U našoj zemlji prošle godine u prometu je poginulo ... - Obrtnička škola

U našoj zemlji prošle godine u prometu je poginulo 26 djece

SADRŽAJStr opis63 ŠKOLSKI PUTIÆ63 MEMOaids64 Razno, razno, razno66 fun and biz(E, pa tu ima svega i svaèega,nabolje da sami toPogledate)Svi jure po novi put

IMPRESSUM:IZDAVAÈ:Obrtnièka škola Požega,Osjeèka 3334000 PožegaGLAVNI UREDNIK:Marijana Levar, prof.POMOÆNIK UREDNIKA:Josipa Jekiæ, 2.dLEKTOR:Jadranka Kauèiæ, prof.NOVINARI:Sanela Dobraš, Jelena Gazdoviæ,Milena Blagojeviæ, NikolinaMalbašiæ, Jasna Zlomisliæ,Ivana Zeba, Marko Abramoviæ,i cijela novinarska družinakoja ne stane u ovaj impressumkao što nije stala u naš maliradni prostorVANJSKI SURADNICI:Slobodan Kadiæ, JadrankaKauèiæ, Blaža Bagariæ Šurbek,Zdenka Sabljiæ, Hrvoje Andrliæ,Iva Šnajder, Jasna Njavro, IvicaTadijal, Krunoslava Kraljak,Jelena Grabusin, SanjaŠpehar, Ivan Peiæ, MarioBanièin, Inoslav Kosina,Branka Janžiæ i ostaliRAÈUNALA OBRADA I PRIJELOM:Marko Abramoviæ, BernardPeroliAdresa redakcije:Osjeèka 33, 34000 Požega, 034/ 272-992tisak:AS MEDIJA

In memoriamIVAN MAÈKALA1952. - 2003.“Doviðenja, kamarad, doviðenja,umrijeti nije ništa nova na ovomesvijetu, ali ni živjeti baš nije novije ...”....Pjevao je Sergej Jesenjin, jedan od onihpjesnièkih nesretnika i sanjara èiji su životisudbinski posveæeni peru. Tim zaljubljenicimau književnost i “belesprti”, timistraživaživaèima ljudskog duha strastveno jepripadao Ivan Maèkala, profesor književnosti.Sedmoga studenog 2003. Umro je IvanMaèkala, profesor Obrtnièke škole u Požegi,lektor mnogih djela, kolega, suradnik iprijatelj, a iznad svega LJUDINA, jer sedrugog izraza ne može pronaæi.Maèkala je dostojanstveno koraèao krozavanturu pisane rijeèi, avanturu èesto gorku,nezahvalnu, opasnu i tragiènu, ali opet i uvijekiznova nadzemaljski produhovljenu,uzvišenu, takoreæi metafizièku.Odlutao je tamo negdje u nepoznato,tumaè pjesnikovanja, organizator kulturnihzbivanja, urednik “Traženja”, direktornekadašnjeg “Požeškog lista”, a napose znalacnam materinjeg jezika. Maèkala je itekakoosjeæao i živio muku svih onih kojima jeliteratura oznaèavala smisao humaniteta. Kaoprofesor nastojao je svojim uèenicimapribližiti “bel-esprit” (lijepi duh), daklepoeziju, prozu i književni jezik kao misaonost ijedinstvenu moæ stvaranja rijeèi i uljuðenogophoðenja.Ivini vidokruzi bili su jasnovidni, plemeniti ipošteni, što æe reæi”ljudski, odviše ljudski”.Negova osobnost bila je par exellence,intelekutalna, uvijek samozatajna i stoièkitrpljiva. Unatoè gruboj i bezobzirnoj stvarnosti ukojoj je živio, a koja èovjeka napregnuteosjeæajnosti melje strahotno i užasavajuæe,Maèkala je do kraja i neopozivo ispunio zadaæudostojanstvenog i uspravnog hoda èovjekovog, tepokazao kako biti obrazovan znaèi imati obraza,dakle ljudskog lica i oblièja.U svakom ljudskom nestanku one je svojepero usmjerio “panteistièki” izvan i iznadbesmisla modernog tehnicistièkog doba, kao iblagosiljano obeæane vjeènosti.Odlutao je Ivan Maèkala u nepoznato, tamonegdje prema nekoj boljoj poeziji, tamo negdjeprema zvjezdanom nebu i moralnom ljudskomzakonu i sebi.“Do viðenja, kamarad, doviðenja,Ureèen rastanak bez našeg htijenjaObeæava i sastanak, zar ne?”Za školski list PUT,Novinar Požeške kronikeDamir Janèiæ4

“Juèer, juèer koje je tako daleko itako blizu moja duša i ja poðosmok velikom moru da speremo sasebe, u njegovim vodama, prah iglib zemaljski”“Juèer, juèer koje je tako daleko i tako blizu moja duža i ja poðosmo k velikommoru da speremo sa sebe, u njegovim vodama, prah i glib zemaljski”Dragi naš Ivo, preteško je isprièati prièu o tebi, èovjeku i prijatelju, isprièati je sada iovjde, jer otkrio si tajnu smrti prerano i tako prebrzo za sve nas koji smo ti željeli jošponešto reæi, ali tvoj Cesariæ bi rekao umjesto nas“No, vrijeme se kreæe, no vrijeme se kreæe ko sunce u krugui nosi nam opet ono što je bilo i radost i tugu”I mada si ti bio èovjek koji je nosio radost drugima, vlastiti ovozemaljski križ postao jepretežak za tebe; odveæ ranjen i bolan i valjda stoga što si se toliko dugo predano iuvijek sa smješkom borio za druge (svoju obitelj i svoje uèenike) više nisi imao snageza samog sebe.Znam da se nikada nisi bojao smrti; rekao si ne tako davno; smrt je tek malo komadiæživota. Otišao si miran, ispunivši na zemlji svoju ljudsku misiju oca, sina i bratanajbolje što si mogao i znao.Tvoje poslanje profesora hrvatskog jezika otvorilo je oèi i srca mnogoj djeci. Teško jeu ovom trenutku i zbog toga što svi tvoji uèenici ne znaju da ležiš ovdje, sve je biloprebrzo. Voljeli su te jer si ih razumio, jer si bio njihov Maèak i jer si ti volio njih. Alidoæi æe ti sutra, prekosutra, zar je vrijeme više bitno?Kad odlaze oni koje volimo, bespovratno odnose i dio nas i zato nam nemoj zamjeritišto nismo dovoljno hrabri da sakrijemo suze.Znam da nas èuješ i vidiš ovaj trenutak s one nepoznate Pupaèiæeve zvijezde i taspoznaja daje mi snage da izgovorim ZBOGOM IVO ali ne zauvijek. Tek do nekogsusreta u beskrajnom plavetnilu. Želim ti reæi kako tvojim odlaskom neæe ostatiprazan samo jedan stolac do prozora na kojem si obièavao ispravljati školske zadaæe,postat æe prazniji usreti nas koji nastavljamo dalje, a živjeli smo u istom poslu s tobom12 godina.I baš ZATO, potražit æemo te uvijek da oživimo vrijeme u komadiæu vjeènosti kad godinama budeš nedostajao.5

Dakle, za nekreativce:IZRADA PRIÈVRŠÆENE POLICEImate li puno potrebitih ili drugih stvari, a maloprostora, pravo rješenje za vas su police.Nema elemenata namještaja, koji s tako malomaterijala postiže toliki uèinak. Sadržaj policeotkriva naèin života, sklonosti, ukus i interesekorisnika. Naslovi knjiga i predmeti napolicama omoguæuju vam da o vlasniku saznateviše negoli kroz razgovor.Police su spremišni i izložbeni prostor u kuæi.Mogu biti samostojeæe, prièvršæene za zid iliugraðene u kutove i zidne udubine, a mogu biti iizraðene po mjeri kako bi pristajale svojojnamjeni.Najèešæi materijali za police su iverice,panelploèe, šperploèe, MDF ploèe i obraðenomasivno drvo. Gotove police mogu se kupiti uURADI-SAM trgovinama. Obièno su tofurnirane ili folijom obližene iverice. Polica æese slomiti, ako materijal nije u skladu soptereæenjem ili ako nije na odgovarajuæi naèinprièvršæena na zid. Velièina police odreðena jeprostorom i potrebama.Kako znamo da postoje kreativni i malo manjekreativni ljudi prikazati æemo vam dva naèinaizrade polica:1. Prièvršæene police (za nekreativce)2. Proces izrade polica za kreativcePrièvršæena polica je polica poduprta s dva ili više nosaèa koji se uèvrste za zidi za donju stranu police.Kupite gotovu policu ili dajte iskrojiti policu od iverice željenih dimenzija u nekojod stolarskih radionica. Tamo vam mogu obaviti i uslugu oblaganja rubova.Za nosèe police izavrati æemo konzole u obliku slova L, koje možete nabaviti uprodavaonicama koje se bave alatima i priborima, preporuèamo da ih nabaviteU Drvodjelu, Color Emajlu ili Alessu. Èeliène ili aluminijske konzole dolaze natržište u velièinama od 15 - 60 centimetara.Najveæi razmak izmeðu dva nosaèa za ivericu debljine 12 mm iznosi 400 mm,a za ivericu debljine 18 mm raspon je 600 mm.Sada æemo u 4. koraka izraditi policu:1. Odaberite pravi razmak izmeðu nosaèa, 2. Prièvrstite policu za zid vijkoma zatim prièvrstite kraæu ruku svakog uvijenim na jedan nosaè.Provjeritenosaèa za donju stranu police u ravnini je li položaj police vodoravansa stražnjim rubom.pa oznaèite sve ostale položajevijaka3. Pustite da se polica slobodno zanjiše 4. Vratite policu natrag na mjestoPrema dolje na svom prvom prièvršæe- umetnite vijke i uvijte ih donom vijku. Izbušite preostale rupe. Kraja, tako da glave vijka povukuAko je potrebnu umetnite tiple (èepove) povuku nosaèe uza zid.u nosivi zid.Eto, dragi moji nekreativci, linijom manjeg otpora napravili ste jednostavnupolicu na koju æete složite željene predmete. Konaèno vaše knjige neæe bitirazbacane po sobi, lakše æete pronaæi željeni CD ili knjigu na polici. Ali, ne samoto, promjenili ste izgled svoje sobe, stvorili ste novi ugoðaj i poboljšaliiskoristivost prostora uz malo dobre volje i novca.Eh, da nismo rekli koliko sve to može koštati: nosaèi - od 3,50 do 6,50 knkomad (ovisi o velièini nocaèa), vijci i tiple 0,11 kn komplet od jednog vijka ijedne tiple, i na koncu daska za policu takoðer, ovisno o velièini od 15 do 20kuna.Uživajte u radu i novoj polici.6

Ako sami izraðujete namještaj imate priliku da ga u potpunosti prilagodite svojimpotrebama i prostoru u koji æete ga staviti. Ovo je polica u koju možemo spremiti više stvarinego u ormariæ bilo kojeg kupljenog radnog stola i ovaj radni stol koji nije mnogo veæi odneke police, no, ne samo tno nego s izgledom ju je lako prilagoditi postojeæem namještaju usobi.To nam omoguæuju ukrasne letve postavljene na sve bridove. Mogu se tonirati vodenimbojama i zaštititi bezbojnim lakom i emajlom dati život u sobi. No, možete i kupiti veægotove završne letve brodsnog poda, koje imaju presjek u obliku slova L.Svi djelovi konstrukcije mogu biti ispiljeni iz 18 mm debele iveral ploèe, koja veæ imabijelu obraðenu površinu. Ako vam više odgovara “drveni” izgled, upotrijebite obiènufurniranu iveral ploèu.Dimenzije cijele konstrukcije takoðer možete mijenjati ali tada treba izraditi nacrt i dobroizraèunati dimenzije materijala. (Savjet: za poèetak izradite po našem nacrtu, kad postaneekspert izradite vlastiti nacrt). Dubinu polica od 300 mm svakako zadržite.Rušenje rupa za drvene èepove (tiple) zahtijeva izrazitu pozornost. Greška od jedan ili dvamilimetra u nizu rupa za police dovoljna je za neugodna iznenaðenja pri sastavljanju. Rupeu policama mogu biti dubine do 30mm, ali rupe u vertikalnim stranicama ne smiju preæidubinu od 12 mm. Dužina drvenih èepova mora odgovarati ukupnoj dubini rupa.Predugaèki èepovi mogu probiti vanjsku vidljivu plohu stranice, a to je gotovonepopravljivo ošteæenje.Ipak ova praktièna polica sa stolom nije osobito jednostavna za izradu, ali je zatojednostavnog i dopadljivog izgleda.NAZIV DIMENZIJE KOMADABoène stranice 300x1700 2Pregrada 300x1664 1Gornja stranica 1186x300 1Polica iznadradnog stola 800x300 2Polica iznadradnog stola 800x180 1Police 370x300 5Ploèa stola 800x600 1Dakle, sve ovo možete izvuèi iz iveral ploèe.Osim toga potrebno vam je:- drvofiks- drveni tipli- vijci za drvo- bezbojni lak mat- drvene letve debljine 22 mm (izvuèeno izJelovih letava 4000x20 mm)Bez panike na poèetku, molimo vas lijepo. Nadamo se da æe do kraja rada vaša policaizgledati kao na slici iznad. Kao prvo, pogledajno kakav nam je materijal potreban zaizradu police.Napomena: u našem primjeru odabrani materijal je IVERAL PLOÈA debljine 18 mm, kaošto smo vam veæ napomenuli, možete birati boju podlege ploèe.MJESTO KUPOVINE MATERIJALA: Drvodjel7

Krenimo, dakle, brez straha ....1. Konstrukcija polica je jednostavna i pregledna. Svi dijelovi spajaju se na isti naèin, drvenimèepovima, a ploèa stola jednostavno utakne u utore ispiljene u rubnim letvama. Krutost cijelekonstrukcije najlakše æete postiæi tako da sa stražnje strane èavliæima ili vijcima prièvrstiteploèu lesomala. Dovoljno je da donji rub lesonita seže do visine uske police iznad stola.Vidljivu površinu obojite istom ili sliènom bojom baš to je pozadina ili kojom koja æe nastalimkontrastom isticati konstrukciju.Rubne letve daju polici karakteristièan izgled, ali je za izradu utora neophodnoupotrijebiti glodalicu, koju ipak nije moguæe naæi u vlastitoj radionici. Utor bi sedoduše mogao dati izraditi dijetlom (ili kako mi to kažemo stemazlom), ali tozahtijeva dosta vještine i iskustva. Ako sumnjate u ishod takvog drvodjeskogzahvata, neka vam utore izradi stolar i to prije krojenja letava. Širina utora trebabiti toliko da letve dobro nasjedaju na rubove. To znaèi utor na letvici treba bitiutor od 19 mm. Na krajevima vertikalnih stranica letve se prepile pod kutom od45 stupnjeva, tako da po dvije, spojene na tom kosom rezu, zatvaraju pravi kut od90 stupnjeva. Tu je pri bojenju potrebna posebna pažnja i preciznost. Prisastavljanju u utore se nanosi ljepilo za drvo, a nakon postavljanja letvi možete ihna rubove stranica pribiti i tankim èavlima bez glave, što æe vam ubrzati proces.Gotovu ploèu stola utaknite u utore koje ste pilom i dijetlom napravili na rubnimletvama. Valja paziti da sva èetiri utora budu na jednakoj visini kako bi ploèa stajalaravno. Visinu odredite po želji pazeæi da sjedenje za stolom bude udobno, no gotovo jesigurno da æe to biti oko 750 mm od poda.Kad su svi dijelovi regala gotovi valja cijelu konstrukciju još jednom provjeriti.Sastavite regal na podu, ali bez ljepila ili vijaka. Posebnu pažnju posvetitemeðusobnim spojevima svih elemenata i provjerite da se u spojevima ne pojavljujunaprezanja. Drveni èepovi ili tiple moraju toèno pristajati u rupe, a ukrasne rubne letvene smiju sprijeèavati dosijedanje spojnih površina.8

Ako je potrebno sastavljanje pokazalo da je konstrukcija u redu, regal rastavite.Konaèno spajanje ljepljenjem takoðer obavite na podu. Zapoènite od nekekrajnje vertikalne stranice umetanjem polica. Drvene èepove premažite ljepilom(drvofiks ili drvokol), pa ako vam je pretpodno sastavljanje pokazalo da rupenisu dovoljno “tijesne” svakako stavite nešto ljepila i u njih. I bolje je da rupebudu natopljene ljepilom, jer æe im se stijenke iverala teže mrviti.Ukoliko rupe i èepovi ne daju odmah èvrsti spoj, za sastavljanje æe vam trebatidosta prostora. Zamolite ukuæane da vam pomognu. Pripremite i vlažnu spužvuili krpicu da odmah uklonite tragove ljepila oko spojeva.Kada su svi dijelovi spojeni, provjerite pravokutnost cijele konstrukcije, tako davrpcom izmjerite obje dijagonale prednje stranice regala, koje moraju bitijednake. Male razlike otkloniti æete pomicanjem buduæih vertikalnih spojevaprema “gore” ili prema “dolje”, dok je ljepilo u spojevima još vlažno. Nakontoga konstrukciju stegnite i ostavite da nepomièno leži na podu bare 24 sata.Evo, ponudili smo vam dva naèina izrade polica, jedan za kreativce i jedan zanekreativce. Odaberite onaj koji vam se više sviða, èuvajte prste dok radite, izapamtite zlatno pravilo naše struke.JASTOLAR9

1022.11.2003.Sinišu više ne služe njegova kolicaKolica su više na popravku nego što voze, a Siniši su potrebna radistudijaMolim citatelje Vecernjaka da pomognu mom prijatelju Siniši Kekicuda nabavi nova elektromotorna invalidska kolica koja mu znace život -obratio nam se pozivom graficki inženjer Marko Radan iz Zagreba,trenutacno civilni rocnik na radu u Hrvatskoj udruzi paraplegicara itetraplegicara..-Siniša ima stara i dotrajala kolica kojima se više ne može služiti, cestose kvare i više su na popravku nego što voze. To mu strašno otežavakretanje, a time i život. Tada bez pomoci drugih ne može ici na fakultetniti se kretati. Kako jedva namakne novac za lijekove i sredstva zapreživljavanje, želio sam zamoliti vaše citatelje da makar malimprilogom pomognu i mom prijatelju Siniši, kao što su to dosad vecnebrojeno puta ucinili mnogima kojima je pomoc bila potrebna - rekaoje Marko Radan.Dvedesetpetogodišnjeg Sinišu Kekica posjetili smo u stanu na prvomkatu zgrade u Rapskoj 30b na zagrebackoj Sigecici, gdje živi smajkom koja je u prijevremenoj mirovini. Prije deset godina stradao jekao petnaestogodišnjak na školskom izletu pri skoku u bazen. Zloma5. i 6. vratnog kralješka i nagnjecenja ledne moždine ostao je 100-postotni invalid s oduzetošcu svih cetiriju ekstremiteta (dijagnoza:tetraplegia spastica). Može micati glavom i djelomicno desnomrukom, kojom upravlja rucicom za pokretanje kolica, medutim, donjidio tijela mu je potpuno oduzet.-Za svakodnevno kretanje nužna su mi ispravna kolica - rekao nam jeSiniša Kekic. - Poslije nesrece, operacije i terapije upisao sam grafickuškolu, pa Filozofski fakultet. Sada sam na trecoj godini engleskog idrugoj godini lingvistike. U kolicima provodim od 14 do 16 sati nadan, a ova sadašnja na izmaku su snaga. Kako se ne mogu koristitirukama za pokretanje kolica, ona moraju biti elektromotorna. Na ovimkolicima promijenjeno je sve što se moglo promijeniti, više i nemadijela koji nije popravljan ili zamijenjen, a sada im je, na moju velikužalost, došao kraj. Stoga bih želio nabaviti nova kolica, primjerenamojim potrebama, koja su jako skupa. HZZO snosi otprilike trecinutroškova nabave novih kolica, a za ostalo se moram snaci sam.Kako su nam sami priznali, financijska situacija obitelji Kekic nijesjajna: uz 1300 kuna mamine prijevremene mirovine, Siniša primaocevu mirovinu te djecji doplatak, ali njegova bolest traži i izvanrednetroškove.- Puno stvari moram kupiti za gotovinu jer ne idu preko HZZO-a -nastavlja Siniša. - To su razlicite antidekubitalne kreme, purgativi ilaksativi. Puno potrošim i na održavanje kolica i dizala koje me vozido prvog kata stana i koje je napravljeno zahvaljujuci dobrotvornojakciji prije pet godina. Da bih nastavio studiranje i normalan život,moram svakodnevno ici na fakultet, a za to su mi kolica životno važna- kaže SinišaZA ONE KOJI ŽELE POMOÆI PONOVNO OBJAVLJUJEMO BROJRAÈUNA NA KOJI MOŽETE UPLATITI SREDSTVA ZA SINIŠURaèun za pomoæPrema predraèunu ortopedske firme "Radl", cijena primjerenihelektromotornih kolica premašuje 70.000 kuna. HZZO sudjeluje sa22.000 kuna, što znaèi da je Siniši potrebno još oko 50.000 kuna do punecijene. Za sve èitatelje koji bi željeli pomoæi Siniši Kekiæu da nabaviživotno važna nova kolica, donosimo broj njegova žiroracuna uZagrebackoj banci: 2360000-1000000013, broj racuna 3110930276.A K C I J AUèenici drvne struke Obrtnièke školeukljuèili se u akciju "Veèernjak pomaže"POŽEGA - Kada su profesori Obrtnièke škole uPožegi Hrvoje Andrliæ i Zdenka Sabljiæ uVeèernjem listu proèitali èlanak o studentuinvalidu Siniši Kekiæu koji nema dovoljno novcaza kupnju životno nužnih invalidskih kolica,odluèili su animirati svoje uèenike i pomoæi tomemladiæu. - “Nije nam bila namjera da nam uèenicidaju pet kuna, veæ da sami što naprave. Osimmaterijala darovali su svoje vrijeme za izradusuvenira i držaèa olovki, a na kraju su po jedansuvenir otkupili. Predlažuæi im da se ukljuèe u tuakciju, koju su svi oni prihvatili, željeli smo ihsenzibilizirati za takve stvari - istièu profesoriAndrliæ i Sabljiæ.Kruno Kosjar, predsjednik razreda, istièe da su sesvi nastojali potruditi da akcija dobro poène izavrši. Iako je najteže bilo pribaviti materijal,koji su donijeli od kuæe ili od majstora kod kojegpohaðaju praksu, ipak su bez teškoæa pribavilidovoljno drveta. Božo Šariæ je dodao da im jetrebalo nešto više od tjedan dana da izradepetstotinjak komada. Posebno mu je drago što susvi imali priliku pomoæi nekomu komu je injihova pomoæ nešto znaèila, a spremni su i opetpomoæi ako komu zatreba.Luka Župan bio je jedan od uèenika zaduženih zaprodaju suvenira. Osim uèenicima Obrtnièkeškole suvenire su prodavali i u Poljoprivrednoprehrambenoji Ekonomskoj školi, u kojoj jeLuka dobio i poziv da jednu djevojku prati namaturalni ples. Uz 65 uèenika koji su sudjelovaliu toj akciji prikupivši 2453 kune i spomenuteprofesore pomagali su i uèitelji struène nastaveEdo Dejanoviæ, Antun Mijatoviæ i DavorKrznariæ. Akciju je zdušno podupro i ravnateljMirko Èuljak, posebno zahvalivši svojimuèenicima koji znaju pokazati solidarnost uvijekkada treba. Kad su uplatili prikupljenu svotu,škola i uèenici dobili su zahvalu od Siniše injegove majke. Uèenici æe ih najvjerojatnijeposjetiti za održavanja sajma namještaja ovejeseni.

