"Porodična medicina" broj 14 u pdf formatu - Udruzenje ljekara ...

5RIJEČUREDNIKAOBILJEŽEN SVJETSKI DAN PORODIČNE MEDICINE .................6SPORAZUM O SARADNJI .........................................................7PRIVATIZACIJA PZZ-a U ZDRAVSTVENOM SEKTORU RS .............8EFIKASNIJE UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA ZA LIJEKOVE ..............9Drage kolegicei kolege,Narodna izreka kaže: „Pitaće te starost,gdje ti je bila mladost“Ovo bi trebalo biti geslo radnoaktivnihgeneracija. Jesen života, takođe, može dabude sadržajna i da zahvaljujući okruženju,tim poznim godinama bude udahnut život.Pružajući međugeneracijsku solidarnost istvarajući dobre zakonske okvire, stvaramosistem kojim obezbjeđujemo i bezbrižnijestarenje za sebe. Jedna trećina pacijenatau ordinaciji porodičnog ljekara su osobestarije životne dobi, preko 65 godina, zatoje veći broj tema ovog broja posvećen timproblemima.Pored rješavanja mnogobrojnih medicinskih,socijalnih i organizacionih problema,porodični ljekari intenzivno radena svojoj edukaciji, aktivno učestvujući uraznim naučnim i stručnim skupovima.Spajajući ugodno sa korisnim, veća organizovanagrupa doktora posjetila je jednuod najstarijih metropola starog kontinenta– Beč. Bilo je to lijepo turističko putovanje,ali ujedno i učešće na XVIII evropskojWONCA konferenciji.Idući u susret 7. danima porodičnemedicine, sumiramao aktivnosti Udruženja,Katedri, domova zdravlja i lične uspjehedoktora porodične medicine. Zadovoljstvoje primijetiti da u svim oblastima vrijednoradimo i postižemo dobre rezultate.Srdačan pozdrav.Vaš glavni urednik,mrsc. med. dr Verica PetrovićIzdavač: Udruženje doktora porodične medicine RSZa izdavača: Mr sc. med. dr Draško Kuprešak, predsjednikUdruženja ljekara porodične medicine RSGlavni i odgovorni urednik: Mr sc. med. dr VericaPetrović, e-mail: drverica@hotmail.comRedakcijski odbor: Mr sc. med. dr Draško Kuprešak, drLjubica Jelovac, dr Nebojša Putnik, mr sc. med. dr SuzanaSavić, dr sc. med. Maja Račić, dr Goran Birčaković, drIgor Novaković, dr Atijas Dadijel, dr Vlado CvijićTehnička priprema: Medici.com Banja LukaKompjuterska priprema: Sretko BojićŠtampa: “Atlantik bb” Banja LukaTiraž: 1000 primjerakaPAKET PRAVA U BROŠURI .........................................................9DRUŽENJE S PREDSJEDNIKOM ...............................................10OČEKUJEM KONSENZUS OKO SISTEMSKIH MJERA ...............12SOCIJALNA PODRŠKA STARIJIM OSOBAMA U RS ...................16DAN SPECIJALIZANTSKIH PROJEKATA 2012. ...........................20NOVE AMBULANTE PORODIČNE MEDICINE ..........................22SEDMI DANI ...........................................................................24WONCA EUROPE 2012 .........................................................36EKOLOGIJA, ZDRAVLJE, RAD, SPORT ......................................39THIRD INTERNATIONAL MEDICAL CONGRESS .......................40III KONGRES LEKARA OPŠTE MEDICINE SRBIJE .......................41NOVINE U DIJAGNOSTICI I TERAPIJI DIJABETESA ...................42RAZVOJNI PROJEKAT „DIABETES MELLITUS 2010-2013“ ........45HIV STIGMA I DISKRIMINACIJA ...............................................47SMANJENJE OBIMA POVREDA U BIH ......................................48NJEGOM DO AKTIVNOG STARENJA ......................................49FIZIOLOŠKO STARENJE ..........................................................52MATIČNE ĆELIJE ...................................................................54POSLJEDICE STRESA NA FUNKCIONISANJE ČOVJEKA ............56NASILJE U PRODICI ................................................................58KARCINOMA REKTUMA .........................................................60MALO ŠALE NIJE NA ODMET .................................................62RIBOLOV ...............................................................................62OKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

6IZ AKTIVNOSTI UDRUŽENJA • IZ AKTIVNOSTI UDRUŽENJA • IZ AKTIVNOSTI UOBILJEŽEN SVJETSKI DANPORODIČNE MEDICINEUZvorniku 18. i 19. maja 2012. nizommanifestacija je obilježen Svjetski dandoktora porodične medicine, pod geslomPREVENCIJOM DO ZDRAVLJA. Organizovanasu stručna predavanja gdje je zaključeno da jepoticanje preventivnih programa prava investicijaza svako društvo i da je u organizacionom smislumodel porodične medicine najoptimalniji za njihovoefikasno sprovođenje.Takođe, na sjednici predsjedništva, koja jeupriličena povodom obilježavanja Svjetskog dana,je zaključeno da je ulaganje u obrazovanje iedukaciju ključno za održavanje kvaliteta zdravstvenihusluga i u tom smislu udruženje trebada ima najvažniju ulogu u planiranju programakontinuirane edukacije za sve doktore porodičnemedicine. Zbog toga za unapređenje edukacijeje neophodno razmijeniti iskustva i intenziviratisaradnju sa svim udruženjima u regionu kao i usvim forumima WONCE.Oko 150 zvanica svojim prisustvom dalo je podrškuobilježavanju tog značajnog datuma. Velikupodršku razvoju porodične medicine u RepubliciSrpskoj dali su predstavnici zdravstvenih ustanova,odbora za zdravlje Skupštine RS, predstavniciFonda zdravstva RS, resornog ministarstva i katedriporodične medicine.U sklopu promocije instituta porodične medicine,a u cilju promovisanja zdravog stila života,u centru grada organizovana je akcija besplatnogmjerenja masnoća i šećera u krvi, krvnog pritiska,kao i dijeljenje promotivnog materijala o značajupreventivnih programa. Akciji se odazvalo preko300 građana Zvornika.PORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

7DRUŽENJA • IZ AKTIVNOSTI UDRUŽENJA • IZ AKTIVNOSTI UDRUŽENJA • IZSPORAZUM O SARADNJIUdruženje doktora porodične medicine RepublikeSrpske i Udruženje KoordinacijaHrvatske obiteljske medicine su u Kutini31.3.2012. potpisali sporazum o saradnji u oblastizdravstva. Sporazum je je utemeljen na odredbamadeklaracije iz Alme Ate i potrebi za jačanjem ulogeprimarne zdravstvene zaštite u duhu dobre regionalnesaradnje i potrebe za koordinisanom akcijomu cilju jačanja porodične medicine u nacionalnimzdravstvenim sistemima.Sporazum podrazumijeva saradnju u oblastimaistraživanja u porodičnoj medicini, razmjeniiskustava u reformi i funkcionisanju porodičnemedicine u nacionalnim sistemima, realizacijuprojekata od zajedničkog interesa te saradnji napolju predstavljanja regiona u tijelima Evropskogudruženja porodične medicine - WONKE.Udruženje doktora porodične medicine RepublikeSrpske je 2009. godine potpisalo sporazumo saradnji i sa sekcijom opšte-porodične medicineRepublike Srbije kao i sa Udruženjem porodičneobiteljskemedicine iz Federacije Bosne i Hercegovine.Predsjedništvo udruženja usvojilo prijedlogakreditacionih standarda za porodičnumedicinuČlanovi predsjedništva su usvojili prijedlogakreditacionih standarda za porodičnumedicinu koji je uradila radna grupa sastavljenaod predstavnika udruženja i predstavnikazdravstvenih ustanova u saradnji sa Agencijomza sertifikaciju i akreditaciju zdravstvene zaštiteRS.Ovaj set standarda treba da posluži kao osnovaza unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite naprimarnom nivou.Ministarstvo započelo proceduru izmjeneZakona o zdravstvenoj zaštiti i Pravilnika ospecijalizacijiRadna grupa udruženja je dostavila Ministarstvuzdravlja i socijalne zaštite RS i Komoridoktora medicine RS Prijedlog izmjene Zakonao zdravstvenoj zaštiti kao i prijedlog programaspecijalizacija i subspecijalizacija.• Dopis MZSZ - komentar na zakon• Dopis Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RepublikeSrpske• Program specijalizacije iz porodične medicine• Nacrt zakona o planu i programu specijalizacija isubspecijalizacija• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenojzaštitiOKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

8IZ AKTIVNOSTI UDRUŽENJA • IZ AKTIVNOSTI UDRUŽENJA • IZ AKTIVNOSTI UOkrugli stoPRIVATIZACIJA PZZ-aU ZDRAVSTVENOMSEKTORU REPUBLIKE SRPSKEUdruženje doktora porodične medicine RS u saradnji saFondom zdravstvenog osiguranja RS je 13.6.2012. uhotelu «San» u Latašima, organizovalo okrugli sto natemu „Privatizacija primarne zdravstvene zaštite - DA ili NE?“Na skupu su razmijenjena iskustva sa zemljama u regionu,koji imaju sličnu koncepciju i organizaciju zdravstvene zaštite,a koje su ušle u proces privatizacije primarne zdravstvenezaštite znatno ranije.Iznesena su interesantna iskustva iz Republike Hrvatskekoji gotovo u 80% slučajeva imaju privatizovan ovajsegment zdravstvenog sistema. Naznačene su prednostikoje se ogledaju u slobodi kreiranja vlastitoga rada, boljegživotnog standarda doktora porodične medicine, ali suistaknuti i nedostaci. Neki od tih nedostataka su problemobezbjeđivanja zamjena kada su potrebna odsustvovanja sposla, finansiranju edukacija i specijalizacija i drugi problemi.Predstavnici udruženja iz Slovenije su prezentovali svojmodel privatizacije koji se ogleda u davanju koncesija,odnosno prostora pod zakup, što se pokazalo kaoefikasan model. Ambulante porodične medicine imajuugovore sa Fondom zdravstvenog osiguranja i dio sumreže zdravstvenih ustanova što je svojevrsna garancijastabilnog finansiranja i kvaliteta rada. Takođe, u pravnomsmislu je uređen proces koncesionarstva koji je dobrodefinisan način kako se dolazi do ovakvog statusa.Predstavnici Komore doktora medicine iz Vojvodinesu predstavili model koji se primjenjuje u RepubliciSrbiji, a koji se zasniva na izabranom doktoruiz opšte medicine, pedijatrije i ginekologije kaoi specifičnom modelu finansiranja u vidu kapitacije.Učešće na skupu su uzeli i predstavnici Ministarsvazdravlja i socijalne zaštite RS sa ministrom prof. dr RankomŠkrbićem na čelu, koji je u uvodnom obraćanjunaglasio da je razmjena iskustava korisna i da će Ministarstvou narednom periodu pokušati da sva dobrarješenja ugradi i u zdravstveni sistem Republike Srpske.Direktor Fonda Goran Kljajčin je naglasio da je ovo biladobra prilika da čujemo iskustva naših prijatelja iz regionai da na bazi naših procjena i trenutnih kapacitetadefinišemo model privatizacije kod nas. On je naglasio daje cilj ovih promjena da se postigne suština a ne forma,a da se suština promjena ogleda u većoj odgovornostitimova porodične medicine, ali i boljem materijalnompoložaju doktora i zdravstvenih profesionalaca u praksi.Sažimajući radni dan, predsjednik udruženja mr sc. drDraško Kuprešak je naglasio da postoji potreba za kontinuiranomsaradnjom u regionu u cilju unapređivanja rada svihučesnika okruglog stola i da će udruženje u ovim procesimaigrati aktivnu i konstruktivnu ulogu.PORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

9DRUŽENJA • IZ AKTIVNOSTI UDRUŽENJA • IZ AKTIVNOSTI UDRUŽENJA • IZPilot projekatEFIKASNIJE UPRAVLJANJETROŠKOVIMA ZA LIJEKOVEPreuzeto: Medici.com broj 52Od početka avgusta do kraja decembra ove godine s42 tima porodične medicine iz domova zdravlja uDoboju, Zvorniku i Trebinju, biće realizovan pilotprojekat «Unapređenje kapaciteta timova porodične medicineza upravljanje troškovima lijekova na recept». Nosilacprojekta koga je podržalo Ministarstvo zdravlja i socijalnezaštite je Fond zdravstvenog osiguranja RS, dok je realizacijapovjerena Udruženju doktora porodične medicine.Pokretanje ovog projekta je motivisano nastojanjemda budu smanjeni troškovi za lijekove na recept, koji svakegodine u prosjeku budu povećani za najmanje 10 odsto ipored toga što se u RS u prosjeku propisuje manje recepatapo glavi stanovnika nego u drugim zemljama u regionu.Za razliku od ranije prakse kada se na smanjenje troškovauticalo samo strogim kontrolama i sankcijama, aktivnosti izovog projekta su bazirane na eduakciji doktora ili bolje rećina podršci porodičnim doktorima da s većom efikasnošćuobavljaju svoju odgovornu ulogu u zdravstvenom sistemu.Na smanjenje troškova za lijekove na recept, beznegativnog uticaja na zdravstvene potrebe stanovništva ipostojeći broj zastupljenih lijekova na listama koje finansiraFond, uticaće se dodatnom edukacijom porodičnih doktorada efikasnije upravljaju troškovima za lijekove na recept.„To će biti postignuto, između ostalog, tako što ćebiti analizirana dosadašnja propisivačka praksa svakogtima porodične medicine obuhvaćenog projektom, izrađengodišnji plan troškova za registrovanu populaciju i datefarmakoekonomske smjernice za svakodnevni rad, a krajnjirezultat projekta trebalo bi da bude smanjenje troškova zapropisane lijekove za oko 10 odsto kod svih timova porodičnemedicine koji će biti obuhvaćeni ovim pilot projektom“,kaže dr Draško Kuprešak, menadžer projekta i predsjednikUdruženja doktora porodične medicine.Inače, očekuje se da će analize koje budu rađene u tokurealizacije projekta dati korisne informacije za kreiranjebudućih aktivnosti u vezi s racionalizacijom troškova zalijekove, zbog čega su s posebnom pažnjom definisani indikatorina osnovu kojih će biti urađeni monitoring i evaluacijarezultata ovog pilot projekta.„U 2011. godini, domovi zdravlja Doboj, Trebinje iZvornik, prekoračili su planirane troškove za lijekove zaoko 1,7 miliona maraka. Smanjenje tog prekoračenja kojevećinom pada na njihov teret za ove zdravstvene ustanoveće značiti mnogo i na tome zasnivamo pretpostavku da će semaksimalno uključiti u realizaciju ovog zahtjevnog projekta“,kaže dr Kuprešak dodajući da imponuje povjerenje koje suUdruženju doktora porodične medicine ukazali Ministarstvozdravlja i Fond.Dostupnost informacijaPAKET PRAVA U BROŠURIDostupnost informacija iz obaveznog zdravstvenog osiguranja RepublikeSrpske biće dodatno unapređena brošurom koju je nedavno izdao Fondzdravstvenog osiguranja. Jezikom koji će biti razumljiv svakom čitaocuu brošuri su sažete sve bitne informacije, od onih osnovnih koje se tičuprijave na zdravstveno osiguranje, osnovica i stopa doprinosa, do paketaprava koja osiguranicima nudi obavezno zdravstveno osiguranje. Takođe,u brošuri su objašnjene procedure za ostvarivanje propisanih prava kaoi mehanizmi za zaštitu prava osiguranih lica.«Polazeći od pretpostavke da zdravstvena knjižica vrijedi više ukolikopoznajete svoja prava, vjerujemo da će vam ova brošura u tom smislubiti od koristi i da će doprinijeti da steknete veće povjerenje u Fondzdravstvenog osiguranja i zdravstveni sistem u cjelini, ali i podići vašusvijest o tome da ste aktivan sudionik u zdravstvenom sistemu, da imatepravo na informaciju i na inicijativu davanjem prijedloga i drugim oblicimaučestvovanja u izgradnji i razvoju sistema obaveznog zdravstvenogosiguranja», navedeno je, između ostalog, u uvodnom tekstu kojim sedirektor Fonda Goran Kljajčin obratio osiguranicima.U povodu izdavanja brošure u Fondu je upriličen susret s novinarima kojiprate oblast zdravstva, a primjerci brošure su upućeni svim republičkimi lokalnim institucijama, udruženjima građana, centrima za socijalni rad,ombdusmanu. Za osigurana lica brošura je dostupna u poslovnicamaFonda, a objavljena je i na internet stranici Fonda zdravstvenog osiguranjawww.zdravstvo-srpske.org.OKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

10IZ AKTIVNOSTI UDRUŽENJA • IZ AKTIVNOSTI UDRUŽENJA • IZ AKTIVNOSTIAsocijacija doktora opšte/porodične medicine Jugoistočne EvropeDRUŽENJE SPREDSJEDNIKOMdr Ružica Nikić, predstavnik doktora opšte/porodične medicine RS u Asocijaciji Jugoistočne EvropeUdruženje doktora opšte/porodične medicineRS postoji 15 godina. Na čelu udruženjaje predsjednik mr sc. prim. dr DraškoKuprešak. Vremenom je ojačalo i postalo jedno odnajaktivnijih udruženja u RS, a trenutno broji oko650 specijalista porodične medicine.Kako se Udruženje razvijalo postalo je ravnopravnipartner u razgovoru sa predstavnicimadrugih udruženja, Fonda zdravstvenog osiguranjaRS i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.Predstavnici Udruženja su aktivni članoviborda Evropske asocijacije doktora porodične medicinekao i Asocijacije doktora opšte/porodičnemedicine Jugoistočne Evrope. O tome svjedočii nedavno druženje predstavnika Asocijacije zaJugoistočnu Evropu sa predsjednikom RepublikeHrvatske Ivom Josipovićem. Poziv upućenAsocijaciji od strane predsjednika, cijenjenog usvim intelektualnim krugovima zemalja u okruženju,pokazuje da su i visoki državnici shvatilida osnovu i glavni temelj, ili kako mnogi kažu”čuvara ulaznih vrata” u zdravsveni sistem predstavljaprimarna zdravstvena zaštita tj. porodičnamedicina.Prijemu organizovanom 2.10.2012. godine naPantovčaku odazvali su se predstavnici Asocijacijedoktora opšte/porodične medicine JugoistočneEvrope. Predsjednik Ivo Josipović pokazao jeizuzetno interesovanje za problem u radu doktoraporodične medicine u regionu. U prijatnojatmosferi, uz povremene komentare, kao i šaljivedosjetke, strpljivo je saslušao predstavnike svihzemalja jugoistočne Evrope, kako bi stekao boljiuvid u organizaciju i rad porodične medicine,kao i njihove konstruktivne prijedloge za prevazilaženjetih problema.Nakon razgovora sa predsjednikom stekaose utisak da su problemi svih isti ili slični, te dai rješenja mogu biti takva.Nadamo se da će slično interesovanje pokazatii visoki državnici ostalih zemalja Asocijacije.PORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

12Intervju s Goranom Kljajčinom, direktorom FZO RSOČEKUJEM KONSENZUS OKOSISTEMSKIH MJERAMr sc. med. dr Draško Kuprešak, predsjednik udruženjaRedakcija: Gospodine Kljajčin, u medijima kažuda je zdravstvo u kolapsu. Da li je ta konstatacija tačna?Problem održivog finansiranja zdravstvenogsektora je danima udarna tema u gotovosvim medijima. Na istu temu raspravljajui sindikati u zdravstvu. Ovako veliku zainteresovanostjavnosti za zdravstveni sektor izazvala jeanaliza Fonda zdravstvenog osiguranja RS u kojojsu krajnje otvoreno i objektivno izneseni podacio finansijskoj situaciji u zdravstvu, uzrocima problemai mogućnostima da oni budu prevladani. Snamjerom da našim čitaocima damo informacije izprve ruke, na ovu temu smo razgovarali s direktoromFonda, gospodinom Goranom Kljajčinom.Intervju s prvim čovjekom Fonda iskoristili smo dasaznamo i druge informacije koje su interesantneza doktore porodične medicine.G. Kljajčin: Takve konstatcije nema u našojanalizi, ali ima upozoronja da zdravstvenomsistemu prijeti destabilizacija ukoliko ne budupreduzete sistemske mjere koje će zaustaviti nepoveljnetrendove. Nalazimo se na tački kada binajviše institucije trebalo da zauzmu stav hoćemoli problem finansiranja riješiti na način da smanjimoprava iz zdravstvenog osiguranja i platezaposlenih u zdravstvu i tako teret krize prebacimona građane i zdravstvene radnike, ili ćemose opredijeliti za sistemska rješenja koja će, štitećii pacijenta i zdravstvenog radnika, obezbijeditiodrživo finansiranje. Mjere koje je predložio Fondzagovaraju sistemska rješenja. Smanjenje prava, štobi nas vratilo u vrijeme kada je zdravstvena zaštitabila privilegija onih koji imaju novaca, ili smanjenjeplata zdravstvenih radnika, što bi nas vratilou period kada je socijalni mir obezbjeđivan prekoleđa zdravstvenog radnika, uopšte ne smatramalternativom i zato sam uvjeren da će oko mjerakoje smo predložili biti postignut opšti konsezus.Dakle, naš zdravstveni sistem nije u kolapsui nikako ne bi trebalo da dopustimo da zbog finansijskihproblema budu umanjeni rezultati kojesmo svi zajedno postigli obezbjedivši da se kvalitetomzdravstvene zaštite i njenom dostupnošćusvakom građaninu, možemo mjeriti sa zemljamakoje imaju mnogo više novaca od nas. Međutim, sovoliko novca koliko ga sada imamo, sa postojećimstepenom finansijske nediscipline i sa stepenomzaduženosti i Fonda i zdravstvenih ustanova,nije moguće obezbijediti normalno funkcionisanjePORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

