne čudi stoga što u povijestilova na otoku bilježe više od stoljeća stare podatke olovnoj aktivnosti. “To je i rezultiralo organiziranjemlovaca u asocijacije, kako bi mogli djelovati na dobrobitživotinjskog svijeta, ali – i hedonističkih pobuda”.Osnovne značajke otoka Raba (2) sažetak je opsežneknjige prvog autora Prirodna obilježja Raba (Rab/Zagreb1995), pa ga ne treba posebno komentirati. Povijestlovstva otoka Raba treći je najopsežniji, najvrijedniji inajvjerodostojniji dio knjige, u kojemu je svaki iznijetipodatak podvrgnut provjeri u izvorima, nikad prepuštenimprovizaciji. To više nije slikovnica, tu se povijestne piše po sjećanjima već po faktima, istakao je napredstavljanju knjige recenzent Alojzije F r k o vi ć. Upotpoglavlju Prvi počeci iznesen je podatak iz jednogod putopisnih djela Bečanina Camilla Morgana“Die Insel Arbe, ihre Jagd und ihr Wild” iz 1909. g., izkojega proizlazi da je na Rabu djelovao Lovački klubza autorova prvog boravka na otoku 1889. g. Kao svojevrstanpreteča lovnog turizma Lovački je klub nesamo organizirao lovove za strance (kako na otokutako i u kopnenom zaleđu) nego je vršio naseljavanjaraznim vrstama divljači, boreći se ustrajno protiv zamkarai zvjerokradica koji su zaprijetili nestanku izvornekamenjarke. Klub je djelovao sve tamo do kraja dvadesetihgodina prošlog stoljeća, točnije do donošenjaZakona o lovu iz 1931., kada je došlo do osnivanjasadašnjeg LD-a. Posebno je obrađeno razdoblje djelovanjeLD-a do početka Drugog svjetskog rata, kadatravnja 1941. g. “zbog okupacije Italije prestaje radDruštva” (a arhiv biva pomno sakriven), a posebnonjegova obnova od 1945. do sadašnjeg djelovanja u samostalnoji priznatoj RH. Na ukupno 120 (34 %) stranicaknjige za razdoblje od 1931. do 2006. g. u detalječ1. S predstavljanja knjige Lovstvo otoka Raba u gradu Rabu27. prosinca 2006. Slijeva: Vlatko Skorup, Željko Barčić,Marijan Devćić, Željko Španjol i Alojzije Frković(Foto: R. Jurić)Slika 2. Sa svečanosti p,Č„„ČČ:.,o„.,.,vijećnici Raba(Foto: R. Jurić)87

su iznijeti zaključci svake godišnje skupštine i sjedniceupravnih/izvršnih odbora društva, prepričana pravila iuredbe, navedeni novoizabrani organi društva, poimenceod predsjednika do čuvara lovišta, planirane i izvršeneakcije na planu uzgoja, zaštite i korištenja (odstrela)divljači, posebno provedenim naseljavanjimadivljači i lovnom turizmu, omasovljivanju društva, provedenimhajkama, akcije lovaca na čišćenju plaža, pošumljavanjima,priređivanju lovačkih zabava, suradnjis društveno-političkim organizacijama i višim lovniminstitucijama. Poglavlje sadrži tablične prikaze preživjelihlovaca boraca NOB-a (1941–1945) i hrvatske braniteljeiz redova lovaca – sudionike Domovinskog rata(1990–1995). U okviru tog poglavlja iznijeta su imena islike svih dosadašnjih predsjednika LD, od prvog predsjednikaFranje Tascha (1931–1932) do sadašnjegMarijana Devčića, koji je na toj dužnosti od 2003. g.Da bi kompozicija knjige bila što dostupnija čitatelju,a u težnji za što cjelovitijim prikazom lovstva otoka,sljedeće poglavlje (4) posvećeno je rapskim lovištimai uzgajalištima. Prema novom ustanovljenju iz1996. g., od lovišta to su: lovište “Rab” (6.570 ha) i lovište“Kalifront” (1.610 ha), a od uzgajališta divljači:“Sveti Grgur” (625 ha), “Goli otok” (417 ha) i “Dolin”(414 ha). Za svako od tih lovišta/uzgajališta dan jezemljopisni položaj i granice, opis prirodnih značajkistaništa, prikaz vrsta i broja divljači, tehnička opremljenost,dosadašnje gospodarenje i smjernice budućeggospodarenja. Nešto podrobnije od ostalih opisano jedrž. otvoreno lovište “Kalifront”, u kojemu (istoimenomšumskom predjelu) još od davne 1923. g. studentišumarstva svake godine provode dio svoje terenskenastave. U želji za objedinjavanjem šumarstva i lovstvana istom lokalitetu tog “zelenog otoka”, Ministarstvopoljoprivrede, šumarstva i vodnoga graditeljstvaudovoljava molbi Šumarskog fakulteta u Zagrebu isvojim aktom od 15. 3. 2006. povjerava mu izvršenjeprava lova. Kako je novom lovnogospodarskom osnovomodređeno da prioritet u namjeni lovišta bude “podizanjefonda te tjelesne i trofejne kvalitete krupnedivljači”, poglavito muflona i jelena aksisa, tijekom1998. g. u lovište je u dva navrata ispušteno 41 grlomuflona u omjeru spolova 8:33 u korist ženki, prvoklasneslovačke i češke provenijencije (dio muflona jeiz poznatog češkog muflonskog lovišta Židlohovice).Zahvaljujući tim i drugim uzgojnim mjerama do sadaje u lovištu “Kalifront” stečeno više kapitalnih grla, odkojih ističemo dva izuzetno jaka trofeja stečena u2005.g. – rogovlje jelena aksisa s ocjenom od 303,01 t.i rogove muflona koje je sa službenom ocjenom od233,60 CIC t. (Zagreb 2006) treće na ljestvici najjačihmuflona Hrvatske, 33. u svijetu!Slijedi poglavlje (5) Divljač otoka Raba u kojemuje dan kratak opis biologije vrsta koje obitavaju na otoku.Na njega se nadovezuju dva, opsegom kratka, alipo značenju, preciznosti i sveobuhvatnosti iznijetihpodataka, nova poglavlja, točnije tablični prikazi, odkojih prvi nosi ime Pregled unošenja krupne i sitnedivljači u rapska lovišta (1932–2005) i drugi – Pregledodstrela divljači (7) za isto razdoblje. Iz pomno prikupljenihpodataka o datumu ispuštanja, vrsti i brojudivljači, predjelima u koje je unijeta i sl., kada je riječ onaseljavanju, te vrsti i broju odstrijeljene divljači mogućeje isčitati, ističu autori, “sav trud, lovačku mudrosti znanje rapskih lovaca kroz povijesni slijed od1932. g. do danas, na očuvanju i obnovi lovne divljačiu svojem lovištu”. Kako je dobro pseto pola uspjeha ulovu, u poglavlju Kinologija (8) saznajemo da su lovciRaba od prvog dana uzgajali i držali određene pasminelovačkih pasa, prikladne za divljač koju su lovili i podnebljeu kojemu su djelovali. Slijedi po mnogo čemujedinstveni prilog, potpun Popis članova LD “Kunić”Rab (1931–2006), u kojemu su ispisana imena (s podatkomo godini rođenja, dužini članstva i adresi) svihčlanova Društva, njih ukupno 354, s popisom zaslužnihlovaca s dodijeljenim im priznanjima i odličjima.Svjesni što su im značila imena dvojice već u uvoduovog prikaza spomenutih rapskih lovaca-doajena,“sakupljača plodova rada LD “Kunić”, te upitavši se“da li bi u opće mogli (i kakvu) knjigu napisati o 75.godišnjici Društva”, autori u znak zahvalnosti jedno od88