Pišu: Marijana Novak, 3.fAna Rimac, 3.fSvi govore kako je èokolada napast, odluèilismo vam u ovom broju napast uèiniti jošveæom.Darivajuæi èokoladu iskazujemo pažnji,ljubav...Uzimajuæi je osjeæamo æ zadovoljstvo, sreæu, æpaèesto i smirenost. Tako bi nekako opisala tu¨famoznu èokoladu¨.Iako smo u tim godinama kada uvelike pazimona svoj izgled, bojimo se da ne ugrozimo¨svoju liniju¨, teško joj odolijevamo.A što zapravo znamo o njoj???Kažu, žene je èesto uzimaju da bi ublažiletegobe s mjeseènicom, èa muškarci da poveæajuæsvoju seksualnu moæ. æAli to ne staje samo natome, ona je prisutna zapravo svuda u našemživotu, rekla bih: da nam je èesto okrijepanakon napornog dana. Dok nam se topi uustima osjeæamo æopuštenost i smirenost. Malopomalo postajemo njeni ovisnici, Struènjacièprocjenjuju da je oko 50% žena na svjetulegalno ili ilegalno ovisno o èokoladi. No istruènjaci su podjeljeni oko ovisnosti.Jedni smatraju da cijela prièa o èokoladi poèivana psihologiji, a drugi tvrde da je sve plodkemijskih dogaðanja u mozgu. Više od 400kemijskih spojeva krije se u èokoladi, meðukojima su i psihoaktivne tvari:kofein, teofilin, serotonin, tripotofan ianandomid.Iako se smatra da èokolada jeneprikladna za jelo jer sadrži 30% masnoæa išeæera, ne smije se zaboraviti da sadrži i mnogopolifenola koji su snažni oksidansi, a i obiljemagnezija i bakra. Tamna èokolada i kakao unatoèvisokoj kolèini masnoæa gotovo za 10%poveæavaju proizvodnju dobrog kolesterola, HDLkoji štiti krvne žile. Dokazano je da uzimanjem22g. kakao praha i 16g. tamne èokolade dnevno,znaèajno se smanjuje i taloži loš kolesterol nastijenkama krvnih žila.Dakle, èokolada nam služi i kao lijek.Jedan od njenih sastojaka je i ¨teobromin¨.To je tvar koja djeluje kao regulator krvnog tlaka, opušta krvne žile srca, aktivira izluèivanjemokraæe, regulira živèani sustav i koristan je usluèajevima gdje postoji pojava anemije.Taj maleni ¨stvor¨ toliko u sebi imavrlina ali ipak i jednu veliku manu: èokoladauvjetuje poveæanje tjelesne mase, bolje reèeno:¨èokolada deblja¨.Ona je namirnica koja izgaranjem daje najvišekalorija.No ne treba se zbog toga razoèarati jer sve uživotu ima dobru i lošu stranu, i kako se kaže:¨za sve postoji lijek¨ ,pa tako i za èokoladu.I dalje treba u njoj uživati, a najboljilijek za nju bi bila ¨umjerenost¨.Tako æe i u buduæe ona nama biti ¨naša slatkatajna¨ u kojoj se kriju naše želje, naše ljubavi...MENUMLIJEÈNA JUHA SA ÈOKOLADNIM BISKVITOMNABUJAK OD RIŽE SA ÈOKOLADOMÈOKOLADNO BIJELO MESOKRUŠKA NA PJENICI OD ÈOKOLADEÈOKOLIDNI LIKERMLIJEÈNA JUHA SA ÈOKOLADNIM BISKVITOMNAMIRNICE: mlijeko 200clžumance 7 komšeæer60 gvanili šeæer 20 gbademi 50 gNAMIRNICE ZA BISKVIT: jaja 3 kom,brašno 120 g,ulje 3cl,sol 3 gèokolada za kruh 150 gslatko vrhnje 5 clPRIGOTOVLJAVANJE : Mlijeko sa šeæerom, vanili šeæerom, i soli prokuhati.Uposebnu posudu izmješati žumanca i na njih posebno uljevati prokuhanomlijeko uz stalno mješanje na pari. Mješati treba nastaviti dok tekuæina nedobije odreðenu gustoèu. Potrebna gustoèa æe se dobiti kada se masa poènezadržavatina lopatici.Ostaviti na hladnom mjestu.Biskvit: u pjenasto izmješana žumanca dodati sol, èvrsto lupani snijeg odbjelanaca i na kraju lagano umješati brašno 100 g . Smjesu istresti na lim (tankonamazan uljem i pobrašnjen) i razvuèi na debljinu 1 cm . Peæi u srednje vruæojpeænici, izvaditi, malo prohladiti iisjeæi na trokutiæe. Èokoladu sa 2 cl uljarastopiti, dodati slatko vrhnje i sjediniti masu. Trokutiæe preliti sa èokoladom iostaviti da se ohladi. Bademe naglo blanširati , oguliti, u peænici na svjetlu bojujako dobro isušiti da postanu hrustavi a zatim sitno iskosati.Juhu potpuno hladnu poslužiti u tanjuru uz dodatak èokoladnih trokutiæa iposuti usitnjenim bademima.NABUJAK OD RIŽE SA ÈOKOLADOMRižu kuhajte dok ne omekša, posolite i ohladite. Umeðuvremenu pjenasto izradite maslac sa šeæerom i sitnonasjeckanom korom od limuna, dodajte postepeno žumanjke,ohlaðenu rižu i na kraju snijeg od bjelanjaka, 100 g èokoladeizrezane na kockice. Smjesu stavite u zdjelu ili kaluppremazano maslacem i posutu mrvicama, pa pecite nabujak ½- ¾ sata u umjereno toploj peènici. Posuþiti u zdjeli ili serviratina topli t anjur, preko nabujka naribati èokoladu .NAMIRNICE: riže 200 gmlijeka svježeg 1 lšeæera80 gmaslaca 120 gkora od limunajaja 2 komsolmlijeèna èokolada 120 g11

NAMIRNICE:pileæe meso (bez kosti) 1.80 kgbrašno45 gmargarin90 gvino porto 4 dlkrepki umak 1.5 dlvrhnje (slatko) 4,5dllješnjaci 200 glimun 70gkuhane brokule na maslacu 500 gjabuke 650 gèokolada 120 gpapar 0.5 gpirjana riža 300 gPRIGOTOVLJAVANJE: Od prsa se režui oblikuju medaljoni, potuku se batiæem,posole, pobrašne i poprže na margarinu. Medaljoni se lagano prže s obiju stranapazeæi da ostanu soæni, a zatim se izvade, talog se prelije porto vinom. Nakonnekoliko minuta kuhanja dodaje se krepki umak i slatko vrhnje. Lješnjaci se stavena lim i isuše u peænici na nižoj temperaturi. Ukloni se tanka kožica i usitne se(mljevenjem). Prosiju se kako bi se iskoristio samo usitnjeni dio. Brašno odlješnjaka stavlja se u umak, dodaju se limunov sok, papar i sol. Umak treba bitikremast , ali se ne smije više kuhati.Èokoladu, ulje i slatko vrhnje prigotoviti u rjeði umak.Medaljoni se poslužuju na podlozi od pirjane riže prelivene umakom. Kao prilogjelu poslužujemo kuhanu brokulu i kuglice od jabuka poprženima na maslacu iprelivene umakom od èokolade.NAMIRNICE:Svježe kruške (srednje velièine) 10 komLimun 70gBijelo vino 4,5 dclŠeæer 220 gVanili šeæer 1 vreæicaCimetKlinèiæiNAMIRNICE ZA UMAK:Mlijeko 3/4 litreŠeæer 160 gBijela èokolada 120gŽumanjak 3 komGusnel 1 žlicaOguljeni bademi 200gPRIGOTOVLJAVANJE: Pažljivo oguliti kruške tako da im ostavitepeteljke i nakapajte ih limunovim sokom. Stvavite kuhati u usku, visokuposudu, doliti 4,5 dcl vina, 4,5 dcl vode, šeèer, vanili šeæer. Malo limunovekorice, klinèiæe i cimet. Kad sirup zavrije, stavite kruške i kuhajte ih 5-10minuta. Izvadite ih iz sirupa, napravite lepezu od krušaka i poslužite sumakom od èokolade.UMAK: prokušajte mlijeko sa šeæerom, vanili šeæerom i èokoladom.Pomješajte žlicu gusnela sa 3-4 žlice mlijeka i dobro izmješajte s 3žumanjka. Vratite na štednjak i još kratko prokuhajte. Odmaknite svatre i mješajte dok se ne ohladi. U umak na kraju umješajte po željikosane bademe.Sastojci1/2 l mlijeka40 dkg šeæera1 vanili šeæer4 dkg kakao praha1 dcl ruma0,5 dcl alkoholaPripremaU malo mlijeka razmutiti kakao, a ostatakmlijeka kuhati sa šeæerom i vanili šeæerom.Pustiti da malo kipi. U hladno dodati rum ialkohol, po potrebi procijediti.12

Piše: Miroslav Zvonariæ, 3,f· 3 cl Amarula Cream· 3 cl Ginger Liqueur· 1 scoop Crushed Ice· 1 bsp SlagPriprema: ShakerÈasa: Cocktail glassDekoracija: Naribana èokoladaNapomena: Prva tri sastojka snažno protresti u šejkeru,procjediti u èašu, dodati šlag i dekorirati èokoladom· 3 cl Pineapple juice· 3 cl Grapefruit juice· 2 cl Rum White· 4 cl Cointreau· 1 cl Grenadine syrupPriprema: Direktno u èašiÈaša: Wine glassDekoracija: Ananas, listiæ NaneNapomena: Prva èetiri sastojka promješatiu èaši a ledom i dodati Grenadine syrup· 4 cl Rum white· 3 cl Cocos liqueur· 2 cl Cocos milk· 6 cl Pineapple juicePriprema: ShakerCasa: Highball glassDekoracija: Ananas, Tresnja· 4 cl Orange juice· 2 cl Strawberry syrup· Tonic WaterPriprema: Direktno u casiCasa: Cillins glassDekoracija: Kora Pomorandze,Pomorandza, Ananas· 30 dag brašna· 3 jaja malo soli· 1 žlica ulja· 1 žlica konjaka· ulje za prženje· · Za nadjev:· 10 dag maslaca ili margarina· 12 dag šeæera u prahu· naibana korica 2 naranèe· 2 žlice likera od naranèe· · Za flambiranje:· 3 žlice šeæera u prahu· 2 dl likera od naranèePriprema:Izmiješajte tijesto od brašna, jaja, soli, ulja i konjaka tedovoljno vode da bude tekuæe da ispržite palaèinke.Za nadjev dobro izmiješajte maslac, šeæer u prahu, koriceod naranèe i liker te time premažite palaèinke i savijte ih uèetvrtine.Posložite ih na vatrostalni pladanj i držite na toplom.Posebno zagrijte liker sa šeæerom u prahu i od njegasaèuvajte pola žlièice. Palaèinke i alkohol moraju biti jakozagrijani. Umakom prelijte palaèinke. Ostatak zagrijanoglikera ulijte u žlicu s ostatkom šeæera, pa to zapalite izapaljeno prelijte preko palaèinki.Cijela æe površina planuti. Nagnite pladanj, odlijtetekuæinu s ruba, vratite je u sredinu da dalje gori i takoponavljajte dok ne izgori sva tekuæina, a plamen se neugasi.Odmah poslužite.· 0.2 l slatkog vrhnja· 100 g èokolade za kuhanje· rum za kolaèePriprema:Miješati slatko vrhnje dok ne zakuha, zatim dodati èokoladu izmrvljenu nakomadiæe. Neprestano miješati dok se èokolada ne rastopi i stvori gusta smjesa.Dodati po želji ruma i servirati dok je još toplo.14

Idu Vam na živce starci koji baš uvijek moraju vidjeti tko vam je došao u goste? Soba vam je postalapretjesna da ju djelite s mlaðim bratom? Želite svoj mir? Imate veliki tavan na kojem stoje samostare stvari ... Proèitaj ovo ...Piše Ivana Zeba, 4.d16

18(Skica modela zvonolike suknje iz dva dijela)

By: Ivan Èuljak, 4.dNajveæi broj nesreæa i to u pravilu s vrlo teškim posljedicama, nastaje upravo prikretanju vozilima po cestama vožnji. Èinjenica jest da se rizik pri kretanjuvozilima po prometnim površinama ne može izbjeæi. On je uvijek prisutan, amaterijalizira se kroz neželjen, nepredviðen dogaðaj - prometnu nesreæu.Pozitivan je stav ljudi u prometu spremnost, odnosno, težnja da se zaštite odopasnosti izgraðujuæi struènu, profesionalnu i osobnu odgovornost premaprometu na cesti. Taj se pozitivan stav prema prometu razvija poèevši od odgojau obitelji, vrtiæu, školi, uèenjem u procesu osposobljavanja za vozaèe, teaktivnostima u društvu.No, apsolutna ili objektivna zaštita sudionika prometa, isto kao i apsolutna iliobjektivna sigurnost teško se može postiæi.Primjenom sigurnosnih pravila u prometu djelujemo preventivno i štitimo sebei druge sudionike od opasnosti i rizika u prometu. Evo nekih:1. Voziti prilagoðenom i sigurnosnom brzinomNeprilagoðena brzina je nedvojbeno jedan od najveæih izvora opasnosti uprometu. Vozaè mora za vrijeme vožnje uvažavati sva ogranièenja i propise oprimjeni odgovarajuæih brzina kretanja vozilom. Osim strogo odreðenih pravilao brzinama vožnje u naseljima, na razlièitim vrstama cesta, te s obzirom nakategoriju vozila, voziti se mora u svakoj prilici prilagoðenom brzinom, a uskladu s prometnim i kolnièkim uvjetima. Promjenom kolnièkih uvjeta(pojavom prve kiše, snijega, leda ili blata na kolniku) smanjuje se koeficijentprianjanja izmeðu guma vozila i kolnika, te se bitno produžuje zaustavni putvozila i put koèenja vozila.2. Predviðati opasnost u vožnjiJedan od temeljnih naèela defanzivne vožnje jest predvidjeti opasnost i pravilnoreagirati u svim prometnim situacijama. Predvidjeti opasnost vozaè može samoako posjeduje dovoljno znanja i iskustva o prometu i u prometu, ako je pažnjuusmjerio na pojave i dogaðaje u njegovom okolišu, te ako je motiviran za vožnjui smiren.3. Voziti se na dovoljnom rastojanjuOsiguravajuæi dovoljan razmak izmeðu vozila koja se kreæu u nizu, ovisno obrzini vožnje, vrsti i stanju kolnika, guma, ispravnosti koènog sustava na vozilu,gustoæi prometa, vrsti i stanju ceste, umoru, prostornoj vidljivosti i pružanjuceste ostavljamo si dovoljno vremena za iznenadno koèenje te štitimo sebe idruge od nalijetanja vozila.Dovoljan razmak izmeðu vozila, dakle, predstavlja duljinu preglednosti koja jejednaka zaustavnom putu uveæanom za sigurnosni razmak izmeðu vozila.4. Vidjeti i biti viðen za vožnjeVidljivost vozaèa iz vozila omoguæuje percipiranje svih bitnih elemenata izokoliša za rješavanje problemskih situacija u prometu. Vidljivost iz vozila jenažalost ogranièena mnogim ergonomskim i konstrukcijskim èiniteljimavozila, te lošim vremenskim prilikama (magla, gusta kiša, meæava), noæu i usumrak, horizontalnom i vertikalnom preglednošæu ceste, prostornimpružanjem ceste (kuæe, objekti na cesti, reklamne ploèe uz cestu), nepravilnosloženom prtljagom u vozilu ili nepravilno složenim teretom na vozilu,osobama u vozilu i drugim.Ne vidjeti, kasno vidjeti, propustiti ili nedovoljno vidjeti iz vozila za vrijemevožnje predstavlja izuzetnu opasnost. Bolji prijem informacija iz okoliša uuvjetima smanjene vidljivosti omoguæuju ureðaji za osvjetljavanje na vozilu.Svjetlosni i signalni ureðaji na vozilu omoguæuju da vozilo za vožnje u uvjetimasmanjene vidljivosti bude viðeno od drugih sudionika u prometu. Zato voziteukljuèenim najmanje kratkim svjetlima uvijek i danju i noæu.5. U vožnji upozoravati sudionike u prometu o svojim namjeramaDa bi vozaè uèinio neku od radnji vozilom u prometu (iskljuèivanje izprometnog toka, skretanje, zaustavljanje, parkiranje, pomicanje vozila uprometnom toku, naglije smanjenje brzine vožnje ili slièno), mora se prethodnouvjeriti da to može sigurno uèiniti te nakon toga najaviti i obavijestiti drugesudionike u prometu o svojoj namjeri, pa tek potom izvršiti željenu radnju.6. Svojim naèinom vožnje ne ugrožavati druge sudionike u prometuVozeæi, vozaè mora poštovati temeljna naèela korektne vožnje, poštovatipravila u prometu te ne iritirati ili ugrožavati druge sudionike u prometu (sporavožnja na uzbrdici, slalom vožnja, spora vožnja "lijevim" trakom, naglo ilinepotrebno koèenje, vožnja na neprimjerenom odstojanju iza vozila i sl.).7. Oprez u vožnjiVozaè mora za vrijeme vožnje usmjeravati pažnju na druge sudionike prometate svojim naèinom vožnje uvažavati i ispravljati tuðe pogreške ili nesnalaženjeu prometu (oprez u odnosu na djecu, starije ili hendikepirane osobe u prometu,odustajanje od ostvarivanja prednosti prolaska vozilom, oprez u odnosu navozaèe poèetnike, goste vozaèe u gradu i drugo).8. Odabir cesteOdabirom itinerara, vrste ceste ili izbjegavanjem neke opasne ili vozilimapreoptereæene ceste, vozaè može ovisno o gustoæi prometa, usponima ilinizbrdicama, vrsti vozila koja se kreæu nekom cestom, osobinama i stanjuvozila i ostalom, izbjeæi mnoge rizike tijekom kretanja vozilom.9. Ne voziti na granicama sposobnostiVozeæi cestom vozaè mora biti svjestan svoga stanja (umor, bolest,alkoholiziranost), svjestan svojih sposobnosti, znanja ili vještina kojimraspolaže (vozaè poèetnik), te svjestan moguænosti (snaga vozila), tehnièkeispravnosti (upravljaèki sustav, sustav za koèenje) i stanja svoga vozila(godina proizvodnje, istrošene gume) s kojim sudjeluje u prometu.Voziti na gornjim granicama svojih sposobnosti ili sposobnosti vozila, teako je razina usluge prometnice niska, odnosno, zahtjevnost prometa uopæe- visoka, rizik se u prometu ne može izbjeæi.10. Ne voziti pod utjecajem alkoholaPijenjem, konzumiranjem alkohola popušta opreznost, dobiva se osjeæajlažne sigurnosti, smanjuje se moguænost kvalitetnih i uèinkovitih procjena,rasuðivanja i donošenja odluka, precjenjuju se vlastite sposobnosti,podcjenjuje se opasnost, ignoriraju se temeljna sigurnosna pravila iprometni propisi, agresivnost raste.Veæe kolièine alkohola u organizmu dovode do poremeæaja ufunkcioniranju mozga i i slabljenja sposobnosti koje su izuzetno bitne zakomuniciranje u prometu i rješavanje složenih prometnih situacija.Reakcije na vanjske podražaje postaju spore i pogrešne, pokreti nesigurni,narušava se osjeæaj ravnoteže, posve se pogrešno procjenjuje udaljenost ibrzina drugih vozila, pospanost postaje napadna, iscrpljenost organizmaonemoguæuje reakcije, halucinacije nisu rijetkost.22