13sistema. Odgovornost Fonda je da na te okolnostiukaže institucijama koje imaju nadležnost za donošenjeneophodnih odluka.Redakcija: Koliko novca nedostaje zdravstvenomsistemu za održivo finansiranje i šta su glavni problemi?G. Kljajčin: Zdravstvu minimalno nedostajeoko 127 miliona maraka, ili četvrtina sadašnjeggodišnjeg prihoda Fonda. Sa tih dodatnih 127miliona maraka obezbijedili bismo da prosječnoizdvajanje za zdravstvo po glavi stanovnika iznosioko 276 evra, što bi i dalje bilo najniže izdvajanjeu regionu. Sada se za zdravstvo u RepubliciSrpskoj izdvaja manje od 200 evra što je premaloza stabilno finansiranje. U Sloveniji npr. po glavistanovnika se izdvaja 1.700 evra, u Hrvatskoj okohiljadu, u Sarajevskom kantonu Federacije BiH oko400 evra. I pored tolikog izdvajanja, svi oni imajuveće troškove od prihoda, a od nas se očekuje dasa 200 evra poslujemo bez gubitaka. Nema tog čarobnjakakoji bi mogao da ispuni takvo očekivanjesa dvjesta evra.Uzroci finansijskih problema su najvećimdijelom u izvorima prihoda Fonda zdravstvenogosiguranja iz kojih zdravstvene ustanove ostvarujuoko 90 odsto svoga prihoda. Jedini izvor finansiranjaje doprinos za zdravstveno osiguranje, kojise plaća na najnižu sopu u regionu. Osim toga štoje najniža, za razliku od drugih zemalja kod nasnije propisana jedinstvena stopa, već zaposleniplaćaju po stopi od 12,5 odsto, penzioneri 2 odsto,a nezaposleni zbog neprimjenjivanja Zakonapo stopi od oko 6 odsto, tako da prosječna stopaiznosi oko 7,4 odsto.Tabela 1. Struktura osiguranikaKategorija osiguranikaUčešće uukupnombroju osiguranikaUčešće uukupnomprihoduZaposleni 35,34 % 83,60 %Penzioneri 33,27 % 3,04 %Poljoprivrednici 0,19 % 0,28 %Nezaposlena lica 24,64 % 7,53 %Ratni vojni invalidi 0,81 % 0,08 %Izbjeglo i raseljeno stanovništvo 0,11 % 0,06 %INO osiguranici 5,40 % 5,09 %Centar za socijalni rad 0,24 % 0,32 %Struktura osiguranika je krajnje nepovoljna.Zaposlena lica čine svega jednu trećinu osiguranikai za njih se mjesečno u prosjeku uplaćuje150 maraka doprinosa za zdravstveno osiguranje.Dvije trećine ostalih osiguranika u prosjeku plaćadoprinos u iznosu od 14 maraka, a polovinu činepenzioneri čiji mjesečni doprinos iznosi manje od6 maraka. Jedna trećina zaposlenih osiguranikane može da nadomjesti ogroman nesklad izmeđuprosječnog prihoda i prosječnog troška kod dvijetrećine osiguranika. To je ključni uzrok problemaodrživog finansiranja pri čemu moram reći i toda Fond nema ingerencije da na njih utiče. Mine propisujemo stope doprinosa, ne možemo dapreduzmemo ni jednu mjeru protiv onih koji neplaćaju doprinos, ili ga obračunavaju na najnižuplatu, ne možemo da uvedemo ni jedan dodatniizvor finansiranja. U našoj nadležnosti jedino jekontrola troškova i njihova racionalizacija i tusmo iscrpili gotovo sve mogućnosti. Oborili smocijene lijekova do najniže granice i imamo upolajeftinije lijekove nego Federacija BiH. Naši doktoripropisuju najmanje recepata po glavi stanovnika.Na rashodovnoj strani više gotovo da nema mogućnostida obezbijedimo održivo finansiranje irješenje problema je moguće samo kroz povećanjeprihoda.Redakcija: Kako je u ovakvoj ekonomskoj situacijimoguće obezbijediti veće prihode?G. Kljajčin: Kod predlaganja mjera za prevazilaženjefinansijskih problema imali smo u vidusituaciju u kojoj se nalazimo. Zato smo se fokusiralina dodatne izvore finansiranja, što rade i drugezemlje. Prema našem prijedlogu, oko 40 odstonedostajućih sredstava moguće je obezbijediti izdijela prihoda od akcize na duvan i druge štetneproizvode, zatim iz dijela premije obaveznogosiguranja od automobilske odgovornosti, oduvođenja posebnog doprinosa za zdravstvenoosiguranje u inostranstvu i uvođenja dopunskogosiguranja od participacije. Konzumiranje duvanaje uzrok brojnim oboljenjima za koje zdravstvenoosiguranje troši mnogo novca, a do sada nismodobijali ni marku od prihoda ostvarenog na osnovute akcize. Slično je i sa liječenjem povrijeđenihu saobraćajnim nesrećama, koje finansiramo izredovnog prihoda iako je premijom obaveznog osiguranjaod automobilske odgovornosti obuhvaćeniznos za naknadu štete zdravstvenom osiguranju.OKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

14Četrdeset odsto nedostajućeg novca smatramoda je moguće obezbijediti realizacijom mjerapoboljšanja finansijske discipline. Neophodno jedodatno uozbiljiti obavezu plaćanja doprinosa ipooštriti sankcije za one koji krše Zakon. Evo, samozdravstvene ustanove za osam mjeseci ove godineduguju oko sedam miliona maraka doprinosa zazdravstveno osiguranje. Na zdravstveno osiguranjeje prijavljeno 154 hiljade nezaposlenih licai dosljednom primjenom Zakona o doprinosimaZavod za zapošljavanje bi trebalo da u ovoj godiniuplati oko 62 miliona maraka, a uplatiće samo 40miliona jer je Vlada toliko predvidjela Budžetom.Za posljednje tri godine samo kroz doprinos zazdravstveno osiguranje nezaposlenih i ratnihvojnih invalida smo zakinuti za oko 50 milionamaraka. Inače, ukupan dug za doprinose iznosipreko 200 miliona maraka, od čega je mogućenaplatiti jedva polovinu.Preostalih 20 odsto od 127 miliona marakanedostajućeg novca, prema mjerama koje smopredložili, trebalo bi obezbijediti racionalizacijamaunutar zdravstvenog sistema.Redakcija: Jeste li konkretizovali racionalizacijeu sistemu?G. Kljajčin: Jesmo. U prvom redu to je racionalizacijamreže domova zdravlja i rješavanjeproblema viška zaposlenih u odnosu na standardei normative. Poznato vam je da Strategija primarnezdravstvene zaštite predviđa da dom zdravljabude osnovan samo u opštini koja ima minimalno25.000 stanovnika, a taj uslov ne ispunjava čak 60odsto naših opština. Mi smo naš prijedlog baziralisamo na opštinama sa izrazito malim brojem stanovnika,onima ispod 10.000 i izračunali smo dase samo na platama direktora, sekretarice i šefa računovodstvamože uštedjeti četiri miliona maraka.Znam da će ova mjera biti dočekana s negodovanjem,ali prioritet je da obezbijedimo adekvatnuzdravstvenu zaštitu. Pripajanjem manjih domovazdravlja većima stanovništvo neće biti zakinuto zazdravstvenu zaštitu i ona time neće izgubiti ni nakvalitetu, ni na dostupnosti jer će doktori pružatiuslugu tamo gdje to i sada rade.Što se tiče broja zaposlenih u zdravstvenimustanovama najprije bih podsjetio da to u suštinine bi trebalo da se tiče Fonda, jer mi plaćamousluge zdravstvene zaštite, a ne plate zaposlenih.Međutim, godinama se ovaj problem gura podtepih, svake godine raste broj zaposlenih, naročitonemedicinskog kadra, a kad nema novca za plate,direktori kažu Fond nije uplatio tranšu ili ne dajedovoljno novca. Ne treba biti veliki matematičarda bi se znalo da nešto dijeljeno s puno daje malikoličnik. Ako direktori primaju radnike prekostandarda i normativa, a sindikati ne reaguju tose može tumačiti na način da zdravstveni radnicipristaju na manje plate solidarišući se sa nezaposlenima.Mi smo u analizi iznijeli podatke kojikažu da u domovima zdravlja ima minimalno 450radnika više nego što je propisano, a u bolnicama870. Nismo rekli da te ljude treba otpustiti, već daosnivači zdravstvenih ustanova donesu programerješavanja problema viška zaposlenih. Rješenjenpr. može biti to da osnivači obezbijede novac zavišak radnika. U svakom slučaju, stanovište Fondaje da novac od zdravstvenog osiguranja može dabude potrošen samo za ono što je usklađeno sastandardima i normativima i propisanim sadržajemi obimom zdravstvene zaštite. Uostalom, to jenovac osiguranika i njih bi trebalo pitati pristaju lida imaju manje lijekova da bi neki dom zdravljazaposlio deset vozača, a potrebna su mu samo dva.Redakcija: Da li je mjerama racionalizacije obuhvaćeni Fond?Goran Kljajčin: I Fond je dio sisgtema. Predložilismo smanjenje broja zaposlenih i u Fondu zanajmanje 10 odsto, a planiramo i neke organizacionepromjene koje bi takođe trebalo da doprinesu smanjenjutroškova. S obzirom da smo centralizovalisve funkcije, nema potrebe da u većim centrimapored poslovnica imamo i kancelarije, nekadašnjefilijale. Ukidanje kancelarija će svakako doprinijetii racionalizaciji troškova. Plate smo već smanjili. Zatri posljednje godine svim rukovodećim radnicimaFonda plate smo dva puta smanjili za po 10 odsto,a ostalim radnicima za 5 odsto.Redakcija: Kako je moguće da ste tek sada uradiliovakvu analizu, zašto ranije niste reagovali?Goran Kljajčin: Nije ovo prva analiza koju smouradili. Od 2010. godine upozoravamo na problemodrživog finansiranja, a krajem prošle godine smona Upravnom odboru usvojili i Program mjera zaprevazilaženje problema finansiranja. To su uglavnomiste mjere koje predlažemo i ovom posljednjomanalizom. Nažalost, nije bilo spremnosti daPORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

15se ozbiljnije razmotre naša upozorenja. Naprotiv,imali smo čak i prijedloge da bude smanjena stopadoprinosa za penzionere, da prihod Fonda dodatnobude smanjen. Kao što sam rekao, sve zemlje uregionu imaju jedinstvenu stopu doprinosa za sveosiguranike, a kod nas se za penzionere doprinosobračunava na stopu od dva odsto. U ukupnomprihodu Fonda doprinos za penzionere učestvujesa svega 3 odsto, a u drugim zemljama od 16 do24 odsto. Svjesni smo lošeg standarda penzionerai zato ne tražimo da doprinos plaćaju oni, već da,kao što rade i druge zemlje, veći dio doprinosa zanjihovo zdravstveno osiguranje bude subvencionisaniz budžeta.Tabela 2. Uporedni podaci o učešću pojedinih kategorijaosiguranika u prihodu od doprinosa (2011. godina) – podjelarizika osiguranjada racionalizuje troškove s druge strane. Moramopomoći porodičnom doktoru da ispuni očekivanjatako što ćemo mu dati adekvatne mehanizme za to.Redakcija: Kako ocjenjujete dosadašnju saradnjus Udruženjem doktora porodične medicine?Goran Kljajčin: Veoma sam zadovoljan našomsaradnjom i smatram je obostrano korisnom. Zahvaljujućiprijedlozima Udruženja pojednostavilismo neke procedure, a uskoro će biti objavljen novipravilnik o medicinskim pomagalima kojeg smo,između ostalog, radili s namjerom da rasteretimoporodične doktore. Ubuduće će porodični doktorpropisivati samo pomagala koja se izdaju u apoteci,dok će ostala biti u nadležnosti specijaliste.Propisali smo i to da u slučaju da je pomagaloKategorije osiguranjaDržavaZaposleni Penzioneri Poljopriv. Budžet OstaliRepublika Srpska 86,77 % 3,29 % 0,26 % 7,73 % 1,95 %Srbija 70,90 % 24,00 % 1,50 % 3,20 % 0,40 %Crna Gora 59,70 % 19,90 % 0,40 % 19,80 % 0,20 %Makedonija 54,00 % 21,80 % 0,30 % 22,40 % 1,50 %Slovenija 72,70 % 16,10 % 4,70 % 2,30 % 4,20 %Redakcija: Ima li izgleda da bude poboljšan standardzdravstvenih radnika?Goran Kljajčin: Sve mjere za koje se zalažemo,između ostalog, podrazumijevaju bolji standardzdravstvenog radnika. Pod tim, međutim nepodrazumijevam linearno povećanje plata, većstvaranje uslova da se razdvoji rad od nerada i dase prevlada uravnilovka koja je nepravedna premasvakom dobrom rdniku. Kada je riječ o primarnojzdravstvenoj zaštiti, planiramo promjene kodugovaranja i plaćanja na tom nivou zdravstvenezaštite. Namjera nam je da omogućimo da ugovorzaključujemo s timom porodične medicine i da timraspolaže budžetom za registrovanu populaciju.Kada tim bude raspolagao novcem i odgovaraoza njegovo trošenje, sigurano je da nećemo imatiproblema s viškom zaposlenih ili nepotrebnimupućivanjem na skupu dijagnostiku. Dom zdravljabi i dalje ostao i on bi se bavio organizovanjemzdravstvene zaštite, pružanjem usluga hitne medicinskepomoći, dijagnostičkih usluga.Porodični doktor radi težak posao, mora dabalansira između svega onoga što predlažu specijalistii što traži pacijent s jedne strane i zahtjevatrajno potrebno, nalaz specijaliste vrijedi dvanaestmjeseci, da bude moguće propisati tromjesečnukoličinu pomagla i neka druga rješenja koja bitrebalo da rasterete timove porodične medicine.Nažalost, svaka administracija pa tako i Fondovasklona je pretjerivanju i izmišljanju procedurakoje ničemu ne služe. Od vas očekujemoda nam na takve pojave ukazujete kako bi smoih mijenjali.Na kraju, u kontekstu naše saradnje, spomenuobih i projekat unapređenja kapaciteta porodičnihdoktora za upravljanje troškovima za lijekove,čiju smo realizaciju povjerili vašem udruženju. Toje projekat od koga mnogo očekujemo, a premainformacijama o dosadašnjem toku realizacije skojima raspolažem, ne sumnjam da će sva očekivanjabiti ispunjena.Fond je servis osiguranika i naš glavni cilj jenjihovo zadovoljstvo. Međutim, svjesni smo da togzadovoljstva nema bez zadovoljnog zdravstvenogradnika i zato nam je dobar partnerski odnos sasvim asocijacima zdravstvenih radnika među prioritetima.Fond već dugo nije zatvorena institucija,sama sebi dovoljna. Vjerujem da ste se u to i samiuvjereli kroz dosadašnju sardnju.OKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

16Intervju: mr Ljubo Lepir, pomoćnik ministra Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike SrpskeSOCIJALNA PODRŠKA STARIJIMOSOBAMA U REPUBLICISRPSKOJRazgovor vodila: prim. mr sc. med. dr Verica PetrovićLj.L. Socijalna podrška starim licima koja senalaze u stanju socijalne potrebe regulisana jenovim Zakonom o socijalnoj zaštiti koji definišeuslove ostvarivanja mjera socijalne zaštite, pravai usluga namijenjenih starima, ustanove socijalnezaštite putem kojih se djeluje prema stanju socijalnepotrebe starih lica, kao i druga pitanja vezana zafunkcionisanje sistema socijalne zaštite.Većina pacijenata u ordinaciji porodičnogljekara su osobe starije životne dobi. To jedoba kada mentalne i lokomotorne funkcijeslabe i kada se godinama pridružuju mnogobrojnehronične bolesti. Tada je potrebna adekvatna podrškaporodice, susjeda i institucija, jer i jesen životamože biti sadržajna i, zahvaljujući okruženju,tim poznim godinama može biti udahnut život.Da bismo se upoznali na koji način se pružaorganizovana socijalna podrška starim licima uRepublici Srpskoj, razgovarali smo sa mr LjubomLepirom, pomoćnikom ministra u Ministarstvuzdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.Porodična medicinaGospodine Lepir, da li postoji zakonski okvir zasistemsko djelovanje kada je u pitanju socijalnapodrška starijim osobama u RS?Porodična medicinaKakve su demografske karakteristike populacijeu RS?Lj.L. Republika Srpska spada u demografskistara društva i kao takva dijeli sudbinu većineevropskih država. Udio starih u Republici Srpskojodavno je prešao kritičnu tačku i sada, prema procjenamaRepubličkog zavoda za statistiku, taj udioiznosi oko 17%. Osim toga, Republiku Srpsku udemografskom smislu karakteriše sve manji udiodjece i mladih do 20 godina, povećanje prosječnedužine života građana, smanjen kontingent ženau fertilnom periodu i druge karakteristike koje suzajedničke za sve zemlje koje se nalaze u fazi demografskogstarenja i procesa depopulacije.Porodična medicinaKoliki je priraštaj stanovništva u RS, kakav jeodnos između umrlih i rođenih?Lj.L. Nažalost već duži niz godina prirodni priraštaju Srpskoj bilježi svoje negativne vrijednosti.Naime, svake godine više stanovnika umre negošto se rodi. Godišnje u Republici Srpskoj umre oko14 hiljada ljudi a rodi se oko 11 do 12 hiljada beba.Dakle, svake godine, samo po osnovi prirodnogkretanja stanovništva, Republika Srpska gubi okodvije hiljade stanovnika.PORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

17Porodična medicinaKoji faktori utiču na to da je procenat starije populacijeveći?Lj.L. Prije svega, treba reći da su dva faktorakoja imaju najviše uticaja na povećanje broja starihu društvu. Kao prvo, to je produženje trajanjaživota što je posljedica kvalitetnijeg načina života ipostignuća savremenih načina liječenja. Kao drugo,to je smanjenje udjela stanovnika u fertilnom periodu.Naime, smanjenje broja onih koji mogu vršitibiološku reprodukciju indirektno utiče na povećanjeudjela starih u društvu.Porodična medicinaKoje su posljedice starenja stanovništva?Lj.L. Posljedice starenja stanovništva su višestrukei često one imaju sinergijsko djelovanje na sveoblasti društvenog i ekonomskog života. Najvećeposljedice starenja stanovništva se reflektuju nademografsku sliku jednog društva gdje je procesPorodična medicinaKako se obezbjeđuje sigurnost starijih lica?Lj.L. Socijalna sigurnost građana, pa tako i starihlica, obezbjeđuje se putem sistema socijalnog osiguranjakoje obuhvata osiguranje od rizika bolesti(zdravstveno osiguranje), od rizika gubitka posla(osiguranje za nezaposlenost) i osiguranje od rizikaradne nesposobnosti koja se definiše kao rizik odstarosti i rizik od invalidnosti (penziono-invalidskoosiguranje). Ove vidove sigurnosti starihlica obezbjeđuju fondovi. Drugi vid obezbjeđenjasigurnosti starijih lica provodi se putem sistemasocijalne zaštite koji se ne finansira iz doprinosanego iz budžeta koji sredstva obezbjeđuje putemporeza.Porodična medicinaKo finansira sistem socijalne zaštite?Lj.L. Finansiranje sistema socijalne zaštite vršise iz budžeta Republike Srpske i budžeta lokalnihzajednica. Od ove godine, usvajanjem novogZakona o socijalnoj zaštiti, došlo je do povećanjaudjela finansiranja iz budžeta RS. Novim zakonskimrješenjem sredstva za pravo na novčanu pomoć idepopulacije stanovništva jedan od najvećih problemaprouzrokovanih tim procesom. Zatim, posljedicese očituju na ekonomskoj sferi jer povećanjembroja starih povećava se broj socijalno i ekonomskizavisnih građana za koje je potrebno obezbijeditidodatna sredstva. Posljedice se reflektuju na tržišterada, na sistem zdravstvene zaštite na sistem penziono-invalidskogosiguranja i dr.pravo na pomoć i njegu drugog lica, podjednakoobezbjeđuje RS i lokalna zajednica.Porodična medicinaKoji su resursi podrške starim licima u sistemusocijalne zaštite RS?Lj.L. Resurse podrške starima možemo posmatratikroz djelovanje primarne, sekundarnei tercijarne mreže socijalne podrške. Primarnumrežu podrazumijevaju resursi podrške kojestaro lice ostvaruje u neposrednom životnomokruženju od strane najbližih članova porodicei komšiluka. Sekundarna mreža se tiče podrškeOKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