posljednjih poglavlja knjige posvećuju životu i radupok. Jurja Legca i danas počasnom članu DruštvaFranji Veziliću.Kako ovako intenzivan i vrijedan rad Društva nijemogao ostati nezamijećen u stručnoj literaturi i tiskovinama,kroz posljednja dva poglavlja Lovstvo na Rabukroz stranice Lovačkog vjesnika (12) i Lovstvo naRabu kroz stranice dnevnog tiska (13), autori s dozomkritičnosti naglašavaju kako su “na žalost mnogi autori,ne poznavajući pravu problematiku lovstva, a vođenisamo postulatom da cilj opravdava sredstvo” pisalisenzacionalistički i ne malo puta na uštrb samih lovacai Društva kao cjeline. To se posebno odnosi na pisanjeriječkog dnevnika “Novi list” u vezi trovanja bjeloglavihsupova i pojavljivanja čaglja 2004. i 2005.g.Nakladnik knjige je Lovačko društvo “Kunić” Rab,glavni urednik Franjo Vezilić, urednika potpisuje RomanRosavec, a recenzenta Alojzije Frković. Jezičnulekturu i korekturu obavila je Zrinka F r k o v i ć , agrafičko oblikovanje, pripremu i tisak zagrebački Durieuxd.o.o. Manji broj objavljenih fotografija snimilisu Željko Španjol i Goran Novotny, dok je većinapreuzeta iz Foto-arhiva Društva, odnosno HLS-a. Desetakuspjelih crteža divljači izradio je specijalno zaovo izdanje crtač animalist Ivica H o d a k .Tragajući ustrajno za minulim, gotovo stoljeće dugimpovijesnom razdobljem organiziranog rapskoglovstva, valja zaključiti da su autori marom i nadahnućemautentičnih istraživača iznijeli na svjetlo dana pregrštzaboravljenih činjenica i podataka, što je najvećavrijednost ove spomen- knjige. Neka s istim žarom prionuradu na novoj knjizi Šumarstvo otoka Raba.Alojzije FrkovićSTRANE VRSTE DRVEĆAEUKALIPTUSIDomovina eukaliptusa (porodica Myrtaceae) je Australijai susjedno otočje. Danas ove biljke naseljavajupodručja tropskog i suptropskog podneblja, rubne zemljeSredozemlja i Crnog mora.Računa se da je poznato preko 300 vrsta i mnogopodvrsta ovih visokih i po mnogo čemu jedinstvenih vrstadrveća.Eukaliptusi se ističu vrlo brzim rastom, jakom izbojnomsnagom i kratkom ophodnjom. Neke vrste na dannarastu 2 centimetra! Većini vrsta drvo je osobito tvrdo ikoristi se u mnoge svrhe. Eukaliptusove šume brzo seobnavljaju, često nastaju prave prašume od mnoštvaizraslih primjeraka iz sjemena. U njima je moguće intenzivnogospodarenje. Drveće se ističe velikom visinom(preko 40, ali do 70 i do 150 metara) i velikom drvnommasom, po kojoj više nego tri puta premašuje bilokoje europsko šumsko drveće.Drvo se ističe mnogim osobitim tehničkim i biološkimosobinama, po kojima nadmašuje bilo koju druguvrstu drveća. Ono je tvrdo i teško, raznih je boja. Koramu je glatka, sjajna i u starijih primjeraka ljušti se uzdužnou obliku dugih traka, koje često vise sa stabala. Kodvelikog broja vrsta listovi su duguljasti i srpasto zavinuti,vise s grana, mirišljivi zimzeleni, kožasti i glatke, sjajnepovršine. Mnoge vrste imaju polimorfne listove, tako dase značajno razlikuju mlada i starija stabla. Mlado lišće jeovalno i često pri osnovi obuhvaća stabljiku.Slika 1. Šuma č„.„po„„Č,„:o.o,;c:?Č89

Slika 2. Suhi plodovi, UrubambaEukaliptusi se danas osim u šumarstvu koriste i zasuzbijanje klizišta i učvršćivanje tla, jer im je korijenjesnažno i najviše raste u širinu. U odnosu na osobine tlaimaju neznatne zahtjeve. Koriste se i za isušivanjevlažnih staništa. Nerijetko su drvoredi eukaliptusa elementhortikulture, ali i dobra zaštita od jakih vjetrova.Eukaliptusi imaju tek jednu slabu točku: većina vrstanije otporna na niske temperature, a i ovako gusti šumskisklopovi skloni su požarima koje se vrlo teško gasi.Slika 3. List okruglastog eukaliptusa, Brazil, Rio de Janeiro90Slika 4. Stara debla eukaliptusa, PeruZbog svih ovih i drugih korisnih svojstava eukaliptusesu mnogi nazvali “čudom šumarstva”. U Hrvatskojćemo primjerke starijih stabala eukaliptusa naćisporadično na više mjesta uz jadransku obalu, kao i nanekoliko naših otoka. Samo kao primjer navodim velikastabla okruglastog eukaliptusa u Lumbardi na otokuKorčuli.Sigurno se sjećaju čitatelji velikih, zastrašujućih idugotrajnih požara u Portugalu u ljeto 2005. godine.Bilo ih je i u Španjolskoj i u južnoj Francuskoj. U najvećembroju slučajeva gorjele su šume eukaliptusa. UPortugalu velike površine prekrivaju eukaliptusovešumske sastojine različitih uzrasta i uglavnom jednevrste. Stabla dosežu velike promjere, a mnogo šuma seističe velikom gustoćom stabala i niskog raslinja.Osobito česta vrsta diljem Perua, Brazila i Bolivije,ali i Meksika i Središnje Amerike je okruglasti eukaliptus(Eucalyptus globulus LABILL.), koji je svojnaziv dobio po okruglastom poklopcu kojim su pokrivenicvjetovi prije nego što se do kraja razviju. Cvjetovisu mali, bijeli, skupljeni po više njih u čuperke.Medonosni su. Lišće pri osnovi obuhvaća stabljiku iimaju ga samo mladi još nedovoljno razvijeni primjerci.Po toj plavkasto zelenoj boji lišća u okolišu ga se

Č Mlada biljka eukaliptusa, okolica Kuzca, Čdobro zamijećuje. Odrasli primjerci koji narastu kaovisoka i snažna stabla imaju glatku koru koja seuzdužno ljušti u dugim trakama. Imaju izduljeno isrpasto savijeno i mirišljivo lišće, koje kod nekih vrstapodsjeća na lišće nekih naših vrba. Plod je četverobrid,piramidalnog oblika, čvrst, i u njemu sazrijeva mnogositnog sjemena. Zimzelena biljka raste vrlo brzo.Naraste do 40 metara uvis. U listovima sadrži dostaeteričnih ulja pa se u posljednje vrijeme sve višekoristi u farmaceutskoj industriji.Uz ove vrste raširen je i kljunasti eukaliptus (Eucalyptusrostrata SCHL.). Njegovi su cvjetovi skupljenipo nekoliko i grade štitasti cvat.U Meksiku, uz obalu Pacifika, eukaliptusi su vrločesto drveće. Rastu na visinama i preko 3500 metara.U glavnom gradu Mexico Sitiju mnogi drvoredi, parkovi,čitavi šumarci oko mnogih gradskih četvrti, sastojese od eukaliptusa i drugog tropskog raslinja.Posebno je zanimljivo eukaliptuse promatrati diljemPerua i Bolivije gdje im je omiljeno stanište. Kako suotporni na sušu, rastu u obalnom pacifičkom pojasu, ugradu Limi, u okolici Kuzca. Jedino ih nema na velikimpovršinama Altiplana, kamo se njihovo drvo dovozi iztoplih područja poriječja rijeke Urubambe. Oko gradaKuzca okruglasti eukaliptus je obično drvo koje rasteskoro posvuda, posebice uz vodotokove. To da rastu uzobale ove velike rijeke, pritoke Amazone, sve do blizučuvenog Machu Picchu, nije nikakva neobičnost, no začuđujućeje kako se primjerci eukaliptusa, pa čak i čitavišumarci, nalaze oko grada Puna na obalama najvišegplovnog jezera na svijetu, Titicace, te na nekim otocimana istom jezeru, na visini od gotovo 4000 metara.Tekst i fotografije:Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof.IZ SVIJETA GLJIVAOva skupina živih bića koju neki ubrajaju u zasebanodio živog svijeta, u najvećem broju slučajeva predstavljaskriveni svijet šumskih staništa. Gljive sluznjače(Myxomyceti) kao saprofiti naseljavaju mrtvodrvo, koje se redovito nalazi u posljednjim stupnjevimarazgradnje. Veličina ovih gljiva kreće se oko milimetra,nerijetko i manje od toga, a samo iznimno višemilimetara. Zbog malih dimenzija obična šetnja šumomneće ih otkriti. Motritelj se treba služiti malomsvjetiljkom te običnim povećalom.GLJIVE SLUZNJAĆEStanište ovih organizama je trulo drvo, stari panjevi,trule grane na tlu i trulo lišće. Nerijetko ih nalazimoi na plodištima drugih gljiva. Pojedinačne primjerkepraktički je nemoguće otkriti prostim okom, ali kad senjihove jedinke udruže u osobitu vegetativnu tvorevinukoju nazivamo plazmodij te koja ima sposobnost ameboidnogkretanja po podlozi, neke od ovih gljiva postajudobro zamjetljive. U prvo vrijeme plazmodij živiu tami i vlazi kakvog starog panja ili ispod trulog lišća,pa je i zbog toga teže vidljiv. Prije nego se počinju91