By: Renata Koraæ, 3.d24

Istražila: Monika Iliæ, 3.dNedvojbeno je utvrðeno da potrošnja alkohola pridonosidogaðanju prometnih nesreæa sa kobnim posljedicama apogotovo kod mlaðih osoba, a što je naroèito izraženo tijekomvikenda u veèernjim satima.KAKO alkohol djeluje na Vas i koje posljedice možeteoèekivati.BRZINA I NAÈIN ŠIRENJA ALKOHOLA TIJELOMAlkohol, vrlo brzo, kroz želudac i crijeva, ulazi u krv i tose dogaða veæ 30-60 minuta nakon uzimanja alkoholnog piæa.Još brže se alkohol pojavljuje u krvi ako:- ste žena ili osoba mlaðe životne dobi- imate neku od želuèanih bolesti- imate probavne smetnje- ste osoba slabije tjelesne kondicije- pijete pjenušava vina- pijete piæa sa veæim postotkom alkoholaPo èitavu se organizmu alkohol širi krvlju.Naroèito se zadržava u unutarnjim organimamozgu, jetri i bubrezima dok ga mišièi i masnotkivo manje preuzimaju.KOLIKO BRZO SE ALKOHOL PRERAÐUJE IIZLUÈUJESamo vrlo malu kolièinu alkohola, jedva 2 %,organizam izluèuje putem urina, kroz pluæa i znojenjem.Svu ostalu kolièinu alkohola, èak 98 % preraðujejetra a za preradu joj treba mnogo vremena.U jednom satu jetra æe iz krvi ukloniti alkoholunesen ispijanjem samo jedne èaše piva dok je :- za 2 èaše potrebno 3 sata- za 3 èaše potrebno 4 sata- za 4 èaše potrebno 6 sati- za 5 èaša potrebno 8 satiKAKO ALKOHOL DJELUJE NA ÈOVJEKVeæ nakon samo jedne popijene èaše, uneseni alkohol krv æedopremiti u mozak, a lice æe pocrveniti.Neki put poèet æete se osjeæati bolje, laganije æete seizražavati, bit æete odvažniji, bezbrižniji i mirniji ukratko bitæete veseliji. Ali neki put ista kolièina alkohola uèinit æe vaspospanim.Nakon više èaša, vaše se reakcije usporavaju. Èujete i viditelošije, ali i dalje zadržavate neprimjerenu sigurnost u sebe.Postajete glasniji i brbljiviji, razdražljiviji i agresivniji. Javlja senered u glavi, a potom i zamuckivanje. Vrlo teško uspjet æetegurnuti kljuè u bravu.S još veæom dozom gubite osjeæaj ravnoteže, kontrolu pokretai sposobnost prostorne orijentacije, vidite dvostruko. Višeuopæe ne vladate sobom, teturate, a jezik vam se zapliæe.Alkohol izaziva halucinacije, ali može dovesti i do teškogdelirija.KOLIÈINA PIÆA I STUPANJALKOHOLIZIRANOSTIAlkohol se u alkoholnim piæima nalazi razrijeðen. Najveæaje koncentracija alkohola u žestokim piæima dok je najmanja upivu.U boci piva zapremine 0,5 litara nalazi se oko 20 gramaalkohola, u 2 dl vina nalazi se takoðer oko 20 grama alkoholadok se u najmanjoj èašici žestokog piæa zapremine 0,3 dl nalazioko 10 grama alkohola.Kada osoba u organizam unese 10 grama alkohola, odnosnokad popije 0,3 dl žestokog piæa, jedan dl vina ili pola velike bocepiva, u krvi æe imati:- muškarac težine 75 kg 0,2 promila alkohola- žena težine 60 kg 0,3 promila alkoholaIsta kolièina popijenog alkohola uzrokuje razlièiterazine alkoholiziranosti ovisno o:- vrsti i kolièini alkoholnog piæa, te brzini i naèinu pijenja- trenutnom raspoloženju (umor, stres, glad, doba dana…)- osobi (spol, težina zdravstveno stanje…)UTJECAJ ALKOHOLA NA PONAŠANJE U VOŽNJIU Hrvatskoj dozvoljena kolièina alkohola u krvi vozaèaamatera iznosi najviše 0,5 promila. To znaèi da u jednojlitri krvi ne smije biti više od 0,5 grama alkohola.Posvuda u svijetu postoji zabrana vožnje podutjecajem alkohola. Kolièina alkohola u krvi pri kojoj jedopušteno upravljati automobilima i motociklimaredovno postaje sve manja te u nekim državama uopæene smijete imati alkohola u krvi.Donosimo vam pregled dozvoljenihkoncentracija u pojedinim državama:0,00 - Albanija, Bjelorusija, Bugarska,Èeška, Estonija, Litva, Maðarska, Rumunjska0,20 Poljska, Švedska0,30 Ukrajina0,50 Austrija, Belgija, Finska, Francuska,Grèka, Makedonija, Nizozemska, Norveška, Portugal,Slovenija, SRJ, Turska0,80 Danska, Irska, Italija, Luksemburg,Njemaèka, Španjolska, Švicarska, EngleskaAlkohol daje lažni osjeæaj sigurnosti,odnosno pri vožnji pod utjecajem alkohola vozaèprecjenjuje svoje, zbog utjecaja alkohola, zapravosmanjene moguænosti.Alkohol produžava vrijeme reagiranja: pri0,80 promila treba vam oko 0,5 sekundi više vremena zareagiranje pri 70 km/h to je dodatnih 10 metaraprijeðenog puta a nekad vam je za izbjegavanje nesreæepotrebno samo 1 metar te istu neæete moæi izbjeæi.Pod utjecajem alkohola postaje težeprocijeniti udaljenost tj. objekti postaju udaljeniji negošto zapravo jesu.Pripiti i pijani vozaèi mnogo teže podnosenoæna zaslijepljenja svjetlima suprotnih vozila, ali ivozila koja se kreæu iza njih.Alkohol smanjuje vizualno polje a što znaèida vidite kao da ste u tunelu.Ne zaboravite slijedeæi podatak da na 1000nesreæa u Hrvatskoj u kojima nije bilo alkoholiziranihsudionika, u prosjeku ima 25 mrtvih i 289 teškoozlijeðenih osoba dok u sluèaju da je jedan od sudionikabio pod utjecajem alkohola u prosjeku se bilježi 34 mrtvei 414 teško ozlijeðene osobe.Kako putovati bez alkoholaAko se vozite kao suputnik, intervenirajte akostvari krenu loše jer je uvijek bolje izgubiti pijanogpoznanika nego vlastiti život. Ako je vaš vozaè usprkossvemu popio u svakom ga sluèaju sprijeèite voziti i neustruèavajte se u tome da ga rashladite prijekornimrijeèima te mu stavite do znanja da vas se njegoveegzibicije niti malo ne dojimljuju.Odredite unaprijed tko æe voziti jer vozaè ne pijealkoholna piæa a dobri dogovori stvaraju dugoroènaprijateljstva.Ne ustruèavajte se zastupati stav KAD PIJEM NEVOZIM jer su crne kronike u tisku svakodnevno punedokaza za ispravnost tog stava.Ne nagovarajte druge vozaèe na piæe jer postojivelik izbor bezalkoholnih piæa.Ako ste pili dozvolite drugom koji nije pio da vasodveze ili ostanite prespavati ali ne zaboravite da usluèaju da ste više popili alkohola u krvi æete imati islijedeæe prijepodneKolicina alkohola u krvi-EU.Država kolicinaalkoholaAustrija 0,5Belgija 0,5Bugarska 0,5Ceška 0,0Danska 0,5Estonija 0,0Finska 0,5Francuska 0,5Grcka 0,5Hrvatska 0,5Irska 0,8Italija 0,8Litva 0,0Luxemburg 0,8Madžarska 0,0Makedonija 0,5Njemacka 0,5Nizozemska 0,5Norveška 0,5Poljska 0,2Portugal 0,5Rumunjska 0,0Slovacka 0,0Slovenija 0,5Švedska 0,2Švicarska 0,8Španjolska 0,5Ukrajina 0,0Velika Britanija 0,8SRJ 0,529

1. Koje opasnosti mogu nastati prilikom obilaženja zaustavljenog vozila?A) nailazak vozila iz suprotnog smjeraB) nedovoljni bocni razmak od zaustavljenog vozila Broj bodova: 2C) iznenadno otvaranje vrata na zaustavljenom voziluD) nailazak pješaka iza zaustavljenog vozila2. Što ne smijete ciniti drugim sudionicima u prometu dok upravljate vozilom?A) ometati ihB) ugrožavati ih Broj bodova: 2C) davati im propisane znakoveD) dovoditi u opasnost njihovo zdravlje ili život3. Vašim vozilom vucete kamp-prikolicu. Kojom brzinom smijete najviše voziti?km na sat (upišite brzinu) Broj bodova: 34. Skrecete u bocnu ulicu. Na kolniku ne postoji obilježeni pješacki prijelaz. Kako cete postupiti?A) skretanje obaviti ne smanjujuci brzinuB) propustiti pješake koji su vec stupili na kolnik Broj bodova: 2C) prema potrebi zaustaviti vozilo ako pješaci namjeravaju prijeci kolnikD) skretanje obaviti smanjenom brzinom5. Što je vozac obvezan uciniti ako namjerava voziti unatrag?A) voziti samo na kratkom dijelu ceste, ako time ne ugrožava ili ne ometa druge sudionike u prometuB) ukljuciti desni pokazivac smjera Broj bodova: 2C) ukljuciti sve pokazivace smjera6. Što utjece na produljenje puta kocenja?A) mokar i blatnjav kolnikB) opterecenje vozila Broj bodova: 2C) suh kolnik7. Cemu ste dužni prilagoditi brzinu vožnje na cesti izvan naselja? Broj bodova: 2A) broju putnika koji prevozite u vozilu, maksimalnoj od proizvodaca odredenoj brzini vozilaB) osobinama i stanju ceste, vidljivost, preglednost, atmosferskim prilikama, stanju vozila i teretai gustoci prometa8. Kada se vozacu može oduzeti vozacka dozvola na tri mjeseca? Broj bodova: 2A) ako vozi brzinom vecom od 50 km na sat od dopuštene u naseljuB) ako pobjegne s mjesta prometne nezgode u kojoj je sudjelovaoC) ako odbije podvrgnuti se ispitivanju ili strucnom pregledu, odnosno, uzimanju krvi i urinaD) ako vozi tehnicki neispravno vozilo9. 0 cemu ovisi dužina zaustavnog puta? Broj bodova: 2A) stanju i vrsti kocnicaB) brzini vožnjeC) stanju kolnikaD) gustoci prometa10. Kojom najvecom dopuštenom brzinom smijete voziti cestom izvan naselja, osim na autocesti i cesti namijenjenojiskljucivo za promet motornih vozila?32Km na sat (upišite brzinu) Broj bodova: 3

11. Što vozac treba uciniti kad sjedne u vozilo? Broj bodova: 2A) prilagoditi sjedalo i naslon za glavuB) obvezno se vezati sigurnosnim pojasomC) upozoriti sve osobe u vozilu da se vežu sigurnosnim pojasom12. Koja se vozila ne smiju vuci užetom? Broj bodova: 2A) vozila koja imaju neispravan uredaj za davanje znakovaB) vozila koja imaju neispravan uredaj za osvjetljavanjeC) vozila koja imaju neispravan uredaj za upravljanjeD) vozila koja imaju neispravan uredaj za zaustavljanje13. Što je to kolnik? Broj bodova: 2A) dio cestovne površine namijenjen u prvom redu za promet pješakaB) dio cestovne površine namijenjen u prvom redu za promet vozila14. Približavate se vozilom prijelazu ceste preko željeznicke pruge. Polubranici su se poceli spuštati.Što morate uciniti?A) zaustaviti vozilo ispred prijelaza ceste preko željeznicke prugeB) ubrzati i prijeci preko prijelaza, jer vlak još ne prilazi Broj bodova: 215. Što trebate izbjegavati nailaskom na ovaj prometni znak?A) naglo koèenjeB) prebrzu vožnju jer nailazi više uzastopnih zavoja Broj bodova: 3C) nagle pokrete upravljaèemD) prebrzu vožnju jer nailazi suženje ceste16. Kako æete se ponašati kod ovog prometnog znaka?A) prilagoditi brzinu vožnjeB) promet iza sebe upozoriti desnim pokazivaèem smjera na zavoj Broj bodova: 3C) u pravilu voziti u nižem stupnju prijenosaD) pripremiti se za svladavanje više uzastopnih zavoja17. Kako æete postupiti kod ovog prometnog znaka?A) smanjiti brzinu vožnje i po potrebi zastaviti vozilo Broj bodova: 3B) propustiti vozila iz suprotnog smjeraC) nastaviti vožnju, jer imam prednost prolaska pred vozilima iz suprotnogasmjera18. Koji prometni znak oznaèuje da vozite cestom s prednošæu prolaza?upišite broj ________________ Broj bodova: 319. Na što ukazuje ovaj prometni znak?A)Na poèetak ceste namijenjen iskljuèivo za promet motornih vozilaB) Na to da je dopuštena vožnja samo osobnim automobilima Broj bodova: 3C) Na ogranièenje brzine kretanja do 100 km/sat20. Što pokazuje ovaj prometni znak sa dopunskom ploèom?A) Prednost prolaska u svim smjerovimaB) Položaj ceste s pravom prednosti prolaska Broj bodova: 3C) Obvezno skretanje ulijevo, ulice ravno i desno su slijepe33

21. Vozite iza bijelog automobila. Kako æete postupiti u situaciji kao na slici?A) zaustaviti vozilo jer imam crveno svjetlo na semaforuB) zaustaviti vozilo jer imam znakC) voziti kroz raskrižje uz pozornost Broj bodova: 7D) zaustaviti vozilo zbog položaja tijela policajca22. Približavate se ovom križanju. Kako æete postupiti?A) voziti prije vozila iz suprotnog smjera Broj bodova: 7B) propustiti vozilo iz suprotnog smjera23. Kako æete postupiti u ovoj situaciji?A) voziti prvi kroz raskrižjeB) propustiti automobil iz suprotnog smjer Broj bodova: 7C) voziti prije crvenog automobila24. Približavate se ovom križanju. Kako æete postupiti?A) propustiti autobusB) voziti prije autobusa Broj bodova: 7C) propustiti crveni automobil25. Što morate èiniti pri odreðivanju redoslijeda prolaska vozila na raskrižju?A) utvrditi kako je ureðeno odvijanje prometa na raskrižjuB) utvrditi smjerove nailaska vozila Broj bodova: 3C) propustiti vozila koja imaju prednost26. Što znaèi znak što ga daje policajac na raskrižju?A) dozvoljeno skretanje ulijevoB) obvezno zaustavljanje za sva vozila ispred raskrižja Broj bodova: 3C) doæi æe do promjene položaja i znaka policajca i slobodnog prolaska27. Kada je dopušteno zapoèeti pretjecati drugo vozilo?A) ako se pretjecanjem ne ugrožavaju vozila iz suprotnog smjera Broj bodova: 3B) ako vozilo iza nije zapoèelo pretjecati28. Koja je najveæa dopuštena brzina vožnje kojom smijete voziti u naselju ako prometnim znakom nije drukèijeodreðeno?km na sat (upišite brzinu)___________________ Broj bodova: 434

29. Zbog èega je vožnja pod utjecajem alkohola opasna?A) bitno poveæava vozaèeve sposobnostiB) skraæuje vrijeme reagiranja vozaèu Broj bodova: 3C) produžuje vrijeme reagiranja vozaèuD) vozaè teže procjenjuje udaljenost30. Kako æete postupiti u ovoj situaciji?A) proæi prije vozila iz suprotnog smjeraB) smanjiti brzinu i prema potrebi zaustaviti voziloC) propustiti vozilo iz suprotnog smjera Broj bodova: 3D) o propuštanju se meðusobno dogovoriti31. Smijete li pretjecati kolonu sporih vozila?A) da, jer se kolona uvijek kreæe sporoB) da, jer kolona uvijek smanjuje propusnu moæ ceste Broj bodova: 3C) ne, jer nije dopušteno32. Kako æete postupiti pri ukljuèivanju u promet?A) ukljuèiti pokazivaè smjeraB) ukljuèivanje obaviti bez pokazivaèa smjera Broj bodova: 3C) propustiti vozila koja voze prometnicom na koju se ukljuèujem33. Kako æete postupiti pri vožnji za jakog vjetra?A) ubrzati da bih što prije prošao dionicu ceste s jakim vjetromB) smanjiti brzinu vožnje Broj bodova: 3C) pri mimoilaženju držati što veæi boèni razmak34. Na raskrižju vozilom namjeravate skrenuti ulijevo. U susret vam dolazi vozilo koje vozi ravno (zadržavasmjer vožnje). Kako æete postupiti?A) èekati u raskrižju dok to vozilo proðe Broj bodova: 3B) voziti prije vozila koje zadržava smjer vožnje35. Vozite motocikl cestom izvan naselja. Kojom najveæom brzinom smijete voziti?km na sat (upišite brzinu) ___________________ Broj bodova: 436. Na što morate raèunati u ovoj situaciji?A) dijete bi moglo skrenuti ulijevo bez davanja znaka rukomB) dijete me možda i neæe zamijetiti Broj bodova: 3C) da æe se dijete sigurno pravilno i propisno ponašatiD) dijete bi moglo iznenadno reagirati37. Prometom na raskrižju upravlja policajac. Kako možete postupiti s obzirom na znak koji daje?A) mogu skrenuti lijevoB) ne mogu skrenuti lijevoC) mogu skrenuti udesnoD) mogu nastaviti vožnju ravno38. Kako æete održavati položaj motocikla u prometnoj traci?A) voziti sredinom prometne trake ako je obilježena Broj bodova: 3B) voziti što bliže desnom rubu kolnika ako prometna traka nije obilježena35

Što je DivX ?By: Marko Abramoviæ, 4.dDivX je baziran na MPEG-4 kompresiji. MPEG-4 je nov standard za video kompresiju koji ima karakteristike velike kvalitete i male BitRate. On je veliksamo dio velièine DVD-a (oko 15% velièine DVD-a) ,èak i na 640x480 rezoluciji, on je trenutno najbolji format za kuænu upotrebu. Oni su manji odMPEG-1 formata - zahvaljujuæi njihovoj nevjerojatnoj tehnologiji kompresije - neki su èak nazvali MPEG-4 kao "MP3 of the video world" "MP3 videosvijeta. Kvaliteta varira od net-streaming-a do DVD kvalitete pa èak i bolje !!DivX, ili kako se izvorno zvao DivX ;-) jest vrsta formata u kojem se zapisuju video zapisi.Omoguæuje spremanje video zapisa u AVI (Audio-Video Interleave) datoteku, a glavna muje prednost u tome da može sadržavati razlièite formate zapisa zvuka i slike unutar jednedatoteke (npr. zvuk=mp3, slika=Divx) što vam pruža moguænost izbora kombinacije kojavam najviše odgovara. Tajna njegovog uspjeha leži u tome što omoguæuje da se èitav DVDfilm sažme u datoteku od 650 MB (dakle standardna velièina 1 CD-a) pri èemu dobijatekvalitetu slike bolju nego na VHS-u, ali lošiju nego na DVD-u. Ukoliko želite možete tajisti film sažeti i u datoteku od 1300 ili još bolje, 1400 MB (dakle velièina dva CD-a od 700MB) pri èemu æete dobiti kvalitetu vrlo blisku DVD-u. Trenutno (kolovoz 2002.) se DivXcodec nalazi u verziji 5.02. Preporuèam da na svom raèunalu imate instaliranu najnovijuverziju tog codeca, ali ne bi bilo loše instalirati i verziju 3.xx pošto obje mogu koegzistiratina istom raèunalu, a tako æete bez problema moæi proèitati i neki film na kojeg naletite da jekodiran tim codecom. Karakteristièno je za DivX da se titlovi za film u pravilu nalaze uzasebnoj datoteci i da ih je potrebno posebno uèitati, iako ima i filmova u kojima su onitrajno povezani sa filmom. Prednost je ovih prvih u tome što im proizvoljno možetemijenati font, velièinu, boju i sl., dok kod ovih drugih to nije sluèaj. Dakle,pojednostavljeno reèeno - što je MP3 format za glazbu, to je DivX za filmove.KAKO GLEDATI DivX FILMOVE NA RAÈUNALU?Dobra vijest za korisnike starijih raèunala jest da za gledanje DivX-a nije potrebna nikakvazvijer od raèunala. Neki Celeron na 400 Mhz sa 64 MB RAM-a biti æe sasvim dovoljan,mada vrijedi pravilo, što više - to bolje.Osim hardvera biti æe vam potreban i softver, tj. neki od mnoštva DivX playera. Naraspolaganju imate solidan broj playera, ali onih vrhunskih je malo. Moj je favoritdefinitivno BSPlayer. Besplatan je, iznimno konfigurabilan, suèelje mu može biti nahrvatskom jeziku, ima odliènu podršku za titlove, mnoštvo opcija, a jedine zamjerke su mupovremena nestabilnost i ružnjikavo suèelje koje vidite na slici ispod. Sreæom podržani suskinovi koje možete naæi na InternetuKako raditi sa njime? Pa, rad sa njime je zapravo jednostavan kada ga jednom podesitekako treba. Nakon što ste ga instalirali i pribavili nekakav DivX film na CD-u ili ga pakimate na hard disku, pokrenite program. Kliknite desnom tipkom miša na okvir prozora iodaberite Open. Pronaðite mjesto gdje vam se nalazi DivX film i ponovo kliknite na Open.Sada opet desna tipka miša na prozor, pa klik na Options - Language - Hrvatski (ovo je,dakako opcionalno, ako želite hrvatski jezik). Dalje nastavljam kao da ste odabrali hrvatskijezik. Još jednom klik desnom tipkom miša pa odabir opcije Uèitaj titlove). Pronaðitedatoteku u kojoj se nalaze titlovi i uèitajte je. Jedna napomena, ukoliko se titlovi nalaze uistom direktoriju sa filmom i zovu se isto (npr. datoteka sa filmom zove se Mexican.avi, adatoteka sa titlovima Mexican.sub) BSPlayer automatski æe uèitati titlove pa imajte to naumu kada budete sami snimali DivX CD-ove. Otiðite opet u Opcije i kliknite na Postavke.Otvorit æe vam se ovakav prozor:Ukoliko vam veæ nije otvorena, prvo otvorite karticu"Opæenito". Opcije prikazane na slici svakako postavite kaoukljuèene, a što se tièe ostalih opcija postavite ih premavlastitim sklonostima. Otvorite sada karticu "Video". Tuobavezno ukljuèite opcije "Use DivX 4 decoder for MP43,DIV3, DIV4" i opciju "Borderless play window", a sa ostalimase poigrajte prema vlastitim željama. Slijedeæa kartica je"Audio" i tu nema potrebe ništa mijenjati. Kartica "InterVideoAC3" odnosi se na filmove u kojima je zvuk kodiran u tomformatu, no èini se da su takvi kod nas rijetki. Tu su opcijedosta jasne pa ako naletite na neki film sa takvim audioformatom vjerujem da æete se snaæi. Na kraticama DivX ;-) iDivX u pravilu neæete trebati vršiti dodatnu intervenciju upostavljene opcije, no ako želite možete se poigrati i sa njima.Isto vrijedi i za karticu "Equalizer". Slijedeæa na redu je kartica"Subtitles".Ukoliko je ukljuèena, obavezno iskljuèite opciju "Dont showsubtitles" jer u suprotnom u filmu neæete moæi vidjeti titlove.Kako ne biste morali za svaki film ponovo podešavatipostavke titlova ukljuèite opciju "Spremi postavke titlova".Ostale opcije koje su na slici ukljuèene ne moraju nužno biti,ali pridonose boljem izgledu i èitljivosti titlova. Posljednjakartica odnosi se na tipkovnièke kratice za pojedine naredbe uprogramu. Sada pokrenite film. Ukoliko vam se film neprikazuje na punom ekranu kliknite desnom tipkom miša nanjega i ukljuèite opciju "Cijeli ekran". Slijedeæa opcija na kojuæete kliknuti je "Titlovi". Provjerite jesu li vam ukljuèeneopcije "Pokaži titlove" i "Transparentnost", a onda kliknite na"Font". Vrhunska je glupost što je po defaultu boja fontapostavljena na crnu (black). Prebacite je stoga u bijelu (white)ili neku drugu ukoliko je smatrate pogodnijom. Odaberite fontpo svom ukusu, ali provjerite pod "Script" da li podržava"Central European" jer se u suprotnom neæe prikazivati "naši"znakovi (è, æ, š, ž, ð). Odredite velièinu fonta koja vam jenajugodnija za èitanje i to je to. Spomenut æu još samo i opciju36