18nevladinih i humanitarnih organizacija i korisničkihudruženja koje djeluju na nivou lokalnezajednice gdje staro lice živi. A tercijarna mrežasocijalne podrške podrazumijeva djelovanjesistema socijalne zaštite sa svojim resursima.Resursi sistema socijalne zaštite mogu se posmatratikao organizacijski (ustanove), finansijskii ljudski resursi (stručno osoblje). RepublikaSrpska je oskudna sa sva tri tipa resursa. Naime,u Srpskoj nema dovoljno ustanova socijanezaštite namijenjenih starim licima, kapacitetipostojećih su nedovoljni, finansijska sredstvasu nedostatna, a broj stručnih i kompetentnihradnika i saradnika je nedovoljan.Porodična medicinaKako se definiše staro lice?Lj.L. Prema novom Zakonu o socijalnoj zaštitistaro lice je lice koje je navršilo 65 godina života.Novim zakonom je napuštena praksa definisanjarazličitih dobnih granica za muškarce i žene. Usmislu ovog zakona staro lice je definisano i kao licebez porodičnog staranja koje se smatra korisnikomsistema socijalne zaštite.Porodična medicinaKoji su oblici prava i usluga socijalne zaštite predviđenitim zakonom?Lj.L. Zakonom o socijalnoj zaštiti predviđenasu prava koje se starom licu pružaju u obliku novčanihdavanja i prava koja se realizuju neposrednimpružanjem usluga socijalne podrške. Zakonomsu definisana sljedeća prava: pravo na novčanupomoć, pravo na dodatak za pomoć i njegu drugoglica, pravo na zbrinjavanje u ustanovu, pravona zbrinjavanje u hraniteljsku porodicu, pravo najednokratnu novčanu pomoć, pravo na pomoć injegu u kući, pravo na dnevno zbrinjavanje, pravoza izjednačavanje mogućnosti djece i omladineometene u razvoju i pravo na savjetovanje.Porodična medicinaKo ostvaruje ta prava?Lj.L. Prava u socijalnoj zaštiti može ostvaritistaro lice koje ispunjava zakonom zadane uslove.Na primjer, pravo na novčanu pomoć može ostvaritistaro lice koje nema nikoga ko je po obavezi izPorodičnog zakona dužan da se o njemu brine, kojenema finansijskih sredstava preko iznosa predviđenogza mjesečnu naknadu po ovom pravu i kojenema vredniju i tržišno atraktivnu imovinu. Starolice može ostvariti ovo pravo i ako je ekonomskiu boljoj situaciji i ima vredniju imovinu ukolikosvoja sredstva i imovinu da na korištenje opštini.Porodična medicinaKoji su principi djelovanja?Lj.L. Djelovanje sistema socijalne zaštite zasnivase na principima poštovanja ljudskih pravai prava starijih osoba utvrđenih međunarodnimdokumentima. Sa aspekta provođenja mjera socijalnezaštite, sistem socijalne zaštite u RepubliciSrpskoj zasnovan je na principima koji favorizuju:vaninstitucionalni smještaj korisnika kao humanijipristup u pružanju usluga socijalne zaštite; pružanjeneposrednih usluga socijalne zaštite nasuprotisključivo novčanim davanjima; pružanje uslugau neposrednom životnom okruženju korisnika;participaciju korisnika u planiranju, provođenju ikontroli usluga socijalne zaštite.Porodična medicinaKoja je strategija ove vlade kada je u pitanju socijalnazaštita starih?Lj.L. Vlada Republike Srpske još nema izrađenstrateški dokument vezan za socijalnu zaštitu starih.Trenutno se rade pripreme za izradu takvog dokumentau Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite.Porodična medicinaKoji su organizacioni resursi socijalne zaštite starihkod nas?Lj.L. Organizacioni resursi sistema socijalnezaštite vezani su za djelovanje ustanova socijalnezaštite. Osnovne ustanove socijalne zaštite su centriza socijalni rad koji su koordinirajuće, stručneustanove na nivou lokalne zajednice. Trenutno uRepublici Srpskoj postoji 45 centara za socijalnirad i 16 službi socijalne zaštite koje pokrivaju radsistema u opštinama gdje nisu formirani centri zasocijalni rad. Pored centara za socijalni rad, u RepubliciSrpskoj djeluju tri doma za stara lica kojasu u sistemu socijalne zaštite (Banja Luka, Prijedori Istočno Sarajevo) i tri doma penzionera (BanjaLuka, Trebinje i Doboj) koja djeluju unutar sistemaPIO. Pored domova za stare, u kojima se stara licatrajno smještaju, u Republici Srpskoj postoje dnevnicentri za stare kao i centri za usluge pomoći u kući.Novim Zakonom o socijalnoj zaštiti predviđenoje osnivanje novih ustanova socijane zaštite međukojima su i ustanove i organizacione cjeline zazbrinjavanje starih lica.PORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

19OKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

20Katedra porodične medicine Medicinskog fakulteta u BanjaluciDAN SPECIJALIZANTSKIHPROJEKATA 2012.Prim. dr Mladen Šukalo, šef Edukativnog centra porodične medicinePorodična medicina i edukacija kadra u tojoblasti, prisutna već više od deceniju uprimarnoj zdravstvenoj zaštiti u RepubliciSrpskoj, ne gubi na kvalitetu. Od samog uvođenja,specijalizacija porodične medicine je imala nekesvoje specifičnosti u odnosu na sve druge specijalizacije.Nastavni plan i program je tako koncipiranda pored redovnog praktičnog dijela u vidu radau Edukativnom centru i obavljanja staža u drugimzdravstvenim ustanovama obuhvata i niz drugihedukativnih sadržaja. Redovno se održava dvosemestralnanastava. Teoretska nastava održava sejednom sedmično u vidu poluakademskog dana,pri čemu bivaju prezentovane sve teme relevantneza porodičnu medicinu. Nastava ne podrazumjevasamo predavanja ex katedra, nego i niz drugihvidova učenja kao što su prikazi slučajeva, izradei prezentacije seminara, nastavni rad u malimgrupama kao i drugi načini učenja. Ono po čemuje naša specijalizacija posebno prepoznatljiva jeizrada specijalizantskih projekata, te ću ovaj putnapraviti i kratak osvrt na “Dan specijalizantskihprojekata” održan u junu 2012. godine.Kao uslov za izlazak na specijalistički ispitove godine, kao i svih prethodnih, je izrada specijalizantskogprojekta. Specijalizanti su u obavezida urade svoj samostalan naučnoistraživački radi da ga prezentuju na “Danu specijalizantskihprojekata”. Kao i svih ranijih, tako i ove godine,radovi su izlagani pred tročlanom Komisijom zaocjenu projekta u sastavu: prim. dr sc. med. KosanaStanetić, mr sc. med. dr Suzana Savić i mr sc.med. dr Nataša Pilipović Broćeta. Ove godine jeizlagano 10 radova i to 7 radova iz Edukativnogcentra Banjaluka i 3 rada iz Edukativnog centraDoboj. Radovi su obrađivali razne teme iz oblastiporodične medicine i za svaki je uloženo mnogotruda. Međutim, svaki rad je bio i izuzetno kvalitetan,što je predstavljalo dodatnu poteškoćukomisiji u odabiru najboljeg rada.PORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

21Teme koje obrađivane specijalizantskimprojektima su:• “Korelacija diabetes-a mellitus-a i depresije”-dr Danijela Lulić i Jelena Zolak Marjanović,• “Uticaj gojaznosti na zdravlje stanovnikaregistrovanih u ambulantama porodičnemedicine u DZ Bijeljina”- dr Nada LukićŠajin i dr Radmila Savić,• “Misle li doktori (i) na svoje zdravlje”-dr Aleksandar Lazić i dr Sandra ŽivakMijatović,• “Adolescenti i kontracepcija”- dr AnjaErnaut Milovanović i dr Radoslava RunjoKeverović,• “Korelacija stepena uhranjenosti i anemijekod djece rođene 2005. i 2006. godine”- drSnežana Vujošević Simišić i dr Tatjana Serdar,• “Kardiovaskularni rizik kod pacijenataoboljelih od diabetes-a mellitus-a registrovanihu timu porodične medicine”- dr ZagorkaPavlović i dr Dobrinka Marić,• “Pojava Burnout sindroma kod ljekara zaposlenihu DZ Bijeljina i DZ Trebinje”- drDijana Dukić i dr Aleksandar Babić,• “Zastupljenost faktora rizika i značajaprevencije kod bolesnika sa ishemijskombolešču srca”- dr Slavica Pantić i dr GordanaSavin,• “Kontrola glikemije kod pacijenata sa DM--om na insulinskoj terapiji u ambulantamaporodične medicine”- dr Boro Veselinović i• “Problem osteoporoze na području gradaDoboja”- dr Željka Popović.Na kraju izlaganja komisija je proglasila najboljirad. To je rad pod nazivom “Korelacija diabetes-amellitus-a i depresije”, autora dr DanijeleLulić i dr Jelene Zolak Marjanović. Tradicionalno,šef Edukativnog centra, koji je ujedno i koordinatoru svim pripremama za taj dan, je pobjednicimauručio skromne poklone. Naravno, uslijedilo jefotografisanje svih prisutnih, kao uspomena nataj važan dan tokom specijalizacije, ali i sjećanjena još jedan dobro odrađeni zadatak. Svakako,uslijedila je i preporuka svim autorima radova dau budućnosti tokom svoje prakse uporedo rade iistraživačke projekte koje mogu i treba da izlažuna kongresima i relevantnim naučnostručnimčasopisima.OKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

22JZU Dom zdravlja u Banjoj LukaNOVE AMBULANTE PORODIČNEMEDICINEDr Nevena Todorović, pomoćnik direktora za medicinska pitanjaPlanom mreže ambulanti porodične medicineza grad Banjaluku iz 2007. godinedefinisan je broj i raspored objekataambulanti porodične medicine u mjesnimzajednicama.Skupština grada je na 44. sjednici dana25.10.2011. godine, zadužila menadžment JZUDom zdravlja i Odjeljenje za društvene djelatnostida dostave Skupštini grada Prijedlog programakojim će se definisati rokovi i način obezbjeđenjauslova za stavljanje u funkciju svih ambulanti -definisanih Planom mreže ambulanti porodičnemedicine koji je utvrdila skupština.Kako bi zdravstvenu zaštitu građanima učiniošto dostupnijom, grad Banjaluka je započeoizgradnju, iznajmljivanje, sanaciju i adaptacijuobjekata ambulanti porodične medicine. Tako susamo u 2012. godini, građani Banjaluke dobili petambulanti porodične medicine. Grad je u budžetuza 2012. godinu planirao sredstva namijenjenaDomu zdravlja za potrebe zakupa objekataambulanti porodične medicine, kao i sredstvaza njihovo opremanje, a sve u cilju poboljšanjadostupnosti primarne zdravstvene zaštite našimsugrađanima.Objekat ambulante porodične medicineu MZ MotikeAmbulanta porodične medicine u MZ Motikepočela je sa radom 10.5.2012. godine.U objektu se nalazi ljekarska ordinacija, prostorijaza intervencije i čekaonica sa recepcijom.Prostor je opremljen standardizovanom opremomza timove porodične medicine, kao i računarskomopremom sa programom „Dr Medic“.Planom mreže ambulanti porodične medicineza grad Banjaluku iz 2007. godine predviđenaje izgradnja objekta ambulanti porodične medicineu mjesnoj zajednici Motike. Grad Banjalukaje obezbijedio objekat za ambulantu porodičnemedicine, a rekonstrukcija i sanacija ovog objekta,kao i nabavka opreme, je finansirana krozProjekat jačanja zdravstvenog sektora (HSEP)Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, uzučešće grada Banjaluke i JZU Dom zdravlja uBanjaluci.Prostorija za intervenicje u ambulanti u MZ MotikeObjekat ambulante porodične medicineu MZ ČesmaAmbulanta porodične medicine u MZ Česmapočela je sa radom 14.5.2012. godine u prostorukoji je grad Banjaluka zakupio za potrebe radaambulante. U objektu se nalazi jedna ljekarskaordinacija, prostorija za intervencije i čekaonicaPORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

23sa recepcijom. Prostor je opremljen standardizovanomopremom za timove porodične medicinei računarskom opremom sa programom „DrMedic“ koju je obezbijedio grad Banjaluka.za timove porodične medicine i računarskomopremom sa programom „Dr Medic“ koju jeobezbijedio grad Banjaluka.Čekaonica sa recepcijom u ambulanti MZ ČesmaU toku 2012. godine, u zakupljenim prostorima,pored ambulante MZ Česma, uspostavljenesu i ambulante porodične medicine u mjesnimzajednicama Paprikovac i Ada.Objekat ambulante porodične medicineu MZ AdaAmbulanta porodične medicine u mjesnojzajednici Ada otvorena je 21. septembra 2012.godine i ima jednu ljekarsku ordinaciju, sobuza intervencije, te recepciju, gdje građani moguostvariti kontakt sa zaposlenima u ambulanti.Prostor je opremljen standardizovanom opremomObjekat ambulante porodične medicineu MZ PaprikovacAmbulanta porodične medicine u mjesnojzajednici Paprikovac otvorena je 28. septembra2012. godine i ima jednu specijalističku ordinaciju,salu za intervencije, te recepciju. Prostor je opremljenstandardizovanom opremom za timoveporodične medicine i računarskom opremom saprogramom „Dr Medic“ koju je obezbijedio gradBanjaluka.Ambulanta u MZ PaprikovacAmbulanta u MZ AdaOtvaranje studentske ambulante uStudentskom kampusuPredsjednik Republike Srpske Milorad Dodiki ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Ranko Škrbićotvorili su 4. oktobra 2012. godine ambulanteOKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

24za zaštitu zdravlja studenata u Studentskom kampusu.Otvaranju su prisustvovali visoki zvaničniciRepublike Srpske, grada Banjaluka, univerzitetai druge brojne zvaninice.U okviru ambulanti za zaštitu zdravlja studenatanalazi se ambulanta porodične medicine,ginekološka ambulanta, prostorija za intervencije,recepcija i čekaonica i prostor za rad psihologa.Za sanaciju i adaptaciju prostora i opremanjeambulanti finansijska sredstva obezbijedio jekabinet predsjednika Republike Srpske. Ambulantesu opremljene standardnom opremom, kaoi računarima sa programom „Dr Medic”.Na ovaj način studenti Banjalučkog univerzitetasu dobili mogućnost da veliki broj uslugaprimarnog nivoa zdravstvene zaštite mogu dobitina jednom mjestu.Ljekarska ordinacija u studentskoj ambulanti“Imamo ambulante u 33 mjesne zajednice.Grad je vodio kontinuiranu politiku u ovoj oblastizajedno sa Ministarstvom zdravlja i socijalnezaštite želeći prevashodno da usluge zdravstvenezaštite približi građanima”, rekao je SlobodanGavranović novinarima, te naglasio da je u narednedvije godine planirano otvaranje još petambulanti.Dom zdravlja se danas nalazi u 33 mjesnezajednice i pruža zdravstvene usluge u 34 objektau ukupno 78 ambulanti porodične medicine. Zapotpunu implementaciju Plana mreže ambulantiporodične medicine planirano je da se ambulantenalaze u 38 mjesnih zajednica. U narednomperiodu intenzivno će se raditi na uspostavljanjujoš pet ambulanti porodične medicine kojenedostaju.SEDMI DANIporodične medicine Republike SrpskeTeslić, 02-04. novembar 2012.Udruženje porodične medicine RS organizujekonferenciju “7. dani porodične medicine RepublikeSrpske sa međunarodnim učešćem” uTesliću, hotel “Kardial” od 2-4.11.2012.Teme konferencije:1. Zbrinjavanje akutnih i hroničnih rana2. Urgentna stanja3. Bolesti respiratornog sistema4. Upute dijagnostičko-terapijskih vodiča5. Sve relevantne teme za porodičnu medicinu.Pri prijavljivanju rada ispoštovati sljedeće:• Struktura rada - uvod, cilj rada, metodologija,rezultati, zaključak.• Broj riječi u tekstu apstrakta: do 250• Na posebnoj strani navesti: puna imenaautora, titule, naziv ustanove u kojoj su zaposleni,e-mail• Rok: 31. septembar 2012.• Svi radovi mogu biti prezentovani u formioralne prezentacije.Radovi treba da budu poslati u vidu apstraktana adresu: porodicnamedicina@gmail.comApstrakti prihvaćenih radova će biti objavljeniu časopisu “Porodična medicina” koji će bitisastavni dio radnog materijala konferencije. Organizatorće svim predavačima uručiti sertifikatza bodovanje kod nadležne komore.Krajnji rok za dostavljanje prezentacija u powerpointu je 15.10.2012. Kompletne prihvaćene prezentacijebiće dio materijala objavljenog na CD-ukoji će biti distribuisan učesnicima konferencije.Skup će bodovati Komora doktora medicine RSprema važećem pravilniku.www.porodicnamedicina.comNaučni odbor konferencijePORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

25UČESTALOST ANEMIJE U DOJENAČKOJ DOBI U ZAVISNOSTI OD NAČINA ISHRANEAleksandra Mijatović 1 , Gordana Matić 2 , Mladen Šukalo 3 , Mara Mitrić 1 , Srđan Mijatović 1 , Dijana Dukić 11Dom zdravlja Bijeljina, 2 Dom zdravlja Gradiška, 3 Dom zdravlja Banja LukaAPSTRAKTUvod: Nedostatak željeza je najčešći nutricioni deficit iuzrok anemije u dojenčadi. Zdravo dijete, rođeno na vrijeme,ima zalihe željeza koje mogu trajati 4-6 mjeseci. Budući da jedokazano da nedostatak Fe i pojava anemije može dovestido ireverzibilnih promjena u psihofizickom razvoju, velikupažnju treba posvetiti prevenciji, ranom otkrivanju i liječenjuanemije u dojenačkoj dobi.Cilj: Ispitati pojavu anemije, na osnovu vrijednosti hemoglobina,u homogenoj grupi dojenčadi starosti 6 mjeseciu zavisnosti od načina ishrane.Metode rada: Korištena je metoda sistematičnog pregledazdravstvenih kartona djece rođene od jula 2008. do jula2010.godine. Podaci su skupljani u pedijatrijskim ambulantamaDoma zdravlja Bijeljina i Gradiška. Pregledano je ukupno400 kartona. Dojenčad smo podijelili u 4 grupe u zavisnostiod načina ishrane:1.isključivo dojena prvih 6 mjeseci; 2.djelimično dojena sa dodavanjem mliječne formule,koja jepodijeljena na 3 podgrupe u zavisnosti od dužine dojenja;3. isključivo hranjena mliječnom formulom; 4. djelimicnodojena-hranjena mliječnom formulom uz dodatak kravljegmlijeka u periodu od najmanje 2 mjeseca. Kao dijagnostičkikriterijum za anemiju uzeli smo koncentraciju Hgb < 110g/L, prema preporukama SZO.Rezultati: Od 400 dojenčadi 21,5% je anemično. Uvidomu kartone nađeno je da je najčešći način ishrane dojenje, kod59,5%. U grupi 1 24,78 %, u grupi 2 16,66%, u grupi 314,11%je anemično, a u grupi 4 anemično je 36,36 %.Zaključak: Anemija je najučestalija kod dojenčadikojima je tokom prvih 6 mjeseci u ishranu uvedeno kravljemlijeko. U grupi isključivo dojenih svako četvrto dojenče imaanemiju. Najmanji procenat anemičnih je među dojenčadikoja su hranjena mliječnom formulom.KLJUČNE RIJEČI:dojenje, anemija, dojenčad, majčino mlijeko.BRIGA O ZDRAVLJU I PREVENCIJI OBOLJENJAGordana Papović \ukić 1 , Slaviša \ukić 2 , Brajana Nikolić 1 , Nada Mirković 1 , Vesna Glišić 31Dom zdravlja “Veljko Vlahović” Vrbas , 2 Klinički centar Vojvodine, Klinika za infektivne bolesti, Novi Sad, 3 Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika “Zastava”, KragujevacAPSTRAKTUvod: Mnoge bolesti svakodnevno odnose živote samozato što se kasno otkriju. Prevencija bolesti predstavlja aktivnostikoje se sprovode kako bi se sprečila njihova pojava, ranootkrila hronična i maligna oboljenja i blagovremenzapočelolečenje. Važno je da bolest bude uočena na vreme .Cilj rada: Ukazati na značajnost vođenja brige o zdravljui prevenciji oboljenja u svim dobnim grupama.Metod rada: Dat je prikaz manifestacije BAZARZDRAVLJA (BZ) održane jula 2011 godine u Vrbasu . Obuhvaćenje broj od 478 ispitanika različitog dobnog uzrasta,koji pri tom ne moraju biti zdravstveni osiguranici, radipružanja zdravstvenih usluga i saveta. Vršeno je merenjekrvnog pritiska (KP), nivoa šećera (ŠUK), holesterola itriglicerida u krvi, određivan body mass index. Rađen jeelektrokardiogram (EKG), pružani su saveti iz oblasti internemedicine, stomatologije, ginekologije, ortopedije... “Otvorenavrata “ ginekološkog odeljenja podrazumevala su pružanjeultrazvučnog pregleda, kolposkopije, briseva za laboratorijskepretrage i PAP-a test. Zakazivan je ultrazvučni pregled(UZ ) dojki u prevenciji karcinoma dojki kao i edukativnasimulacija samopregleda dojki. Rađeno je besplatno testiranjena HIV/AIDS.Rezultati rada: Od 9 do 13 časova posmatrano je 290žena sa prosečnom starošću od 64 godina i 188 muškaracasa prosečnom starošću od 67 godina. . Najmlađi ispitanik jestar 24 godine, a najstariji 88 godina. Merenje ŠUK-a je vršenokod 81 ispitanika (17%). Prosečna vrednost ŠUK-a je bila6,53 mmol/l. Kod 40 ispitanika (49%) su nađene povišenevrednosti. Merenje holesterola je rađeno kod 49 ispitanika,a prosečna vrednost je 5,42 mmol/l. Kod 49% ispitanika jeuočena povišena vrednost holesterola. Merenje trigliceridaje izvršeno kod 52 ispitanika (11%), prosečna vrednost je2,62 mmol/l. Kod 31 ispitanika (60%) su uočene povišenevrednosti triglicerida. EKG je rađen kod 37 ispitanika (5%),a KP je izmeren kod 153 (32%) ispitanika. Kod 70 ispitanika(46%) je izmeren povišen KP. Savete vezane za prevenciju,diagnostiku i lečenje je dobilo 112 ispitanika (23,4%). Štampaniedukativni materijal je dobilo 106 (22%) ispitanika.Zaključak: Bazar zdravlja je dobar vid prevencije bolestii zdravstveno vaspitnog rada , koji daje pozitivne rezulktate,što ukazuje da ovakve vidove manifestacije treba negovati iprihvatiti kao trajno opredeljenje.KLJUČNE REČIzdravlje, prevencijaOKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