Slika 3. Nepoznata sluznjača iz okolice naselja Vujnovićiu Gorskom kotaru 1. Hemitrichia serpula iz miješovite šume okolice Jablanakod VrbovskogSlika 4. Likogala na borovom trulom drvetu naĐurđevačkim pijescimaSlika 2. Leokarpus iz okolice Krasna u na Velebituoblikovati sporangiji i u njima spore, plazmodij napuštatamu i vlagu, ispuže na površinu panja, na svjetlo terazmjerno suhu okolinu. Za sobom ostavlja sluzavtrag. Tada nam je dobro vidljiv kod većine vrsta. Površinamu je često sluzava, a oblici vrlo različiti. No životnivijek mu je kratak, iznosi tek nekoliko sati, moždadan-dva. Njegove boje mogu biti veoma upadljive,bijele, modre, crvene, smeđe, pa i po tome možemorazmjerno lako razlikovati pojedine vrste.Oblikovanjem sporangija nestaje plazmodij. I pooblicima sporangija mogu se neke vrste dobro razliko-92vati. U sporangiju se nalaze pored spora različite tvorevine,često u obliku niti različitih boja, tzv. kapilicijekoje su osjetljive na promjenu zračne vlage i svojimhigroskopnim pokretima pomažu rasijavanju spora.Dio gljiva sluznjača su kozmopoliti. U našim šumamaraznolikog fitocenološkog sastava nalazimo razmjernomnogo vrsta u ovoj inače maloj skupini organizama.Osobito ih nalazimo u starim šumama, listopadnimili crnogoričnim, gdje ima više trulog drva. Nerijetkosu to naša različita zaštićena područja prirode, Nacionalniparkovi, Parkovi prirode, strogi rezervati i sl.Plazmodiji nekoliko naših vrsta gljiva sluznjača bojomističu se posebice. U toj grupi nalaze se bijela, crvenai žuta sluznjača te, primjerice, razne vrste u rodovimaArciria, Leocarpus i Lycogala.Naš trud oko pronalaženja ovih skrivenih stanovnikašume bit će nagrađen ljepotom oblika i boja. Takoćemo doprinijeti i boljem poznavanju ovih organizama,koji u Hrvatskoj nisu do sada bili predmetom posebnihistraživanja.Tekst i fotografije:Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof.

ŠUMSKI ŠTETNICIU našim bjelogoričnim šumama među leptirimaprelcima (Bombyces) raširena je bakrena hrastova kvočka(Gastropacha quercifolia L.). Pripada grupi velikihleptira prelaca. U sjevernoj Hrvatskoj nije česta. Letinoću, a primamljeni svjetlom su ponajviše mužjaci.BAKRENA HRASTOVA KVOČKASlika 2. JajaSlika 1. Bakrena kvočka, ženkaLeptir u mirovanju drži krila sklopljena poput krovišta,tj. kao kvočka koja sjedi na jajima, odakle joj inarodno ime. Krila i cijelo tijelo su bakreno smeđeboje, koja u značajnoj mjeri varira. Kada miruje uz suholišće ili grane gotovo je nevidljiva.Ženka polaže jaja pojedinačno ili u malim skupinamana naličje listova različitog listopadnog drveća igrmlja, osobito vrbe, hrasta, graba i dr. Jaja su ovalna,bijela. Po površini imaju široke svjetlo zelene vrpce.Gusjenice se hrane od sredine ljeta do jeseni, prezim-ljuju, i tijekom mjeseca lipnja iduće godine zakukuljese u laganom predivu na drvetu između listova.Leptiri lete od VI. do VIII. mjeseca.S obzirom na male populacije, u našim ekološkimuvjetima vrsta ne pripada značajnijim šumskimštetnicima.Tekst i fotografije:Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof.93

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVAEKSKURZIJA HSD - OGRANAK ZAGREBNA PODRUČJE KARLOVCAZbog niza objektivnih okolnosti dugo planirani dvodnevniizlet u Našice nije se mogao ostvariti u jesenskomrazdoblju, već je odgođen za duže ljepše proljetnedane, pa je umjesto toga predložen i dogovoren zamjenskiizlet na Karlovačko područje, što se pokazalo dobromodlukom.Dana 30. studenoga u 8 sati krenuli smo autobusomŠumarskog fakulteta za Karlovac.Programom je predviđen posjet Drvnoj industrijiKarlovac, Šumariji Topusko, obilazak zanimljivostiPetrove gore, sa završnim pregledom Turističkog centra,domjenkom u Lovačkom domu Muljava.Već u 9 sati bili smo na ulaznom prostoru drvne industrije,gdje su nas dočekali naši domaćini OliverV l a i n ić dipl. ing., djelatnik UŠP Karlovac, dopredsjednikHŠD-a i predsjednik Hrvatskoga šumarskogdruštva – Ogranak Karlovac i Ines Paunović dipl.ing., zadužena za turističku djelatnost u UŠP Karlovac,te od Drvne industrije Ivo M i lić dipl. ing. savjetnikuprave (sl. 1).Uvrštenje posjeta drvnoj industriji u programu izletaobradovao je naše kolege drvno-prerađivačkog smjera,kao i mnoge šumare koji su dio svog radnog vijekaproveli na poslovima prerade drva. Poznato je da tkojednom osjeti “miris piljevine” teško to zaboravlja.Tako smo sa zanimanjem pregledavali proizvodne prostoredrvne industrije izgrađene u prošlom stoljeću po tipičnommodelu drvne industrije tog vremena. Ipak ovadrvna industrija nije doživjela tragičnu sudbinu mnogihpogona koji su prestali s radom (sl. 2 i 3).Kolega Milić nam je predstavio sadašnju proizvodnju,od skladišta oblovine gdje još uvijek stoji velikikran za sortiranje trupaca i opskrbu pilane (koja imaLinck-ov gater i originalnu Brentu), do finalne proizvodnje,koja je svoje opredjeljenje našla u proizvodnjiraznih vrsta parketa.Oko 20 000 m3 oblovine hrasta i bukve, plus znatnekoličine kupljenih friza su sirovina na temelju koje jeuposleno 240 radnika. Uz nešto malo piljene građe zaizvoz, proizvodi se oko 400 000 m2 raznih parketa (klasični,lam, lamel i dvoslojni). Proizvodnja parketa modernomopremom, vješte ruke radnika te kvaliteta proizvoda,ostavile su dobar dojam kod nas posjetitelja, a izadovoljstvo što je ova nama dobro poznata proizvodnjauspjela preživjeti teška vremena kroz koja je prošlacijela drvna industrija u posljednjem razdoblju.94