Colin McRae Rally 3By : Mar k o B r ka n , 4 .dLagana šetnja gradom, oèalice na nosu, škicate komade u daljini. Kojihstotinjak metara ispred, okom sokolovim ugledate predmet vašegzanimanja. Ubrzavate korak, pripremate najotrcaniju reèenicu zauvaljivanje koju znate. No, kako u životu uvijek biva, zgodnagospodièna zapravo je feminizirani muškarac (femarac?) i vaše okosokolovo nije se previše iskazalo...Slièna stvar je i s ovogodišnjom Fifom - na prvi pogled èini se stvarnoblještava i zanosna, no nakon malo dužeg druženja poèetni utisak segubi. Nogometne pridošlice, ljudi željni kratkotrajne zabave ili oni kojine žele "studirati" igru nego jednostavno igrati, svi oni æe voljeti ovajnogomet. To se pokazalo dobrim u mnogo sluèajeva jer Fifa bilježiodliènu prodaju.Na igru se jako lako naviknuti, makar na poèetku sve izgleda dostakomplicirano. Radilo se na kontroli lopte i fizici igraèa pa sad sveizgleda dosta realno, pogotovo dodavanja koja vam sada èešæezavršavaju u tuðim nogama (naroèito ako dodajete kroz sredinu). Istotako, ne možemo se oteti dojmu da je pucanje na gol sada donekle težejer sami odreðujete snagu udarca - oni s "težim" prstom redovito æelansirati lopte visoko preko preèke.Moramo spomenuti i pucanje slobodnjaka na gol: puno jekompliciranije nego prije, no isto tako daje vam bolju kontrolu udarca.Ipak, koliko god da je to zgodno, ono što koèi igru je umjetnainteligencija. Koliko god izdanja Fife izišlo, neke stvari se nikad nemijenjaju pa tako ni protivnici. Uvijek možete, skoro pa ležerno,došetati do protivnièkog šesnesterca, no ako nešto brzo ne napravitekad tamo doðete, možete raèunati da æe vam oduzeti loptu. Trèanje pokrilu uvijek daje najbolje rezultate jer su branièi dosta nezainteresiraniza vas, barem dok ne pokušate ubaciti loptu prema sredini.Ono što nas je oduvijek živciralo kod EA-ovih naslova je bila"preodreðenost". Kad si igra zacrta da nešto mora biti, to æe napraviti ivi je ne možete sprijeèiti. Tako æe protivnici promašivati sigurnegolove, protivnièki golman branit æe neobranjive udarce...Nakon nekog vremena jednostavno nauèite raèunalu "prodavati"poteze koji vama skoro pa jamèe zgoditak. Ili igrate superjakimmomèadima protiv bijednika nad kojima se iživljavate nakon petuzastopnih poraza. Ruku na srce, igra je na World Classu dosta teška paako volite izazove, slobodno uživajte. Morat æete savladati off-the-ballkontrolu lopte kod koje istovremeno upravljate igraèem, ali i trojicomispred ili oko vas.Tehnièka strana, kao i uvijek, odlièno je sreðena, bez obzira misli li sena zvuk, grafiku ili broj timova. Tako timova ima 500 iz 18 liga, ako naspamæenje ne vara, a kad dodate tome i potpuno nov Career mod ukojem æete voditi vaš tim iz blata sve do zvijezda, shvatite da se možetedosta dugo zabavljati. Normalno, ako vam umjetna inteligencijapolako, ali sigurno ne popije živce.Na žalost, u ovoj Fifi neæete moæi napraviti vlastiti raspored tipki, bezobzira koliko kopali po strahovito lošim izbornicima. Isto tako neæeteimati prilike saèuvati ponovljenu snimku vašeg pobjednièkog gola ufinalu. Zapravo, možete konfigurirati tipke i saèuvati ponovljenesnimke ukoliko skinete za to potrebne alatke sa službenih EA-ovihstranica.Fifa je tako u dosta stvari puno bolja nego prethodna izdanja - jošuvijek se ide u pravom smjeru, no ima dosta stvari koje bi trebalosrediti prije nego što to postane pravi nogomet koji ne treba igrati samonarod, veæ i pravi zaljubljenici u nogomet.Kroz svoje dvije dosadašnje verzije Colin McRae Rally profilirao se kaovodeæa relijaška igrica za konzole i za raèunala, a Codemastersov religodinama zapravo i nije imao prave konkurencije. Novi Colin McRae dolazi naèak tri CD-a i najveæa je igra do sada - opravdano, zakljuèit æete kada je i samiupoznate. Nakon atraktivnog uvoda, praæenog poznatom dinamiènommelodijom, ulazimo u menije koji nažalost izgledaju konzolaški.Ne oèajavajte, meniji su sasvim upotrebljivi, a nije nas previše zaboljelo ninepostojanje podrške za miša - u vozaèkoj simulaciji taj je podatak gotovoposve irelevantan.F o c u s i l i p r o p a s tOvoga je puta prvenstvo moguæe igrati samo kao Colin McRae u njegovomFocusu iz 2002. godine. Ipak, Leteæi Škot ne vozi više za Ford, nego za Citroen.Nicky Grist više nije McRaev suvozaè, a niti ostali vozaèi u igri ne nose pravaimena. Codemasters je platio danak kašnjenju verzije za PC, i to za otprilikegodinu i pol dana, koliko ona postoji za Playstation. Još gore - ujesen izlazièetvrti nastavak, opet samo za konzole, pa je za oèekivati da æe se PC igraèiponovo naèekati. Zato æemo, ukoliko odaberemo opciju Stages, moæi igrati naproizvoljno izabranoj etapi s bilo kojim automobilom. No jedino je kroz modChampionship moguæe otvarati nove dijelove, staze i automobile. Izmišljeni seSparco Rally Championship (ah, taj marketing!) sastoji od šest relija, svaki s trietape od tri "brzinca", plus završni obraèun s direktnim konkurentom za nekuod pozicija. Pobjeda na nekom od relija donosi automatsko otvaranje novogautomobila, neko od prvih šest mjesta nove komponente, a završetak sezone napobjednièkom postolju donijet æe unaprjeðenje cijelog Focusa. Takoðer nijemoguæe odmah izabrati niti neki od težih nivoa igranja, veæ se kroz igrunapreduje postupno, što je oèito usmjereno prema produžetku vremena igranja.Samo ukupna pobjeda u sezoni donosi prelazak na viši (i teži) nivo. Nakongledanja niza vrlo efektno složenih kadrova sa staze predstojeæeg relija, slijedinovitet - Shakedown day. Vrlo koristan dodatak, rekli bismo, koji pridonosicjelokupnoj vjerodostojnosti igre. U boksu je nakon obavljenog treninga nadijelu staze moguæe ispitati bitne elemente telemetrije te onda i odgovarajuæepodesiti bolid. Posljednje nije prijeko potrebno jer æe raèunalo optimalnopodesiti automobil s obzirom na stazu. Iskusniji igraèi svoj æe automobilvjerojatno željeti doraditi. Moguænosti za to brojne su, a obuhvaæene su svebitnije komponente od koènica do šasije.T a k o s e t o r a d iNakon uvodne scene predstavljanja vozila i posade, uslijedit æe start vodeæeg teporedak u utrci, u kasnijim etapama i stanje vlastitog automobila, a onda æepoèeti vožnja. Prvo što æe se primijetiti je, naravno, grafika. Automobiliizgledaju savršeno, posebno Focus, što nije èudno jer napravljen je od 13.000poligona. Sve je na mjestu: od naljepnica do detalja na karoseriji i odsjaja nastaklima. Staze i njihov okoliš izgledaju dovoljno dobro - ne bi imalo smisla iokolinu izraðivati od poligona i tako srušiti nasušno potrebni frame rate. U oèiæe ipak upasti èinjenica da je publika u cijeloj igri samo dvodimenzionalna, štoje u opæoj slici ipak zanemariv detalj. S druge strane, ima interesantnihpojedinosti, kao što je promet koji se odvija ispod vas dok vozite po nekombrdu u Španjolskoj. Ukoliko ste nakon proèitanih redova gajili ikakve sumnje ukvalitetu najboljeg relija za PC-e, sve æe se crne primisli sada rasplinuti kaoprašina ispod kotaèa. CMR3 realan je do bola, a zbog toga ponešto iscrpljujuæte ponekad i frustrirajuæ - upravo kakav omiljeni skandinavski sport zaista ijest. Fizika je automobila prenesena onoliko dobro koliko je to maksimalnomoguæe. Promjena podloge po kojoj vozite utjecat æe na ponašanje bolidaupravo kao i u pravom reliju.Tako æe u, na primjer, šljunèanom australskom reliju svaki prelazak na betonskidio odmah znaèiti neusporedivo bolje držanje ceste. Zatim, ukoliko upadneteprednjim kotaèima u snijeg i pokušate se izvuæi bez logiène upotrebe hodaunazad, pogon na sva èetiri kotaèa pokazat æe i svoju drugu stranu - okrenut æevas u suprotnom smjeru. Igra zaista kažnjava svaki pogrešan potez. Imate likakav volan, a onda još ukljuèite i pogled iz kabine, iskustvo æe biti jošautentiènije. Ozbiljno se bojimo da æe igra izazvati poveæi broj ovisnika jer tu jei force feedback. Zvukovno je iskustvo jednako onome grafièkom, znaèinevjerojatno dobro38

Zvuk je svakog automobila izvrsno simuliran, pa æe takoMcRaeov Focus imati svoj karakteristièni sound, dok æeMitsubishijev Lancer Evo VII proizvoditi svoje poznatozujanje. Izvrsno!Jedina moguæa zamjerka cijelom vozaèkom iskustvu igre ide naraèun udaranja u prepreke. Meðutim to što se automobilu neæedogoditi terminalna šteta prilikom udarca u drvo ili zid s nekihdevedeset, stotinu na sat ili prilikom prevrtanja zapravo i nijetoliko važno. Igra bi u suprotnom izgubila veliki dio svojihpotencijalnih poklonika. Isto tako, živice su pored staze napojedinim relijima samo obièni zidovi, pa automobil prilikomzaletavanja u njih trpi podjednaku štetu. No i to je zamjerka kojumožemo prešutjeti. Posebna je pažnja posveæena detaljima.Ošteæenja se na vozilu jasno vide, a njihovo je nanošenjeodlièno napravljeno (stakla pršte na sve strane, branici vise iotpadaju, otvaraju se vrata i lete poklopci motora).Prskanje stakla ne dogaða se samo prilikom udaraca u stabla,veæ i pri nespretnom doskoku. Ukoliko se previše zaigrate po"bankinama" ili iviènjacima, izgubit æete gumu pa æete ostataketape do ulaska u servisnu zonu voziti na "felgi" koja iskri.I prašina i blato sa staze lijepe se na karoseriju baš kao ustvarnosti. Kao i u pravom reliju, automobil se popravlja samo uservisnoj zoni poslije svake etape, dok poslije brzinaca slijedisamo dijagnoza kvarova.Na nekim se relijima pojavljuje i helikopter, valjda novinarski,èiji æe prolazak prouzroèiti kovitlanje prašine ispred vas iotežati vidljivost. Svoje vozaèke podvige nakon utrke možetevidjeti u ponovljenoj snimci. Omoguæena je igra do èetiri igraèau split screen modu (samo s odvojenim kontrolerima, ali,nažalost, pada frame rate) ili izmjenièno. CMR3 trenutno jemožda i najsavršenija vozaèka simulacija u akcijskom dijelu.Cijela je igra odlièno izbalansirana i u njoj æe uživati svi - i pravifreakovi relija i prosjeèni igraèi. I zato, gas do daske i slušajtešto vam govori vjerni suvozaè: "30 left, then 6 right, over thecrest, jump maybe..."Otprilike prije mjesec i kusur dana DOŠAO JE NOVI Nero Ultra Edition 6.0. Zapravo, Nero U.E. 6.0. je skup aplikacija, namjenjenih za burning CD/DVD-ova. I uverziji 5.5. bilo je nekih dodatnih aplikacija, kao sto su Nero Cover Designer, Nero CD Speed ... U verziji 6.0. se broj povecao, pa sada imate na raspolaganju: NeroBurning Rom, Nero Express, Nero BackItUp, Nero Cover Designer, Nero Wave Editor, Nero SoundTrax, Nero Image Drive, Nero CD/DVD Speed, Nero DriveSpeedi Nero Info Tool. Neke alatake su potpuno nove, dok ste neke mogli isprobati u ranijim verzijama. Ako se pitate cemu sluze ove aplikacije i ako sumnjate da ce nacisvoju primjenu, ja vas uvjeravam da hoce kod svakog iskusnog, naprednog korisnika racunara kojem smeta svako ''trzanje'' ili preskakanje Audio CD-a ili zeli da saznastvarnu brzinu svog CD/CD-RW/DVD uredjaja, a isto tako koji zeli da dizajnira covers (omote) za svoje CD-ove.Prvu novinu koju cete zasigurno primjetiti je Nero StartSmart aplikacija, koja zapravo predstavlja kontrolni centar Nero familije programa, tj. pomocu njegapokrecete i manipulirate Nero programima, koje takodjer mozete zasebno pokretati. Ono sto se meni svidja je da u okviru Nero StartSmart aplikacije imati kategorijeopcija i aplikacija: Favorites, Data, Photo & Video, Audio, Copy i BackUp ... StartSmart je zasita odlicno uradjen, kako idejno, tako i dizajnerski. Design/skin jeodlicno uradjen i njegove boje mozete prilagodjavati svom ukusu. I jos da napomenem da Nero StartSmart mozete prikazati u Standard i Expret Modu. Po momskromnom misljenju i misljenju osoba sa kojima sam razgovarao o Nero U.E.-u, StartSmart je zaista potreban i predstavlja odlicno rijesenje, posebno za pocetnike.Program namjenjen za burning CD-ova i DVD-ova. Najbolji burn alat svih vremena i vjerovatno ste svi za njega culi i nepotrebno je trositi grafite na mojoj tastaturi :),da bi se objasnila njegova funkcija, zato cemo vise vremena posvetiti novitetima u verzji 6.0. Ogromnih noviteta nema, smo oni totalni freak-ovi ce ih spaziti. Skin iicone su nove i moderne, a i sama organizacija je nesto izmjenjena. Po meni najveci novitet je podrska za multitiple recording sa vise razlicith CD snimaca, podrska zaminiDVD, te mogucnost Joilet naziva do 109 karaktera.Nero Express je kombinacija performansi i mogucnosti Nero Burning ROM-a 6.0., ali sa pojednostavljenim interface-om. Namjenjen je prvenstveno pocetnicima, alice i zadovoljiti potrebe naprednih korisnika. Najvece promjene su u interface-u, ali noviteti se odnose naravno kao i na Nero Burning ROM 6.0.Sasvim nova alatka u Nero familiji programa. Naime, radi se o backup programu sa zanimljivim mogucnostima. Sa BackItUp-om mozete backup-ovati cijele harddisk particije, pojedine foldere ili file-ove koje odmah mozete snimiti na CD ili DVD, a kasnije ih uz pomoc Restore funkcije u potpunosti ili pojedine dijelovepovratiti. Jos jedna odlicna alatka koja ce vjerovatno naci siroku primjenuAlatka koja je postojala i u prethodnim verzijama. Sluzi za kreiranje omota za CD-ove i DVD-ove, uz postojece template-e. Ova alatka nije dozivjela skoro nikakvepromjene, osim presvlacenja u ''novu kožu''. Cak su i template-i ostali isti, ako se dobro sjecam. Uglavnom, ova alatka je zadovoljavala potrebe i u ranijim verzijama,pa za astronomske promjene potrebe vjerovatno nije biloNero Wave Editor 2. Postojao i u prethodnoj verziji, a glavna namjena mu je bila editovanje audio file-ova, sa ciljem da izbjegnete koristenje kompleksnih audioprograma. Iskreno, njegove mogucnosti su bile skromne, medjutim nova verzija donosi i par novih: nove efekte, podrska za editovanjem 24 i 32 bitnih formata, kao ipodrsku za dodatake DirectX i VTS.Mamma, I wanna be a DJ. Ponovo nova alatka. Radi se o alatci koja omogucava mix pjesama, tako da mozete biti DJ kod kuce. Namjenjen je pocetnicima, dokprofesionalcima preporucujem da potraze profesionalne programe. Ova alatka omogucava mix vise pjesama odjednom putem tracka, koje mozete editovati,primjenjivati efekete ..Nero Toolkit je grupa od tri alata namjenjena za testiranje vasih CD/DVD uredjaja. To su: Nero CD/DVD Speed, Nero DriveSpeed i Nero Info Tool. Nero CD/DVDSpeed testirana brzinu CD i DVD uredjaja. Takodjer, ova alatka testira uredjaje i na druge testove od kojih su neki veoma zanimljivi (test za greske, kvalitetu CD-a,Load/Ecjet test ...)Nero DriveSpeed je namjenjen za vas snimac/writer. Naime sluzi da ''ublazi'' buku pri snimanju CD/DVD-ova, dok Nero Info Tool vam prikazuje informacije o vasimCD/DVD/CD-RW uredjajima, instaliranom software-u, ASPI, insertovanom CD-u ...Postavani posjetioci bila je to posljednja alatka u Nero Ultra Edition paketu. Moram reci, da me je ova verzija Nere odusevila, ne znam je li to zbog toga sto sam javeliki ljubitelj ovog programa ili je to Nero izazvao i kod Vas. Ja se iskreno nadam da jeste, jer mislim da ako uzmemo u obzir nove alatke, da je Nero vrijedan upgardeai ponovne kupovine. Jedna negativna strana mi je upravo sada naumpala, a to je premalo noviteta u ranije postojecim programima.39

By: Milko Vuèetiæ, 3.dVjerovatno vecina vas je cula za dobro poznati sharewaregraficki alat PaintShop Pro. Dugo vremena mu niko nije mogaokonkurirati. Medjutim na polju IT-a oduvijek je postojalakonkurencija, izuzevsi Micro$oft, pa tako je i PaintShop Prodobio konkurenta.On nam dolazi iz dobro poznate softwerske kompanije ULEADiza koje ''stoji'' veliki broj odlicnih projekata i aplikacija(COOL 3D, GIF animator, Video Studio ...). On se zove UleadPhotoImpact. Vec je dogurao do verzije osam sto nam govori dadeveloperi iz Ulead-a ne sjede skrstenih ruku, vec razvijajupomenute aplikacije. Takodjer, osma verzija donosi niznoviteta o kojima cemo nesto kasnije pisati.Dakle i ovaj program radi pod licencom shareware, naravanosve dok ga nekupite. Sluzi prvenstveno obradi slika. Ovajprogram krasi veliki broj filtera koje mozete primjeniti na slikei medjusobno ih kombinovati. Odmah na pocetku se moraspomenuti odlicna galerija animacija (Animation Gallery). Tuse nalazi veliki broj gotovih animacija i efekata koje mozetejednim klikom primjeniti na svoje slike, primjere i tekstove.Unutar te galerije efekti i animacije su kategorisane, pa imamo''deform'' efekte, efekte za tekst, ''light'' efekte, button galeriju ...Tako npr. imate ''munja'' efekat, vase je da napravite crnu ilimodru podlogu i primjenite pomenuti efekat i imacete sliku nakojoj sijeva munja. Isto tako imate ''kap'' efekat, vase je danapravite plavu podlogu i primjnite efekat jednim klikom misa iimace te sliku na kojoj voda treperi. Zaista je veliki broj galerijai efekata, te njihovo nabrajanje i opisivanje oduzleo bih nammnogo vremena.Nakon sto sam spomenuo ono sto je mene najvise iznenadilo(pozitivno), vrijeme je da se vratimo sucelju programa. Suceljeje standardno, kao kod vecine grafickih programa, pregledno iprilagodljivo korisniku. Na vrhu se nalazi main menu, desno senalazi ''Tool panel'', vjerovatno najcesce koristen, na njemu senalaze alatke za obradu slika: Text Tool (za pisanje teksta, kojije veoma dobro rijesen za razliku od drugih grafikcih alata), FillTool (kanta za bojenje), Eyedroper Toll (tzv. pipeta), ZoomTool (alatka za uvecavanje slika i objekata) ... i niz drugih. Tu sui standardne mogucnosti namjestanja kontrasta boja, kvalitetaslike, optimiziranje za web, capturing, slideshows ... itd.Program podrzava niz grafickih formata za import i export.PhotoImpact je povezan sa Internet Explorerom i HTML-om,moguce je slike pregledati u IE i te spasiti kao HTML.PhotoImpact moze se povezati sa skenerom, digitalnomkamerom i fotoaparatom sto je veoma dobro i za svaku jepohvalu.Nakon predstavljanja specificnih i standardnih opcija ovogprograma vrijeme je da napisemo koju recenicu o onome sta jenovo. Noviteta ima zasita mnogo. Bolji poznavaoci ovogprogarma primjetice nove filtre i efekte u galeriji animacija(Star Filter, Gradient Filter,Spot Filter, Film Grain i DiffuseGlow).Zatim tu je mogucnost izrade JavaScript albuma slika, ovajnovitet je po meni i najbolji i najuocivljiji. Zatim snimanje slikadirektno na VCD medije koje kasnije mozete pregledati us t a n d a r d n o m D V D p l a y e r uKao minus bih naveo sporost u izvrsavanju zeljenih efekta,filtra i animacija. PhotoImpact je shareware i za njegovo daljnjekoristenje morate platiti $89.95.40