26BOL U DONJEM DIJELU LE\ALjubomir Šormaz 1 , Pećanac Žana 21Spec. interne medicine, DZ dr Mladen Stojanović, Laktaši; 2 Spec. porodične medicine, DZ dr Mladen Stojanović, Laktaši, zana-marijana@teol.netAPSTRAKTUvod: Lumbalni sindrom prvenstveno označava bol ulumbalnom, lumbosakralnom ili sakroilijačnom predjelu, kojise često širi u glutealnu regiju, butine ili duž noge putevimaišijadičkog ili rijetko femoralnog nerva.Lumbalni bol doživi oko 80 % osoba tokom života. U85 % slučajeva nakon kompletne dijagnostike, uzrok bolaostaje nepoznat. U SAD po troškovima liječenja lumbalnibol zauzima treće mjesto , nakon karcinoma i kardiovaskularnihoboljenja.Cilj: Cilj rada je analizirati učestalost javljanja bola udonjem dijelu leđa po polu, korištenje dijagnostičkih metodaprilikom postavljanja dijagnoze. Izvšena je analiza najčešćihnalaza dobijenih metodom vizializacije (CT, NMR, RTG).Izvršena je analiza načina liječenja kod pojedinih pacijenata.Metodologija: Rad je retrospektivna analiza podatakadobijenih iz elekstronskih kartona pacijenata Doma zdravljaLaktaši u periodu od novembra 2011 do aprila 2012. Ukupanuzorak čini 68 pacijenata. Svim pacijentima je nakon javljanjau ambulantu porodične medicine izvršen fizikalni pregled,a dio pacijenata je upućen na konsultativne preglede neurologa,fizijatra i neurohirurga. Prema preporukama urađenesu dodatne dijagnostičke pretrage CT (kompjuterizovanatomografija), NMR (nuklarna magnetna rezonanca) i RTG(rentgensko snimanje).Rezultati: Ukupan uzorak čini 68 pacijenata od čega 32muškarca (47%) i 36 žena (53%).Prosječna životna dob pacijentkinja iznosi 57,6 ± 13,2,dok prosječna životna dob osoba muškog pola iznosi 65,71± 15,9. Na osnovu anamnestičkih podataka i fizikalnogpregleda dijagnoza je postavljena kod 18 (26, 47 %) pacijenata.RTG snimanje je urađeno kod 28 (41,1% ) pacijenata,CT snimak kod 6 (8,8 %) pacijenata i NMR kod 16 (23,5%)pacijenata. Najveći broj pacijenata liječen je konzervativno65 (95,24%), dok su 3 pacijenta (4,76%) pacijenata upućenana neurohirurško liječenje. Kod najvećeg broja pacijenata saurađenim RTG snimkom L/S kičme nađene su promjene usmislu spondiloze (20 pacijenata), diskopatije su se u najvećembroju slučajeva javljale na L5-S1 segmentu. Prilikomkorištenja NMR-a , najveći broj hernijacija diska javljao sena L4-L5 segnentu (4 pacijenta).Kod postavljanja dijagnoze korištenjem CT-a hernijacijadiska kod najvećeg broja pacijenata (4) ustanovljena je naL3-L4-L5 segmentu.Zaključak: Na ispitivanom uzorku veći je udio osobaženskog pola 53% u odnosu na osobe muškog pola.Kod 26,47% pacijenata dijagnoza je postavljena na osnovuanamnestičkih podataka i fiziklanog pregleda.Od dopunskih dijagnostičkih pretraga najviše je korištenRTG L/S kičme 41,1 %.Najveći broj pacijenata je zbrinut konzervativnim mjerama95%, dok je svega 5% upućen na neurohirurško liječenje.KVALITET ŽIVOTA BOLESNIKA SA OSTEOPOROZOM SA I BEZ VERTEBRALNIH FRAKTURAMilijana D`ajić 1 , Biljana Mlađenović 1,2 , Gordana Tešanović 1,2 , Nataša Pilipović-Broćeta 1,21JZU Dom zdravlja Banja Luka, 2 Medicinski fakultet u BanjaluciAPSTRAKTDefinicija: Osteoporoza je progresivna, sistemskametabolička bolest kostiju, čije su odlike gubitak koštanemase, oštedenje mikroarhitekture koštanog tkiva, povedanjefragilnosti kosti, a što za posljedicu ima povedan rizik odnastanka frakture.Cilj rada:1. Utvrditi procenat pacijenata sa frakturama u ispitivanojgrupi2. Procijeniti kvalitet života osoba sa osteoporozom, ato smo ispitivali QUALEFFO 41 upitnikom3. Uporediti život osoba sa frakturama vertebralnihpršljenova u odnosu na kvalitet života osoba koje bolujuod osteoporoze, a nemaju dijagnostifikovanu frakturu pršljenovaMetodologija rada: Istraživanje je obavljeno u perioduod 01.10.2009.- 30.04.2010.god u 7 ambulanti porodičnemedicine Doma zdravlja u Banja Luci. Anketirano je 65pacijenata oba pola. QUALEEFO 41 upitnikDiskusija: U Republici Srpskoj nema mnogo studijana ovu temu. Vertebralne frakture su uzrok invalidnosti ilošag kvaliteta života takvih pacijenata. Ovi podaci se slažusa studijama obavljenim u Beogradu i Zagrebu (Pilipović isaradnici i Koršić).Zaključak: Kvalitet života pacijenata sa frakturamavertebralnih pršljenova lošiji po svim segmentima u odnosuna kvalitet života pacijenata sa osteoporozom ali bez fraktura.Najveću važnost ima prevencija ove bolesti i nju trebazapočeti što ranije. Smatramo da je borba za rano otkrivanjeosteoporoze, njeno liječenje i prije svega već spomenutaprevencija ove bolesti, ali i fraktura veliki zadatak u našembudućem radu.PORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

OCJENA REGULACIJE DIABETES MELLITUS-A U AMBULANTI PORODIČNE MEDICINEMladenko Rosić, Zlatko Škerić27APSTRAKTUvod: Dijabetes mellitus je grupa metaboličkih bolesti,koje se karakterišu hroničnom hiperglikemijom. Poremećenje i metabolizam masti i proteina.Pojava dijabetesa mijenjanačin života,pogađa ličnost,njegovu porodicu,utiče na socioekonomskistatus,ima hroničan progredijentan tok i traje dokraja života. Dijabetes je rastući problem u R.S.i BiH. Jedanod najvažnijih provjeravanja nadzora nad šečernom bolestije mjerenje HbA1C .Cilj: Ispitati regulisanost glikemije kod pacijenata sadiabetes mellitusom u ambulantama porodične medicineDZ Prijedor.Metod rada: Uzeli smo kartone 50 pacijenata koji boluju3 ili više godina od diabetesa, a koji su na pregled došli uaprilu 2011. godine na pregled kod porodičnog ljekara. Izkartona smo izdvojili dostupne podatke o glikemiji, HbA1C,te o terapiji.Rezultati i diskusija: Pregledano je 50 kartona,od čegaje 27 žena ili 54% i 23 muškarca ili 46% , starosne dobiod 46-80 godine.Dužina trajanja bolesti je od 3-16 godina.Glukozu natašte do 7 mmol/l ima 12 pacijenata od čega 7muških ili 58,3 % i pet žena ili 41,7% ,a preko 7 mmol/l 38pacijenata od čega 16 muških i 22 žene. HbA1C do 6,5 ima 4pacijenta ili 8%, 6,5 do 7% ima 7 pacijenata ili 14%, od 7 do9% 31 pacijent ili 62% a preko 9% ima 8 pacijenata ili 16%.Zaključak: Ciljne vrijednosti su postizanje optimalneglikemijske kontrole (HbA1c 0,05). Prosječna ocjena zdravstvenogstanja po VAS skali za one sa preporučenim BMI je 7,65 prijei 2,64 nakon fizikalnog tretmana, a za pretile 9 prije i 4,75nakon tretmana. Ispitanici sa preporučenim obimom strukapo VAS skali imaju prosječnu ocjenu zdravstvenog stanja 7,57prije i 3,26 nakon fizikalnog tretmana, a ispitanici sa većimobimom struka 8,88 prije i 5,29 nakon tretmana.Zaključak. Veličine obima struka i BMI ne utiču naučestalost korištenja i dužinu fizikalnog tretmana. Ispitanicisa većim obimom struka i BMI imaju niži nivo zdravstvenogstanja u odnosu na ispitanike sa preporučenim vrijednostimaa rezultati fizikalnog tratman su bolji u osoba sa mnajimBMI i obimom struka.OKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

28DEBLJINA-SVJETSKI ZDRAVSTVENI PROBLEM PREVALENCA DEBLJINE U AMBULANTIPORODIČNE MEDICINERadojka Perić 1 , Ratko Perić 21Dom zdravlja “Dr Mladen Stojanović“, Laktaši, drradojkaperic@gmail.com2Magistar Sportske Fiziologije, Zavod za Medicinu rada i sporta, Banja luka, ratkoperic@yahoo.comAPSTRAKTUvod: Debljina je hronična bolest sa nizom komplikacijakoja poprima epidemijske razmjere u cijelom svijetu,azahtjeva doživotno liječenje.Prekomjernu TT i debljinu danasima više od jedne milijarde ljudi,od toga čak 10% su djeca.Cilj: Ispitati prevalencu pretilosti kod registrovanihgrađana u ambulanti PM “Trn“-Laktaši u periodu od 2007.god do 2011.godine,uočiti rizičnu grupaciju,kao i najčešćeriziko faktore za nastanak te bolesti.Metodologija: Istraživanje je provedeno metodomanketiranja korisnika usluga, pregledom elektronskihkartona,kartica rizika i registara hroničnih nezaraznih bolesti.Podaci su izdvojeni i analizirani,što je dovelo do određenihrezlultata.Rezultati: U promatranom periodu od 2500 registrovanihgrađana, 487 je bilo prekomjerne TT, i to 272 (55,8%)ženskog i 215 (44,2%) muškog pola. Muškarci su adipoznijiu dobi od 31-50. te godine, a žene u dobi od 51-64. godine.86 (17,7%) osoba oba pola imaju vrijednosti BMI preko 30%(adipozne osobe), a njih 17 (3,5%) ima BMI preko 40% (osobevelike pretilosti). Velik broj korisnika usluga prekomjerne TTimaju NK stručnu spremu, njih 270 (55,4%) i to više osobeženskog pola.126 (25,8%) je imalo genetsku predispozicijuza bolest, a 123 (25,2%) je bilo izloženo nekoj vrsti stresa.Od 487 osoba prekomjerne TT, 190 (39,0%) je na neki načinbilo u vezi sa duvanskim dimom (pušači, bivši pušači, pasivnipušači...). Meso prevladava u prehrani kod adipoznihmuškaraca, a voće i povrće je više zastupljeno kod žena,kao i tjestenina i slatkiši. Oko 60% osoba je fizički inaktivno.Zaključak: Najvažnija uloga porodičnog ljekara u ciljusmanjenja oboljelih od prekomjerne TT i pridruženih komlikacijau vezi sa tim je edukacija građana. I ova studija, neodstupajući od međunarodne statistike pokušala je dokazatida se može utjecati na prevalencu adipoznog stanovništvaako znamo preventabilne faktore rizika, naravno uz pomoćzajednice.KLJUČNE RIJEČIDebljina, faktori rizika, porodični ljekar, zajednicaRADIOTERAPIJA ILI RADIJACIONA ONKOLOGIJA – ULOGA U TRETMANU ONKOLOŠKIHPACIJENATASlavica Marić, Sonja Vitorović, Jovan Babić, Božica Vujošević, Oliver Arsovski, Slavica Marić, Pavle BanovićCentar za radioterapiju IMC B.LukaAPSTRAKTUvod: Radioterapija ili radijaciona onkologija je granamedicine koja koristi jonizujuće zračenje visokih energija,radi liječenja pacijenata te potpune lokalne kontrole bolesti.Prema podacima ASTRO/American society of radiationoncologists/ od 1,4 miliona godišnje oboljelih pacijenataod karcinoma, 1 milion pacijenata će biti tretiran radioterapijom.Od toga 60% je sa kurativnom namjerom (cilj jeizliječenje pacijenta). Prema ovim parametrima, gotovo danema onkološkog bolesnika koji bar jednom za vrijemetrajanja bolesti neće biti podvrgnut RT tretmanu. Osnovnapodjela radioterapije je na teleradioterapiju i brahiterapiju.Teleradioterapija je oblik radioterapije kod koje seizvor zračenja nalazi izvan tijela na udaljenosti do 100cm.Teleradioterapija se još naziva i spoljašnje ili transkutanozračenje. Prema energiji jonizujućeg zračenja dijeli se naortovoltažnu i supervoltažnu radioterapiju. Ortovoltažna RTkoristi energije zračenja jačine 50-300Kv. Primjena naponavećeg od 400kV odgovara supervoltažnoj radioterapiji, dokmegavoltažna radioterapija označava teleradioterapiju kodkoje se koriste zraci energije vece od 1MeV. Brahiterapija jevrsta radioterapije kod koje se radioaktivni materijal apliciradirektno u tumor. Time se omogućuje ozračivanje tumoravisokim dozama zračenja, a da se pri tome okolno zdravotkivo gotovo ne zrači. U radioterapiji se koriste različiti aparatii mašine koje generišu ili posjeduju izvore jonizujućihzračenja. Moderni visoko energetski LINAC obezbjeđuje 2fotonske energije (6 MV i 18 MV) i nekoliko elektronskihenergija (6, 9, 12, 16, 22 MeV). U odnosu na očekivani efekatradioterapija može biti kurativna (očekujemo izliječenje), tepalijativna (poboljšanje životnog komfora, smanjenje bola,opstrukcije itd). Shodno tome prilagođavamo i dozu, te možebiti radikalna ili palijativna . Radijacioni onkolog je stalničlan multidsiciplinarnih onkoloških konzilijuma , gdje sedonose odluke o modalitetu liječenja koje će biti primarno(operativni zahvat, radioterapija, hemioterapija).Zaključak: Radioterapija ima izuzetno važnu uloguu tretmanu onkoloških pacijenata. Postoje indikacije gdjeradioterapija samostalno ili kombinovano sa drugim modalitetimaliječenja dovodi do potpunog izliječenja. U inkurabilnihpacijenata u uznapredovalom stadijumu radioterapijaublažava simptome bolesti..KLJUČNE RIJEČIradikalna radioterapija, palijativna radioterapija, brahiterapijaPORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

UČESTALOST SKOLIOSA KOD DJECE ŠKOLSKOG UZRASTA KOJA SE BAVE SPORTOMSnježana Milutinović Matić, Nela Janjić, Zora ZenićJZU DZ Banja Luka29APSTRAKTUvod: Idiopatska adolescentna skolioza je postranicnoiskrivljenje kicme koje moze da se pojavi u inace zdrave osobeu dobi od 10 godina do kostane zrelosti i koje iznosi vise od10 stepeni po Cobbu mereno na rendgenskoj slici ucinjenoju stojecem polozaju. Relativno je cesta u adolescentnoj dobii trebalo bi je razlikovati od skolioticnog “loseg”drzanja.Cilj: Utvrditi ucestalost skolioze kod dece koja se bavesportom, i da li sport pomaze ili ne u ocuvanju grade ifunkcije kicmenog stuba.Ispitanici i metode: Istrazivanje je obavljeno u sklopusistematskog pregleda dece u Osnovnoj Skoli “Ivo Andric”u Banja Luci .U periodu od 13.03 do 20.03. 2012 godinepregledana su deca koja pohadaju sedmi i deveti razred.Pregledano je 103 decaka. devojcice i 93 . devojcice. Kriterijje bio da se bave nekim sportom duze od jedne godine i dasu jos uvek aktivni u tom ili nekom drugom sportu. Dijagnozaje postavljena na osnou anamneze, klinickog pregleda( Adamsov test ili test preklona, kod koga se primecujeasimetrija polozaja rebara).Rezultati: Od pregledanih decaka sportom se bavi njih64 ( 62,13%), desnostranu skoliosu ima 20 (31,25%), a levostranu3 (4,68%)decaka. Od ove dece 41 decak (64,06%) sebavi sportom, i nema verifikovanu skoliozu. Od pregledanihdecaka 39( 37,86%)njih se ne bavi sportom. 21( 53,84%) nemaverifikovane skoliose dok 15 (38,46%) ima desnostranu a 3( 7,69%) levostranu skoliozu.Od 93 pregledane devojcice sportom se bavi njih 47( 50,53), od kojih 18 (38,29%) ima desnostranu a 4 (8,51%)levostranu skoliozu. 25 ( 26,88%)devojcica nema verifikovanuskoliozu i bave se sportom. 46 (49,46%) devojcica se nebavi spotrom, 27(58,69%) njih ima verifikovanu desnostranuskoliozu a 3 (6.52%) levostranu.Deset devojcica(21,7%), nemavidljive skoliose.Od ukupno pregledane dece 86 ( 43,87%) ih je biloupuceno fizijatru, od toga 37(43,02%)decaka i 49 (56,97%)devojcica, u cilju dalje dijagnosticke obrade i obnove fizikalnogtretmana.Samo je troje dece sa znacajnom skoliosom> od 20 stepeni,( devojcica koja se bavi plesom vise od petgodina, druga je manekenka i decak/nije sportski tip/), inisu predhodno bili pod kontrolom fizijatra .Period u kom su se deca bavila sportom kretao se odjedne godine u konkretnom sportu ali su deca cesto menjaladiscipline i trazila se. Kosarka, karate i folklor su bili najduzetrenirani sportovi , (8 godina), a plivanje, tenis, folklor, ikosarka su bili najbiraniji sportovi.KLJUČNE REČIidiopatska adolescentna skoliosa, lečenje, sportNEŽELJENI EFEKTI RADIOTERAPIJESonja Vitorović, Slavica Marić, Jovan Babić, Božica Vujošević, Oliver Arsovski, Slavica Marić, Pavle BanovićCentar za radioterapiju IMC Banja LukaAPSTRAKTUvod: Radioterapija kao modalitet lečenja malignihtumora zauzima veoma značajno mesto, obzirom da se naovaj način tretira danas oko 50% novootkrivenih slučajeva.Uradiоterapijskom tretmanu onkoloških pacijenata korisitimojonizujuća zračenja veoma visokih energija. Kada je tumorskotkivo pacijenta izloženo snopu jonizujućeg zračenja, nastajeoštećenje ne samo ozračenog tumorskog već i zdravogtkiva jer i kroz njih prolazi snop. Radi boljeg razumevanjadelovanja jonizujućeg zračenja na ćeliju kako malignu takoi zdravu, treba se osvrnuti na neke osnovne radiobiološkepretpostavke. Jonizujuće zračenje deluje dvojako na ćeliju:putem slobodnih radikala (kratkotrajni hemijski spojevi)koji u interreakciji sa molekulima vode dovode do lomovalanaca DNA ili direktnim pogotkom DNA, čime dovodedo njegovog direktnog oštećenja. Pojedine faze ćelijskogciklusa (M faza – faza deobe, G1 (eng. Gap=praznina),S faza – faza sinteze DNA, G2 su različitog trajanja kodrazličitih vrsta ćelija. Ćelija je najosetljivija na zračenje uM fazi ciklusa. Ćelije različitih tkiva razlikuju se u dužiniG1 faze.Prema načinu reakcije na oštećenje ćelija, tkiva sedele na BRZO PROLIFERIRAJUĆA (RANOODZIVNA)TKIVA (koštana srž, mukoza, jajnik, testis, folikul dlake) iNEPROLIFERIRAJUĆA (KASNOODZIVNA) TKIVA (pluća,jetra, bubreg, endokrine žlezde, endotel krvnih žila, mišići,kosti, hrskavica i živci). Shodno tome razlikujemo dve vrsteoporavka subletalnog oštećenja ćelija: Tkivni oporavak karakterističanza ranoodzivna tkiva (matične ćelije ubrzanose dele da bi nadoknadile gubitak - unutar prvih 6 h nakonprestanka zračenja) i ćelijski oporavak karakterističan zakasnoodzivna tkiva (odumrle ćelije nadoknađuju se deobomfunkcionalnih ćelija, koje zadržavaju stepen diferencijacijećelije majke). Obzirom da je radioterapija lokoregionalnaterapija, efekti će biti vezani za regiju koja se zrači. Premavremenu kada se javljaju mogu se podeliti na rane i kasne.Rani efekti se javljaju u toku zračnog tretmana (obično 2-3nedelje od početka zračenja) i reverzibilni su, dok se kasniefekti mogu podeliti u subakutne koji se javljaju 3-6 mesecinakon završene radioterapije i hronične koji se javljaju nakon6-12 meseci, obično su ireverzibilni, a nastaju zbog oštećenjaćelija i sitnih krvnih sudova (endarteritis obliterans).Zaključak: Stepen radijacionog oštećenja zavisi odukupne apsorbovane doze, veličine i lokalizacije zračnogvolumena. Kombinacija hirurgije i/ili HT sa RT smanjujetoleranciju zdravih struktura na radioterapiju.KLJUČNE RIJEČIoštećenje tumorskog tkiva, oštećenje zdravog tkiva,efekti zračne terapijeOKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