Nakon ovog kratkog posjeta krenuli smo autobusompreko Vojnića do Gvozda, gdje je privremeno smještenauprava Šumarije Topusko. Tu je priređena zakuska iobavljeni razgovori o djelatnosti UŠP Karlovac, raduOgranka Šumarskog društva Karlovac i osnovnim podacimaŠumarije Topusko.Kolega Oliver Vlainić predsjednik Šumarskogdruštva Ogranak Karlovac, najvećeg šumarskog ogrankau Hrvatskoj, predstavio je svoj ogranak koji broji 317članova, većinom zaposlenika Hrvatskih šuma d.o.o.,njih 247, a od toga 238 je zaposleno u Upravi šuma PodružniciKarlovac, dok je 9 članova iz drugih podružnica.Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac ima 14 članova,umirovljenika je 29, a preostalih 27 članova su izraznih tvrtki i institucija. U ogranku ima 121 diplomiraniinženjer šumarstva, među kojima su 2 doktora i 7 magistarašumarskih znanosti. Diplomiranih inženjeradrvne tehnologije je 7, s time da je 1 magistar. Šumarskihtehničara ima najviše, ukupno 138 članova, dok jetehničara drvarske struke samo 2 člana. Od preostalih49 članova 14 ima visoku, 16 višu i 19 srednju stručnuspremu. Muških članova ima 237 ( 75%), a ženskih 80(25 %). Nakon toga je predsjednik u kratkim crtamaiznio osobnu iskaznicu Uprave šuma podružnice Karlovac.To je jedna od 16 podružnica u sklopu Hrvatskihšuma d.o.o. U sjeverozapadnom dijelu je omeđena državnomgranicom s Republikom Bosnom i Hercegovinom.Sa sjevera i istoka omeđuje je UŠP Zagreb i Sisak,sa zapada UŠP Delnice i Ogulin, a s juga UŠP Gospić idijelom Nacionalni park “Plitvička jezera”.Gospodari s državnim šumama na površini od 82 tisućeha, dok raspolaže drvnom zalihom od 16 milijuna m3godišnje s godišnjim prirastom od 470 tisuća m3z(5,7m3/ha) i etatom od 290 tisuća m3 (3,5 m3/ha). Šume išumska zemljišta razdijeljene su na 44 gospodarske jedinice.Uz državne šume vodi brigu i o šumama drugih vlasnikana površini od 40 tisuća ha. Ima 1.130 km šumskihprometnica s otvorenošću od 12 m/ha. Uprava šuma PodružnicaKarlovac putem 14 šumarija gospodari šumamakoje se nalaze većim dijelom na području Karlovačke,manjim dijelom u Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkojžupaniji te neznatno u Gradu Zagrebu i Ličko-Senjskojžupaniji. Šume većinom pripadaju regularnim, a samomanjim dijelom prebornim sastojinama u južnom dijelupodružnice. U poslovanju podružnice sudjeluju i 1 radnajedinica transporta i mehanizacije, 2 odmarališta namoru (Selce i Sv. Filip i Jakov) i 1 lovačka kuća (Muljava)obnovljena u 11. mjesecu 2006. godine.Zatim nam je upravitelj Šumarije Topusko ŽeljkoŠimunović dipl. ing. dao osnovne podatke o ŠumarijiTopusko, koja još uvijek osjeća posljedice domovinskograta. Površina šumarije iznosi 7320 ha, drvna masa1,980.000 m3 prirast 43.500 m3 i etat 35.000 m3 (17 %hrasta, 65 % bukve i 8 % kestena i OTL). Ukupno je 26zaposlenih, od toga 10 proizvodnih radnika te 4 inženjerašumarstva. Predviđenje posjet jednoj od tri gospodarskihjedinica – Topličkekose. Nakon kraćegzadržavanja i razgovorauputili smo se krozTopusko do odredišta uTopličkim kosama, gdjenam je upravitelj predstaviozahvate na obnovišuma (sl. 4).Gospodarska jedinicaTopličke kose površineod 690 ha nalazila se uokupiranoj zoni i u njoj nisu od 1993. godine obavljaninikakvi radovi. U svrhu obnove šume ograđeno je 138 hapovršine, gdje je obavljena sjetva žira omaškom. Utrošenoje 80 tona žira hrasta lužnjaka ili 600 kg po hektaru.Žir je dopremljen s područja Jastrebarskog, Draganića,Čazme i drugih šumarija. Ovaj zahvat će pratiti i drugipotrebni uzgojni radovi (sječa graba i drugih vrsta kojeometaju rast mladih biljaka hrasta, sl. 5).Zainteresiranost izletnika bila je tako velika, da jeupravitelj jedva stigao odgovarati na sva pitanja i primjedbe.Njegov optimistički stav nas je ipak uvjerio dase može očekivati uspješnost ovog zahvata. Šteta što jeto u šumarstvu tako, da mi nećemo vidjeti konačniishod, ali da nije bilo ambicioznih šumara ne bi našešume danas tako izgledale.Nakon obilaska radilišta uputili smo se dalje autobusomu obilazak kulturno-povijesnih znamenitosti Petrovegore, koje nam je opširno predstavila elokventnainženjerka Ines Paunović.O izboru Petra Svačića za hrvatskog kralja, pohoduUgarskog kralja Kolomana na Hrvatsku, bitci na planiniGvozdu 1097. godine te pogibiji Petra Svačića pokojemu je Petrova gora dobila ime, zatim o nagodbiKolomana s hrvatskim velikašima (Pacta conventa –1102 godine), krunisanju Kolomana u Biogradu za hr-95

vatskog kralja, saznali smo više nego što smo učili uškoli. Pogibija Petra Svačića nadahnula je mnoge autorekao na primjer slikara Otona Ivekovića i spisateljaJosipa Horvata.Karlovački šumari su znali ocijeniti vrijednost ovihpovijesnih zbivanja, te su obilježili spomenikom mjestogdje se pretpostavlja da je poginuo Petar Svačić(Kraljev grob 2006. g., sl. 6).sugovornik kolega Alojzije F rkov i ć , koji je malosumnjičav kad se radi o “velikim brojevima” (sl. 7).Završni dio našeg izleta odvijao se u prekrasnoobnovljenom lovačkom domu Muljava, gdje nas je dočekaovoditelj UŠP Karlovac Zoran Sabljarić dipl.ing. Tu su uz zakusku izmijenjene zdravice i uručenisitni pokloni za domaćine (vino, knjige i šestinski kišobranza simpatičnu kolegicu, sl. 8 i 9).Na Petrovoj gori se nalaze ostaci Pavlinskog samostanaiz 13. stoljeća, a iz novije povijesti Petrova goraje poznata po zbivanjima iz II. svjetskog rata (Partizanskabolnica i Spomenik posvećen partizanskoj borbikoji se gradio od 1978 – 1981. g).Magla koja se počela spuštati malo je omela kompletanprogram obilaska. Petrova gora je poznata i kaolovno područje. Tu je još 1947. g. osnovano lovište nateritoriju šumarija Vojnić, Gvozd i Topusko, s površinomod 10.800 ha i ograđenim dijelom od 1800 ha.O tome nas je detaljno informirao također umirovljenikolega Mladen Špi g e l s k i dipl. ing., koji je specijalnopozvan od organizatora da upotpuni ovaj sadržajniprogram. Pričao nam je mnoge interesantne stvari,kako to već lovci znaju. Posebno je zanimljiv detalj oodstrelu vepra od 306 kg, što je pažljivo slušao njegov96Ugodni razgovori upotpunili su ovaj kratki ali posadržaju bogati izlet, koji su oplemenili domaćini dobromorganizacijom i velikom gostoljubivošću, na čemuim zahvaljujemo kao i našem Šumarskom fakultetuna ustupljenom autobusu.Frane Grospić