Što tražiti na internetu? By: Lari Pekoviæ, 1.dwww.wolf.hr- vrlo dobra požeška stranica na kojoj senalazi puno znamenitosti i novost o našem gradu i vrlodobar bord s puno, puno traèevawww.iskon.hr- naša stranica na kojoj možete naæi sveèak ono i šta nikog ne zanima.ima vrlo dobar Chat kojegposjeæuje tisuæe ljudi svaki dan.ima takoðer punosvakakvih anketa.www.google.com- stranica vrlo dobra ako trebate neštonaæi za npr.referate za školu, programe za sve i svaštaitd.www.meridijani.com- stranica èasopisa meridijani. Nataj èasopis možete se preplatiti i u našoj školi. Vrlo dobarèasopis o geografiji.www.isp.hr- stranica hrvatskog instituta za povijest.Samo za one koje jako vole povijest.www.lektire.net- velika baza lektira. Samo pazite da vasprofesorica iz hrvatskog ne uhvati na djelu .www.gamer.tv- on-line igre i vijesti iz svijeta raèunalnihigara. Samo ako nemate šta radit.www.hdpio.hr- hrvatsko društvo za promicanjeinformatièkog obrazovanjawww.download.com- stranica na kojoj æete naæi svezakrpe za razne programe i softvera.te mnogo programakoje možete dawnloadirati.www.altavista.com- ova stranica æe vam pomoæi danaðete glazbu kakvu volite i skinete je u mp3 formatuwww.2akordi.net- najbolja stranica na hrvatskom jezikuza skidanje arkoda za gitaru i ostale instrumente.www.mips.hr - stranica našeg ministarstvawww.global-tim.hr - lokanli diler raèunalima (našsponzor)www.freepict.com - besplatne fotografije komiènogsadržajawww.nostalgija.com - stranica posveæena orjentiranazemljama bivše Juge s koje se mogu skidati domaæihitovi (svi), svakako ju posjetite ako vam treba noviGrašo, Gibbo, Oliver, Vesna, Nina i mnogi drugi izvoðaèiwww.gastronaut.hr - stranica posveæena hrani ireceptimawww.htnet.hr - portal Hrvatskog telekomawww.cracks.am - stranica na kojoj možete pronaæikrekove za sve vrste programa (pazite ovo nije legalno)Samo surfajte ali pazite da ne postaneteovisnik o Internetu jer to æe vas malo previšekoštat.41

BY: Marko Ivanko, 2.dU prodajnom salonu u Požegi, kao i u Slavonskom Brodu, redovito se održavaju prezentacije novih OPELovihmodela, nakon kojih su moguæe test-vožnje.Dinamiène performanseUživat æete u nevjerojatno lagodnom i preciznom upravljanju Opel Astrom, zahvaljujuæiunaprijeðenom ovjesu, DSA-podvozju i elektrohidraulièkom servo upravljaèuElektrohidraulièni servoupravljaèInovativan elektrohidraulièniservo upravljaè u Opel Astriosigurava preciznu upravljivosti ugodnu vožnju bez ikakvognapora.Astrin elektrohidraulièni servoupravljaè poveæava preciznostistodobno smanjujuæi potrošnjugoriva.Precizno upravljanjePodvozje Opel Astre osiguravaizvanrednu stabilnost i nevjerojatnoprecizno upravljanje u zavojima.Dizajn unutrašnjostiDok ste za sportskim trokrakimupravljaèem Opel Astre, bit æetezahvalni na ergonomski oblikovanojkabini u kojoj su svi instrumenti ikomande na dohvat ruke.Unutrašnjost Opel Astre takoðer jeopremljena i drugom opremom odpomoæi vozaèu, kao što je trodijelniinfo ekran.DSA podvozjeOpel Astra ima širi trag kotaèa i dugaèak meðuosovinski razmak, èime sedobiva više prostora u unutrašnjosti i izvanredna udobnost u vožnji.Odvajanjem motora i podvozja od karoserije, Opelovi inženjeri su uspjeliuèiniti vožnju u Opel Astri izvanredno tihom i mirnom.Stražnja osovina, odvojena je od karoserije i dio je novog DSA podvozja.Izvanredna upravljivost, udobnija vožnja i trenutan odziv sve je tomoguæe uz manje dijelova, manju masu i tiši rad.Svestranost prostoraZahvaljujuæi DSA-podvozju i velikom meðuosovinskomrazmaku, Opel Astra nudi mnoštvo prostora.Unutrašnjost Opel Astre može biti oblikovana na punonaèina. Bilo da odlazite na partiju golfa, odvozite djecu uškolu ili kreæete na poslovno putovanje, Astra æe seprilagoditi Vašim potrebama.Vanjski izgled automobilaOpel Astra postavlja kompaktan automobil na potpunonovu razinu.Izvana Opel Astra objedinjuje nenametljivu eleganciju senergijom i dinamiènošæu. Unutra podilazi vozaèu nizomopreme superiorne kvalitete kojom se upotpunjuje užitak uvožnji.42Aktivna sigurnostZadatak opreme aktivne sigurnosti je izbjegavanje nesreæe.DSA-podvozje omoguæava Opel Astri izvanredno ležanje na cesti,dok servo upravljaè i ABS pružaju sigurno i željeno upravljanje.Pasivna sigurnostU sluèaju nesreæe, na scenu stupa brojna oprema pasivne sigurnosti.Ona ukljuèuje zraène jastuke pune velièine, boène jastuke i zraènezavjese (dodatna oprema) te Opelov sustav otpuštanja papuèica(PRS) koji spreèava ozljede nogu u sluèaju udara.Unutarnji izgled automobilaZbog širokog traka kotaèa ivelikog meðuosovinskograzmaka, svi putnici u Opel Astriuživat æe u velikom prostoru uvisini glave, ramena i nogu.Sva oprema u unutrašnjostinajviše je kvalitete ibesprijekorne završne obrade.

By. Ivana Zeba, 4.dGradsko kazalište Požega osnovano je 1995. godine. Proteklih sedam sezonasvojim programom nastoji prije svega nanovo zaživjeti kazališni život napodruèju Požeštine. Velikim brojem gostujuæih predstava (oko 120 u sezoni)Gradsko kazalište Požega odgaja nove generacije zahtjevne publike, tepolako i sistematski, uèeæi kazalište od velikih hrvatskih kazališnihpedagoga (K. Zidariæ, V. Geriæ, H. Buljan, J. Novljakoviæ), postavljapredstave vlastite produkcije. Tako su hrvatsku kazališnu javnost svojompoluprofesionalnom neposrednošæu šarmirale "Pingvini" D. Mihanoviæa,"Ljubavi Georga Washingtona" M. Gavrana, "Povratak" S. Tuciæa, "SvetaRožalija" A. Kanižliæa, "Hortenzija" G. Feydeaua, "Posljednja pustolovinagospodina Tutora" J. E. Tomiæa, te niz predstava za djecu: "Crvenkapica","Trnoružica", "Pepeljugina zimska prièa", "Snjeguljica i sedam patuljaka"(Braæa Grimm u adaptaciji Lune Oblak), "Petar Pan"(Barrie), "Èarobnjak izOza"(Baumm).Šireæi krug kazališnih zaljubljenika Gradsko kazalište Požega organizirakazališno pedagoški rad sa sve tri generacije (Mala škola kazališta,Srednjoškolska kazališna družina, Kazališna družina) sa zavidnom razinompokaznih predstava svih navedenih radionica.Gradsko kazalište Požega pokrenulo je i vlastitu publikaciju "Kazališnenovine" koja izlazi jednom godišnje s osvrtom na proteklu sezonu.Posljednja sezona je u znaku potpune profesionalizacije vlastite produkcijezahvaljujuæi sjajnoj suradnji s mladog redatelja Ivana Petra Marjanoviæa,koreografkinje Ilijane Lonèar, kompozitora Jurice Leikauffa sa požeškimstudentima Akademije dramskih umjetnosti, te nekolicini požeških upotpunosti kazališno odgojenih glumaca. Rezultat toga rada su dvijepredstave za djecu "Pinokio" C. Collodia u adaptaciji L. Oblak i "Plava bojasnijega ili show kod dvorske lude" G. Viteza u adaptaciji J. Leikauffa.Kazalište vraæa Požegi naslov slavonske AteneGradsko kazalište Požega dvjema djeèjim predstavama Plavom bojom snijega ili Show kod dvorske lude Grigora Viteza i Pinokiom Carla Collodija odamaterskog prerasta u profesionalno kazalište. Naime, Plava boja snijega osvojila je "Zlatnu žar pticu" za koreografiju i scenski pokret na "Naj, naj, najfestivalu" održanom u Zagrebu poèetkom travnja u organizaciji "Teatra Žar ptica".Koreografkinja obiju predstava je Ilijana Lonèar, redatelj je Ivan Petar Marjanoviæ, a Jurica Leikauff autor glazbe. U predstavama uloge tumaèe najboljipožeški glumci, od kojih su veæina amateri. Tako se u Plavoj boji snijega kao glavni lik pojavljuje Ilijana Lonèar, a ostale uloge izvode Milica Nemeth-Panežiæ, Sanda Borota, Sanja Mraoviæ, Dario Hak i Goran Krmpotiæ. U Pinokiu takoðer glavna uloga pripada Ilijani Lonèar, a tu su ponovno Milica Nemeth -Panežiæ i Goran Krmpotiæ, Luna Oblak te dvoje požeških studenata na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu - Antonija Stanišiæ i Jasmin Telaloviæ. Objepredstave izvrsno je prihvatila domaæa publika, ali i ona diljem Hrvatske. Tako su samo tijekom ožujka i travnja požeški kazalištarci gostovali u Hrvatskomnarodnom kazalištu (HNK) u Varaždinu, u djeèjim kazalištima u Zagrebu - Dubravi, Maloj sceni, Trešnji, Žar ptici - Osijeku, Virovitici, Novoj Gradiški.Kako navodi ravnateljica Maja Žebèeviæ- Matiæ prije sedam godina krenuli su ni iz èega. Sa samo šest stalno zaposlenih djelatnika, bez prikladnog prostora,grijanja, garderobe, sa samo 200 sjedeæih mjesta i nedovoljno prostora za scenografiju, pokušali su oživiti kazališnu kulturu Slavonije. Naime, osim HNK-a uOsijeku i Kazališta u Virovitici, u ovom dijelu Hrvatske još nema profesionalnog kazališta kakvog je Požega imala nekada.Bogata tradicijaO nastanku, usponu i propasti negdašnjeg Gradskoga kazališta doznajemo na izložbi pod nazivom "To be or not to be", koju su u neuglednom predvorjukazališta postavili Marija Matijaniæ, Krešimir Èeniæ i Sanja Andrijeviæ. Naime, mlada je ekipa zaljubljenika u kazalište oblijepila zidove predvorja od podado stropa starim fotografijama, novinskim èlancima, priznanjima i diplomama, a koje je kazalište zaslužilo tijekom dvjesto osamdeset i pet godina svogapostojanja. Mnoštvo prikupljene i prouèene arhivske graðe sadrži podatke o domaæim premijerama, gostujuæim predstavama i imenima tadašnjih glumaca.Osim što svjedoèi o uvjetima u kojima je kazalište živjelo od svoga osnutka 1715. godine do današnjih dana, izložba je ujedno poziv da se obnovi predvorjekazališta te cjelokupni kazališni život ovoga grada. Kako istièe Marija Matijaniæ, jedna od autorica izložbe, pedesete su godine prošlog stoljeæa bile zlatnodoba za Gradsko kazalište u Požegi. Otkako je 1948. godine postalo profesionalno ono je mjesto mnoštva kulturnih dogaðanja. Premijere su gotovosvakotjedne, a glavni profesionalni glumci su Ružica Lorkoviæ i Ico Tomljenoviæ. Od 1957. godine kazalište je ponovno amatersko. Meðutim, u grad dolazeMustafa Kapetanoviæ i Mladen Kerstner sa suprugom, te pokušavaju organizirati poluprofesionalni tip kazališta. To æe poslije nastojati uèiniti Franjo i MilenaAlvað. Naime, grad tada ima dobre amaterske glumce, a istièu se Nela Stipetiæ i Mirko Vincijanoviæ. Nakon Alvaða kazalište vodi Ivica Plovaniæ, danas èlanansambla varaždinskog HNK. Plovaniæ s glumcima prireðuje nekoliko iznimnih predstava, meðu kojima i Šenoinu Ljubicu te Braènu ponudu Josipa EugenaTomiæa. Kroz Omladinsku scenu Tina Kolumbiæa tada prolaze mnogi naraštaji mladih talentiranih kazališnih zaljubljenika, a pozornica dobiva parket. No,uskoro sve kreæe nizbrdo. Poplava 1971. godine unišava garderobu. Dio krova se urušava. Kasnih sedamdesetih i osamdesetih o kazalištu se vrlo malo piše.Od 1975. godine u okviru je Centra za kulturu, te priprema samo jednu ili dvije premijere godišnje.Kazališne radioniceU radionicama požeškog kazališta, koje i danas djeluju u neprimjerenim uvjetima, svakodnevno vježbaju ljudi svih dobnih skupina. Malu školu kazalištavode Slavica Jeliæ i Branka Antoniæ, a zajedno sa Srednjoškolskom kazališnom družinom okupljaju stotinjak talentirane djece. U Plesnoj radionoci plesnipedagog, plesaèica i koreografkinja Ilijana Lonèar uèi ih kako da se izražavaju pokretom. Uz redovite pokazne predstave, kojih je i do sto pedeset u sezoni,èlanovi radionica se povremeno ukljuèuju i u predstave tzv. A produkcije. Njih izvodi najstarija amaterska skupina, ponekad uz pomoæ požeških studenata naAkademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu - Ines Bojaniæ, Jasmina Telaloviæa, Antonije Stanišiæ. Kako bi se starije podsjetilo, a mlade uputilo u bogatukulturnu baštinu Požeštine, predstave Gradskog kazališta Požega nose naslove djela starih požeških književnika. Tako su igrane Sveta Rožalija AntunaKanižliæa, Pošurice Josipa Eugena Tomiæa, Vive la joie Miroslava Kraljeviæa i mnoge druge.Gužva oko ulaznica, koje se moraju rezervirati i do mjesec dana unaprijed, kao i velika moralna i materijalna podrška sponzora koji su prepoznali kvalitetu,poticaj su poluprofesionalnim amaterima da u buduænosti nastave raditi samostalnije i još bolje. Kvaliteti pridonose i "Kazališne novine" kao trajan zapiszbivanja u jednoj sezoni, a osim tiskanog medija na stranicama interneta najavljeni su buduæi dogaðaji. Gradsko kazalište Požega ove se godine prvi putprijavilo na Festival glumca u Vinkovcima, ali i na Festival djeteta u Šibeniku. "Moramo Požegi vratiti naslov slavonske Atene", istièe ravnateljica MajaŽebèeviæ Matiæ.44

Shakespeare "OLUJA"Shakespearovo djelo «Oluja» je veoma dosljedno i spretno provedeno nateatralnu scenu.Glumci su tako vješto odglumili predstavu da se uopæe nije osjetio onajprofesionalni duh ili napetost, nego kao djelo u svojoj prvobitnojoriginalnosti. Scenografija je kvalitetno i maštovito osmišljena, što je samododatno pridonijelo uspjeh veæ svjetski poznatom djelu.Prikaz se iznosi u par èinova, koji govore o svim segmentima života. Kako smovidjeli u drami, veæina glumaca su muškog spola, jer u Shakespearovo dobažene nisu smjele glumiti na teatralnim daskama, pa su ženske uloge uglavnomglumili djeèaci.«oluja» je posljednja drama koju je Shakespeare sam napisao. Radnja seodvija na bezvremenom otoku gdje živi djevojka Miranda (koja je ujedno ijedina djevojka na cijelom otoku! ) s ocem; milanskim vojvodomèarobnjakom Prosperon, te njegovim slugama kojima je glavno obilježje dasu bez spola.Zaplet nastaje kada se na otok nasuèe brod, te istovremeno, ali odvojeno stižuprinc, pijanac i kukavica, te malo kasnije kraljica sa svojim slugama ipodanicima, u potrazi za sinom.Do kulminacije dolazi kada se princ i Miranda zaljube, èudovište, pijanac ikukavica ujedine u plan u kojem bi trebalo smaknuti Prospera, a kraljicu injenu slugu pokušaju neuspješno ubiti podanici radi preuzimanja vlasti.Uskoro kraljica pronalazi voljenog sina živog, zdravog i sretno zaljubljenogšto dovodi do raspleta.Miranda se budi i shvaæa da je to bio samo lijep san. Najviše divljenja po mommišljenju pada na lik èudovište, jer lik zahtijeva mnogo truda u svomšarolikom karakteru u kojemu je najbitnija karakteristika da je bez spola, atim više jer ga glumi žena. Ipak cijela glumaèka družina zaslužuje velikupohvalu; u svaki lik je trebalo unijeti i malo sebe izmeðu ostalog što govori dasu glumci iz Virovitice veoma talentirani i snalažljivi.Na mitskom otoku živi Miranda i njezin otac Prospero. Osim njih, tamonema drugih ljudi. Tu su još Kaliban, pola riba, a pola pas, kako æe ga ujednom trenutku nazvati Trinkulo, glumac/lakrdijaš na dvoru napuljskekraljice i Ariel, zraèni duh, vezan s Prosperovom mišlju. Prospero, izgnanivojvoda Milanski, doveo je Mirandu na otok gdje ljudi ne žive u njezinojtreæoj godini i dvanaest narednih godina brinuo se o njezinom odgoju. Iupravo kada Miranda navršava 15 godina dogaða se Oluja. Zašto baš tada, ane ranije ili kasnije?Koji je to najèudniji sluèaj koji je baš sada doveo ljude na otok?Oluja W. Shakespearea, može se išèitavati i interpretirati na raznenaèine i svako æe novo èitanje donijeti nova saznanja o ovom najkraæem, alivjerojatno najbogatijem djelu najpoznatijeg od svih dramatièara. S kojegod strane poèeli ulaziti u ovaj prebogati materijal, otkrivat æemo nove inove slojeve znaèenja i moguænosti za uprizorenje. Tradicionalno èitanjeOluje otkriva Prospera kao kazališnog redatelja, a prostor otoka smješta usamo kazalište. Prospero je uvijek onaj zbog kojeg se Oluja postavlja napozornicu i oko njega se stvara svijet na naèin koji to èini elizabetanskokazalište. On je èarobnjak, režiser, demijurg... Pa ipak, sam Prospero ujednom trenutku kaže: "Ja ne uèinih ništa do od brige za tebe, moja draga,kæeri moja." Nije li ovo još jedna uputa samog W. Shakespearea, još jednadidaskalija koja nam govori da glavno lice Oluje nije Prospero, veæ njegovakæi - Miranda.Za mene, mitski otok je prostor Mirandinog djetinjstva u kojem ona živiod prve iskre svijesti o svijetu oko sebe (3 godine) do trenutka kada seneumitno mijenja iz djevojèice u ženu (15 godina). I baš tada i baš zato sepodiže oluja i baš tada i baš zbog toga u svijet Mirandinog djetinjstva ulazeljudi: - Ferdinand, mladiæ kojeg je Prspero namijenio svojoj kæeri imuškarac koji æe joj zamijeniti oca i njegovu magiju, Prosperovi protivnici,politièari - ubojice koji su ga izgnali iz Milana, ali i glumci/lakrdijaši i ljudis margine društvenog života.Kao dobar roditelj, Prospero je uèinio sve da Mirandin prijelaz izdjetinjstva u mladenaèko doba pripremi i osigura svoju kæi od svihopasnosti koje ju èekaju. Najveæa opasnost je, naravno, ona sama inesputana priroda u njoj, sve ono što nije duh Ariel i sve ono što jest Kaliban- zemaljsko, materijalno biæe, eros, divlja priroda koja se ne da uljuditi, samÐavo u liku Bakha/Dionisa. To je najveæa opasnost za Mirandu i Prosperoga zatvara u spilju, u podzemlje, u podsvijest, kažnjavajuæi ga tako što munareðuje da nosi drva. U svim prièama i bajkama šuma je arhetip djetinjstvai svi junci, od Crvenkapice, Ivice i Marice pa sve do junaka viteških prièakao što je Parsifal (èudna je sliènost prièe o Parsifalu s prièom o Mirandi, alito je predmet jedne ozbiljne komparativne analize za koju ovdje nemavremena) moraju proæi kroz šumu da bi odrasli. Istu metodu preodgojaProspero primjenjuje na Ferdinandu izjednaèavajuæi tako Kalibanovuprirodu s neobuzdanom muškom energijom mladog Ferdinanda. Još je JanKot primijetio da u strukturi Oluje Ferdinandovim scenama prethode sceneKalibana, podcrtavajuæi ovu namjernu identifikaciju. I kada se uvjerio da jepreodgoj Ferdinanda uspio, da se deèko uljudio i smirio i postao dostojannjegove kæeri, Prospero mu je predaje i oprašta se od nje. Njegov je zadatakzavršen i njegova je funkcija završila. On lomi svoj roditeljski štap i zakapaknjigu. Sva Prosperova magija bila je i jeste magija roditeljstva teprestankom Mirandinog djetinjstva niti za magiju više nema razloga.Magiju zamjenjuje stvarnost u koju Miranda mora stupiti.45