30AKUTNA TEŠKA ASTMA U SLUŽBI HITNE MEDICINSKE POMOĆI DOMA ZDRAVLJABIJELJINA U PERIODU OD 01.01.2011. DO 31.12.2011. GODINESrđan Mijatović, Zlatko Maksimović, Aleksandra Mijatović, Dijana DukićDom zdravlja Bijeljina, Health center BijeljinaAPSTRAKTUvod: Akutna teška astma se definiše kao životno ugrožavajućepogoršanje koje ne reaguje na uobičajenu terapijui zahtijeva urgentno liječenje. FEV1 i PEF pokazuju stepenopstrukcije disajnih puteva i u jedinicama hitne pomoći činestandard za procenu težine bronhoopstrukcije i praćenjeodgovora na terapiju.Cilj rada: Prikazati pacijente sa akutnom teškom astmomkoji su se javili u Službu hitne medicinske pomoćiDoma zdravlja Bijeljina u periodu od 01. januara 2011. do31. decembra 2011. godine.Metod rada: Izvršena je retrospektivna analiza ambulantnihprotokola. Broj pacijenata sa teškom astmom je prikazanpo mjesecima u kojima su se javljali na pregled, analiziranaje polna i starosna struktura, redovnost uzimanja terapije iprimjenjena terapija.Rezultati: U navedenom periodu javilo se ukupno 835pacijenata, najviše tokom septembra 13,29%, a najmanjetokom januara 2011. godine 4,79% pacijenata. Prema polnojstrukturi više su zastupljeni pacijenti muškog pola 55,20%u odnosu na ženski 44,80%. Prema starosnoj strukturinajzastupljeniji su pacijenti starosti od 60 – 70 godina. Odukupnog broja pacijenata redovno je terapiju uzimalo 72%.Terapijski postupak je takav da je inhalatorne bronhodilatatore(brzodjelujući beta-2 agonisti) primilo 66,11% pacijenata,a parenteralnu bronhodilatatornu terapiju (aminofilin)33,89% pacijenata. Smanjenu saturaciju 0 2ispod 90% imalasu 5,03% pacijenta i primjenjena oksigenoterapija. Sistemskikortikosteroid je primilo 61,44% pacijenata.Zaključci: Obrada podataka pokazala je da je kodskoro svakog 60-og pacijenta koji se javio u Službu hitnemedicinske pomoći dijagnostikovana akutna teška astma.Određivanjem FEV1 i PEF može se postići objektivizacijastanja pacijenta i postaviti pravilna dijagnoza koja je preduslovza adekvatnu terapiju, koja se sprovodi prema GINAsmjernicama.ZNAČAJ RANOG OTKRIVANJA STRABIZMA I REFRAKCIONIH ANOMALIJA U LIJEČENJUAMBLIOPIJEZorana Pavlović 1 , Snežana Pandurević 21Specijalizant oftalmologije, Opšta bolnica „Sveti apostol Luka, Doboj, zoranapavlovic83@gmail.com2Dom zdravlja, Istočno Sarajevo, snezapandurevic@gmail.comAPSTRAKTUvod: Danas se računa da 3,2% cjelokupnog stanovništvaima funkcionalnu ambliopiju,što pokazuje da jeto veliki,ne samo medicinski,nego i socijalni i ekonomskiproblem.Do nastanka ambliopije dolazi uslijed postojanjastrabizma i nekorigovanih refrakcionih anomalija.Cilj rada: Ukazati na značaj ranog otkrivanja strabizmai refrakcionih anomalija u prevenciji i adekvatnom liječenjuambliopije.Metodologija: Retrospektivno je evaluirano 68 slabovidedjece,uzrasta 1-10 godina, liječenih u Kabinetu zapleoptiku i ortoptiku,na Očnom odjeljenju, Opšte bolnice uDoboju, u periodu od 2009 do 2012 godine.Kod svih je izvršenkompletan oftalmološki pregled i ortoptički status,nakončega je korigovana refrakciona greška i započeto liječenjeslabovidosti.Rezultati: Od ukupno 68 djece, bilo je 36 (53%) dječakai 32 (47%) djevojčica. Najveći broj 42 (65%) bio je u grupi4-6 godina, zatim u grupi 1-3 godine, 19 (28%) i 7 (10%) ugrupi 7-10 godina.Vidna oštrina prije liječenja je kod 21 (31%)djece bila do 0.3, kod 20 (29%) 0.4-0.5, dok je kod 8 (12%)iznosila 0.6-0.8. Kod 19 (28%) djece se zbog malodobnostinije mogao odrediti vid. Konvergentni strabizam je otkrivenkod 44 (65%), divergentni strabizam kod 7 (10%), dok je17 (25%) bez strabizma. Od refrakcionih grešaka, bilo je 32(47%) djece sa hipermetropijom, 21 (31%) sa hipermetropnimastigmatizmom, 12 (18%) sa miopijom i 3 (4%) sa miopskimastigmatizmom. Nakon liječenja vidna oštrina kod najvećegbroja djece, 38 (56%), bila je 0.8-1.0, nešto manje, 14 (20%)je imalo vidnu oštrinu 0.6-0.8, njih 10 (15%) je neznatnopopravilo vidnu oštrinu (0.4-0.5), dok je 6 (9%) ostalo bezuspjeha u liječenju (ispod 0.3).Zaključak: Kada je u pitanju funkcionalna ambliopijapromjene su reverzibilne, ukoliko je slabovidost blagovremenootkrivena i adekvatno liječena.Uspješnost liječenja naglopada poslije šeste godine,što je razumljivo s obzirom dabinokularni vid završava svoj razvoj sa pet godina života. Upravovremenom otkrivanju i liječenju poremećaja refrakcije,strabizma i posljedične slabovidosti mora postojati saradnjaljekara svih specijalnosti,u prvom redu doktora porodičnemedicine, pedijatra i oftalmologa.PORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

ZNAČAJ SMJERNICA ZA LIJEČENJE ASTME U ORDINACIJI PORODIČNOG DOKTORATanja Pekez-Pavliškospecijalistica obiteljske medicine, KOHOM, Izvršni odbor EURIPAUVODMedicinske ili kliničke smjernice (a možemo koristiti i izraze klinički protokol ili kliničke smjernice za praksu)su dokumenti čiji je cilj usmjeravanje pri donošenju odluka u dijagnozi, liječenju i praćenju pojedinih bolesti. Ovakvidokumenti se, u stvari, koriste stotinama godina i možemo ih naći u cijeloj istoriji medicine.Ali, u odnosu na istoriju, savremene smjernice se ne baziraju na tradiciji ili autoritetima nego na dokazima izpostojećih istraživanja. Tako danas govorimo o grani medicine – medicina zasnovana na dokazima – evidence basedmedicine. Takve smjernice uglavnom se donose putem konsenzusa a na temelju postojećih istraživanja i najboljeprakse.Global Initiative for Asthma (GINA) je osnovana 1989. godine u saradnji sa Svjetskom zdravstvenomorganizacijom a u cilju smanjenja oboljevanja i umiranja od astme. Svojim upornim radom uspijevaju manje ili višeunaprijediti živote bolesnika od astme. Od 1993. godine objavljuju se smjernice, koje se mijenjaju s napretkom liječenja.EPIDEMIOLOGIJABolesti dišnog sistema su na petom mjestu po uzroku smrtnosti u ovim krajevima. Nažalost, zbog loše statističkeobrade, ne možemo doći do podataka o tačnom broju oboljelih od astme, broju hospitalizacija zbog pogoršanja astme,kao niti o broju smrtnih slučajeva zbog astme. Prevalencija je različita u različitim dijelovima svijeta, i navodno jemanja u Estoniji, Grčkoj, Indiji i Kini. Za Hrvatsku postoje određeni podaci da je prevalencija astme u porodičnojmedicini 3 - 4%, tako da bi svaki doktor koji vodi brigu o oko 1700 pacijenata trebao imati između 60 i 110 pacijenata sastmom.ETIOLOGIJA I PATOFIZIOLOGIJAKlinička slika astme te etiološki faktori koji dovode do astme su vrlo različiti, ali jednom im je zajedničko: upaladišnih puteva. Upala dišnih puteva ostaje i kada se astma pojavljuje periodično, a težina astme i intenzitet upale jošuvijek nisu jasno proučeni. Upalna reakcija javlja se u svim nivoima dišnih puteva, od nosa do alveola, ali je najvišeizražena u bronhima srednje veličine.Uzročnici astmeGenetska predispozicija: studije upućuju na to da nasljedni faktori utiču na nastanak astme, ali je dosadašnjimstudijama pokazano da u različitim etničkim grupama različiti geni su odgovorni za astmu. Sadašnja istraživanjaokrenuta su prema genima koji su odgovorni za izlučivanje IgE antigena, hipersenzitivnost dišnog puta itd. Od ostalihuzročnika vezanih za ljudsko tijelo dokazano je da debljina otežava regulaciju astme. Prevalencija astme je češća kodmuškaraca (dječaka) do 14 godine, kada dolazi do promjene te se u starijoj dobi astma češće javlja kod žena nego kodmuškaraca.Niz je vanjskih rizičnih faktora koji dovode do pojave i/ili pogoršanja astme: alergeni (voditi računa o radnicimau hemijskoj industriji, pekarskoj industriji, poljoprivredi pa i zdravstvu – alergija na lateks), pušenje (aktivno ipasivno), vanjsko zagađenje, promjene vremena, infekcije dišnih puteva, zapadnjačka dijeta, dok dojenje pozitivnoutiče na astmu.Dijagnoza astmeDijagnoza astme se postavlja na osnovu kliničke slike, kliničkog pregleda i spirometrije i/ili peakflowmetrije.Za starije osobe potrebno je učiniti i rentgensku sliku pluća i srca, 12 kanalni EKG, te provjeriti uzima li pacijent betablokatore (čak i u obliku kapi za liječenje glaukoma). Pored ovog, potrebno je odrediti i alergijski status (određivanjeIgE u serumu i kožni testovi) u cilju izbjegavanja alergena.Klinička slika astme varira u odnosu na njenu težinu i karakteristike pacijenta: nedostatak zraka, kašalj, wheezingte težina u grudnom košu. Kašalj je simptom koji se može javiti samo noću i tada otežava postavljanje dijagnoze,a češće se javlja kod djece nego kod odraslih. U slučaju kašlja kod odraslih diferencijalno dijagnostički treba voditiračuna o eozinofilnom bronhitisu (eozinofili u ispljuvku, uz normalnu plućnu funkciju), kašalju izazvanom ACEinhibitorima, gastroezofagealnom refluksu, hroničnom sinusitisu i poremećaju glasnica.Kod uzimanja anamneze bitno je ustanoviti javlja li se pogoršanje simptoma noću (što može biti vrlo opasno,obzirom da se pacijenti bude u uznapredovalom pogoršanju), prilikom vježbe (tada se češće javlja kašalj, koji spontanoprolazi nakon 30 – 45 minuta), astmi koja se teško kontroliše.Fizikalni pregled zavisi o stepenu astme. Tako da nalaz na plućima može varirati od normalnog do wheezinga.Posebno je opasno stanje kada je šum disanja nad plućima jedva čujan ili nečujan, ali tada postoje i drugi znaci:nemogućnost izgovaranja rečenice u cjelini, dispneja, cijanoza, upotreba pomoćne muskulature.Pitanja koja trebamo postaviti kada sumnjamo na astmu:1. Je li pacijent imao jedan ili više napada wheezinga?2. Kašlje li pacijent noću?31OKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

323. Kašlje li pacijent ili ima wheezing nakon vježbe (fizičkog napora)?4. Kašlje li pacijent ili ima osjećaj pritiska u grudnom košu nakon fizičkog napora, izlaganja alergenima ilizagađivačima vazduha?5. Da li se u slučaju prehlade simptomi „prenose na grudni koš“ a pacijentu treba više od 10 dana da se oporavi?6. Poboljšavaju li se simptomi nakon uvođenja odgovarajuće terapije za astmu?Najteže od svega je razlikovati hroničnu opstruktivnu bolest pluća i astmu za što postoje ankete (jedna od njihobjašnjena je u radu Tinkelman GD i saradnika, a preporučena od strane GINA tima, dostupno na:http://content.karger.com/ProdukteDB/produkte.asp?Aktion=ShowPDF&ArtikelNr=000090141&Ausgabe=231763&ProduktNr=224278&filename=000090141.pdf).U prijašnjim smjernicama astme najveća pažnja se davala vrijednostima FEV1 i FVC prilikom spirometrije. Sadase vrijednosti spirometrije uzimaju pojednostavljenije, a za kontrolu astme bitni su i drugi faktori koji će biti prikazanikasnije. Sadašnja definicija vrijednosti spirometrije: možemo govoriti o postojanju astme ako dolazi do porasta FEV1za 12 ili više postotaka ili 200 i više ml nakon administracije bronhodilatatora. U smjernicama postoji i preporukaponavljanja testa. Za dijagnozu astme kod spirometrije može se koristiti i odnos FEV1/FVC koji mora biti veći od 0,75do 0,80 kod odraslih i 0,90 kod djece.Peakflowmetrija je idealan instrument za dijagnozu i praćenje astme. Najbolje je ako se vrijednostipeakflowmetrije uspoređuju s najboljim vrijednostima svakog pacijenta. Poboljšanje od 60 L/min (ili više od 20%nakon uzimanja bronhodilatatora) ili varijacije tokom dana veće od 20% govore u prilog astme.Kod pacijenata s normalnom plućnom funkcijom a sa sumnjom na astmu potrebno je nekad određivanjaodgovora dišnih puteva na metaholin i histamin ili vježbu.Liječenje i kontrola astmeZa dobro liječenje astme potrebno je:a) Razviti odnos pacijent/doktorb) Identifikovati i smanjiti faktore rizikac) Dijagnostikovati, liječiti i promatrati astmud) Liječiti pogoršanje astme.Da bismo mogli uspješno liječiti svoje pacijente, potrebno je razviti dobar odnos s njima. S obzirom da smouglavnom orijentirani na sebe i našu medicinsku sestru, u radu s pacijentom moramo naglasiti: Izbjegavanje faktora rizika Tačno uzimanje lijekova Objasniti ulogu lijekova u kontroli astme te lijekova koji se koriste u pogoršanju astme Praćenje statusa astme praćenjem simptoma i peakflowmetrijom Prepoznavanje znakova koji upućuju na pogoršanje astme Traženje medicinske pomoći kad je potrebno.Bilo bi dobro imati pisane upute za pacijente o lijekovima koji moraju stalnu uzimati, lijekove koje morajuuzimatu u pogoršanju, o simptomima o kojima moraju voditi računa, kada da se jave doktoru (navesti simptome ikako mogu sebi pomoći do dolaska doktoru).Za izbjegavanje faktora rizika potrebno je navesti: Izbjegavanje pušenja i zadimljenih prostorija Izbjegavanje lijekova, hrane i aditiva koji mogu dovesti do pogoršanja astme Kućna higijena (sedmično pranje posteljine u vrućih vodi i sušenje na suncu, uklanjanje tepiha, tepisona –posebno u spavaćoj sobi, zamjena perjanih jastuka, redovno čišćenje kuće). Uklanjanje kućnih ljubimaca Zatvaranje prozora i vrata za vrijeme najvećih koncentracija polenaPacijenti s astmom ne bi trebali izbjegavati fizički napor (ako astmu izaziva fizički napor prije napora koristitibeta2 agoniste – alternativa su modifikatori leukotriena).Prilikom uvođenja inhalacijskih lijekova potrebno je prije svega odrediti način korištenja inhalacijskih lijekova(putem inhalera, diskusa ili nebulajzera) educirati pacijenta: pokazati mu korištenje, zatražiti od njega da pokaže kakokoristi lijek prilikom svake posjete.Prema ovim smjernicama za liječenje astme pored vrijednosti spirometrije potrebno je pratiti i simptome pacijenta(tablica 1). Na osnovu toga se određuje terapija astme (tablica 2).PORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

33OKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

34Prema stepenu kontrole astme, potrebno je mijenjati terapiju i prelaziti s jednog koraka na drugi.Prvi lijek izbora u liječenju astme su inhalacijski kortikosteroidi. U tablici 3. prikazane su doze pojedinihkortikosteroida za male, srednje i velike doze u kontroli astme.Lokalne nuspojave ovih lijekovamogu biti: kandidijaza usta, promuklost tekašalj zbog iritacije gornjih dišnih puteva.Ispiranje usta vodom nakon uzimanjalijeka može smanjiti mogućnost pojavekandidijaze. Sistemske nuspojave ovise onizu faktora, ali u nizu studija dokazano jeda ciklesonid, budenosid i flitukazon imajunajmanje sistemne nuspojave. Ipak se kaonuspojava mogu pojaviti strije, supresijanadbubrežne žlijezde i osteoporoza.Zbog toga je potrebno voditi računa oprovođenju screeninga na osteoporozu.Modifikatori leukotriena se uglavnomkoriste u kombinaciji s inhalacijskimkortikosteroidima, posebno u srednjeteškoj astmi. Uglavnom djeluju nasmanjenje kašlja, upalne komponente ibroja egzacerbacija. Vrlo dobro djeluju kodastme izazvane uzimanjem acetilsalicilnekiseline. Prema sadašnjim spoznajama, ovagrupa lijekova nema nuspojave.Dugodjelujući i kratkodjelujućiß2agonisti se ne smiju koristiti kaomonoterapija, a kratkodjelujući ß2agonistise ne smiju koristiti u terapiji kontroleastme nego samo u egzacerbaciji.Dugodjelujući ß2agonisti se trebaju dakoriste u fiksnoj kombinaciji s inhalacijskim kortikosteroidima u srednje i teškoj astmi, a time se omogućava smanjenjedoze kortikosteroida. Postoje studije koje su pokazale veću smrtnost ako su se dugodjelujući ß2agonisti koristili sami iza kontrolu blažeg stepena astme. Stoga je bitno naglasiti da se ß2agonisti uvode samo u slučaju srednje i teške astme.Nuspojave mogu biti kardiovaskularna stimulacija, tremor i hipokalijemija.Teofilin je omiljeni lijek u povijesti liječenja astme. On se definitivno povlači kao lijek prvog izbora i može sekoristiti kao dodatni lijek u liječenju srednje i teške astme. Obzirom da naši stari bolesnici još uvijek vole da dobijuaminofilin u egzacerbaciji astme potrebna je pažljiva upotreba i monitoriranje pacijenta. Prvi znaci intoksikacije sumučnina i povraćanje, a teže nuspojave mogu dovesti do aritmija, epileptičkih napada pa i smrti.Sistemski kortikosteroidi se koriste u kontroli najtežeg oblika astme i to u periodu ne dužem od dvijesedmice. Trebali bi se davati ujutro i postepeno ukidati. Nema potrebe za parenteralnim davanjem kortikosteroidakod pacijenata koji su sposobni uzimati lijekove na usta. Dugotrajna upotreba kortikosteroida može dovestido osteoporoze, hipertenzije, dijabetesa, strija, slabosti mišića. Pacijenti koji moraju dugo uzimati sistemskekortikosteroide trebali bi se preventivno liječiti protiv osteoporoze.U najnovijim smjernicama GINA-e prikazani su i drugi lijekovi koji se mogu koristiti u liječenju astme, ali kojiprelaze okvire ovog teksta i upotrebe u ordinaciji doktora porodične medicine.ZaključakU zaključku bismo mogli reći da najnovije smjernice GINA-e omogućuju suvereno liječenje astme u ordinacijiporodične medicine s obzirom na nekoliko činjenica:a) Za dijagnozu astme nije potrebna sofisticirana oprema (ako doktor nema mogućnosti nabavke spirometra,može se koristiti COPD uređajem ili raditi samo peakflowmetriju)b) Potrebno je poznavanje samo nekoliko osnovnih lijekova za dobru kontrolu astmec) Istaknuta je saradnja pacijent – doktora kao jedan od bitnih faktora, a koja je jedino moguća u ambulantiporodičnog doktorad) U smjernicama je ponuđeno i niz alata kojim se unapređuje znanje doktora, daje podrška pacijentu.Korištenje smjernica pomaže u radu svakog doktora, smanjuje mogućnost greške, štedi vrijeme potrebno zaproučavanje literature i na kraju, ne manje važno, smanjuje mogućnost konflikta s pacijentom.PORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

36Relaksacija i edukacija - dobitna kombinacijaWONCA EUROPE 2012Mirjana Babić, Olivera Pejović, spec. porodične medicine“Krenuo sam u Vienu”…negdje iz dubine,kao kroz san, dopiru taktovi nezaboravnepjesme i prate nas sve do ulaska u Carskigrad.Grad koji je vijekovima imao vodeću ulogu ukreiranju političke scene Evrope, kulturno središte,mjesto ukrštanja raznih kultura te, kako rekoše,jedna od najstarijih metropola u srcu Starog kontinenta.Beč, turistički, univerzitetski grad. Mjesto kojeugošćava učesnike mnogobrojnih konferencija ikongresa. Grad koji danas predstavlja jedan odnajvažnijih kongresnih centara.Od 4.7.2012. do 7.7.2012. godine u ovoj metropolije održana XVIII konferencija porodičnemedicine Evrope (Wonca 2012 ) koja je obuhvatilaspoj umjetnosti i nauke, pod stručnim nazivom„The Art&Science of General Practice”.Cjelokupni naučnoumjetnički program, utrajanju od 4 dana, u veleljepnoj „Austria CenterVienna”, kongresnoj dvorani, okupio je 2700 učesnikaiz gotovo svih zemalja Evrope, te gostiju izAzije, Afrike...PORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

37Početak konferencije je bio impresivan. Kadste već stigli u muzički centar, sasvim logičnobilo je čuti za nas maestralne Štrausove valcere ipolke, kojima su nas oplemenile i počastile kolege,austrijski ljekari, članovi Simfonijskog orkestra.Službeni jezik bio je engleski, ali je paralelnobilo predavanje i na njemačkom.Konferencijske teme su bile raznolike, prezentovaneu vidu oralnih i petominutnih posterprezentacija i tematskih radionica.Na naše zadovoljstvo, ljekari iz Republike Srpskesu imali veoma posjećene poster prezentacije,aktivno su vodili i učestvovali u radu tematskihradionica.Autore ovog teksta je privukla i poster prezentacijakolega iz Turske, kao i Španije koji suna interesantan način prikazali zbog čega pacijentiu suštini najčešće mijenjaju svog porodičnogljekara. Kolege iz susjedne države su pokazale dabez adekvatne ekonomske osnove kvalitet radaporodičnog ljekara gubi na kvalitetu i ne dolazido izražaja. U knjizi apstrakta objavljeno ih jeviše od 1000. Na konferenciji je bilo 269 oralnihprezentacija, 71 tematska radionica, 607 postera,12 simpozijuma , 1 otvoreni space session, te jedinstvenaslikarska egzibicija porodičnih ljekara„Docsart“, kojom se prikazuje intenzivna vezaumjetnosti i medicine.Nadamo se da će nova XIX konferencija Wonca2013, koja se održava u Pragu, biti još kvalitetnija ida se najljepša evropska prijestonica može pokazatiu još spektakularnijem izdanju.OKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