39. EFNS, ITALIJA, , AOSTA A – BRUSSON,(od 29. 1. do 3. 2. 2007)Ovogodišnje 39. po redu Europsko šumarsko nordijsko-skijaškonatjecanje (biatlon), prema prethodnoutvrđenom programu, održano je u Italiji, pokrajiniAosta na području Brussona. Neposredni domaćinorganizatorovog europskog skupa šumara, na kojemuekipa Hrvatske sudjeluje po deseti puta, bio je Šumarskizbor/udruženje Doline Aoste (Corpo forestale),koji je prema promidžbenim materijalima, utemeljen1968. godine kao dio Odjela poljoprivrede i prirodnihresursa, sa zadaćom da na regionalnom području radi našumarskoj proizvodnji, razvoju, šumarskoj politici,očuvanju šuma i pašnjačkih površina, zaštiti i gospodarenjuvodama i drugim prirodnim resursima, podižućiSlika 1. Hrvatska ekipa JL..Č otvaranja 39. EFNS-adjeljak bila je odabrana stručno-turistička ekskurzija(od 4 ponuđene) i u večernjim satima muzički koncert;utorak službeni trening s upoznavanjem staza i probnimpucanjem, sastanak vođa ekipa i u večernjim satimasvečanim otvaranjem susreta; srijeda ponovnostručno-turistička ekskurzija i u večernjim satima predavanjena temu “Capra Ibeks u NP Granparadiso”;četvrtak pojedinačno natjecanje, prijepodne klasičnimstilom, poslijepodne slobodnim stilom i u večernjimsatima rezultati pojedinačnog natjecanja, uz muzičkiprogram; petak natjecanje štafeta, poslijepodne sastanakKomiteta EFNS-a, rezultati štafetnih natjecanja i uvečernjim satima svečano zatvaranje susreta uz zajedničkuvečeru, muzički program i druženje svih sudionika,te napose predaju zastave EFNS-a sljedećem domaćinujubilarnog 40. EFNS-a.U srijedu 31. siječnja sudjelovali smo na stručnojekskurziji na Mont Blanc (4 810 m n.m.). Pod vodstvomdomaćina djelatnika Corpo forestale uputili smose iz Lignoda preko Brussona i Aoste u Courmayeur,gradić u talijanskoj pokrajini Piemont podno MontBlanca. Pomoću tri gondole došli smo do pred sam vrhkrova Europe, vidikovac Helbronner na 3 459 m nadmorskevisine, iz kojega se pružao fantastičan pogledna švicarske, francuske i talijanske alpe. Istovremenoostatak hrvatske ekipe bio je nekoliko stotina metaradalje od nas, došavši podno Mont Blanca s francuskestrane iz Chamonixa. U povratku posjetili smo muzejAlpinizma u Courmayeuru, gdje je prikazan posebanodnos lokalnoga stanovništva prema tim planinama.svijest i popularizirajući ideju opozitivnom odnosu prirode i humanogživljenja, kroz intezivnu preventivuaktivnu zaštitu. Naravno,da je organizaciju ovoga skupa poduprloi resorno Ministarstvo, regionalnaVlada, kao i svi subjektikoji su vidjeli svoj interes kroz sedmodnevniboravak oko 1 500 sudionika39. EFNS susreta šumara iz21 europske zemlje. Svi ovi sudionicismjestili su se u manjim hotelimai pansionima duž 15-stak kmdoline na nadmorskoj visini od1 300 do 1 700 m, podno MonteRosa (4 500 m n.m.), a samo natjecanjeodržano je na području Brusson-Vallon(1 360 m n.m.). Uz subotui nedjelju (27. i 28. siječnja)predviđenu za dolazak i registracijusudionika, u programu za pone-Slika 2. Svečano otvaranje 39. EFNS-a97

Slika rČ krova Europe (Mont Č;Č:;zm n.m.)si*:: Pogled na Metterhorn i Monte Rosa u ŠvicarskojSlika 5. Nacionalni park Gran ParadisoOdnos uvažavanja, straha ali ponajprije ljubavi,usprkos brojnim izgubljenim životima u međusobnomnadmetanju. Posjetili smo i posebnu atrakciju ovogakraja, vinograde koji se nalaze na nadmorskoj visini odpreko 1 200 m, gdje se zbog skraćenoga vegetacijskogarazdoblja uvriježio specifičan način uzgoja i odabirasorti vinove loze. Posjetili smo i podrum u kojemuse na tradicionalan način prerađuje grožđe za preko 80udruženih vinogradara. Kušajući vino iz najviših vinogradaEurope, divili smo se poduzetnosti lokalnogastanovništva koji su u tim uvjetima stvorili poznato iprepoznatljivo vino. Uz vino, lokalni seljaci uspjeli suprodati izletnicima još niz prehrambenih lokalnih specijalitetai suvenira.Službena natjecanja započela su u četvrtak 1. 2. u 9sati u ženskoj konkurenciji, klasičnim stilom na 5 km spucanjem (5 metaka) na strelištu na polovici staze,počevši od starijih kategorija prema mlađima. Startalose svakih 20 sekundi po dvije natjecateljke. Slijedilo jenatjecanje u muškoj konkurenciji klasičnim stilom naSlika 6. Vinogradi na največoj nadmorskoj visini u Europi(1200 m n.m.)10 km, po istom starosnom i vremenskom rasporedu,ali s pucanjem na 3/4 staze. U 14 sati održano je natje-7. Slika 7. Ženski dio hrvatske ekipe (slijeva: Silvana Skender,Andreja Ribić, Marija Gubić, Ana Crnković i TijanaGrgurić)98

Slika 9. Štafeta Hrvatska I. (slijeva: Mladen Šporer, Alen Abramović,Siniša Vukonić i Denis Kauzlarić)canje slobodnim stilom, a startalo se skupnim startompo grupama, najprije žene, a potom muškarci. Natjecateljisu individualno odabirali klasični ili slobodni stilnatjecanja, a bilo je i onih koji su se natjecali u oba stila,kao što je to iz naše ekipe učinio Alen Abramović.Postignutim razulatatima naše ekipemožemo i ove godine biti vrlozadovoljni.U utrci žena klasičnim stilomna 5 km: starosne kategorije 51–60god., u konkurenciji 31 natjecateljkesa startne liste, MarijaGubić zauzela je izvrsno 7. mjesto;starosne kategorije 41–50 god. od32 natjecateljke, Tijana Grgurićzauzela je 20. mjesto; starosnekategorije 31–40 god. od 44 natjecateljkeSilvana Skender zauzela je21., a Ana Crnković 23. mjesto,dok je u starosnoj kategoriji 21–30god. Andreja Marincel-Ribić od 28natjecateljki zauzela 11. mjesto.U muškoj konkurenciji klasičnimstilom na 10 km: starosne kategorije61–70 god. od 96 natjecateljaHranislav Jakovac zauzeoSlika 8. Štafeta Hrvatska II. (slijeva: Franjo Jakovac, Klaudio Lisac,Denis Štimac i Andrija Crnković)je 67. mjesto; u starosnoj kategoriji 41–50 god. od 234natjecatelja Denis Štimac zauzeo je 111., a NevenVukonić 144. mjesto; u starosnoj kategoriji 31–40 god.od 130 natjecatelja Alen Abramović zauzeo je 6.,Andrija Crnković 65. i Tomislav Kranjčević 72. mjesto,a u starosnoj kategoriji od 21–30 god. od 47 natjecateljaDenis Kauzlarić zauzeo je 5. mjesto. U muškoj konkurencijislobodnim stilom; starosnoj kategoriji 31–40god. od 96 natjecatelja Alen Abramović zauzeo je 4.,Siniša Vukonić 19., Mladen Šporer 28. i Klaudio Lisac41. mjesto; a u starosnoj kategoriji 41–50 god. od 157natjecatelja Franjo Jakovac zauzeo je 38. mjesto.U štafetnim natjecanjima, od 126 muških štafeta(4 x 10 km), štafeta Hrvatska I. u sastavu Alen Abramović,Denis Kauzlarić (oba klasičnim stilom), MladenŠporer, Siniša Vukonić (oba slobodnim stilom) zauzelaSlika 10. Start 126 muških štafeta (broj 3 Alen Abramović)99