Vještice, metle i palaèinkeAutor: prof.Slobodan Kadiæ, bivši djelatnik Obrtnièke škole u PožegiVaršava je grad koji je silom prilika postao sjecište puteva premaistoènoj Evropi.Grad je to u kojem svoja putovanja zapoèinju putnici namjernici,turisti ili pak oni entuzijasti koji namjeravaju posjetiti neke od baltièkih državicaili produžiti do Moskve (uz obvezatne vizne muke s bjeloruskim carinicima!)Tako iz poèetnog poljskoga grada možete stiæi do Litve, Latvije i Estonije,Bjelorusije, Rusije pa èak i do Mongolije (ukoliko se odluèite za putovanjetransibirskom željeznicom i beskrajno te èarobno lutanje prostorom!)Nakon podužeg razmišljanja, odluèio sam se za putovanje do Litve iodlazak autobusom. Uèinila mi se to najkraæa i najpametnija odluka.Litva je èarobna mala zemlja èiji je turistièki znak, kako povjerovati,vještica! Kako vještice, inaèe, ne dolaze bez metli, tako su i bezbrojni turistièkiuredi diljem zemlje puni sliènih suvenira u raznim bojama te velièinama. A zaštovještica, pitat æete se? Pa zato jer je uvriježeno staro vjerovanje da se vješticeraðaju na sjeveru Evrope, baš na tom mjestu gdje se nalazi ova sjeveroistoènazemlja. A po èemo je još poznata Litva? Po kolaèima. Nigdje na svijetu neæete naæiukusnije kolaèe i soènije palaèinke od “svega onoga što možete zamisliti”. Èak iod neba, ako zatražite! Vaš je autor teksta zamolio palaèinke sa svježim kravljimsirom. Dobio je palaèinke s trapistom. Kada se izbezumljeno pobunio(a što munije bilo teško!) i rekao da tako što nije naruèio, konobar je skrušeno odgovorio:“Pa imamo dvadesetak vrsta palaèinki sa sirom, a vama sam donio prvu opciju sjelovnika jer druge niste tražili”! Susretljivo, nema što!LIETUVOS RESPUBLIKA je litavski naziv ove državice smještenena istoènoj obali Baltièkog mora. Glavni je grad Vilnius (starohrvatski naziv jeVilno) i smješten je na obalama rijeke Neris. Osnovan je 1323. godine te do danaszadržao status sjedišta trgovine i kulture. Stari dio grada krase kuæe koje supreživjele teško njemaèko bombardiranje i okupaciju za vrijeme 2. svjetskoga rata(1939.-1945.) Litva je smještena na istoènoj obali Baltièkog mora. Litva je bilanezavisna republika od 1918. do 1940. kada je pripojena SSSR-u. Ponovo je 1991.vratila svoju nezavisnost, a ujedno je bila jedna od prvih država koje su priznalenezavisnost Republike Hrvatske. Prijateljski odnos ove dvije države pokazuje ibezvizni režim putovanja izmeðu naših država. Etnièki Litavci èine više od 80posto stanovništva. Broj se stanovnika naglo poveæao proglašenjem nezavisnostijer su Litavci iz drugih država bivšeg SSSR-a ponovo došli u domovinu, a brojniUkrajinci, Rusi i Bjelorusi otišli u svoje zemlje. Od 1988. godine službeni je jeziklitavski, jezik baltièke skupine indo-evropskih jezika i slièan je latvijskom.Litavci (ili Litvanci) vrlo su osjetljivi ukoliko se sluèajno stranac zabuni paumjesto Litve kaže Latvija (ili Letonija). Bitno je uoèiti uoèljivu razliku! A kadaprogovorite na ruskom jeziku, razumjet æe Vas i odgovoriti na litavskom. Ono štose da primjetiti je da mladi dosta slušaju rusku glazbu (“stogodišnju”AluPogaèovu i ostale zvijezde). Rusi su Litvi ostavili mnoge nedaæe (snažnarusifikacija!), ali su ostavili i dobru prometnu povezanost. Gotovo da nema mjestakoje nije povezano željeznièkom prugom. Cijena prijevoza je dosta jeftina pa suvlakovi i autobusi èesto više nego puni.Litva je demokratska republika s predsjednikom kao“glavnom osobom države” koji se bira na razdoblje od 5 godina(samo dva mandata). Sabor se naziva “Seimas”, jednodomni je isastoji se od 141 zastupnika izabranih na èetverogodišnjerazmišljanje i rad.Osim “vještica” i kolaèa, Litva je poznata i po svojimbrojnim festivalima narodne glazbe, džeza i raznobojnihtradicionalnih nošnji. Odista, došavši u Vilno u ranim nedjeljnim ijutarnjim satima, imao sam osjeæaj da dolazim u neku pospanuzemlju. Bio sam u pravu. Nedjeljom ništa korisno ne radi(trgovine!!!!) osim brojnih kafiæa i restorana. Radila je i glavnapošta(zbog turista!) pa sam iskoristio slobodno vrijeme za slanjerazglednica i kupovinu poštanskih markica. Nepopravljiva navika,iako staromodna. A kakvi su ljudi Litavci i Litavke? Jakosusretljivi i ljubazni! Teško se izgubiti jer Vilnius nije veliki grad,ali je pomoæ lokalnog stanovništva svakom turistu uvijekdobrodošla. Iako se pokatkad snalazim i rukama i nogama jer jelitavski jezik govorniku hrvatskog jezika pravi košmar.Nemoguæeje niti pretpostaviti što bi trebala znaèiti neka rijeè.. Pa sam seslužio ruskim (mrzovoljno!) te hrvatskim samo s jednom osobom imojim domaæinom, prof. Draženom FIlipoviæem (lektoromhrvatskoga jezika pri Lektoratu hrvatskoga jezika na Sveuèilištu uVilniusu).Utorak je. Autobus polako odmièe iz Vilniusa i cestamaplovi do Varšave. Zaustavljamo se u blizini litavsko-poljskegranice u bescarinskoj trgovini. Hoæete li kupiti vješticu, uljudnome pita prodavaèica. Ne hvala, veæ sam ju kupio ! I dogodi seèudo. Autobus istoga trena odleti u Varšavu. Uz neèiju pomoæ!46

By: Sanela Dobraš, 4.aNa dan Sv. Grgura 1688. g. Franjevac Luka Ibrišimoviæ pobijedio je s Požežanima nadmoænijutursku vojsku predvoðenu Bršljanoviæ-agom, protjerao Turke i oslobodio od njih Slavoniju. Kaouspomenu na tu bitku u Požegi se od davnine svake godine na Grgurevo održavaju sveèanosti ugradu i Požeškom vinogorju, gdje se pucanjem iz mužara i veseljem podsjeæa na taj davni dogaðaj.Nedavno je osnovana i udruga "Sv. Grgur" koja održava i obogaæuje ovaj dogaðaj. Fra Luki podiglisu Požežani 1893. godine spomenik pred sadašnjom katedralom Sv. Terezije. Spomenutompobjedom ušao je ovaj Franjevac u narodnu legendu, a car Leopold nazvao ga je "Sokolom" dok sebrdo na kojem je održana glasovita bitka nazvalom - Sokolovcem. Evo što o toj glasovitoj pobjedikažu povjesni izvori s kojima se prepliæe legenda i narodna pjesma: "Tek što su okopnjeli posljednjisnjegovi mjeseca veljaèe 1688. zaposjedne velika turska vojska brežuljke oko grada Požege iz kojesu Požežani predvoðeni fra Lukom ranije (u listopadu 1687.) istjerali Turke. Èuvši da su se Turcikradom primakli gradu, èak njih 3 000, odluèi se Luka na obranu. Kao veæ iskušani u borbama protivnjih, znao je da bi opsada grada bila najgore rješenje za branitelje. Zato se odluèi da prvi napadneTurke i tako ih iznenadi.U ranu zoru na Svetoga Grgura dok su tmina i magle sakrivale brijeg na kojem se ulogorilaturska vojska, primicala se èeta hrabrih Požežana predvoðena svojim brkatim fratrom. Kada suih Turci primjetili, bilo je kasno. Razvio se ljuti boj. Probijao se Luka svojim sabljom krozredove janjièara do agina šatora. Nakon pobjede održao je Luka svojim junacima pobjednièkigovor, obavio je svoju vojnièku dužnost.Pred crkvom Svete Terezije nalazi se spomenik fra Luki Ibrišimoviæu (1626. - 1698.) koji je roðen i sahranjen u Požegi (u kripti crkve Svetog Duha).Postavljajuæi taj spomenik djelo kipara Ðure Kiša, grad se Požega 1893. godine odužio svom junaku, koji je na Grgurevo 12. ožujka 1688. godine ,poveo narod u odluèujuæu borbu protiv Turaka. Zahvalni Požežani svake godine obilježavaju taj dan kao Dan grada i u znak sjeæanja na fra Lukuprigodnim programima i veseljem u okolnim vinogradarskim klijetima i podrumima."Tradicija, a i narodna pjesma drži, da je fra Luka Ibrišimoviæ bio rodom izSibinja blizu Broda. Unatoè tomu znade se za jedno pismo, gdje sam Lukaveli da je iz Požege. Za tu se porodicu znalo veæ u prvoj polovici XVII.vijeka. Ime se pisalo izmjenice Imbrišimoviæ i Ibrišimoviæ. Naš RadoslavLopašiæ misli, da su se Ibrišimoviæi nekoæ možda zvali Sviloviæi, a Turcida su ih prozvali Ibrišimoviæ, jer turska rijeè "ibrišim" znaèi svilu. Misli sei to da su Lukini pradjedovi došli iz Bosne u Požegu, jer su savremenicinazivali fra Luku "Uskok". Marijan Ibrišimoviæ, valjda stric Lukin, bio jeod godine 1647. do 1660. biskup biogradski, na kraljevskom dvoru u Beèuštovan i ugledan. Rodio se u Požegi, a pisao se "fra Mariano de Posega".Naš se Luka Ibrišimoviæ rodio oko godine 1620. Poèetne je škole svršio uvelièkom samostanu. U Velikoj je kod Franjevaca bilo sjemenište zasveæenike i škola za ostalu mladež. Dne 28. studenoga 1634. dopustio jegeneral franjevaèkoga reda pismom iz Rima, da se može u velièkomsamostanu otvoriti novicijat za šest klerika. Poslije svršenih nauka postadeLuka sveèenikom reda Sv.Franje. Misli se, da je kao sveèenik uèio poslije iviše škole u Rimu. To se dade bez saèuvanih podataka zakljuèiti ponjegovoj temeljitoj izobrazbi, i po tom, što je bio sasvim vješt talijanskomjeziku. Kao gotov sveèenik djelovao je naš fra Luka veoma požrtvovno ineumorno u Velikoj. Isprva je bio propovjednik, a kasnije i gvardijan uvelièkom samostanu. Da je bio zbilja prvak meðu svojim drugovima, vidise i u spomenici, što su je Franjevci godine 1658. poslali iz Velikezagrebaèkomu biskupu Petru Petretiæu o jurisdikciji slavonskogaapostolskoga vikara, Matije Benliæa. U toj je znamenitoj poslanici potpisanfra Luka Ibrišimoviæ na prvom mjestu.Poradi marljivosti i osobitih sposobnosti imenovaše godine 1675. fra Lukudefinitorom franjevaèke države (Bosnae argentinae). Bivši velièkimgvardijanom mnogo je radio za unapreðenje staroga velièkoga samostana. Icrkvu i samostan dade s pomoæu kršæana prenapraviti, a uzato je dogradio inove stanove za Franjevce. Njegovim je marom osnovana u Požegi jošprije godine 1672. osnovna škola, koju je spomenute godine polazilo preko50 djece. Osim toga je fra Luka dao godine 1670. pokriti i popraviti jošjedinu crkvu sv. Duha u Požegi.Poslije smrti fra Petra Nikoliæa imenova biskup Marin Borkoviæ dne 22.ožujka 1675. svojim vikarom za Slavoniju našega fra Luku Ibrišimoviæa.Dne 21. lipnja 1675. potvrðuje franjevaèki general fr Mar. de Bononia izRima, da fra Luka može izvršivati službu i èast generalnoga vikara izmeðuSave i Drave. Teško to zvanje u tadašnjoj turskoj Slavoniji vršio je fraLuka više od 20 godina, sve do svoje smrti.Godine 1681. preseli se fra Luka Ibrišimoviæ na želju svojih sugraðanaiz Velike u Požegu. Iz Požege se nije više selio sve do svoje smrti.Mnogogodišnji svoj rad za prosvjetu i unapreðenje kršæanstva u turskojSlavoniji okrunio je naš fra Luka novim, prezamjernim svojimdjelovanjem u Požegi.Uminim svojim darovima i poštenim srcem postao je fra Luka prvakommeðu svojom braæom. Neobiène je sposobnosti posvetio vanrednimnaèinom na žrtveniku mile svoje domovine. Tim je sposobnostimapostao ubrzo poznat i glasovit nesamo pred svojim crkvenimpoglavarima, veæ i na istom beèkom kraljevskom dvoru. Zato vidimofra Luku gdje toliko radi, govori i piše o potlaèenoj svojoj braæi ikršæanima u Slavoniji. On se nije ustruèavao tražiti od svih stranapomoæi protiv turskoga nasilja. Tako je nesamo svojim biskupima pisaonego i generalima, a i samomu dvoru o teškim prilikama kukavne raje.U takovu je revnovanju za svoju kršæansku braæu stigla i fra Luku injegova pouzdanika Relju (fra Lukin glasnik koji je prenosio skriveneporuke) teška nesreæa. Godine 1684. uhvate Turci Relju, kad je nosiofra Lukine listove kršæanskim vojvodama, pa bace u tamnicu i fra Lukui Relju. U tamnici su èamili èetiri mjeseca i to u požeškom gradu, a bilisu veæ osuðeni i na smrt. Junaèkoga Relju stigne smrt na kolcu, o kojisu svezali i fra Luku Ibrišimoviæa. Sedam je dana bio fra Luka svezan okolac, dok ga nijesu braæa Franjevci novcem otkupili od oèite smrti.Meðutim je bio fra Luka glavom u Beèu kod cara Leopolda I., ne bi liga sklonuo, da pošalje u Slavoniju što prije svoju vojsku. Ibrišimoviæ jei uspio, ali osim žive rijeèi uze i maè u ruke i stavi se na èelokršæanskim ustašama oko Požege, koji su se imali da pridruže carskojvojsci.Kod Požege se bila bitka upravo dne 12. ožujka 1688. i to najugozapadnom brijegu Sokolovcu. Pobjeda je kršæana bila odluèna isjajna. Osim samoj carskoj vojsci pripisuje ju povijest upravo našemujunaku fra Luki Ibrišimoviæu. On je ponajviše sam dizao narod na nogei glavom sudjelovao u boju za osloboðenje svoga grada Požege. Da jetomu tako, svjedoši nam i listina cara Leopolda I., u kojoj car slavijunaštvo kršæana, a fra Luku nazivlje "Sokolom".Zahvalni Požežani slave i dandanas uspomenu na tu pobjedu i na svogajunaka fra Luku Ibrišimoviæa svake godine na Grgurevo (12.ožujka)pucnjavom iz pušaka i topova po okolišnim vinogradima. Od godine1893. resi grad Požegu i krasan spomenik, podignut u slavu fra Luki."47

By: Jelena Gazdoviæ, 2.dREVIJA JEDNOMINUTNIH FILMOVAFESTIVAL ZLATNE ŽICE SLAVONIJEU mnoštvu svjetskih festivala èini se da nemaoriginalnijeg od požeške Revije jednominutnih.U desetogodišnjem živom odvijanju ovaj festivalpridobio stalne profesionalne posjetitelje (kritièare,èlanove žirija), izvrstan i sve bolji odaziv autora (onih izzemlje, ali i inozemstva, uz osobit trud poduzetnihorganizatora. Jednominutni film, kao priznatadisciplina, vrlo je 'friška' izmišljotina u tek stoljetnojtradiciji kinematografije.Vremenom je postojanje tako kratkih formi postaloopæim disciplinarnim mjestom filmske kulture, te je iUNICA - Meðunarodna organizacija, nacionalnihneprofesionalnih filmskih saveza - dosjetljivo uvela i tubrzopoteznu dasciplinu u svoj meðunarodni festival.Brza reakcija Željka Baloga, kljuènog inicijatora ivoditelja požeške Revije, bila je u preuzimanju te ideje ipokretanju festivala, iskljuèivo jednominutnih filmova,sa strogim disciplinarnim ogranièenjem, a UNICA jeuzela biti pokroviteljem i požeške jedne minute kad seova ustalila. Tako se revija i meðunarodno instituirala.Obilniju i priznatu proizvodnju jednominutnih filmovapotakao je tek požeški festival - ljudi su poèeli posebnoraditi takve filmove onda kad su dobili poziv da prijavetakav tip filmova na Reviju, kad se pokazala moguænostnjihova sustavna javnog prikazivanja.Kako to dobro znaju proizvodaèi televizijskih reklama, itrideset sekundi dosta je vremena da se dosta togadjelotvorno sugerira, a kamoli ne cijela minuta. Formatse odmah pokazao osobito privlaèan amaterima,neprofesionalcima, onima koji filmu ne mogu posvetitisvoje puno vrijeme, niti imaju na raspolaganjeprodukcijske uvjete standardne proizvodnje. Izradajednominutnog filma nije zahtijevala velika ulaganja,nije podrazumijevala prevelik - obièno i preskup,vremenski i operativno prezahtjevan - tehnološkiangažman (barem ne onolik koliko dulji filmovi). Bilo jedovoljno smisliti dobar štos, smisliti djelotvornorješenje i onda to u dohvatljivom roku izvesti. Štoviše,moglo se - u istome dahu - smisliti nekoliko dobrihzamisli, pa ih u brzoj seriji izvesti. A pri tome bitizajamèeno dobro prihvacen meðu gledateljima, ili - usluèaju promašaja - barem ga ne opteretiti previše.Jedna minuta pokazala se stvaralaèki poticajna svimfilmašima, te su na požešku Reviju dolazile prijave iprofesionalnih filmaša, autora kojima je filmstvaralaèkom intrigom i stalnim poslom, a jednominutnaRevija im je dala izazov da se okušaju i u toj disciplini.Jednominutni film postao je, tako, danas legitimnomstvaralaèkom disciplinom naše kinematografije (ivideografije), dajuæi joj osvježavajuæe priloge.Snimajte,dakle, jednominutne filmove i doðite u našgrad. Revija je u svibnju.Na dugoj i bogatoj tradiciji glazbenog života Požege i Požeške kotline ovaj gradpoèeo je od 1969. godine organizirati glazbeni festival slavonskih pjesama. Bio je tofestival "Slavonija" koji se održavao sredinom lipnja u kulturno-športskoj dvorani"Grabrik" do 1981. godine.Glazbeni entuzijasti Požege i vinogradari obnovili su festival 1990. godine, dajuæimu i novo ime, Glazbeni festival "Zlatne žice Slavonije" s izrazitim naglaskom natamburaškoj glazbi i stvaralaštvu na tamburi kao izvornom slavonskom instrumentu,a organizacijom festivala znatno se poveæava ukupna turistièka ponuda ovoga kraja.Koncepcijski, festival je uspješan spoj estradne i puèke manifestacije izrazitopopularne o èemu svjedoèe i trodnevne priredbe "Zlatnih žica Slavonije" kojesvakog treæeg vikenda u rujnu, na barokni Trg Svetog Trojstva u središtu Požegeprivuku oko trideset tisuæa posjetitelja.Festival je dao ogroman doprinos razvitku tamburaške glazbe jer se poveæava brojtamburaških sastava diljem Hrvatske, a oni svoja umjetnièka dostignuæa prezentirajuna prvoj i drugoj festivalskoj veèeri. Završna veèer donosi nove skladbe uznajpoznatija imena hrvatske estrade.Cijeneæi tamburu kao izvorni slavonski i hrvatski instrument cijelo stvaralaštvousmjereno je na oèuvanje autentiènosti i izvornosti sa svrhom da se na taj naèinpromovira ova glazba u zemlji i u svijetu.IVANJSKI KRIJESManifestacija se održava svake godine temeljem tradicijepaljenja krijesova na okolnim brdima. Organizator jedruštvo "Sveti Grgur". Središnji dogaðaj je paljenjevelikog krijesa na središnjem gradskom trgu u Požegi uzzabavni program poznatih estradnih izvoðaèa.GRGUREVONa dan Sv. Grgura, 12. ožujka, Požežaniobilježavaju pobjedu nad Turcima 1688.godine. Na središnjem gradskom trgu u Požegi,Trgu Svetog Trojstva održava se svojevrsnasmotra topova i mužara.Nakon toga se nastavlja slavlje u vinogradimaiznad Požege uz zvuke tamburice i požeškovino kod kapelice Sv. Vida.Organizator ove manifestacije je društvo "SvetiGrgur" u suradnji s Turistièkom zajednicomgrada Požege.48

By: M a t e j Gr u bi š u æ , 3. fIskustva mojih prijatelja govore da je naporno imati starijeg brata. Tjera te kuæi iz grada kad se naðeš u njegovom kafiæu, cinka te staroj kad ti naðe cigareteispod jastuka i zvonca ti oko dužine telefonskih razgovora, Meðutim, moj brat je sasvim drugaèiji. Stariji je od mene desetak godina, veæ nekoliko godinaplovi na nekom stranom brodu kao konobar. I super mu je. Neki dan se vratio kuæi i uletio mi u sobu dok sad uèio za test. OK, ovo uèio možete staviti podnavodne znakove, gledao sam u slova otvorene knjige i lapio. “Hej, buraz, imaš koji crtani roman”, viknuo je. “Crtani roman?”. Gledao sam ga kao da jepao s Marsa. Ne, mi nemamo crtane romane. Nije mogao vjerovati, rekao mi je da se u njegovo vrijeme uèilo tako da je roman bio u knjizi i cijeli dan je“uèio”. Gledao sam ga kao sedmo èudo dok je prièao o Zagoru, Kapetanu Mikiju, Komadantu Marku, Velikom Bleku, Alanu Fordu (e, toga samprepoznao).Razgovor s bratom potaknuo me da ispitam gdje su nestali crtani romani, da podjelim zajedno s vama njegova iskustva, i da konaèno korisno ubijamvrijeme držeæi otvorenu knjigu.Evo, što sam saznao o pojedinim romanima i likovima.Tko je zapravo Alan Ford? On je samo jedan u nizu siromašnih stanovnika NewYorka, koji spajajuæi kraj s krajem nastoji preživjeti i pronaæi posao. Igrom sluèajapostaje agent grupe tajnih agenata koji su i sami tek skupina odrpanaca. Tako, osimAlana Forda, vjeènog plavokosog mladiæa, stidljivog i naivnog, èije ime krasi koricestripa, tu je cijela galerija karakteristiènih likova, Broj Jedan, glava Grupe TNT,metuzalem, paralitik u kolicima koji zna sve o svemu i svakome, a njegova škrtostidentèina je onoj Baje Patka (uncle Scrooge). Slijede, Bob Rock, iskompleksiranzbog niska rasta i velika nosa, Sir Oliver, engleski plemiæ dugih prstiju koji nikadane propušta priliku da svoje ruke zavuèe u tuðe džepove, debeli Šef, nekad zamjenikBroja Jedan a danas samo naslonjaè Jeremiji, starcu koji pati od svih moguèihbolesti, stvarnih i nestvarnih, te koji zajedno sa debelim Šefom vrijeme provodispavajuæi u Cvjeèarnici, glavnome sjedištu Grupe TNT. Tu je zatim i Grunf,izumitelj stvari koje nikome nisu potrebne, a s par centi koje mu Broj Jedan daje zanabavku materijala sastavlja raznolika prijevozna sredstva koja traju toliko koliko ivrijede. Grunf je poznat i po svojim nesuvislim parolama koje su ispisane namajicama koje nosi, poput, "tko spava nije budan" ili "tko hoda ne trèi".Osim tih likova koji èine okosnicu stripa tu je još cijela gomila sporednih likova kojièesto i nisu sporedni, zapravo, stvoren je jedan cijeli imaginaran svijet èijimstanovnikom postaje i sam èitatelj. Tu su tako obièni ljudi poput poštara (PisistratNelson i Sigmund Listic), doktora (Brokoli), policajaca (Luke Cikcak), inspektora(Brok), generala (War) te mnogih drugih. Slijede za strip (ne)klasicni neprijatelji,poput Superhika, èovjeka smrtonosnog alkoholnog zadaha, modernog RobinHooda koji pljaèka siromašne da bi dao bogatima, koji je ujedno i parodija naamericke superheroje; Baby Kate, duh lijepe gangsterke ubijene u Chichagu 20ihgodina koju smrt ipak nije sprijeèila da sa svojom bandom povremeno krene u novepohode; Gumiflex, covjek gumena lica koji se u trenu može pretvoriti u bilo koga;njemu sliènih sposobnosti je Arsen Lupiga, manje džentlmen-više lopov, koji zarazliku of Gumiflexa nema gumeno lice vec je patuljak, vrlo vješt u prerušavanju, ijoš mnogi, mnogi drugi. Ali niti to nije sve, tu je i cijelo životinjsko carstvo od zmija(Xeres), pelikana (Pellicus), psa (Nosonja), macka (Prudy), zamorca (Skviki) tenezaobilaznog Klodovika, papagaja koji govori, gotovo ljudskog a ne životinjskogpredstavnika Grupe TNT.49