38Radovi doktora iz Republike Srpske - Knjigaapstrakta Wonca 2012.COUNTRY REPORTSOngoing mumps outbreak in Republic ofSrpska (BiH) - challenges faced by familydoctorZ. Dakić 1 , I. Novaković 1 , M. Tešanović 2 , E. Suhanek 3 , M. Dakić 1 , M. Novaković 4 ;1Health Center Bijeljina, Bijeljina, Bosnia and Herzegovina,2Public Health Institute, RS, Banja Luka, Bosnia and Herzegovina,3Institution for Emergency Medicine, Novi Sad, Serbia,4University of East Sarajevo, Medical Faculty Foča, Foča, Bosnia and HerzegovinaPOSTERCase report - the patient withneurofibromatosisH. V. B. D. Bašić, J. Z. V. BogdanićPublic health service, Doboj, Bosnia and HerzegovinaThe frequency of diabetes mellitus type 2among the patients with BMI higher than 30S. Kravić 1 , J. Mičić 21Health Centre, Gacko, Bosnia and Herzegovina, 2 Health Centre, Lopare, Bosnia and HerzegovinaIncidence of dementia among the elderlypatients with diabetes mellitus type 2M. Račić 1 , S. Kusmuk 1 , L. Kozomara 2 , J. Matović 11Medical faculty, Foca, Bosnia and Herzegovina,2Health Center, Banja Luka, Bosnia and HerzegovinaFrequency of depression in two ambulanceof family medicine Primary health care centerPrijedor and Trebinje, B&H.S. Savić 1,2 , G. Tešanović 1,2 , K. Stanetić 1,2 , M. Babić 3 , O. Pejović 41Primary Health Center Banja Luka, B&H, Banja Luka, Bosnia and Herzegovina2Medical Faculty in Banja Luka, Department of Family Medicine, B&H, Banja Luka, Bosnia andHerzegovina3Primary Health Center Trebinje, B&H, Trebinje, Bosnia and Herzegovina4Primary Health Center Prijedor, B&H, Prijedor, Bosnia and HerzegovinaPeti međunarodni kongres „Ekologija, zdravlje,rad, sport“ održan je od 6. do 9. septembra2012. godine u Banjoj Luci.Organizacioni odbor kongresa su činili drBakir Ajanović u svojstvu predsjednika, JovoRosić, Vinko Bogdan, Dušanka Danojević, MiraKecman, Branislav Mihjlović, Rajna Tepić, ZoranAleksić i Goran Raca.Naučni odbor kongresa su činili dr ČedomirCrnogorac u svojstvu predsjednika, Živana Gavrić,Elizabeta Ristanović, Srboljub Golubović,Vojislav Trkulja, Verica Petrović, Risto Kozomara,Snježana Pejičić, Zvezdana Rajkovača, Braco Kovačević,Drago Nedić, Branko Dikić – generalnisekretar i Srđan Dikić – tehnički sekretar.Otvaranje kongresa je bilo 6.9.2012. u 17 časovau hotelu “Bosna”, gdje su pored pozdravaučesnika održana četiri plenarana predavanja,Chronic kidney disease and associateddiseases as risk factors for renal failureA. Tomić 1 , R. Nikolić 1 , D. Pejić 1 , A. Ćulafić 2 , S. Cvijanović-Benke 11Primary Health Care Center Doboj, Doboj, Bosnia and Herzegovina2Primary Health Care Center Banja Luka, Banja Luka, Bosnia and HerzegovinaThe representation of the number and typesof antihypertensive drugs in the regulation ofarterial hypertension in the outpatient familydoctorB. \uki} 1 , V. Antoni}-Kovljeni} 1 , N. Todorovi} 1 , S. Kecman Prodan 2 , G. Te{anovi} 11JZU Dom zdravlja Banjaluka, Banjaluka, Bosnia and Herzegovina2JZU Dom zdravlja Prijedor, Prijedor, Bosnia and HerzegovinaPORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

39Peti međunarodni kongresEKOLOGIJA, ZDRAVLJE,RAD, SPORTMr sc. med. Savić dr Suzana, specijalista porodične medicinenakon čega je uslijedio svečani koktel. Radnidio kongresa, 7. i 8.9.2012, sastojao se od s erijaplenarnih predvanja koja su održavana u Akademijinauka i umjetnosti Republike Srpske.Prvog dana su prezentovana 84 stručna i/ilinaučna rada, a drugog 102 stručna i/ili naučnarada. Interesantne teme podstakle su učesnikena značajnu diskusiju.Na kongresu su participirali i specijalisti porodičnemedicine sa izuzetno zapaženim radovimai prezentacijama. Navešću nekoliko radova:• „Zastupljenost sindroma sagorijevanja naposlu ljekara porodične medicine u RepubliciSrpskoj“, autora Kosane Stanetić, GordaneTešanović i Marije Burgić Radmanović;• „Uticaj glikoregulacije i dužine trajanja bolestina pojavu depresije kod ispitanika satipom 2 dijabetesa“ autora Suzane Savić,Gordane Tešanović, Kosane Stanetić i BojanaStanetića,• „Informisanost srednjoškolaca o štetnostipušenja“ autora Ljiljane Potkonjak Panić,Dragane Grbić i Sanje Kecman Prodan.OKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

40THIRD INTERNATIONALMEDICAL CONGRESSDr Vesna GalićOd 12. do 15. septembara u Beogradu jeodržan Treći međunarodni kongres uorganizaciji Asocijacije ljekara JugoistočneEvrope. Kongres je održan u prelijepom ambijenturenoviranog hotela “Best Western Palace” u Beogradu.Kongres je akreditovan od strane Evropskogakreditacionog vijeća za kontinuiranu medicinskuedukaciju (Euorpean Accreditation Council forContinuing Medical Education - EACCME) sa 15CME bodova. Kongresni program je bio podijeljenna četiri dijela: dijabetes, onkologija, kardiologijai imunizacija u 21. vijeku. U radu su učestvovalekolege iz Slovenije, Srbije, Bugarske, Gruzije, Rusije,Rumunije, Makedonije, Kazahstana i naravnoRepublike Srpske/Bosne i Hercegovine.Rad pod nazivom THE CORRELATION BE-TWEEN DIABETES MELLITUS AND DEPRES-SIONAL DISORDERS autora dr Vesne Galić,prezentovan je u vidu postera i izazvao je velikointeresovanje prisutnih.Na kraju su usvojeni zaključci Trećeg međunarodnogkongresa u organizaciji Ljekarske asocijacijeJugoistočne Evrope. U njima stoji da se svi učesniciobavezuju da slijede Evropsku strategiju do 2020.godine i to na način:• da će svi učesnici raditi na zajedničkoj razmjeniznanja i iskustava, a s ciljem promocijezdravlja i zdravstvene njege svih građanacijelog regiona• da će raditi na uspostavljanju uslova za boljikvalitet života i na produženju životnog vijekasvih ljudi u regionu• da će raditi na unapređenju zdravstvenogmenadžmenta, uz pružanje jasnih smjernica,analiza i zajedničko rješavanje problema kojise javljaju u svim zemljama regiona• da će učestvovati u stvaranju ambijenta dazdravstvene usluge budu dostupne svima, ida se u promociju zdravog života uključi čitavazajednica, odnosno vlast, nevladin sektor,građani, privatne kompanije, zajednice i ostali.Naglašeno je da vlade zajedno sa zdravstvenimradnicima treba da uspostave jasne odnose izmeđuekonomske i zdravstvene politike.Medicinske organizacije treba da štitite interesesvih doktora, treba da budu samostalna tijela kojaće garantovati kvalitet usluga i raditi za dobrobitprofesije.Pred sve zemlje regiona predstojeća vremenapružaju jedan novi izazov sa kojim svaka zemljaposebno treba da suoči i nađe odgovarajući odgovor.Naravno, tu se misli na ekonomsku krizu kojaje pogodila region i probleme sa budžetima koji seodnose na zdravstvenu zaštitu.Ministarstva zdravlja trebalo bi da nađu sredstvasa kojima će se osigurati osnovni demokratskii socijalni principi, da odgovornost države budeda osigura dostupnost zdravstvene njege za svestanovnike bez obzira na njihovo imovinsko stanje.Kongres je na mene ostavio veoma jak utisak, prijesvega, zbog raznovrsnih tema, korisnih predavanja,različitih iskustava i usvojenih zaključaka.PORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

III KONGRES LEKARA OPŠTEMEDICINE SRBIJE41Dr Ružica NikićUperiodu od 20- 23.9.2012. u Sava centru uBeogradu održan je XVII kongres lekaraSrbije, III kongres lekara opšte medicineSrbije, sa međunarodnim učešćem, u organizacijiSrpskog lekarskog društva, Sekcije opšte medicine.Evrope. Sastanku su prisustvovali predstavniciMakedonije, Bugarske, Rumunije, Turske, Albanije,Crne Gore, Srbije, Slovenije, Hrvatske, FedereacijeBiH, Republike Srpske.Pod sigurnim rukovodstvom predsjednikaasocijacije prim. dr Ljubina Šukrieva, određeno jevrijeme i mjesto održavanja naredne konferencije,urađen je izbor tema, te utvrđeni rokovi za prijavuradova.Radni sastanak je zatvoren u prijatnoj atmosferi,uz šampanjac, slikanje i poziv u Kabinetpredsjednika Ive Josipovica, koji je skupu prenijelaprof. dr Biserka Bergman-Marković.Na kongresu su predstavljeni mnogobrojniradovi na teme aktuelne za opštu/porodičnu medicinu,te etičke dileme ljekara opšte/porodičnemedicine. To je obilježilo ovaj kongres i izdvojiloga od prethodnih, te nas navelo na razmišljanjegdje smo i kuda idemo!? Kako nas vide naši pacijentii kako mi vidimo njih!? Koje etičke normepoštujemo, a koje su se izgubile negdje u hodu?Da li je tome uzrok preveliki obim poslova kojeobavljamo svakodnevno, iz dana u dan, sve obavezenametnute doktoru opšte/porodične medicineu svim zdravstvenim ustanovama u zemljama uokruženju, nebitno da li se radi o privatnoj praksiili javnim zdravstvenim ustanovama?!Zapažene su teme: ”Etika u medicini” doc. drViolete Zubanov, psihologa TIMS-a, Novi Sad, kaoi najčešće etičke dileme u radu lekara porodičnemedicine u Republici Srpskoj” mr sc. prim. drDraška Kuprešaka. Na istu temu održali su predavanjei predstavnici zemalja Asocijacije jugoistocneEvrope, te se stekao utisak da su naši problemi upraksi kao i naše etičke dileme slične ili iste.U sklopu kongresa, održan je i radni sastanakborda svih zemalja članica Asocijacije JugoistočneOKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

4270. Dani dijabetologa HrvatskeNOVINE U DIJAGNOSTICI ITERAPIJI DIJABETESAMr sc. med. Savić dr Suzana, specijalista porodične medicineZadovoljstvo mi je obavijestiti kolege dasam prisustvovala Simpoziju „70. danidijabetologa Hrvatske“ koji je održanod 24-27.5.2012. godine u Rovinju u Hrvatskoj.Simpozij je organizovan u saradnji sa Hrvatskimdruštvom za dijabetes i bolesti metabolizma, Hrvatskimliječničkim zborom i Hrvatskom udrugommedicinskih sestara. Radni dio simpozija koji jeodržan 25.5.2012. godine odnosio se na novineu dijagnostici i terapiji dijabetesa melitusa u ciljurane inzulinizacije, te nove terapijske mogućnostiGLP -1 agonista. Istaknuta je važnost kontrolesvih lipidnih parametara uz optimalnu prevencijukardiovaskularnih komplikacija, kod bolesnikasa tipom 2 dijabetesa melitusa. Drugog danasimpozija, 26.5.2012. godine diskutovalo se ohrvatskom modelu zdravstvene zaštite osoba sadijabetesom, te važnosti adherencije u liječenjudijabetesa, sa ciljem postizanja dobre kontroleglikemije i smanjenja hroničnih mikro i makrovaskularnih komplikacija. Zanimljiva predavanjasu se odnosila na dijabetes kod djece, u vidu interaktivnihradionica, gdje je tenacitet pažnje stavljenna izazove sa kojima se susreću medicinskesestre u terapiji inzulinskim pumpama. Uporedosu održavane sponzorske radionice farmaceutskekompanije “Novo Nordisk” Hrvatske, vezane zaortopedska pomagala, inzulinsku terapiju, zdravuishranu i fizičku aktivnost. Zadnji dan simpozijapredstavljeni su novi doktorati kao i članci iz dijabetološkihčasopisa.S obzirom na to da recentne studije u svijetuukazuju na nužnost vrlo strogih kriterija za postizanjeciljnih vrijednosti glikemije i HbA1c neophodnaje bila izrada smjenica za pravilno liječenjepacijenata sa dijabetesom, te su vodeća društvadijabetologa načinila sopstvene smjernice.Postojeće smjernice vodećih društava su: ADA(American Diabetes Association), EASD (EuropeanAssociation for the Study of Diabetes), NICE (NationalInstitute of Clinica lExcellence), “Joslin” (JoslinDiabetesCenter) i AACE/ACE (AACE: AmericanAssociation of Clinical Endocrinologists) i (ACE: AmericanCollege of Endocrinology), te kanadske i njemačkesmjernice. Republika Hrvatska je kreirala vlastitesmjernice koristeći i prilagođavajući ih njemačkimsmjernicama.U ADA/EASD smjernicama zadani ciljeviliječenja glikozilranog hemoglobina (HbA1c) su< 7%, a individualno se teži vrijednostima HbA1cšto bliže 6%, bez značajnih hipoglikemija. Manjezahtjevni ciljevi postavljaju se za pacijente koji suPORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

43imali teške hipoglikemije, jako malu djecu ili starijupopulaciju, kao i pojedince sa komorbidnimstanjima.Terapija tipa 2 dijabetesa prema navedenimsmjernicama treba da se odvija u tri koraka:1) promjenom načina života i terapijom metforminom;2) dodavanjem novog lijeka – bazalni inzulin/preparatisulfonilureje;3) intenziviranjem terapije.NICE smjernice prepručuju ranije uvođenjedipeptidil peptidaza 4 (DPP-4) inhibitora (sitagliptini vildagliptin) u terapijski režim, proširujuindikacije za primjenu inzulinskih analoga i preporučujuprimjenu dugodjelujućeg analoga detemirauz glargin.Smjernice koje je dao Joslin Diabetes Center(Centra za dijabetes Joslin) – zbirka smjernica zaljekare opšte prakse (Klinika Joslin u Bostonu,Massachusetts, SAD, jedna je od najpoznatijihdijabetoloških institucija u svijetu), dostupna nastranici www.joslin.org.AACE/ACE smjernice imaju zadatak stimulisatioptimalno liječenje i dobru praksu, olakšatirazvoj edukacijskih programa, pridonijeti poboljšanjuzdravstvenog sistema. Algoritam AACE/ACE za liječenje šećerne bolesti tipa 2 razlikuje 4tipa inicijalne monoterapije (metformin, akarboza,DPP-4 inhibitor, tiazolidindioni), 9 tipova dvojnekombinovane terapije, 6 tipova trojne kombinovaneterapije i 5 tipova inzulinske terapije.Načini primjene određeni su prema vrijednostimaHbA1c pri otkrivanju šećerne bolesti ili utoku liječenja: 6,5-7,5%; 7,6-9% i >9%. Zadatu ciljnuvrijednost HbA1c treba pilagođavati kod osoba sapovećanim rizikom za nastanak jatrogenih hipoglikemijai povećanim kardiovaskularnim rizikom.Kanadsko dijabetološko društvo donijelo je2008. godine kliničke smjernice za prevenciju i liječenjedijabetesa koje ističu da se u terapiji u trećemkoraku (nakon 3-6 mjeseci), ako je HbA1c ≥7,5% uterapiji predlažu: kombinacija OHA (metformin)i inzulina + bazalni inzulini, metformin / DPP-4inhibitor ili druga opcija OHA + prandijalni inzulini.Njemačke smjernice su jednostavne, temelje sena dokazima iz kliničkih studija i slijede preporukeEvropske agencije za lijekove (European MedicinesAgency, EMEA). Saksonska ekspertska grupa zadijabetes izvršila je 2009. godine korekciju temeljnogteksta njemačkih smjernica, te se razdvajabazalno liječenje šećerne bolesti (edukacija, ishranai fizička aktivnost) od terapije sa metforminom,koji se kasnije uvodi u terapiju. Dozvoljeno je ipromptno uključivanje inzulinske terapije već kodpočetka dijabetesa tipa 2, ukoliko su vrijednostiHbA1c >9,0%. Hrvatske smjernice su usvojene umaju 2010. godine, a rađene su prema prijedlogunjemačkih smjernica te u pojedinim segmentimaprilagođene nacionalnom nivou.Neizmjerno sam srećna što sve navedeno moguda primijenim u svakodnevnom radu i podijelimsa kolegama - specijalistima porodične medicine.OKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

Edukacija ljekara porodične medicineRAZVOJNI PROJEKAT „DIABETESMELLITUS 2010-2013“45Prim. dr sc. med. Kosana Stanetić, spec. opšte i porodične medicinePrema podacima Svjetske zdravstvene organizacijeod dijabetesa trenutno u svijetu bolujeoko 300 miliona ljudi, a procjenjuje se da ćedo 2030.godine broj oboljelih narasti na oko 450miliona osoba. Dijagnoza dijabetesa postavljena jekod 5% Kanađana (1998.) ili 1,5 miliona ljudi; 2,2miliona 2000. godine i 3 miliona 2010. godine. Premastatistici Sjedinjenih Američkih Država (SAD)na svaku osobu sa dijagnostikovanim dijabetesomdolazi još jedna osoba kod koje dijabetes nije dijagnostikovan,te se pretpostavlja da je stvarnaprevalenca ove bolesti dvostruko veća u odnosuna postojeće podatke.U liječenju ove bolesti uključeni su zdravstveniprofesionalci različitih specijalnosti (endokrinolozi,pedijatri, neurololozi, fizijatri, nefrolozi, oftalmolozii dr.), a sve veću ulogu u ranom otkrivanju oboljelihkao i tretmanu pacijenata imaju ljekari porodičnemedicine. Kroz provođenje Programa prevencijemasovnih nezaraznih i malignih bolesti porodičniljekari aktivno učestvuju u ranom otkrivanjuoboljelih. Porodični ljekari su uključeni u liječenjepacijenata oboljelih od dijabetesa farmakološkimi nefarmakološkim tretmanom. Značajnu ulogu uliječenju ovih pacijenata imaju i medicinske sestrekoje su uključene u edukaciju pacijenata o pra-OKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

46vilnoj ishrani, programiranoj fizičkoj aktivnosti isamokontroli.U cilju pružanja kvalitetnije njege pacijentimaoboljelim od šećerne bolesti za ljekare i medicinskesestre u porodičnoj medicini kontinuirano se provodedodatne edukacije. Ministarstvo zdravlja i socijalnezaštite Republike Srpske formiralo je prije deset godinaKoordinacioni komitet za borbu protiv šećernebolesti. Komitet čine članovi iz svih regija RepublikeSrpske. Članovi Koordinacionog komiteta za borbuprotiv šećerne bolesti Republike Srpske kroz Razvojniprojekat „Dijabetes melitus 2010-2013“ učestvuju ukontinuiranoj edukaciji ljekara porodične medicine nacijeloj teritoriji Republike Srpske. Plan edukacije činečetiri modula: Pacijent sa novootkrivnim dijabetesom,Uvođenje insulinske terapije, Komplikacije dijabetesai Gestacijski dijabetes.U Domu zdravlja u Banjoj Luci u edukacijiljekara porodične medicine i ljekara na specijalizacijiiz porodične medicine učestvuju predsjednicaKomiteta prof. dr Snježana Popović Pejičić, mr sc.dr Blaženko Vuković i prim. dr sc. med. KosanaStanetić. Edukacije se obavljaju u obliku interaktivnihradionica u malim grupama od po 12 do 15učesnika, a trajanje edukacije je 60 do 75 minuta.Do sada je u Domu zdravlja Banja Luka provedenaedukacija prva dva modula, a u planu jenastavak edukacije. Odziv ljekara na edukacije jeizuzetno dobar. Radionice daju mogućnost ljekarimaporodične medicine da postave specifična pitanja izsvoje prakse, da obnove već poznata znanja i steknusigurnost u samostalnom liječenju pacijenata sa dijabetesom.Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštiteRS je u sklopu revizije Vodiča za kliničku praksu zaprimarnu zdravstvenu zaštitu revidiralo i novi Vodičza dijabetes mellitus kao i Brzi vodič za tretmanšećerne bolesti. Vodiči su dostupni svim ljekarimakoji rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.Značajan rezultat ovog projekta osim edukacijeje i uspostavljanje dobre saradnje subspecijalistaendokrinoga sa ljekarima porodične medicine.KONFERENCIJAVII DANI PORODIČNE MEDICINEREPUBLIKE SRPSKESA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEMPoštovani,Ovom prilikom Vas pozivamona ceremonijuotvaranja konferencije"VII Dani porodičnemedicine RS" sameđunarodnim učešćem,koja počinje 02.11.2012. u18.30 časova u sali"Dunav" hotela “Kardijal”u Tesliću.PORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