je izvrsno 8. mjesto, a Hrvatska II. u sastavu DenisŠtimac, Andrija Crnković (oba klasičnim stilom), KlaudioLisac, Franjo Jakovac (oba slobodnim stilom), 56.mjesto. Ženska štafeta (3 x 5 km), u sastavu MarijaGubić, Silvana Skender (obje klasičnim stilom), AnaCrnković (slobodnim stilom), zauzela je 24. mjesto od38 ženskih štafeta koje su startale. U poslijepodnevnimsatima tog zadnjeg dana susreta, održana je redovitasjednica Komiteta EFNS, kojoj je nazočio i H. Jakovac,naš predstavnik u EFNS-u. Uz raspravu i zaključke oorganizacijskim i financijskim pitanjima, ponajprije seraspravljalo, a zatim i glasovalo o sljedećem domaćinujubilarnog 40. EFNS-a. Naime, prvi puta se dogodiloda neki domaćin odustane i to u zadnji čas, kao što je toučinila Švedska, koja se u Sarajevu prošle godine jošpredstavljala kao siguran domaćin za 2008. god. Nijeim bilo ugodno opravdavati se organizacijskim problemimao nemogućnosti organizacije i nudeći domaćinstvo2010. god., jer je ovo odustajanje u zadnji čas,ostavilo dojam neozbiljnosti i nekolegijalnosti. Odustatise može na vrijeme, ali ne ovako u zadnji čas stvarajućiprobleme užem rukovodstvu EFNS-a i novomdomaćinu.Za domaćine 2008. god. kandidirali su se Ramssau(Austrija) i Oberwiesenthal (Njemačka), koji je je većinomglasova izabran za domaćina 40. EFNS-a. Slovačkase predstavila kao domaćin 2009. god., za 2010.god. kandidati su Švedska i Austrija, a za 2011. god. nanaš prijedlog, što je načelno prihvaćeno, konkuriraHrvatska. To nas obvezuje na ozbiljan dogovor s Ministarstvom,Hrvatskim šumama d.o.o., lokalnom zajednicomi svima onima koji bi u organizaciji ovog susretatrebali sudjelovati i naći svoj interes, koji sigurnopostoji, jer inače nema opravdanja pokazana jagma zadomaćinstvom ovih susreta šumara.Uz druženje i prigodan program na zajedničkoj večerisvih sudionika i primopredaju zastave EFNS-apredstavnicima Oberwiesenthala, domaćinima 40.EFNS-a, završen je ovogodišnji susret europskih šumara,sa zahvalom i čestitkama domaćinu na ljubaznosti,gostoprimstvu i odličnoj organiciji.Slika 11. Dio hrvatske ekipe nakon uspješnih nastupaH. Jakovac, D. DelačPRETPLATAZAŠUMARSKI LIST U 2007. GODINI:– za zaposlene članove 120 kn– za studente, đake i umirovljenike 30 kn– za poduzeća 500 knADRESA: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVOZagreb, Trg Mažuranića 11Žiro račun br: 2360000-1101232768PRETPLATAZAINOZEMSTVO 95 $DEVIZNI ŽIRO RAČUN br: 70313-280-3206475HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, ZagrebZAGREBAČKABANKAZagreb(Telex ZABA21-211 Swift ZABAHR XX)Uredništvo100

MEMORIAMPreminuo je Davorin Prgin,magistar šumarstva i naš prijatelj,ali i prijatelj svih stabala u Šibenikui na Jadranskoj obali te osnivač ipredsjednik društva prijatelja prirodeŠubićevac. Našavši se istovremenona svom zaštićenom pješačkomprijelazu u blizini svog doma, s automobilomkoji nije poštivao zaštitupješačkog prijelaza, stradao je što jenažalost čest slučaj kod nas.Tragična nesreća odnijela je životjednom od rijetkih šumarskihstručnjaka, koji je proširio horizontešumarstva na sve one prave vrijednostikoje usmjeravaju kategorijuljudskog okoliša i bitka na koristsveopćeg dobra. Već sam njegovmagistarski rad o značenju alepskogbora na našem Jadranskomprostoru dio je takvih nastojanja.Svoje je spoznaje stjecao i obnašanjemdužnosti direktora Nacionalnogparka Krka.Šumarski fakultet završio je zajednos većom grupom kolega, kojisu upisali taj fakultet neposrednoiza Drugog svjetskog rata 1945/46.godine, grupom koju su sačinjavalihrvatski i slovenski polaznici, jerLjubljana tada još nije imala šumarskifakultet.U SPOMEN NA MAGISTRA ŠUMARSTVADAVORINA PRGINA (1922 – 2006)Bila je to povelika grupa budućih,a kasnije posebno istaknutihšumara, koji su već na fakultetustekli solidno znanje, zahvaljujućigrupi profesora, koji su uz dobropoznavanje šumarske struke biliobdareni i širokom kulturom (npr.Aleksandar Ugrenović, Ivo Horvat,Milan Anić, Josip Petračić i dr.)kulturom koja je pomogla potpunijemsagledavanju općih vrijednostišumskih dobara. Na takvim seizvorima školovao i naš pokojniDavorin, nastavljajući i produbljujućiu svakoj prigodi, ali i u konkretnimsituacijama, izradbe prostorno-šumarskihprojekata i uređajnihosnova, načela o vrijednostimašumarstva, koje uvelike prelazeuske šumarsko-gospodarske okvire,vezane uz raznorodnu proizvodnjutzv. drvne mase.Među brojnim Davorinim aktivnostimavezanim uz izradbu planovai uređajnih osnova šumsko-gospodarskihpodručja, treba istaćistručnu aktivnost obrade i zaštite šibenske,pa i jadranske posebnosti:Park – šumu Šubićevac. I to uz nastojanjeda se ta, po mnogo čemu jedinstvenamediteranska park-šuma,smještena unutar grada, primjerenoobradi i zaštiti od nezajažljive uzurpacijeonih koji nastoje izgradnjomuništiti to izuzetno prirodno dobrograda. U tom je smislu, a u ciljustvaranja temeljnih preduvjeta zaobradu i zaštitu, osnovao Društvoprijatelja prirode “Šubićevac”. Jedanod temeljnih zadataka društvabilo je stalno obrađivanje s užim timomstručnjaka programa o mogućnostimauređenja i korištenja, osiguravšitako solidnu osnovu za budućirazvoj. Podršku svojim nastojanjimadruštvo Šubićevac dobilo je i odekološke sekcije planinarskog društvaiz Šibenika te Hrvatskoga šumarskogdruštva.U ovom je trenutku vrijednospomenuti pripremljen sadržaj navedenogelaborata, kako bi se moglopotaknuti njegovo daljnjeostvarenje, kao obveza motivirana ispomenom na njegovog tvorca DavorinaPrgina.U uvodu elaborata ističe se: Odnosgrada i prirode u današnjimvremenima ostavlja sve manje mogućnostiprirodi za zajedništvo ukojemu bi se stvorili uvjeti za ljepšii bolji život građana. Već je dobropoznato, koje su i kakve vrijednostibrojnih kategorija prirode utkane ugrad za život čovjeka okruženogpretežno asfaltom i betonom. Međubrojnim kategorijama prirode ugradu, park-šuma poput Šubićevcaoznačava potencijalno najjaču bioekološkuvrijednost i cjelovito uporišteprirodne ravnoteže. Šubićevacje izvor gdje gradski čovjek možejedino ponovno kvalitetno napunitisvoje biološke baterije. Jednom riječju,takva park-šuma utkana usam grad, može u znatnijoj mjeritrajno osigurati zdraviji život samomgradu.Bilo je zamišljeno da se ovakvatema zbog svog višestrukog značenjakao model proširi na cijeli našMediteran. Ono što izdvaja planiranustudiju od standardnih elaboratašumsko-uređajnih osnova, odnosise na fizionomsko-estetske karakteristike,tako da bi se obradi načinagospodarenja dodala i estetikašumskog prostora, rijetka naznaka101