BROJ 1IME I PREZIME : Broj Jedan (Njegova visost)ADRESA : Tajno skrovište u pothodniku podzemneželjeznice u New Yorku.PRIJAŠNJE ZANIMANJE : N/APOSEBNI ZNACI : Paraliziran, u invalidskimkolicima.PRVI PUT SE POJAVLJUJE U EPIZODI : 11DOB : NepoznataVISINA : NepoznataTEŽINA : NeizmjerivaDugobradi plaraliticar, nepoznatih godina, glava jegrupe TNT. Usprkos njegovoj tisucljetnoj starosti onje bistre pameti, inteligentan ,vrlo lukav, ali i vrlološe naravi. Kako sam tvrdi, poznaje gotovo, ako ne isve najpoznatije povijesne licnosti o kojima katkad ipripovijeda price, uvijek nezainteresiranomslušateljstvu grupe TNT. Broj Jedan živi u tajnomskrovištu, u newyorkškoj podzemnoj željeznici,zajedno sa papagajem Klodovikom.SIR OLIVERIME I PREZIME : Sir Oliver od loze Oliver-OliverADRESA : Cvjecarnica u šestoj aveniji aveniji uNew Yorku.PRIJAŠNJE ZANIMANJE : LopovPOSEBNI ZNACI : Neobrijan, nosi polucilindar imonokl, otmjeno se ponaša.PRVI PUT SE POJAVLJUJE U EPIZODI : 2DOB : 42 godineVISINA : 176 cmTEŽINA : 75 kgEngleski plemic koji je napustio svoju zemlju zbogneslaganja s policijom. Krasi ga osobina da ukradešto god stigne, a to mu cesto i uspijeva,zahvaljujuci snalažljivosti i izuzetnim govornickimosobinama.GRUNFIME I PREZIME : Grunt Von GruntADRESA : Tajno skrovište Broja 1.PRIJAŠNJE ZANIMANJE : Pomocnik uprodavaonici voca i povrca.POSEBNI ZNACI : Nosi avijaticarsku kapu inaocale.PRVI PUT SE POJAVLJUJE U EPIZODI : 1DOB : 55 godinaVISINA : 175 cmTEŽINA : 82 kgEmigrirao je u SAD nakon 2 sv. rata no zadržao jevojnicke navike i poštovanje prema vojnickojdisciplini. Došavši u SAD promijenio je bivše imeGrunt u Grunf. Grunf je izumitelj, uglavnombeskorisnih stvari te je zadužen za prijevozni parkgrupe TNT.ALAN FORDIME I PREZIME : Alan FordADRESA : Cvjecarnica u šestoj aveniji aveniji uNew Yorku.PRIJAŠNJE ZANIMANJE : Reklamni strucnjakPOSEBNI ZNACI : Plavokos, plavook. Nosi plavumajicu i plave hlace.PRVI PUT SE POJAVLJUJE U EPIZODI : 1DOB : 25 godinaVISINA : 180 cmTEŽINA : 62 kgAlan je najmladi (ljudski) clan grupe TNT.Stidljiv je, skroman i naivan, nikad ne srlja uopasnost, ali cesto upada u nevolje.Alan je siroce, nema roditelja ni rodbine.ŠEFIME I PREZIME : Gervasius TwinklminkelsonADRESA : Cvjecarnica u šestoj aveniji aveniji uNew Yorku.PRIJAŠNJE ZANIMANJE : Opcinski pisar zakrasopis.POSEBNI ZNACI : Prosijede kose, svijetlihociju.PRVI PUT SE POJAVLJUJE U EPIZODI : 1DOB : 50 godinaVISINA : 170 cmTEŽINA : 92 kgZamjenik Broja Jedan, koji s vremenom postajesve lijeniji i lijeniji, a dane provodi u spavanju iliprepirci s pomocnikom, koji se odaziva na imeJeremija, Šef je postao udovac ubrzo nakondolaska u grupu TNT.BOB ROCKIME I PREZIME : Robert RockADRESA : Cvjecarnica u šestoj aveniji aveniji uNew Yorku.PRIJAŠNJE ZANIMANJE : Bez stalnog zaposlenjaPOSEBNI ZNACI : Crnokos, izrazito velika nosa iniska rasta.PRVI PUT SE POJAVLJUJE U EPIZODI : 1DOB : 35 godinaVISINA : 150 cmTEŽINA : 47 kgBob pati od dva kompleksa, prvi je nizak rast dok jedrugi njegov veliki nos. Zbog toga je vrlo osjetljiv irazdražljiv, ali u poduhvatima grupe TNT jedan je odnajhrabrijih agenata. Bob je siroce, majka mu jepoginula u neuspjeloj pljacki banke, a otac umro održavnom trošku na elektricnoj stolici. Ima tri bratablizanca s one strane zakona.JEREMIJAIME I PREZIME : Jeremija LešADRESA : Cvjecarnica u šestoj aveniji aveniji uNew Yorku.PRIJAŠNJE ZANIMANJE : Ulicni prodavaclimuna.POSEBNI ZNACI : Nosi naocale, ima samo jedanzub, celav je.PRVI PUT SE POJAVLJUJE U EPIZODI : 1DOB : 52 godineVISINA : 165 cmTEŽINA : 58 kgJeremija je starcic talijanskog porijekla, kojegprogone sve poznate bolesti, a i neke koje samizmišlja. Zajedno sa Šefom radi u cvjecarnici, akad se ne tuži na svoje boljke, spava blaženimsnom.50

Žanr :WesternMjesto radnje : Darkwood, Divlji zapadVrijeme radnje : 1820. - 1840.Zagor ukratkoOmiljeno oružje : Kamena sjekiraOmiljeni uzvik : AAHHYAAKK!Vjerni pratitelj : Don Cico Felipe Cayetano ...Najveci neprijatelj : HellingenZa-Gor Te-NayZa-gor Te-nay ili "Duh sa sjekirom". Glavne odrednice ovog junakasu pustolovina i akcija, uz primjese horora, kriminalistike i pogotovo uzadnje vrijeme fantastike. Vremenski period u kojem se odvijajupustolovine je prva polovica 19. stoljeca, tocnije period izmedu 1820. i1840. godine na podrucju Sjeverne Amerike. Glavno mjesto radnje uZagorovom svijetu je Darkwood, Zagorovo kraljevstvo, izmišljenašuma smještena na podrucju Sjeverne Amerike u blizini Velikih jezera iKanade, u kojoj Zagor obitava smješten u kolibi na malenom otocicu uDarkwoodskoj mocvari, okružena živim pjeskom koji drži na distancimnoge nepozvane goste! Darkwood osim mocvare predstavlja velikopodrucje u kojem obitavaju mnoga indijanska plemena kao i vojnickautvrdenja, traperske kolibe i manji gradovi u kojima žive pretežnobijelci. Izmedu svih njih Zagor se trudi postici potrebnu ravnotežusklada i razumijevanja, ponekad na granici incidenta i vecih problemasa pokojim izgubljenim životom i razaranjem, a ponekad na mirannacin i bez nepotrebnih žrtava.Naravno, pustolovnog duha Zagor nerijetko krece na daleka putovanjaostavljajuci Darkwood iza leda, najcešce odazivajuci se da bi pomogaoprijateljima. Uz to što je proputovao gotovo cijelu Sjevernu Amerikuposjetio je i Artik, Greenland, Škotsku, Karibe pa cak i Afriku.Zagor je klasican heroj, covjek koji mrzi nepravdu i koji je svoj život jeposvetio borbi protiv kriminalaca i zlikovaca najnižeg kova. Njegovopravo ime je Patrick Wilding. Još dok je bio djecak preživio je strašnutragediju u kojoj gubi roditelje. Zagor se spašava zahvaljujuci ocu kojiga baca u rijeku iz koje ga nešto kasnije izvlaci Wandering Fitzy,simpaticni lutalica i filozof koji je napustio civilizaciju da bi živio umiru i tišini u prirodi. Fitzy zamjenjuje Zagoru izgubljenog oca ipoducava ga mnogim vještinama. Upravo njegovom zaslugom Zagorsavladava vještinu rukovanja sjekirom do savršenstva. U konacnomobracunu Zagor ubija Salomona Kinskya, ubicu svog oca, koji mu nasamrti otkriva pravu istinu o njegovom ocu, ali i gubi svog drugog ocai mentora Wandering Fitzya koji je stradao u okršaju. Mladi PatrickWilding se zaklinje kako ce se do kraja života boriti protiv nepravde, aslucajan susret sa glumackom skupinom Sullivanovih rezultiraosmišljavanjem kostima (crvene majice sa žutim krugom u kojem je likorla sa raširenim krilima, koji znaci da je Zagor izaslanik Manitua) inovog imena .Kao i svaki superheroj koji drži do sebe, tako i Zagor ima svogvjernog pomocnika i suputnika u brojnim avanturama. Don ChiceFelipe Cayetano Lopez y Martinez y Gonzales ili krace Ciko jesimpaticni, prožrdljivi nespretni Meksikanac, kombinacija izmedjukomicnog "sidekicka" i Sanca Panse, koji stalno upada u nevoljenadmudrujuci se sa sumnjicavim barmenima pokušavajuci dobitirucak na kredit, u cemu mu cesto pomaže Trampy, simpaticni lutalicakojemu Ciko uvijek pokvari "savršeni posao". Kao i Zagor, i Ciko imasvoje indijansko ime - "maleni covjek sa velikim trbuhom". OsimCika, Zagor ima još mnogo prijatelja od kojih cemo spomenuti samoneke.Tonka, poglavica Mohawka i Zagorov krvni brat i vjeranprijatelj koji zna za mnoge Zagorove tajne i trikove kojima se Duh sasjekirom koristi da bi održao mir u Darkvudu no nikada ga zbog toganije manje poštovao; Digging Bill, smušeni tragac za blagom, cijavelika želja da konacno pronade zakopano blago vrlo cesto uvlaciZagora i Ciku u potpuno neplanirane pustolovine u kojima ih cekajubrojne neprilike; Kapetan Fishleg, prekaljeni morski vuk koji jeprošao mnoge pustolovine koji zahvaljujuci svojoj vjernoj posadiplovi svojim brodom “Golden baby” preko mnogih mora; Many eyes(nama poznatiji kao Mnogooki), smiješni indijanski vrac koji je dobioime jer zbog slabog vida nosi naocale koje je prihvatio kao odlicanizum bijelaca i koji je u mnogim situacijama osmislio trikove kojim cese Zagor poslužiti da bi pridobio volju poglavica Darkwooda; DocLester, predstavnik trapera i veliki Zagorov prijatelj koji nadimak Docnosi s razlogom; naime dok je bio u civilizaciji bio je zubar.Osim brojnih prijatelja, tu su još brojniji neprijatelji, medu kojima senajviše istice Hellingen, zasigurno najveci Zagorov neprijatelj. Ovajizopaceni ludi genij sa izumima ispred njegovog vremena postavio jena noge golemog Titana, sagradio bojeve rakete, ostvario kontakt saizvanzemaljcima i uspio pobjediti smrt; baron Rakosi, vampir s kojimse Zagor susreo nekoliko puta. Kao i Hellingen ovaj stvor ima tisuceživota i sigurno ce još mnogo puta stati na put Duhu sa sjekirom;Kandrax, Keltski druid sa magicnim mocima s kojim se Zagortakoder susreo nekoliko puta.51

Tijekom Sedmogodišnjeg rata izmedu Francuske i Engleske, 1756. godineengleski bojni brod napada i potapa nedaleko od obale Amerike francuskijedrenjak koji je prevozio kremu francuskog plemstva. Jedino dvojepreživjelih bijahu maleni djecacic i jedan sredovjecni gospodin koji ga jespasio od valova. Preživjele su spasili Pawnee indijanci i primili ih u svojepleme. Covjek ce postati djecakov otac, a djecak ce dobiti ime Mark, premaslovu «M» izvezenom na njegovoj košuljici. Mark ce provesti djetinjstvo uplemenu uz svog poocima koji ce ga nauciti citanju i pisanju ali i macevanju ikorištenju pištolja i puške. Kao što to obicno biva, oceva tragicna smrt (biveobješen od strane Engleza) prekida Markov miran život medu indijancima ion posvecuje svoj život borbi protiv Engleza, borbi za nezavisnost.Pridružuje se grupici patriota koji ga ubrzo izabiru za vodu i koji su sebeprozvali Vukovi sa Ontarija, prema Markovom indijanskom imenu MarkVuk. Komandant Mark je utjelovljenje klasicnog heroja; karizmatican inepobjediv, bilo u borbi oružjem ili prsa u prsa, dopadljive vanjštine ifizickog izgleda, elegantne uniforme, neumoran borac ali i genijalan strategkoji ce uvijek iznaci plan kako pobijediti neprijatelja bez obzira na situaciju ukojoj se nalazi. Autori su mu takoder dodali i neke ljudske vrline poput idealao jednakosti, pravdi i slobodi, vedrinu i druželjubivost, galantne manire uophodenju prema ljepšem spolu, dakle, potpuna suprotnost od grubog ipriprostog Bleka. Medutim, kao i Blek, i on ima sa sobom komican dvojackoji ga vjerno prati. No za razliku od Bleka i pogotovo Mikija gdje Rody iOcultis te Smuk i Salasso konstantno upadaju u nevolje i time više odmažunego pomažu glavnom junaku, upadajuci pritom u niz komicnih situacija,Mister Bluff i Žalosna Sova su mnogo bitniji aktori u Markovimavanturama i cesto imaju presudnu ulogu u raspletima.Mister Bluff je celavi bradonja koji ne voli puno govoriti o svojoj prošlosti, acitatelj može samo naslutiti da je to zbog toga što je doticni možda radio ineke stvari koje baš i nisu u skladu sa zakonom, o cemu svjedoci i njegovoprijateljstvo sa bivšim gusarom El Ganchom, takoder jednim od stalnepostave sporednih likova koji se pojavljuju u Markovim avanturama. Bluff jevelikodušan altruista, spreman dati život za svoje ideale te takoder sposobanborac, simpatican ženskaroš koji valjda poznaju svaku konobaricu napodrucju Velikih jezera. Bluffov nerazdvojni pratilac je pas Flok kojeg jespasio od smrti od ruku engleza, na veliku žalost Žalosne sove, koji s Flokomvodi vjecni rat. Žalosna sova je veliki poglavica svih Huron indijanaca aliistodobno i jedan od najopasnijih Vukova sa Ontarija kojima se pridružio uborbi protiv Engleza nakon što su potonji napravili masakr u njegovomplemenu. Dobio je ime po tome što je u noci kad je roden sova «kukala» cijelunoc. Može se reci da mu ime savršeno dobro pristaje jer je po prirodinepopravljivi pesimist koji stalno kuka i predvida najkatastrofalnije mogucedogadaje (koji postaju još katastrofalniji ukoliko su u radnju upletene i žene) ikoji se naravno uvijek pokažu netocnim. Medutim, isto tako je i pun mudrostikoje je nekad davno izrekao njegovo slavni Cukundeda Vrac koje cestocitira... Za razliku od Bluffa Žalosna sova je ženomrzac i izbjegava ih kolikoje god moguce jer «žene donose samo nesrecu», tj. Kako bi rekao njegovcukundeda Vrac, «pobjeci pred neprijateljem je kukavicluk, a pred ženom jemudrost»! U jedinom trenutku kad je Žalosnu sovu privukao ljepši spol, uobliku crnkinje Bedelije, on je naravno poslušao savjet svog mudrogcukundede. Žalosnoj sovi je na pocetku bila namijenjena uloga jednog odglavnih pomagaca Vukovima sa Ontarija preko svojih indijanskih plemena,ali je poslije s pojavom Floka ta opcija ostala malo po strani.Još je jedan jako bitan lik s kojim završavamo predstavljanje protagonistasage o Komandantu Marku. Radi se o Markovoj zarucnici Bety. Sve dosredine šezdesetih žene u stripovima su bile gotovo iskljucivo protagonisti izdrugog plana i prema rijecima samog autora njena uloga je bila baš da se daviše mjesta ženskim likovima i da se time dobije dodatni izvor scenaristickihrješenja. Bety je na prvi pogled prava domacica koja se brine za kucu ikuhinju, medutim cesto se i ona nade upletena u neke od Markovih avantura.Strašno je ljubomorna i neustrašivi Mark koji se ne boji cete Engleza se nadepred problemima kad mora objasniti Bety prisustvo ove ili one djevojke kojase mota oko njega.Markove avanture su gotovo iskljucivo linearne i likovi su iskljucivio crnobijeli, gdje su negativci jasno uocljivi bilo svojim ponašanjem bilo svojimizgledom a pozitivci su vitezovi bez mane koji uvijek na kraju pobijede.52

Žanr : Western , Mjesto radnje : Sjeverna Amerika V rijeme radnje : 1870. -1885. Tex - Omiljeno oružje : Colt , Omiljeni uzvik : Kugo!, VjerniTex WillerPrvi broj se pojavio u prodaji 30. rujna 1948. Žanrovski definiran kaovestern, Tex u pocetku nije imao previše uspjeha i bio je u sjenci stripova kaošto su Kapetan Miki ili Veliki Blek, koji su fascinirali citalacku populacijujednostavnošcu scenarija i odsustvom izraženog nasilja. No, pocetkomšezdesetih godina prošlog vijeka, usporedo sa procvatom "špageti" vesterna,Tex je naprosto eksplodirao i dostigao mjesecne prodaje u gotovo milionprimjeraka. Od novembra 1960. godine Tex je poceo da izlazi u obliku ukakvom ga svi poznajemo, znaci format 16x21 cm na 110 strana, koji se idanas zove "Bonelli format" u Italiji.Glavni junak predstavljen je kao rendžer, povjerenik za indijanska pitanja ipoglavica plemena Navajo koji ga zovu "Aquila della notte" tj. "Nocni Orao",tako da uživa veliki ugled i medu bijelcima i medju Indijancima. Tex Willerje covjek u ranim cetrdesetim godinama koji se bori protiv nepravde svakevrste i cesto koristi i manje dozvoljena sredstva da bi sprijecio zlocin iliosujetio kriminalce da ostvare svoje namjere. Radnja se odvija na gotovocjelokupnom prostoru Sjeverne Amerike, mada je centralno mjesto zbivanjaNavajo rezervat u Arizoni, dok je serijal vremenski locirani u period ranihosamdesetih godina devetnaestog vijeka. Autori su željeli da ovom stripu dajui izvjesnu povijesnu pozadinu, tako da se u nekim epizodama pojavljujulicnosti koje su zaista ucestvovale u stvaranju mita o Divljem Zapadu, kao štosu naprimjer Butch Cassidy i Sundance Kid, Buffalo Bill, GeorgeArmstrong Custer, Geronimo, Cochise i mnogi drugi.Kroz mnogobrojne avanture Texa slijede njegova tri nerazdvojna pratioca:iskusni rendžer Kit Carson, nepopravljivi pesimista i gundalo, ali uvijekspretan u odlucujucim trenucima; Texov sin Kit, roden u braku izmedju Texa iLilith, kcerke poglavice Navajoa Crvene strijele, i neustrašivi Navajo TigerJack, Texov brat po krvi. Od sporednih likova izdvajaju se El Morisko,meksicki naucnik i okultista; Montales, guverner Sonore i jedan odnajuticajnijih ljudi u Meksiku; Pat McRyan,gorostasni Irac sklon nevoljama;Jim Brandon, pukovnik kanadske konjicke policije; Gros-Jean, krupniFrancuz koji živi u Kanadi; Nat McKennet, šerif New Orleansa; TomDevlin, šerif San Francisca.Naravno,tokom svoje duge sage Tex se sukobio sa velikim brojemneprijatelja od kojih su najupecatljiviji Mefisto, iluzionista i madjionicar,najveci Texov rival; Proteus, majstor prerušavanja; Maestro, poludjelinaucnik deformiranog lica; Crni Tigar, malajski princ u izgnanstvu koji želida iznutra podrije SAD. Danas, 53 godine posle izlaska prvog broja, Tex se idalje cvrsto drzi u sedlu, vjecno mlad na Divljem Zapadu i spreman da uvekpritekne u pomoc ugroženima i nezašticenima gdjegod je to potrebno.....BlekNakon roðenja Kapetana Mikija, roðen je i “Veliki Blek”, lik poznat pod imenomBLEK. Avanture Bleka dogaðaju se tijekom amerièke borbe za nezavisnost, kadasu se mnogi suprostavili “crvenim mundirima”, vojsci kralja Georga III,engleskog tiranina. Borci za amerièku neovisnost nazvaju se RODOLJUBI, prednjima se pojavljuje plavokosi i mišiæavi Blek koji situacije rješava šakama iteškim pljuskama engleskim vojnicima koje od milja zove “crveni mudniri”, zbogboje njihovih odora. Komièni strip Blek skupio je dogaðanja veæinm iz 1860.-ihgodina. Pojavljuju se i dva Blekova prijatelja: ekscentrièni profesor Occultis,uvijek spreman da prouèi planove kojima æe prevariti Engleze i mali Roddy, mladitraperkoji umjesto prouèavanju i dosadnih lekcija sveuèilišnog profesora, viševoli pomagati Bleku. Blek je lik sa kapom do dabrovog krzna, krznenim prslukomi crvenim hlaèama. Uglavnom se bori šakama, ali koristi i klasièni pištolj“Kentacky”, koji su koristili amerièki lovci iz tog vremena.U svojim avanturama Blek se osim sa Englezima susreæe i sa gusarima,ratobornim Indijancima i najgorim kriminalcija i lopovima. Zahvaljujuæinadarenosti profesora Occultisa i poduzetnisti Roddija, èudesni trio uvijekpobjeðuje i situacije rješavaju neozljeðeni.Blek i njegovi prijatelji žive u jednoj od kolonija revolucije u tajnom skrovištu uunutrašnjosti šume. Blek je voða te grupe i u više navrata je vodio revoluciju protivengleskih vojnika, nepobjedivih na otvorenom polju, ali nemoæni u unutrašnjostišume gdje traperi znaju svako, ap i ono najmanje mjesto za skrivanje. Izmeðunekoliko ozbiljnih neprijatelja koji su ugrozili Bleka najznaèajniji su: FeroceFerocio, najgori i jednako snažan èovjek sa svojom posadom, èija je jedina misijada ubije Bleka. Odrastao je u Engleskoj gdje su ga držali u zatoèeništvu i uèili gavještinama borbe kako bi postao užasan stroj rata. Nakon nekoliko dogaðanja ukojima æe doæi do izražaja njegova okrutnost, Blek æe ga ipak uspjeti pobjediti.Ako ga niste èitali svakako ga proèitajte, Blek je legenda.53