47Edukacija zdravstvenih radnikaHIV STIGMA I DISKRIMINACIJADr Vesna Lučić-Samardžija, spec. epidemiologMr sc. dr Nataša Pilipović-Broćeta, spec. porodične medicineTrening „HIV/AIDS stigma i diskriminacija“je organizovan i održan na Institutu za javnozdravstvo Republike Srpske u periodu od19.9. do 22.9.2012. godine.Na treningu su ispred JZU Dom zdravlja učestvovali:dr Vesna Lučić-Samardžija, spec. epidemiolog,Aleksandra Malinčić, viši sanitarni tehničarHigijensko-epidemiološke službe, mr sc. dr NatašaPilipović-Broćeta, dr Rajna Tepić i dr Biljana Lakićiz Edukativnog centra Službe porodične medicine.Trening je održavan u sklopu projekta „Jačanjekapaciteta Instituta za zaštitu zdravlja i drugihpartnerskih organizacija za pružanje adekvatnogodgovora na HIV“. Prema planu treninga učesnicisu upoznati sa epidemiologijom HIV infekcije,epidemiološkom situacijom u zemlji i svijetu,preventivnim mjerama, pojmovima vulnerabilnihpopulacija, pozitivne prevencije, stigme i diskriminacije.Prezentovano je niz informativno-edukativnihdramskih tehnika, koje se koriste na treninzima,čiji je cilj smanjenje stigme i diskriminacije premaoboljelima od HIV/ADIS-a.Predavači na treningu su bili prof. dr SlavenkaJanković i mr sc. dr Mila Paunić iz Beograda. Ciljtreninga je bio da se određen broj zdravstvenihradnika adekvatno edukuje za buduće treningeiz oblasti smanjenja stigme i diskriminacije međuzdravstvenim radnicima u Republici Srpskoj.Naime, rezultati istraživanja među zdravstvenimradnicima koje je provedeno prošle godine u RepubliciSrpskoj, pokazuju visok stepen stigme i diskriminacijeu zdravstvenim ustanovama. U skladu sarezultatima istraživanja Institut za javno zdravstvoRS je dao preporuke za aktivnosti u zdravstvenimustanovama u narednom periodu. Po završetkutreninga, mr sc. dr Mila Paunić je izvršila procjenusposobnosti učesnika za učešće u daljoj edukaciji,a potom i izvođenje treninga u svojim matičnimzdravstvenim ustanovama. Učesnici iz JZU Domazdravlja Banja Luka koji su odabrani za nastavakedukacije o razvijanju trenerskih vještina su: drVesna Lučić-Samardžija, prim dr Rajna Tepić i mrsci. dr Nataša Pilipović-Broćeta.U periodu od 13-14.10.2012. godine održanje radni sastanak grupe, koja će vršiti edukacijuzdravstvenih radnika u Republici Srpskoj. Sastanakje održan u Institutu za javno zdravstvo RepublikeSrpske uz angažovanje mr sc. dr Mile Paunić, a zacilj je imao obučavanje budućih trenera na temuHIV STIGMA I DISKRIMINACIJA. Učesnicima jeobjašnjeno kako da održe prezentacije i radionicena navedenu temu, nakon čega su učesnici vježbaliizvođenje svih predavanja i radionica. Planirano jeda se treninzi održe u Doboju, Istočnom Sarajevu,Foči i Trebinju do kraja oktobra 2012. godine. Polaznicitreninga će biti zdravstveni radnici iz domovazdravlja i bolnica. Cilj treninga je da se poboljša nivoznanja zdravstvenih radnika na temu HIV infekcijeputeva prenosa, primjene mjera zaštite na radu uprevenciji HIV infekcije, kao i smanjenju stigme idiskriminacije od strane zdravstvenih radnika ukontaktu sa osobama kod kojih je potvrđeno prisustvoHIV infekcije.OKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

48Me|unarodna konferencija ICTIP u ZeniciSMANJENJE OBIMA POVREDAU BIHDr Brankica Marković, Dom zdravlja BanjalukaUZenici je od 5-8. septembra 2012. održanaMeđunarodna konferencija o traumama iprevenciji povreda sa temom - „Smanjenjeobima povreda u BiH”. Organizator je UniverzitetIowa iz SAD sa svojim Programom za prevencijutrauma i povreda, a pokrovitelj Fogarty fondacijaiz SAD. Univerzitet Iowa ovakve konferencije iprojekte organizuju već nekoliko godina u Rumuniji,a i Srbija se prijavila za sličan program.Ovo je prvi put u BiH da je organizovana ovakvakonferencija. Domaćin je bila Kantonalna bolnicaZenica, a konferencija je održana u hotelu „Zenica”.Učesnici su bili iz SAD, Kanade, Italije, Rumunije,Srbije, Hrvatske, Slovačke i, naravno, izzemlje domaćina konferencije BiH. Jedini predstavnikiz Republike Srpske je bio Dom zdravljaiz Banjaluke sa prezentacijom na prvoj sesijikoja se odnosila na tjelesne povrede. Službenijezik konferencije je bio engleski jezik i sve prezentacijei diskusije su se odvijale na engleskomjeziku. Učesnici su izlagali o: iskustvima u ovojoblasti u SAD i Kanadi, iskustvima u Rumuniji saromskom populacijom i djecom, povredama vezanimza padove i povredama muskuloskeletnogsistema, raznim oblicima nasilja, profesionalnimpovredama, protokolima trumatizma i sistemuevidentiranja trauma, saobraćajnim povredama,povredama kod djece i sl. Predstavnik Italijepri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) jeprezentovao ulogu SZO u smanjenju povreda uEvropi. Svi učesnici su, vezano za vrstu traumatizmao kojoj su izlagali, iznijeli primjere uspješneprevencije i zbrinjavanja.Konferenciju su podržali i Ministarstvo zdravljaZeničkodobojskog kantona, Ljekarska komoraZeničkodobojskog kantona i grad Zenica takoda je skup pozdravio i načelnik opštine Zenica.Opšti je zaključak da je BiH zemlja sa brojnimproblemima u oblasti različitih vrsta trauma, alida nisu zdravstveni profesionalci jedini koji trebada rješavaju ovaj problem već da i sve drugestrukture društva treba da se uključe i pomognuzdravstvenim profesionalcima u smanjenju obimai tereta trauma.PORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

49Kvaltetna njega dodaje život godinamaNJEGOM DO AKTIVNOGSTARENJAVujanović dr Zorica, spec. porodične medicine, voditeljka obrazovnog programa SEC-aMeđunarodna konferencija pod nazivom„Njegom do aktivnog starenja - kvalitetnanjega dodaje život godinama“održana je 1. i 2 . oktobra 2012. godine u Banjaluci.Organizator konferencije je Socijalno-edukativnicentar Banjaluka u partnerstvu sa Ministarstvomzdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske. Konferencijuje otvorio ministar zdravlja i socijalnezaštite Ranko Škrbić, a među uglednim gostimaje, između ostalih, bio i ambasador Austrije uBiH Donatus Kоk. Na konferenciji su uzeli učešćepredavači iz BiH te zemalja iz okruženja. Prezentovanasu i pozitivna iskustva iz gerontološkihcentara iz našeg bližeg okruženja, kao i iz Italijei Austrije. Radionički dio je bio posvećen novimmetodama u njezi dementnih osoba, kao i kreativnimmetodama, poput art terapije, koje se koristeu radu sa dementnim osobama.Socijalno-edukativni centar Banjaluka jeustanova za obrazovanje odraslih i to je trenutnojedina specijalizovana ustanova za obrazovanjeodraslih iz područja socijalnih zanimanja u BiH.SEC je osnovan u sklopu istoimenog projekta kojegzajednički provode Caritas Austrije i CaritasBK BiH uz finansijsku podršku Austrijske razvojnesaradnje i Vlade Gornje Austrije. Program zaosposobljavanje njegovatelja za stara i nemoćnalica, koji sprovodi SEC, je javno važeći program.Nakon uspješnog završetka programa polaznicidobijaju sertifikat od Zavoda za obrazovanjeodraslih RS. Na osnovu sertifikata njima se uradnu knjižicu upisuje zanimanje njegovatelj zastara i nemoćna lica.Program obuke za njegovatelje/ice za starei nemoćne osobe u SEC-u je otpočeo 1.11.2011.godine i već je promovisana prva generacija završenihnjegovatelja. Trenutno je u toku obukadruge generacije. Program obuke se sastoji odukupno 500 časova, kombinacija teorije, vježbi ipraktične nastave kojim se zadovoljavaju osnovnistandardi za obavljanje poslova njege starijih osoba.Praktični dio obuke se sprovodi u Zavodu zafizikalnu medicinu i rehabilitaciju „Dr MiroslavZotović“ u Trapistima i Caritasovom domu zastare i nemoćne osobe u Banjaluci.Cilj programa je ne samo ponuditi većemogućnosti za zaposlenje socijalno ugroženimi nezaposlenim osobama, već i poboljšati njegustarih i nemoćnih osoba stvarajući kvalifikovanei obučene njegovatelje koji će taj posao obavljati.U tom smislu, uzimajući u obzir zajednički interesza razvoj obrazovanja odraslih i poboljšanjezapošljivosti sertifikovanih njegovatelja, SECje potpisao Memorandum o razumijevanju saAgencijom za zapošljavanje „Spektar“, koja jeod samog početka upoznata sa aktivnostima kojesprovodi SEC.OKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

50Prva generacija sertifikovanih njegovatelja jeosnovala Klub njegovatelja za stara i nemoćnalica, koji pruža različite vidove pomoći i podrškestarijim osobama:• organizovanje prehrane (pomoć u pripremiobroka, kupovina i nabavka namirnica i dr)• lična higijena (pomoć pri kupanju, oblačenjui sl)• održavanje higijene kreveta i životnogprostora, kod inkontinentnih i nepokretnihosoba;• razgovor, druženje i kreiranje slobodnihaktivnosti• posredovanje u ostvarivanju različitih prava(pomoć pri obavljanju administrativnih isličnih poslova i dr).78000 BANJA LUKANikole Pašia 26Tel/faks: +387 (0) 51 318 606Mob. +387 (0) 65 603 346medici.com@blic.netmedici.com@teol.netwww.medicicom.comPORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

52Načela gerijatrijske medicineFIZIOLOŠKO STARENJEDr Zora Kremenović, specijalista porodične medicineSfiziološkog aspekta starenje se može opisatikao progresivno suženje homeostatične rezervesvakog organskog sistema. To suženje,koje se često naziva homeostenoza, evidentno jeulaskom u treću životnu dekadu, postupno je i progresivno.Naizgled se opadanje svakog organskogsistema odvija nezavisno o promjenama u drugimorganskim sistemima, a na njega utiču ishrana,okolina i lične navike, kao i genetski činioci.Iz tih činjenica proizlazi nekoliko važnih principa:1) kako stare, pojedinci se sve više razlikujuopovrgavajući stereotipe starenja2) „naglo“ pogoršanje funkcije u bilo kojemsistemu ili organu uvijek je prouzrokovano bolešću,a ne „normalnim stanjem“3) „normalno starenje“ se može usporiti modifikacijomrizičnih faktora (npr. povišenog tlaka,pušenja, sjedećeg načina života)4) zdrava starost nije neostvariva.I zaista, osim u slučaju bolesti, opadanje homeostatičnerezerve ne prouzrokuje nikakve simptome inameće malo ograničenja na aktivnosti svakodnevnogživota, bez obzira na godine starosti.Sagledavajući te činjenice lakše je razumjetiogromne pomake do kojih je došlo u očekivanomživotnom vijeku. Danas je prosječni očekivaniživotni vijek pomjeren za 17 godina u 65. godiniživota, za 11 godina u 75. godini, za 6 godina u85. godini, za 4 godine u 90. godini i za 2 godineu 100. godini života.Te su godine okarakterisane odsustvomznatnih oštećenja. Samo 35% osoba iznad 85 godinaonesposobljeno je u bilo kojoj od aktivnostipotrebnoj za svakodnevni život, a samo njih 20%živi u sanatorijima. Ali, ipak, kako pojedinci stare,podložniji su bolestima, invaliditetu i nuspojavamalijekova. Sve to u kombinaciji s opadanjem fiziološkerezerve, čini stariju osobu vulnerabilnijomna okolne, patološke i farmakološke izazove.Nova se bolest u starijih osoba (od 75-80 godina)uopšteno pojavljuje u organskom sistemu koji jepostao oslabljen zbog prethodnih fizioloških ili patološkihpromjena. Budući da se taj organski sistemčesto razlikuje od oboljelog organskog sistema kodmladih, manifestacija bolesti kod starijih može bitiatipična. Npr. manje od ¼ starijih osoba s hipertireozomima gušu, tremor i egzoftalmus, a češće imajuatrijsku fibrilaciju, smetenost, depresiju, sinkopu islabost. Kako je „usko grlo“ većinom mozak ili donjidio urinarnog trakta, odnosno kardiovaskularni ilimišićno-koštani sistem, bez obzira na osnovnu bolest,dominira ograničen broj simptoma: akutna konfuzija,depresija, inkontinencija, padovi i sinkopa. Zatoje za najčešće gerijatrijske sindrome, bez obzira nasimptome, diferencijalna dijagnoza uglavnom slična.Isto tako je važan zaključak da kod starijih pojedinacapostoji manja vjerovatnoća nego kod mlađih,da je organski sistem, koji se obično povezuje s određenimsimptomom, ujedno izvor toga simptoma.U poređenju sa sredovječnim pojedincima,u starijih pacijenata je npr. mnogo rjeđa akutnaPORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

53konfuzija uzrokovana novom lezijom mozga, depresijapsihijatrijskim poremećajem, inkontinencijadisfunkcijom mokraćnog mjehura, padanje neuropatijomili sinkopa bolešću srca.Zbog oštećene fiziološke rezerve, kod starijihse pacijenata bolesti često iskazuju u ranijimstadijima. Zatajivanje srca može npr. precipitiratiblaga hipertireoza, spoznajnu disfunkciju Alzheimerovabolest, urinarnu retenciju blago povećanjeprostate, a neketotičnu hiperosmolarnu komublaga intolerancija glukoze. Paradoksalno je daliječenje osnovne bolesti može biti lakše jer je učasu otkrivanja bolest manje uznapredovala. Uskladu s tim nuspojave se mogu javiti na lijekovei uz doze koje vjerovatno ne bi uzrokovale nuspojaveu mlađih osoba. Npr. antihistaminik možeuzrokovati smetenost, diuretici mogu potaknutiurinarnu inkontinenciju, digoksin može izazvatidepresiju, čak i pri normalnim razinama u serumu,a simpatikomimetici koji se mogu dobiti bezrecepta znaju precipitirati urinarnu retenciju u ljudis blagom opstrukcijom na razini prostate.Kako mnogi homeostatski mehanizmi mogubiti istodobno ugroženi, obično su mnoge abnormalnostilječive. Mala pojedinačna poboljšanjamogu rezultirati znatnim opštim poboljšanjem.Kognitivno oštećenje u pacijenata sa Alzheimerovombolešću može se npr. pogoršati oštećenjemsluha ili vida, depresijom, zatajivanjem srca ineravnotežom elektrolita.Slično, urinarna inkontinencija se zna pogoršatifekalnom impakcijom, uzimanjem lijekova iprekomjernim izlučivanjem urina. U svakom slučaju,može doći do znatnog poboljšanja liječenjemdodatnih faktora, premda specifično liječenje, kaopri Alzheimerovoj bolesti, nije moguće.Mnogi nalazi, koji su abnormalni kod mladih,relativno su česti kod starijih osoba. Npr. bakteriurija,preuranjene ventrikulske kontrakcije, malamineralna gustoća kostiju, oštećena tolerancija glukozei neinhibirane kontrakcije mokraćnog mjehura.Međutim, one ne moraju biti odgovorne za određenisimptom, već mogu biti samo slučajni nalazi iz kojihproizlaze promašene dijagnoze i pogrešne terapije.Nalazom bakteriurije ne smije se npr. prestati straganjem za izvorom groznice u akutno bolesnogstarijeg pacijenta, niti se nasumce povišena razinaglukoze u krvi, posebno u akutno oboljelog, smijeinkriminisati kao uzrok neuropatije.S druge strane, neke druge abnormalnosti nevalja zanemariti kao posljedice starosti, npr. nepostoji anemija, impotencija, depresija ili konfuzijastarosti.Budući da su simptomi kod starijih osobavišestruki, uzrokovani dijagnostički, „zakon štedljivosti“često ne vrijedi. Npr. groznica, anemija,retinalni embolus i šum srca u mlađeg pacijentaodmah upućuju na refleksnu dijagnozu infektivnogendokarditisa, ali u starijeg pacijenta mogubiti odraz gubitka krvi izazvanog aspirinom, holesterolskogembolusa, manje skleroze arterije ilivirusne bolesti.Kako su kod starijih pacijenata vjerovatnijenepovoljne posljedice bolesti, liječenje pa čak iprevencija, mogu biti jednako korisni ili čak djelotvornijinego u mlađih. Dobri učinci trombolize iterapije beta blokatorima nakon infarkta miokardau starijih su pacijenata isto toliko impresivni kaoi u mlađih, a liječenje hipertenzije i imunizacijaprotiv influence i pneumokokne pneumonije ustarijih su pacijenata djelotvorniji. Pored toga, naprevenciju u starijih osoba treba gledati u širemkontekstu. Mada npr. napori za povećanje gustoćekostiju u starijih mogu biti uzaludni, frakture semogu spriječiti intervencijama koje poboljšavajuravnotežu, ojačavaju noge, tretiraju prateća stanja,nadoknađuju nutritivne deficite, odstranjuju nepovoljnelijekove i umanjuju opasnosti iz okoline.OKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

54Svetla budućnost u lečenjuMATIČNE ĆELIJEDr Dragana Rakić, spec. opšte medicine - porodični doktorRazvojne mogućnostiPrema razvojnom potencijalu mogu se razlikovati:totipotentne, pluripotentne, multipotentne,unipotentne.Nediferentovane kolonijeMatične ćelije ljudskog embrionaNeuronska sestrinska ćelijaMatične ćelije su specifične ćelije kojese sreću kod svih višećelijskih organizama,posebno kod sisara, što znači ikod ljudi.Matične ćelije, stem ćelije (čitaj izvorne ćelije)imaju sposobnost da se neprekidno dele, tj. daobnavljaju sebe, pa su samim tim neuništive. Oneimaju neverovatan potencijal. Od njih mogu dase stvore razne druge ćelije u organizmu, ćelijeviše vrsta tkiva, tj. organa. Od jedne takve ćelijeuz određemu indukciju, u laboratoriji mogu dase naprave sva tkiva. Time se bavi molekularniinženjering. Isti proces se dešava u organizmuu procesu razvoja embriona, procesom koji nezavisi od nas. Priroda je sve sama uredila.Izvorna ćelija, klicina ili matična ćelija(stem cell) je nediferentovana ćelija koja imaneograničenu sposobnost deobe, pri čemu poslesvake deobe jedna od novonastalih kćerki ćelijaraste i diferentuje se u određenom pravcu, adruga ostaje nediferentovana, izvorna ćelija.Pojavljuju se kod embriona, a u nekim tkivimapostoje tokom čitavog života organizma,gde obezbeđuju prekursore iz kojih će nastatidiferentovane ćelije.Totipotentne matične ćelije imaju najveći razvojnipotencijal, od njih može nastati bilo koji tipod preko 200 ćelija koje ima organizam čoveka.Totipotentne su embrionalne ćelije do stepenaod 8 blastomera.Pluripotentne nastaju razvićem totipotentnihi od njih ne mogu nastati svi tipovi ćelija, kao odtotipotentnih, ali može nastati veliki broj. Pripadajuim embrionalne matične ćelije unutrašnje ćelijskemase blastocista od koje će nastati klicini listovi.Njihov rast je moguć i u kulturi tkiva.Multipotentne izvorne ćelije su malobrojne nediferentovranećelije unutar tkiva odraslog organizmakoje se mogu diferentovati u ćelije međusobnoblisko povezane kao što su ćelije hematopoeze ukoštanoj srži, matične ćelije strome koštane srži i dr.PORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