Prastari bijeli dud uz crkvu Sv. Nikoleu takvim elaboratima. Gornjemutreba dodati ideju izgradnje mediteranskogparka na Šubićevcu, štoidentificira kreativnu osnovu i dopunuove značajne šibenske parkšume.Ova je ideja izrečena u suprotstavljanjuizgradnje trgovačkogposlovnog prostora na dijeluŠubićevca, s dosta velikim asfaltnimparkiralištem, što je kako ističePrgin, u suprotnosti s osnovnomnamjenom prostora tj. park-šume.Opravdanom suprotstavljanju takvih,čak i protuzakonitih namjera,Prgin povećava prirodnu raznolikostdodatkom izvedbe mediteranskogvrta, čime na određen načinslijedi i ostavštinu velikog RobertaVizijanija Šibenčanina, dodavši udrugoj prigodi prezentaciju biljnihvrsta, koje je otkrio taj naš i svjetskipoznat botaničar s padovanskogsveučilišta.Ne možemo prihvatiti da bi sveto dobro i kreativno stručno i znanstveno,koje je potaknuo DavorinPrgin, moglo umrijeti zajedno snjim, nego moramo vjerovati, daće se njegovo djelo nastaviti. Nijeto samo dug grada Šibenika premasvom preminulom sugrađaninu, pai obveza nas kolega, koji smo surađivali,nego imperativ naše zajedničkebudućnosti. Možemo dodatida se takva obveza uvjetuje i slijedompotpisane konvencije o Europskimkrajobrazima, donešene uHrvatskom Saboru 19. rujna 2002.,a potaknute u Vijeću Europe. Navedenimsaznanjima treba pridodatii brojne inicijative i brige doslovnooko svakog šibenskog stabla.Nadalje, čitamo u SlobodnojDalmaciji od 25. i 26. 5. 2005. Prginovčlanak “Šibenik – ćelavi grad”,u kojemu je upozorio na brzoplete inesmotrene sječe stabala bez neophodnezamjene.Na istom tragu je i posebna Davorinovabriga za stara stabla povijesnogznačenja, kao što je samo dijelomostvarena sanacija prastarogbijelog duda kraj crkve sv. Nikole.U toj se prigodi Davorin Prgin pozivana status starog drveća u svijetu,ističući svjetska iskustva oko vrednovanjai korištenja starog drvećakao velikih prirodnih vrijednosti,koje obuhvaćaju odgojno-obrazovneznanstvene i turističke namjene.Ističe takvo drveće i kao nacionalnusvetinju, pa je nezamislivo da buduprepuštena “zubu vremena”. U prilogudopisa, kojega je uputio uredništvučasopisa “Okoliš“, nalazi se iprojekt sanacije tog duda. GradŠibenik je prihvatio sanaciju, a pozitivnoje reagiralo i tadašnje Ministarstvozaštite okoliša i prostornoguređenja (dopis Ministarstva od 4.ožujka 2003.).U ovoj prigodi ne treba izostavitini prijedlog Davorina Prgina zaprezentaciju, odnosno otvoreniogled zbirke biljaka koje je otkrio iistražio Robert Visiani Šibenčanin,ondašnji profesor na čuvenom sveučilištuu Padovi. Ovome treba pridodatii Prginov zahtjev Ministarstvupoljoprivrede i šumarstva od10. 9. 2003. za zaštitu borove šumena otoku Obonjanu, nazvanom kasnijei “Otok Mladosti”. U tom zahtjevuPrgin upozorava ministarstvona loše gospodarenje šumomalepskog bora, podignutom zaslugomtadašnjeg upravitelja šumarijeing. Mate Huljeva. Loše gospodarenjePrgin obilježava sljedećim riječima:Iako je podignuta šuma alepskogbora, koja je danas stara 47godina (dopis je poslan 10. 9.2003.), omogućila podizanje čitavognaselja za rekreaciju, o njoj sene vodi nikakva briga. Ne zna se tkos njom gospodari, ona je prepuštenasama sebi: ne obavljaju se uzgojnizahvati, njega, čišćenje i prorjeđivanje,zaštita od biljnih bolestii štetočina. Nema uređajne osnove,kao dugoročnog planskog doku-Šubićevac -Davor Prginr=sČ na park-šumu, čije je uređenje i obnovu uporno pokretao102

menta za organizirano i stručno gospodarenjeu skladu s načelima održivostiokoliša i čuvanja prirodnihvrijednosti otoka. Šuma alepskogbora na Obonjanu je od velike ekonomskekoristi, jer bez nje bi svi izgrađeniobjekti postali bezvrijedni.U nastavku Prgin traži da se odredistručna organizacija, koja će tomšumom gospodariti, te da se izradiuređajna osnova kao dugoročniplanski dokument za organizirano istručno gospodarenje u skladu s načelimaodrživog okoliša i očuvanjapostignutih prirodnih vrijednostiotoka, a posebno da se izradi “Kartaekološke osjetljivosti” u skladu sDirektivom 2001/24/CE Europskogparlamenta od 27. 6. 2001. godine,te da se ispita i utvrdi stupanj uklapanjaizgrađenih objekata u prirodniokoliš i odredi kapacitet bio-ekološkenosivosti otoka, kako ne bi došlodo uništavanja prirodnih vrijednosti.I ovaj primjer zorno pokazujekako je djelovao Davorin Prgin,koje stavove je zastupao i u odnosuna složeno ustrojstvo vrijednostišumskog pokrova u našem hrvatskomokolišu Jadranske regije.Zbog toga njegov gubitak je teškomjerljiv za sve one koji nastoje pokrenutiHrvatsku u pravcu sretnijebudućnosti.Rodni Šibenik mogao bi se, ali imorao odužiti Davorinu Prginu najedini pravi način: uređenjem i obnovompark-šume Šubićevac, nanačin i u prostornom obuhvatu,kako je to planirao i programiraosam Davorin. I to ne samo u spomenna tog građanina i izuzetnogšumarskog stručnjaka, nego jošviše zbog prosperiteta samog Šibenika,zbog bolje kakvoće življenjau tom gradu, zbog jasno programiranevizije budućeg turističkog korištenja,znači zbog svih građana ibudućnosti njihove djece. Veliki jeto ulog kojemu je značajan prilogdao Davorin Prgin.I što reći na kraju? Prisjetiti sestiha našeg istaknutog pjesnikaTina Ujevića: “Najbolja će stablaoboriti munje”. Takvo stablo bio jeupravo Davorin Prgin!Dragutin Kišdipl. ing. šum. – park. arh.DRAGUTIN BÖHM(1922–2006)Dragutin Böhm, dipl. ing. šumarstvarođen je 14. lipnja 1922.god. u Ogulinu. Osnovnu školu igimnaziju pohađao je Zagrebu, a naŠumarskom fakultetu u Zagrebu diplomiraoje 1948. god. Nakon završetkastudija radio je u šumariji Gerovo,a zatim 1959. god. u Šumskomgospdarstvu Bitoraj-Delnice.Od 1951. do 1953. god. bio jeupravitelj šumarije Mrkopalj, a od1953. do 1959. god. upravitelj šumarijeFužine. Od 1959. do 1971.god. bio je direktor Nacionalnogparka Plitvička jezera, a od 1971.do odlaska u mirovinu 1977. god.,radio je kao stručni referent i savjetniku Republičkom zavodu zazaštitu prirode u Zagrebu.Inženjer Böhm kao šumarskistručnjak operativac, ostavio je neizbrisivtrag u šumarstvu na područjuGorskog kotara. U to vrijemezapaženo je prvo veliko sušenjejele u Gorskom kotaru sa žarištemna području šumarije Fužine. Tadase smatralo da je primarni uzrok sušenjajele jaki napad jelinog moljcaigličara. Nitko nije mogao osporavatitu činjenicu, ali ing. Böhm jeveć tada naglašavao da su suša iefekt zagađenja sumporom uz pruguFužine-Plase, čimbenici kojitakođer utječu na sušenje. Angažirajućiprofesore Šumarskog fakultetaprišlo se znanstvenom rješavanjutoga problema.Nakon uspješnoga rada u Gorskomkotaru odlazi na Plitvička jezeragdje ga čekaju novi izazovi,koje kao uspješan, radišan i stručnoznatiželjan šumarski inženjer zdušnoprihvaća. Već tada uočava negativneantropogene utjecaje na gospodarenje,održavanje i očuvanjePlitvičkih jezera. Ta problematikabila mu je moto rada i zanimanja dokraja, ne samo radnoga, nego i životnogavijeka. Zaštita šuma, nacionalnihparkova i općenito zaštitaprirode, bila mu je gotovo životnaopsesija. Od 1978. do 1983. god.vodio je Sektor zaštite prirode iekologije kopna Jadranske regijebivše Jugoslavije u međunarodnomprojektu “Jadran III”. Izradio jekartu ekološke namjene na kršu(Land-use), a koautor je i vodoprivredneosnove Zagreba u kojoj je103

dan prikaz opće problematike kopnenihi vodenih ekosustava, šuma išljunčara zagrebačkog područja.Izradio je i prostorne planovenacionalnih parkova i parkova prirodeza podrušje šumarstva i zaštiteprirode za NP Plitvička jezera, NPRisnjak, PP Medvednica, PP Velebiti druge. Dao je veliki doprinosproblematici biotopa, a napose šuma,biljnih i životinjskih vrsta napodručju velikih hidrotehničkihagromeliorativnih zahvata u Črnecpolju i Lonjskom polju, u studijamakoje su publicirane. Bio je stručnisuradnik u brojnim općinskim, regionalnimi republičkim prostornimplanovima Hrvatske za područješumarsva i zaštite prirode i okoliša.Tijekom radnog vijeka prisustvovaoje i aktivno djelovao u radubrojnih europskih skupova i kongresas problematikom zaštite prirode.Nakon odlaska u mirovinuzapažena je njegova angažiranostna zaštiti Plitvičkih jezera. Premaing. Böhmu na Plitvičkim jezerimasu se nakon Drugog svjetskog ratasukobljavale dvije koncepcije razvoja.Na jednoj strani bili su ekonomistii turistički radnici u sjeni političara,koji su jezera gledali samokao ekonomsko dobro. Grade seobjekti, cesta za Liku 1960. god.kroz srce Nacionalnog parka. Izatoga slijedi bujica motoriziranih domaćihi europskih turista i ne vodi sedovoljna briga o zagađenju ispušnimplinovima. Na dugoj strani bioje ing. Böhm s angažiranim šumarima,biolozima i ekolozima na crtiaktivne zaštite prirode, sa željom dataj prostor urede prema međunarodnimkonvencijama o zaštiti prirode,držeći se načela da su nacionalniparkovi prirodno nasljeđe, reprezentativniprirodoznanstveni objektinamijenjeni znanosti, odgoju i podizanjuekološke svijesti. Ing. Böhmje prvi u nas dao kompletnu slikustanja Plitvičkih jezera: nedopustiveambijetalne promjene (cesta, jakisaobraćaj, gradnja uz sama jezera,nerješeno pitanje korišćenja vode,otpadnih voda i kanalizacije); dugotrajneerozije zemljišta u oborinskojzoni i zatrpavanje jezera; problemeutrofikacije i zamočvarenja Plitvičkihjezera. Za navedeno stanjeregresije, koje prijeti katastrofom utom akvatoriju, predlagao je rješenjačišćenjem jezera od anorganskihi organskih nanosa i vraćanje uprvobitno stanje. Analizu stanja irješenja detaljno je opisao u svojadva članka objavljena u Šumarskomlistu. Ove analize i prijedloziproslijeđeni su mjerodavnima, nonije se ništa značajno učinilo potom pitanju, jer ljudi obično povjerujuvizionarima, kao što je bio naškolega Böhm, tek kada treba spašavationo što se dade spasiti, odnosnou zadnji čas. Veliki doprinoskolege Böhma očuvanju i zaštitinaših bisera prirode, potiče nas dačuvamo ljepotu koju smo baštinili,a njemu zahvaljujemo za sve što jeučinio kao čovjek i šumarski stručnjak,nesebično dijeleći svoje znanjei iskustva s drugima, posebicemladim stručnjacima, u okvirimasvoje radne sredine i Hrvatskogašumarskog društva, čiji je bio dugogodišnjizapaženi član.Za HŠD, ogranak ZagrebV. Rajković i M. Harapin104

UPUTE AUTORIMAŠumarski list objavljuje znanstvene članke izpodručja šumarstva, primarne prerade drva, zaštiteprirode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja,savjetovanja, kongresa, proslava i sl., prikazeiz domaće i strane stručne literature, te važnije spoznajeiz drugih područja koje su važne za razvoj iunapređenje šumarstva. Objavljuje nadalje i ono štose odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatkei crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabedrva, te radove Hrvatskoga šumarskoga društva.Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljajuzbog objavljivanja, moraju biti napisanijasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni istručni članci u prilogu trebaju imati sadržaju t(sažetak) na engleskom ili njemačkom jeziku (izposebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatkei zaključke razmatranja. Sažetak na stranom jezikutreba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredomna papiru formata A4.Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg:– Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temičlanka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2stranice napisane s proredom na papiru formata A4.– U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisationo što se opisuje (istražuje), a u zaključku onošto omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćenespoznaje iz određenog područja šumarskestruke i prakse.– Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanihstranica Šumarskoga lista, zajedno s prilozima(tablice, crteži, slike...), što znači do 16 stranica sproredom na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevimaUređivački odbor časopisa može prihvatitiradove nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvalitetatu opsežnost opravdavaju.– Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavatisadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili seradi o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote)navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan.– Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom,metodološkim napomenama, raspravom,rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slikai tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkomjeziku.– Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom,dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedomarapskim brojevima, a navode se na dnu stranicegdje se spominju. Fusnote u tablicama označujuse malim slovima i navode se odmah iza tablica.– Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnihveličina, dok manje poznate fizikalne veličinetreba posebno objasniti u jednadžbama i sl.– Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budurazumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevimakako slijede.– Sve slike (crteže i fotografije) treba priložitiodvojeno od teksta i olovkom napisati broj slike,ime autora i skraćeni naslov članka. Slike trebaju upravilu biti u omjeru 2:1.– Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst ibrojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznakefizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju bitijasne i kontrastne.– Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnostčlanka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima.– Obvezno treba abecednim redom navesti literaturuna koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo:1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarskifakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.2. Prpić, B., N. Komlenović, Z. Seletković 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj,Šumarski list 112, (5–6): 195–215, Zagreb.– Pored punog imena i prezimena autora trebanavesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr.,mr., dipl. ing. ...).– Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremitis pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnomračunalu sukladnom s IBM, te tako uređenirukopis predati na disketi 3.5”.– Potpuno završene i kompletne članke (disketu,tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva.Autori su odgovorni za točnost prijevoda na stranijezik.– Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućegpodručja na mišljenje u zemlji, a zaznanstvene članke i recenzentima u inozemstvu.– Autori koji žele separate – posebne pretiske svojihčlanaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa.Separati se posebno naplaćuju, a trošak sene može odbiti od autorskog honorara. Najmanje semože naručiti 20 separata.– Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uzrukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa,JMBG, adresu i općinu stanovanja.Uredništvo ŠUMARSKOGA LISTAZagreb, Trg Mažuranića 11Telefon: 48 28 477, 48 28 359Telefax: 48 28 477elefE-mail: hsdŽpost.t-co .hrili hrvatsko-sumarsko-drustvoŽzg.htnet.hrarsko-drustvoŽzg.htnWEB stranica: www.sumari.hr

Drvni ostaci, zaboravljeni i nikad izveženi suhari, stari i mahovinom obrasli panjevi, sve su to prikladnastaništa za razvoj sekundarnih i tercijarnih kukaca ksilofaga i lignikolnih organizama koji drvnu materiju razgrađujui vraćaju u osnovne biogene cikluse jednog šumskog ekosustava. Osim toga pružaju oni odlično zimskosklonište mnogobrojnim predatorskim i parazitoidnim šumskim kukcima o kojima neposredno ovisi i stabilnostneke šume. Pretraživanjem takvih mjesta, u mahovini, ispod kore, u potpuno rastočenom drvu naići ćemo nabrojne kornjaše iz porodica trčaka, strvinara, kusokrilaca i još neke manje poznate ali šumarskoj struci vrlokorisne grabežljive i parazitoidne kukce. Želja nam je da ovdje podsjetimo na činjenicu kako su naše šume iznimnobogate ovim tipom ekološke niše te su u smislu bioraznolikosti među najbogatijima u ovom dijelu Europe.Wood debris, forgotten and never taken out logs, old stumps overgrown with moss, all these are prime sites forsecondary and tertiary xylophages and other wood decomposing organisms which cycle back the woody materialinto the main biogenic cycles of the forest ecosystem. Aside from that, they offer winter shelter to the myriadsof predators and parasitoids that strongly influence the stability of forest populations. Checkout of the moss,underside of the loosened bark or the interior of powdery and fully decomposed old tree trunks reveals numerousspecies from the families of ground beetles, carrion beetles and rove beetles and also some less known butimportant beneficial groups in relation to forestry. It is our wish here also to bring out the fact that our forestsabound with this type of ecological niche, and in comparison with the surrounding European countries, classifyamong the richest in terms of biodiversity.IZDAVAČ: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO uz financijsku pomoć Ministarstvaznanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Hrvatskih šuma, d.o.o.Publisher: Croatian Forestry Society – Editeur: Société forestière croate –Herausgeber: Kroatischer ForstvereinGrafička priprema: ŽUPANČIĆ H R d.o.o. – ZagrebTisak: EDOK – Zagreb