55Unipotentne mogu da daju samo jedan tipćelija, a po sposobnosti samoobnavljanja razlikujuse od nematičnih ćelija. Tipične unipotentne ćelijesu ćelije bazalnog sloja epidermisa, parenhimskećelije jetre i dr. Zaslužne su za regeneraciju.Matične ćelije iz pupčane vrpce. One nisu višetoliko pluripotentne, one su mutipotentne. Krvse vadi iz pupčanika posle njegovog presecanjai obrade novorođenčeta, a pre rađanja posteljice.Krv iz pupčanika se uzima specijalnom iglom(200 - 250ml krvi), zatim se smešta u poseban setsa kojim trudnica stiže u porodilište. Ako trudnicaodluči da čuva stem ćelije, potrebno je da stupi ukontakt sa nekom bankom koja čuva stem ćelije.Kad se postigne dogovor, trudnica dobija set potrebanza uzimanje, čuvanje i transport materijala,koji u roku od 72h stiže do banke na obradu.Koje bolesti se mogu lečiti matičnim ćelijama?Bolesti koje se mogu lečiti transplantacijommatičnih ćelija:• akutna limfocitna leukemija• hronična limfocitna leukemija• akutna mijelogena leukemija• hronična mijelogena leukemija• Hočkinov limfom• nehočkinov limfom• neuroblastom• retinoblastom• mijelodisplastični sindrom• refrakterna anemija• Fankoni anemija• aplastična anemija• srpasta anemija• mijelom• Kulijeva anemija• Kostmanov sindrom• Omenov sindrom• Glancmanova trombastenija• ozbiljan nedostatak imuniteta• Didžordžov sindrom• Čediak-Higaši sindrom• hemoglobinopatija• Blackfan-Diamond anemijaZa koje bolesti su klinička ispitivanja prikraju?Za lečenje pojedinih bolesti već su vršena kliničkaispitivanja i transplantacija matičnih ćelija sapozitivnim rezultatima. Međutim, za ove metodelečenja potrebno je još neko vreme, jer treba da sei zvanično provere i odobre od strane međunarodnihzdravstvenih institucija.Neke od bolesti za koje će u dogledno vremelečenje pomoću matičnih ćelija biti i zvaničnoodobreno:• rak dojke• Hurlerov sindrom• Juingov sindrom• Krabeova bolest• osteopetroza• multipla skleroza• Gošeova bolest• Niman-Pikova bolest• Hanterov sindrom• Taj-Saksova bolestEksperimentalni rezultati lečenja kojiohrabrujuEksperimentalnim lečenjima uz pomoć transplantacijematičnih ćelija dobijeni su rezultati kojinagoveštavaju lečenje i drugih bolesti. Potrebno jesamo još neko vreme da se rezultati ovih eksperimenatapotvrde i ustanove precizne metode lečenjakako bi se i ta lečenja uvrstila u zvaničnu proceduru.Već su postignuti konkretni pozitivni rezultatitransplantacijom matičnih ćelija kada je reč o sledećimbolestima: artritis, dijabetes, lupus, Evanovsindrom, Hantingtonova bolest, Parkinsonovabolest, Alchajmerova bolest.Pored navedenog, postignuti su i zavidni rezultatipri regeneraciji nekih oštećenih unutrašnjihorgana (bubrezi, jetra...).Transplantacijom matičnih ćelija već sada se moguuspešno lečiti neke bolesti za koje do skora nijebilo leka. Pred matičnim ćelijama je svetla budućnost.OKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

56POSLJEDICE STRESA NAFUNKCIONISANJE ČOVJEKADr Sanja Tešanović, sprecijalista porodične medicineStres je stanje poremećene psihofizičke ravnotežepojedinca, nastalo bilo zbog fizičke,bilo zbog psihičke i/ili socijalne ugroženostiosobe. Definišu ga i kao cijenu koju ljudska bićamoraju platiti da bi živjela, on je naš životni pratilac,koga susrećemo od prvog dana.Sklop odbrambenih reakcija organizma kojise javljaju uvijek na isti način zove se opšti adaptacionisindrom, a stresor je svaki činilac kojiugrožava osobu. Tjelesni činioci su npr. izloženostjakoj buci, velikoj vrućini, hladnoći, vremenskimnepogodama i dr. Psihički činioci manifestuju sekada je osoba izložena različitim međuljudskimsukobima, neuspjesima, psihološkim konfliktima,životnim promjenama, bilo lijepim ili ružnim.Socijalni činioci predstavljaju izloženost velikimsocijalnim promjenama, ekonomskim krizama,ratovima i dr.Stresni događaji se razlikuju po vremenskimkarakteristikama, koje mogu imati veliki značaj zatok i posljedice djelovanja stresa. Mogu biti akutni(jak prasak, nezgoda, iznenadna opasnost) i hronični(dugotrajni život u izbjeglištvu, nemanje posla).Veoma korisna je klasifikacija stresora s obziromna intenzitet prijetnje (ili ugrožavanja) kojistresni događaj uključuje. Najvažnije vrste stresoraprema intenzitetu prijetnje su:TraumeOvdje spadaju događaji kao što su ratovi, prirodnei tehnološke katastrofe, saobraćajne nesreće isl, pri čemu postoji direktna prijetnja za život osobeili njenih bližnjih i/ili viđenje različitih strahota(pogibije, unakaženih ljudskih tijela i sl.).Životni događajiOvu kategoriju čine događaji kao što su smrtbliske osobe, razvod, dijagnostikovanje teške bolestii sl.Hronično opterećenje (chronic role strain)Za razliku od životnih, događaji ove kategorijenemaju jasan početak i kraj. Bračni problemisu, npr. hronično opterećenje, a razvod je životnidogađaj. Situacije koje predstavljaju hroničnoopterećenje su: problemi na poslu, problemi uroditeljstvu, problemi u usklađivanju većeg brojasocijalnih uloga itd.Dnevni mikrostresori (daily hassles)U ovu kategoriju spadaju događaji kao što susvakodnevne gužve u autobusu, gužve u saobraćaju,čekanje u redu i sl. Dnevni mikrostresori sečesto javljaju u sklopu tekućeg životnog događajaili hroničnog opterećenja.Kao neke karakteristike koje odlikuju ličnostotpornu na stres javljaju se:• sposobnost vladanja sobom u stresnim situacijamaPORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

57• kontinuirano angažovanje u aktivnostima• elastična adaptacija na neočekivane promjeneu životu• sposobnost korišćenja socijalne podrške• shvatanje stresa kao izazova, šanse za rasti razvoj• briga o tijelu• život u skladu sa prirodom• optimizam i humor• rad i ljubav• razvoj duhovnosti, potraga za smislom.Emocionalna reakcija čovjeka u stresnoj situacijimože se protezati između sasvim suprotnihemocionalnih značenja koja se mogu označiti kaoeustres i distres.Eustres je u emocionalnom smislu prijatan,konstruktivan doživljaj samoispunjenja i radosti,bez obzira što osobi prijeti borba i izvjestan stepeniscrpljenja. Distres je suprotno, emocionalnidoživljaj koji je neprijatan, nepovoljan i poražavajućiu kome osoba ima osjećaj gubljenja i velikognezadovoljstva. To je doživljaj stradanja i patnje udatim okolnostima iz koje bi osoba što prije htjelada izađe.Najčešće neprijatne emocionalne reakcijekarakteristične za stres su:• anksioznost• depresivnost, tuga• agitiranost, iritabilnost, nestrpljivost• umor, nemogućnost odmora• niska frustraciona tolerancija• stid, krivica• prezasićenost• osjećaj napetosti, “na ivici”• osjećaj bespomoćnosti• usamljenost i izolacija• emocionalna zaravnjenost (nakon traumatskogili drugih intenzivnih stresova)Kognitivne posljedice:• sniženje koncentracije i pamćenja,• neodlučnost u donošenju odluka,• loše procjene• konfuzno mišljenje, teškoća da se jasnomisli• oslabljenost determinišuće tendencije• gubitak objektivnosti• gubitak osjećaja za humor,• uočavanje samo negativnih stvari, anksiozneanticipacije.Bihejvioralne (ponašajne) posljedice• nervozno hodanje, vrpoljenje, nervoznenavike (grickanje noktiju, lupkanje nogomo pod)• pojačan ili smanjen unos hrane,• intenziviranje pušenja, pijenje, zloupotrebadroga• Izlivi bijesa (plakanje, vikanje i deranje,fizička agresivnost, bacanje stvari)• zanemarivanje obaveza i odgovornosti• prebacivanje krivice na druge, konflikti usredini• povlačenje iz društva• pretjerivanje u aktivnostima kao što suvježbanje ili kupovina.Kada se govori o uticaju stresa na radnu aktivnost,važno je pomenuti i pojam Burn outa ilisagorijevanja na poslu. BURN OUT je progresivnigubitak idealizma, energije, smislenosti vlastitograda kojega doživljavaju ljudi u pomažućim profesijamakao rezultat frustracija i stresa na poslu.Generalno, manifestuje se na svim planovimaličnosti.Stres je poljubac smrti ili začin života. Izazovi šansa za sazrijevanje, ukoliko ga držimo podkontrolom.OKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

58Uloga i značaj porodičnog doktoraNASILJE U PRODICIDr Vedrana Antonić Kovljenović, specijalista porodične medicineNasilje je pojava koja se dešava svakodnevnoi svugdje, u svim državama i kulturama,bez obzira na društveno uređenje,religiju, vrijednosti i stavove.Porodični doktor, kao neko ko ima uvid ucijelu porodicu, njeno cjelokupno zdravstvenostanje, način na koji ona funkcioniše i kako sepojedini njeni članovi ponašaju, ima veliki značaji uticaj u otkrivanju i suzbijanju ovog društvenogproblema.Veliki je pomak što se o ovoj pojavi počelojavno i otvoreno pričati i na taj način su potencijalnežrtve i žrtve nasilja ohrabrene, a javnosti jeukazano na značaj blagovremenog prijavljivanjanasilja, pa čak i sumnje na moguće prisustvo bilokojeg oblika nasilja u porodici.Posljedice nasilja su višestruke i međusobnoveoma povezane. Mogu uticati na zdravlje, fizičkii psihički integritet žrtve, njene radne sposobnostii socio-ekonomski kapacitet.Posljedice po društvo su ogromni troškovi zasuzbijanje nasilja, povećan morbiditet, povećanbroj ubistava , samoubistava, zloupotreba drogei alkohola i druge patološke pojave.Koliko često ste kao doktor porodične medicine,ili kao medicinska sestra u timu, posumnjalida je vaš pacijent možda žrtva nasilja u porodici?Nekada neki pokazatelji, znaci, ne moraju bitii nisu direktni, jasni i ne ukazuju tako preciznoda je naš pacijent žrtva nasilja.Samo usvajanje loših životnih navika, kodosoba koje trpe nasilje, smatra se rizikofaktoromza čitav niz bolesti i stanja.Povrede (frakture, modrice, ogrebotine, tragovigušenja i sl.) su najčešći i najupadljiviji znacinasilja.Zapitamo li se nekad u ambulanti da li je moždapacijent koji ima neke nespecifične znake takođežrtva nasilja. Šta se krije iza uporne glavobolje, auradili smo sve moguće dijagnostičke procedurei one su u granicama referentnih vrijednosti, izadugotrajne depresije, nesanice, zamora, vrtoglavice,a prethodno ste iscpjeli sve svoje terapijskedijagnostičke i ljudsko-medicinske resurse?Kod ovakvih zdravstvenih problema trebaizbjegavati rutinsku preporuku analgetika i sedativakoji dodatno doprinose da se ionako nejasnasimptomatologija zamaskira. Uvijek treba imatina umu i pitati, bez ustručavanja, svog pacijentao mogućoj izloženosti nasilju u porodici.Veliki je značaj primarne zdravstvene zaštite,prvenstveno timova porodične medicine u otkrivanjui rješavanju ovog problema.Svakodnevno radeći u svom timu, sa svojomregistrovanom populacijom, porodični doktor saPORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

59svojim tehničarima je osposobljen da pruži žrtvisveukupnu zdravstvenu njegu sa ciljem očuvanjatjelesnog i psihičkog zdravlja kao i sanacije nastalihozljeda i psihotrauma.U slučaju sumnje da je ozljeda ili zdravstvenostanje posljedica nasilja, porodični doktor je dužanobavezno razgovarati, te navesti moguću žrtvu damu se povjeri i da tako sazna što više informacijau vezi sa povredom ili nastalim zdravstvenimstanjem.U slučaju saznanja o počinjenom nasilju uporodici dužni smo da obavimo detaljan pregledi o njemu načinimo precizan i opširan medicinskiizvještaj u zdravstvenom kartonu žrtve. Podacimoraju biti povjerljivi. U suprotnom, mogu ugrozitinaš međusobni odnos, ali i bezbjednost i ljekara ižrtve.pacijenta, tj. zabilježiti na osnovu čega se sumnjada možda postoji nasilje u porodici.Ovaj tekst o nasilju u porodici nas sve samopotiče da počnemo razmišljati o ovoj pojavi kaoo nečemu što je prisutno među nama, našimpacijentima koji nam svakodnevno dolaze u ordinacijesa mnoštvom problema, a među njimaje možda i ovaj skriven.Zahvaljujući Ministarstvu zdravlja i socijalnezaštite koje je podržalo projekat pod nazivom,,Stop nasilju u porodici”, održana su predavanjau cijeloj Republici Srpskoj nakon kojih su polazniciosposobljeni da prepoznaju značaj ovogproblema i da ispravno i blagovremeno reagujuna njega.Nakon što procijenimo bezbjednost i potrebežrtve, procijeni se i rizik o mogućoj pojaviubistva, samoubistva, treba postupiti u skladusa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, tj.prijaviti policiji.Žrtva od nas očekuje da joj vjerujemo, da senjen problem shvati ozbiljno. Želi da bude podržana,bezbjedna i ako je potrebno bude upućenadalje u odgovarajuću instituciju.Sve pacijente koji prijave nasilje u porodicitreba da saslušamo pažljivo i bez osuđivanja,ponudimo im tzv. bezbjednosni plan tj. adrese ibrojeve telefona službi koje mogu pružiti pomoć.Ako žrtva ne želi da priča o nasilju i to trebadokumentovati, pružiti joj verbalnu podršku izakazati kontrolni pregled.Sumnju treba takođe zabilježiti u kartonuOKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

60Kliničke karakteristikeKARCINOMA REKTUMADr Milanka Vujinović, spec. porodične medicineZnaci i simptomi analnog SCCs su čestonespecifični, tako da su u 76% karcinomainicijalno postavljene dijagnoze kaobenigne lezije. Kliničke manifestacije se odnosena veličine tumora i stepena murala invazije.Kod pacijenta sa analnim karcinomom prisutnoje rektalno krvarenje, svrab, bol, sekret, otok iperianalne ulceracije. Kako tumor raste kod pacijentase pogoršava bol, promene u radu crevanavika, inkontinencija, osećaj rektalne mase,tenesmus, gubitak težine, dijareja, ulceracije, inkontinencija,a fistula. Simptomi trajanja moguda se kreću do 4 godine, a kod većine pacijenataje simptomatska više od 6 meseci. Mnogi pacijentiimaju uvećane preponske limfne čvoroveu vreme prezentacije. Planocelularni karcinomiizgleda da se ponašaju više virulentli kod muškaracanego kod žena.Karcinom analnih žlijezdaKarcinom analnih žlezda je redak i kontroverznientitet. Njihova retkost i sličnost sa adenokarcinomomkoji se pojave u fistuli daju sliku u vezisa njihovim demografski teškim prepoznavanjem.Najnovija SZO klasifikacija ističe poreklo iz analnihžlezda, kako bismo klasifikovali ove tumorekao neoplazme. Međutim, komplikuje činjenicada su neke analne fistule rezultat infekcije u analnojžlezdi. Karcinom analnih žlezda prvenstvenoutiče na starije muškarce. Etiologija ovih tumoraje nepoznata.Drugi tumoriNeki tumori koji se razvijaju u analnom kanalusu nediferencirani. Oni nemaju dovoljnodiferencijacije. Svrstavaju se kao pločasti ili žlezdau okolini. Ovi tumori su relativno retki, a kadase oni razvijaju, imaju tendenciju visoke mitotskeaktivnosti i agresivnim kliničkim tokom. Većinaanaplastični i najsmrtonosniji od analnog kanalatumori su maligni karcinomi.Bovenoid PapulosisBovenoid papulosis AIDS-om definišebolesti kod odraslih sa HIV infekcijom. Onase sastoji od jedne ili više pigmentisanih anogenitalmaculesa. Lezije predstavljaju kaocrvenkasto-braon do boje ljubičice papules iplakete, ponekad sa verrucous izgledom. Ostajuograničeni na perianalnom području ili difuznouključujući anogenitalnu regiju. Bovenoidpapulosis može da se proširi u analni kanal.Svrab i iritacija mogu da se razvijaju, iakoobično lezija ostaje asimptomatska. Diferencijalnadijagnoza klinički uključuje condilomata,verruca vulgaris i nevusa. Bolest je povezana saHPV tip 16, 18, 31, 32, 34, 39, 42, 51, 52, i 53, uPORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.

61ogromnoj većini slučajeva povezano sa HPV-16(92,93,94). Bovenoid papulosis, za razliku odtipičnog planocelularnog karcinoma in situ,utiče na mlade pacijente, Peaking u učestalostitokom 3. decenije. Trajanje lezije kreće se odnekoliko nedelja do nekoliko godina. Bolest jehronična i progresivne prirode.Planocelularni karcinomVelika većina karcinoma analnog kanala suplanocelularni karcinomi. Oni su daleko češćiu analnom kanalu nego u analnoj margini, i naneki način oni su slični genitalnim malignitetima.Diferencijalna dijagnoza analnog marginalnogtumora uključuje leukoplakia, malignogmelanoma, intraepitelni adenokarcinom, Pedžetbolest, karcinom bazalnih ćelija, kondilomaacuminata i određena kožna oboljenja kao što sulišajevi sclerosus i atrophicus.Maligni melanomAnalni melanoma javlja se oko 0.1% do1.07% od svih analnih tumora i oko 1% svihosnovnih melanoma. Godišnja učestalost primarnoganalnog melanoma 0.016 na 100.000stanovnika. Najčešći simptomi su nespecifičnii uključuju rektalno krvarenje praćeno bolom,osećaj mase, konstipacije, dijareja, bol u stomaku,gubitak težine, i tenesmus. Neke lezijepredstavljaju kao hemoroide. Od početne kliničkedijagnoze je pogrešno u čak 80% slučajeva,simptomi su često prisutni nekoliko meseci prenego što se dijagnoza postavlja. Kao rezultattoga, tumori mogu porasti veliki pre nego štopravilno dijagnostikuju. Retko metastazirajuna preponske limfne čvorove. Napredovanjembolesti javljaju se neurološke komplikacije, uključujućii išijas.PrognozaPrognoza analnog karcinoma zavisi sajtuporekla, veličina tumora, dubine invazije, obimlokalnog širenja, i čvorne statusa . Veličina tumoraobrnuto korelira sa prognozom i snažno saradnikasa stadijum tumora. Lezije da samo napadajuu submucosa imaju odličnu prognozu. Veličinatumora je jedan od najvažnijih prognostičkihfaktora, a većina tumora merenja 8 cm, pokazuju5 godina preživljavanja od 31% na 47,3%, u kontrastusa onima za merenje.Lokacija tumora je takođe važna. Planocelularnikarcinom nastalo u analnoj margini imabolju prognozu od onih koji se pojave u analnomkanalu, verovatno zbog činjenice da oni koji suna margini analni predstavi kao manji tumorikoji su lakše izlečeni od strane lokalnih ekscizije(vidi dole). DNK PLOIDNOSTI analiza ne stalnoda dostižu nezavisni prognostički značaj uodnosu na histološki stepen ili tumora fazi kadaispituju multivarijacione analize. Međutim, p53overekpression može povezati sa inferiorna ishodkod pacijenata sa analnog kanala tumora lečichemoradiation.LiječenjeTrenutno najefikasnija terapija je rano otkrivanjetumora i njihovih prekursora. U poslednjihnekoliko godina, operacija samo je zamenjenaorgana koji štede kombinacija radioterapije i hemoterapije,kao primarni tretman kod pacijenatasa analnim karcinomom epitela jer tumori se moguproširiti na rektalni mezenterij, donjotrbušnei ingvinalne limfne čvorove, ovi postupci trebada budu uključeni u inicijalnom zračenju tumora.Hirurgija je obično rezervisana za ostatak ilikad se ponavlja bolest. Nasuprot tome, većinapacijenata sa adenokarcinomom podvrgne seagresivnoj hirurgiji i zračenju i hemoterapijomza kontrolu lokalnih bolesti i lečenje metastatskebolesti . Ukupno pet godina preživljavanja kodbolesnika sa tumorima analnog kanala je 60%do 80% za pacijente koji prolaze kombinovaneterapije zračenjem i hemoterapijom i oko 60% zaone koji su u procesu abdominoperinalne resekcije.Uloga HPV vakcine kao načina da se sprečitumor tek treba da se utvrdi.OKTOBAR 2012. | Broj 14 | PORODIČNA MEDICINA

62MALO ŠALE NIJE NA ODMETPripremila: dr Zora KremenovićRIBOLOVmene tiče mogli biste sa tim otpočeti svakog trenutka...“„Do viđenja, gospođo, i uživajte u ovom lepomdanu...“NARAVOUČENIJE:Ne ulazi u raspravu sa ženom koja čita. Vrlo jevjerovatno da ona umije i da misli.PRIČU PREPORUČUJEMO ŽENAMA KOJEZNAJU DA ČITAJU I ...OSTALIMA SA PRIBOROMMuž i žena odluče da odu na odmor na jezero poznatokao raj za ribolovce.Muž obožava da u ribarenje izađe u cik zore, anjegova žena obožava da u miru čita knjige.Jednog jutra se muž, posle nekoliko sati ribolova,vratio i odlučio da malo dremne, a žena je tada rešila dase sama izveze čamcem na jezero, premda se na njemusama baš i nije najbolje snalazila. Upali motor i izvezečamac na jedno usamljeno mesto, baci sidro, izvadiknjigu i nastavi da uživa u tišini i da čita svoju knjigu.Tuda naiđe ribolovni inspektor u svom čamcu,pristane uz ženin čamac i kaže:„Dobro jutro, gospođo. Šta to radite?“„Čitam knjigu,“ odgovori ona (i pomisli: zar tonije očigledno?)„Nalazite se na delu jezera rezervisanom za sportskiribolov”, obavesti je inspektor.„Žao mi je gospodine, ali ja ne pecam. Ja samo sedimu čamcu i čitam knjigu. „Da, ali u čamcu imate savpribor potreban za pecanje i što se mene tiče mogli bistesa pecanjem otpočeti svakog trenutka. Biću primoranda vas povedem sa sobom do stanice i da protiv Vaspodnesem prijavu,“ reče on.„Ako Vi to zaista i uradite, onda znajte da ću i japrotiv Vas podneti prijavu, ali zbog silovanja,“ odgovorimu žena.„ Ali, pa ja Vas nisam ni dotakao!?,“ reče inspektor.„Da, ali Vi za to imate sav potreban pribor i što sePORODIČNA MEDICINA | Broj 14 | OKTOBAR 2012.