Lucky Lukeu- 1946. western žanr - legenda o kauboju koji je “bržiod svoje sjenke”.Lucky Luke je mrsavi westmam, cije je lice, kažu, “pozajmljeno” odGarry Coopera. U prepoznatljivom kaubojskom odijelu sa crvenommaramom i šeširom. Vjecito sa cigarom u ustima, smireno dovršavasvoj rucak, prije no što potegne revolver na izazivaca. KrstariAmerikom XIX. vijeka, uvijek prema zapadu. Nailazi na mnogenepravde ovog divljeg vremena, na jos divljim mjestima, i ne odlazidok ih ne riješi. A onda kada se svi gradani malog gradica oslobodenogod desperadosa zapitaju gdje je covjek kome duguju zahvalnost, on vecjaše u susret zalasku Sunca pjevajuci “I am a poor lonesomecowboy…” .Lucky Luke, mada zaista jeste usamljeni kauboj, ipak nijelišen prateceg junaka. Neobicno je jedino to što je njegov vjerniprijatelj konj! Jollie Jumper, ne samo što se uvijek postavi tocno ispodonog prozora kroz koji ce za tren iskociti Lucky Luke, on i govori, igrašah, cesto rijecima pecka našeg junaka, a u jednom slucaju cak i onnjega jaše! Vrlo zanimljiv pratilac, koji izlazi iz svih klišea.Osim izmišljenih neprijatelja, brace Dalton, Lucky Luke se sukobljavai sa istinskim legendama divljeg zapada, s ološem kakav su bili JessieJames ili Billy the Kid i slicni. A Daltonovi su posebna prica. Joe,Jack, William i Averell, svaki viši, kao i gluplji od prethodnog.Takoder i njihova mama, koja se rijetko pojavi, ali uvijek ostavi utisak.Interesantna je i pojava slavne Calamity Jane, neotesane kaubojke,koja pije, psuje i obara ruke muškarcima. U kasnijim epizodamadvojac autora uvodi i lik Rantanplana, najglupljeg psa na svijetu, cijeje ime parodija, na tada najtiražniji svjetski strip, takoder belgijski, RinTin Tin. Pored ovih, kroz strip se provlace i mnoge realne osobepoznate širom svijeta. Od Lee van Cleefa, kao lovca na ucjene, pa doAlfreda Hitchcocka.Lucky Luke je postao simbolom, omiljenim junakom širom svijeta.Prevoden na više od cetrdeset svjetskih jezika, na sve evropske.Ukupni tiraži izdanja Lucky Lukea danas prelaze cifru od 300 000 000primjeraka. Lucky Luke se našao i u crtanim filmovima, a nisu novostni kompjuterske igre u kojima je glavni lik.Asteriks je raden u žanru komicnog istorijskog stripa. Glavni junaci su GaliAsteriks, plavokosi, omaleni, hrabri i lukavi ratnik i Obeliks, ogromni, glupi, aliratnik velikog srca u svojim prepoznatljivim plavo-bijelim hlacama i sa ridimpletenicama. Pustolovine u kojima sudjeluju ova dva junaka vremenski supostavljene u 44. g.p.n.e., u period u kome je prema povijesnim izvorima cijelaGalija bila pokorena od strane Rimljana. "Cijela? Ne! Jedno selo nepokornih Gala idalje se uspješno odupire osvajacu." Ovom uvodnom recenicom je u posljednjihcetrdeset godina pocinjao svaki od tridesetjednog strip albuma koliko ih je do danasobjavljeno. Ovo selo na obali Atlantika opkoljeno je sa cetiri rimska utvrdenalogora. Stanovnici sela se odupiru najezdi Rimljana zahvaljujuci carobnom napitkukoji im spravlja seoski druid i koji im daje nadcovjecju snagu, tako da za njih"mlatiti Rimljane" predstavlja pravu zabavu. Obeliks je kao mali upao u kazan sacarobnim napitkom, pa mu on više nije ni potreban (iako on stalno traži svojuporciju). S druge strane, Rimljani patroliranje u blizini galskog sela doživljavajukao svojevrsnu kaznu jer to obicno završava gadnim batinama.Pustolovine Asteriksa i Obeliksa nisu ogranicene samo na Galiju, vec su njihdvojica tokom svojih avantura stizali do Egipta, Britanije, Grcke, Španjolske,Korzike, Švicarske, Belgije, Njemacke, pa cak i do Indije i Amerike. Goscinny je usvojim tekstovima punim satire ismijavao karakteristike raznih naroda te su mumnogi prigovarali da je rasist, ali on je i same Gale prikazao kao sve drugo samo nesavršene ljude, pa se moze reci da je on ismijavao ljudske mane koje sukarakteristicne od podneblja do podneblja. Ali ni pojedinci nisu poštedeni, poštolikovi koji se pojavljuju u stripu nisu ništa drugo nego karikature stvarnih licnosti.Neke od tih licnosti su iz privatnih života Uderza i Goscinnyja, a vecina ih je izjavnog života Francuske i ostatka svijeta, kao i iz kulturnih i umjetnickih djelasvjetske baštine.Osim Asteriksa i Obeliksa, junaci koji su našli stalno mjesto u stripu su seoskistarješina koji vrlo drži do svog autoriteta, druid koji sprema carobni napitak, seoskibard koji sve iritira svojim pjevanjem, kao i ostali stanovnici sela od kojih je svakivrlo plasticno docaran kao živi lik, kako karaterno, Goscinnyjevom zaslugom, takoi fizicki Uderzovom zaslugom. Neprijatelji Asteriksa i Obeliksa su na prvommjestu Rimljani sa Julijem Cezarom na celu. Tu su zatim i prije spomenuti piraticiji brod strada u gotovo svakoj epizodi. Vrijedi spomenuti i neustrašive Normane,Gote, kao i Vikinge, mada su ostali narodi uglavnom u prijateljskim odnosima saGalima, u zajednickoj borbi protiv Rimljana.54

Ivan Vukoviæ a. k. a. PanopptikIvan Vukoviæ-Špica, Magellano, Panoptik èlan underground grupe Doppler Efektodgovorio je na nekoliko laganih, ali zanimljivih pitanja koja se svakako isplateproèitati. A ako želite poslušati kako zvuèi pravi domaæi hip-hop ubacite CD u svojeraèunalo i naðite njegov solo album "Ivan Vukoviæ-Uglazbljeni snovi i drugebolesnoæe".· Što je hip-hop, a što rap?Hip-hop je širi spektar može se reæi kultura koja obuhvaæa više elemenataukljuèujuæi i repanje, a rap je glazbeni izrièaj svega toga.· Zašto si se odluèio baviti hip-hopom i kada?Hip-hop se zapravo odluèio baviti sa mnom jers kada sam 1997. g. poèeoslušati, potpuno me je zaokupio i odmah sam znao da je to nešto za mene.Prvi tekst sam napisao u treæem srednje.· Tko su ti bili uzori kada si bio mlaði?Ne želim nikoga posebno izdvajati, ali prvi izvoðaèi koje sam nabavio bilisu Wu-Tang, nered i Stoka.· U èemu nalaziš inspiraciju dok pišeš pjesme?Inspiraciju nalazim u svemu oko mene: ljudima, stvarima kojesvakodnevno radim, glazbi, filmovima uglavnom u svemu u svemu s èimdolazim u kontakt.· Da li je istina da je hip-hop odlièan za netalentirane, ali samotalentirani uspijevaju?Da, istina je bar kod nas. Svatko se može baviti time, ne mora imatinikakve kvalitete. Kvalitetno uvijek ispliva na površinu, a oni kojima to neide kad-tad æe shvatiti da to nije za njih.· Što bi poruèio mlaðim glazbenicima koji sada poèinju ili koji æetek poèeti pisati rime?Jednostavno se ne optereæujte drugim reperima i kako oni pišu, nego buditesvoji kada pišete, oslobodite se svega i pišite ono što želite. Kada vam neide nemojte se prisiljavati i forsirati veæ samo lagano.· Misliš li da æe se Doppler Efektu dogoditi isto što i Tram 11 iElementalu? Raspad?Ne, jer ja i Ink smo prijatelji i u osobnom životu.· S kim bi s Hrvatske estrade htio napraviti duet?S grupom Trio Gušt.· Može li se u Hrvatskoj živjeti od bavljenja alternativnomglazbom?Može ako se èovjek posveti tome 100%, potpiše ugovor za izdavaèku kuæu,a koncerti donose najveæu zaradu.· I pozdrav za sve koji æe ovo proèitati!Slušajte dobar hip-hop, budite ono što jeste, vjerujte u sebe, nemojte bitipovodljivi i nemojte se drogirati!!!!TOP 10 - STRANIH1. OUTKAST - HEY YA2. RED HOT CHILL PEPPERS - FORTUNE FARED3. RASMUS - IN THE SHADOWS4. BRITNEY/MADONA - ME AGAINST THEMUSIC5. 50 CENT - P.I.M.P6. NO DOUBT - IT’S MY LIFE7. BLE - GUILTY8. SEAN PAUL FEAT BEYONCE - BABY BOY9. DIDO - LIFE FOR RENT10. LIMP BIZKIT - BEHIND BLUE EYESTOP 10 - DOMAÆI1. EDO MAJKA - PRIKAZE2. NINA BADRIÆ - TAKVI KAO TI3. COLONIA - PLAMEN OD LJUBAVI4. VANNA - KAO DA ME NEMA5. PRLJAVO KAZALIŠTE - PREVIŠE SUZA UMOM PIVU6. PETAR GRAŠO - JEDINA7. ŠAJETA - EVERGRIN8. HLADNO PIVO - SOUNDTRACK ZA ŽIVOT9. ENI FEAT LET3 - MARA POGIBEJÈIÆ10. KARMA - MOLITVA55

Matko;Oèekujemo da æe pjesma «proæi» na Hrvatskom radijskom festivalu i da æe sesvidjeti slušateljima-Marko; Planiramo snimiti i pjesmu profesora VeljkaValentina Škorvage «Oj, Požego» koja bi trebala postati himna grada Požege-MatkoNakon uspješnog nastupa na finalnoj tamburaškoj veèeri festivala Zlatne žiceSlavonije 2002. godine, TS Estam iz Požege priprema se za nadolazeæe festivale uSlavonskom Brodu, Pitomaèi i Požegi. Istovremeno su u tijeku i pripreme zanastup na Hrvatskom radijskom festivalu, te gostovanja po radijskim postajamagdje se, za razliku od ostalih na hrvatskoj glazbenoj sceni, promoviraju svirajuæiuživo u studiju.U tamburaškom sastavu «Estam» sviraju Antonio Beraè (kontra), ZdravkoKneževiæ (braè, vokal), Antun Sajfert (braè), te Matko Marinoviæ (prim) i MarkoPoletto (berda) s kojima smo razgovali o njihovim dosadašnjim nastupima iplanovima.IAKO DJELUJETE VEÆ ŠEST GODINA JOŠ UVIJEK NISTE IZDALIALBUM. ZAŠTO?MARKO:Zato što smo prvo htjeli pokazati ljudima da znamo svirati. Osim nagažama, nastupima na festivalima to èinimo i preko radio postaja, jer tako æe naspublika više cijeniti. Nismo željeli odmah na poèetku izdati album i onda ga iæipromovirati. Želimo se više potruditi oko našeg imiða, a prvenstveno kvalitete.MATKO:Za to imamo puno vremena jer smo svi na birou, osim Antonia Beraèa,koji pohaða glazbenu školu. On je i najmlaði u sastavu, tek mu je 18 godina. Miostali imamo devetnaest.KAKO STE SE OKUPILI?MATKO:Svi smo svirali u tamburaškom orkestru KUD-a «Tamburica» uBrestovcu, gdje je voditelj bio Tomislav Galiæ (Bekrije), naš sadašnji producent,koji nas je izdvojio kao najbolje u tom orkestru i oformio ovaj sastav, koji je prijedjelovao pod nazivom «Male bekrije». Taj smo naziv sami osmislili jer su namuzor bili èlanovi tamburaškog sastava «Bekrije». Nakon što smo 1997. godinenastupili na požeškom festivalu promijenili smo naziv sastava u «Estam».ŠTO ZNAÈI VAŠE IME?MARKO:To je èetiri èetvrtinski ili dvoèetvrtinski ritam koji se koristi u gotovosvim slavonskim pjesmama. Imenu je kumovao profesor Veljko ValentinŠkorvaga. Takoðer, piše nam pjesme, kao i sadašnji umjetnièki direktor požeškogfestivala Tomislav Jakoboviæ i naš èlan Antonio Beraè. Antonio je napisao pjesmuza prošlogodišnji festival Pjesme Podravine i Podravlja u Pitomaèi i to «Tihomanðelu», za Pitomaèu 2001. pjesmu je napisao gospodin Jakoboviæ «Ženit æu teove jeseni», a za prošlogodišnju Požegu, pjesmu «Curo plava» napisao je profesorŠkorvaga.MATKO:Mi smo iskljuèivo tamburaški sastav, ali sviramo i zabavnu domaæu istranu glazbu. Uz klasiène tamburaške instrumente koristimo još i gitaru, te ritammašinu kao zamjenu za bubnjeve. Cilj nam je približiti se mlaðoj publici.NA PROŠLOGODIŠNJEM FESTIVALU «ZLATNE ŽICE SLAVONIJE»PREDSTAVILI STE SE MEDIJIMA NA ORIGINALAN NAÈIN.ORGANIZIRALI STE «DORUÈAK UZ ESTAM».MATKO:Nadam se da smo bili originalni. Buduæi da smo pripremili internetstranice, koje smo završili prije održavanja festivala odluèili smo napravitipromociju tih stranica pod nazivom «Doruèak uz Estam». Promocija ili doruèak,održan(a) je u gradskom podrumu u Požegi. Priredili smo švedski stol, pokazalinovinarima našu stranicu i ugodno se družili. Taj put nismo svirali, a slijedeæegæemo najvjerojatnije promovirati svoj novi album. Nadamo se da æe «Doruèak uzTS Estam» postati tradicionalan.UOBIÈAJENO PITANJE ZA KRAJ: ŠTO PLANIRATE U OVOJGODINI?MATKO:Prvenstveni cilj nam je snimiti prvi nosaè zvuka, zatim, nastupiti naHrvatskom radijskom festivalu, te na tri tamburaška festivala.Pjesmu za radijski festival smo poslali. Ne bi još izlazili s njezinim imenom ujavnost jer je festival tek u mjesecu lipnju, ali možemo otkriti da ju je napisao našèlan Antonio Beraè.MARKO:Oèekujemo da æe pjesma «proæi» na festival, te da æe se svidjetislušateljima. S tom se pjesmom nadamo «probiti» na hrvatsku glazbenu scenu ipostati profesionalan sastav.MATKO:Do kraja ove godine planiramo snimiti i pjesmu Veljka ValentinaŠkorvage «Oj, Požego», koja bi trebala postati himna grada Požege.56By: Josipa Jekiæ, 2.dESTAM - NOVE NADE POŽEŠKE TAMBURAŠKE GLAZBEPojava tamburaškog sastava Estam u tamburaškoj glazbi Požege i cijelePožeško-slavonske županije došla je u trenutku kada su rasformirani do tadapoznati i afirmirani sastavi toga kraja kao što su Bekrije, Slavonski biseri iTragovi. Estam je ubrzo pronašao svoje mjesto na tržištu, ali i kod brojnihljubitelja ove vrste glazbe. Dakako, to ne bi bilo moguæe bez angažiranjaovih vrsnih tamburaša i njihovog umjetnièkog voditelja Tomislava Galiæa jerje do sada postignuto rezultat njihovog marljivog rada.Potvrda ovim tvrdnjama je i ukljuèivanje èlanova ovog sastava u sve bolji irenomiraniji tamburaški orkestar Zlatne žice koji je sa svoja dva programaklasiène glazbe i svjetske folklorne baštine zadobio pozornost slušateljstvaširom Slavonije i Podravine.Kroz ove godine Estam se profilirao u složnu i dobru uvježbanu cjelinudobrog zvuka što su potvrdili brojnim nastupima. Ipak kruna dosadašnjegdjelovanja su nastupi na glazbenom festivalu Pjesme Podravine i Podravlja uPitomaèi 2001. i 2002. godine. Prvi put je to bilo sa skladbom Ženit æu te ovejeseni autora Tomislava Jakoboviæa, a ove godine njihov èlan Antonio Beraènapisao je za taj festival pjesmu Tihom anðelu. Obje su pjesme rado slušane idobro primljene, a sa njima su stvorili prepoznatljiv stil izvedbe.

Nakon svih silnih krvavo-adrenalinskih i nasilnih ovogodišnjih filmova na koje smo ukinima prekrivali oèi, od mraènog Eastwoodovog ''Mystic River'', eksplozivnogWeirovog ''Master and Commander'', finalnog ''Matrixa'' braæe Wachowsky ili krvavog''Kill Bill'' Quentina Tarantina, konaèno je došao i vrlo potreban trenutak opuštanja, i touz vrhunsku animaciju. Stigla nam je najslaða ribica na svijetu, koja se izgubila ukvadrilijunima galona Tihog oceana da bi naposljetku bila zarobljena u nekoliko litarajednog akvarija.Dakle, doplivala je mala i nestašna prugasta ribica sa poluzakržljalom perajom i koja jesin jedinac svom paranoiènom ocu Marlinu koji æe shvatiti da svojim pretjeranimzaštitnièkim ponašanjem upravo odmaže sinovoj sigurnosti. Zaplet se zakuhava timešto mala ribica koja se odaziva na ime Nemo biva uhvaæena u mrežu jednog roniocaodakle æe dospjeti u kuæni akvarij neke zubarske ordinacije u Sydneyju. Marlin seodluèuje za oèajnièki pokušaj spašavanja Nema i krene u veliku pustolovinu krozoceanske struje, gdje æe susresti simpatiènu 'plavušu' Dory, koja pati od èudne vrsteamnezije zaboravlja sve što se dogodilo prije pet minuta zbog èega æe Marlin i onanebrojeno puta biti u urnebesnim situacijama, gotovo uvijek u bizarnom društvustvorenja, kao što su kornjaèe, morski psi vegetarijanci sa sloganom ''Ribe su prijatelji,a ne hrana'', kitovi, galebovi, pelikani i neka subdubinska èudovišta.Izmeðu Dory i Marlina javlja se simpatija koja æe dovesti do velike ljubavi iprijateljstva. Simpatièna plavuša (ribica Dory) pokaže se kao velika pomoæ i podrškaMarlinu, kojeg je u tom trenutku znao cijeli Ocean, i to kao požrtvovnog oca koji je upotrazi za izgubljenim sinom.Reklo bi se dobar se glas daleko èuje. Miljama dalje,pak, u jednom akvariju na adresi P. Shermana, 42 Wallaby Way, Sydney, pliva jednaribica za koju je vlasnik ordinacije odluèio da æe biti poklon njegovoj èudovišnojneæakinji s protezom, koju ostale ribe iz akvarija zovu ''Fish Killer''. Ta mala ribica je,dakako, Nemo, i on mora pod svaku cijenu naæi izlaz iz tog zatvora kako ne bi doživiomentalni kolaps koji mu prijeti ukoliko doðe u ruke maloj zmiji od zubarove neæakinje.Pregršt briljantnih dogaðaja i scena za pamæenje na kraju æe ipak i naravno rezultiratilijepim, dirljivim hepiendom, koji nosi i nezaobilaznu poruku cijele prièe.By: Josip Valentiæ, 4.dNEMORežija:UnkrichScenarij:Glasovi:Andrew Stanton, LeeAndrew StantonAlbert Brooks, EllenDegeneres, Alexander Gould, WillemDafoeGlazba:Produkcija:StudiosŽanr:Thomas NewmanWalt Disney Pictures / Pixaranimirana pustolovinaKako bilo, nakon vrlo ugodnog druženja s Nemom, njegovim prijateljima i skvièavomzubarovom neæakinjom, ponovno smo spremni za more krvi, uzbuðenja i drame kojenam donosi bliska buduænost, s nasilnim filmovima koji veæ pune svjetske kinodvorane. Do tada, suzdržimo se riblje kuhinje.57

Režija: Peter JacksonScenarij: Peter Jackson, Frances Walsh, J. R. R. Tolkien (roman)Gl. uloge: Elijah Wood, Ian McKellen, Viggo Mortensen, Sean Astin, LivTyler,Billy Boyd, Orlando Bloom, Bernard Hill, Cate Blanchett, Andy Serkis, HugoWeaving, Dominic Monaghan, John Noble, John Rhys-Davis, Miranda OttoGlazba: Howard Shore"I'm glad I'm with you, Samwise Gamgee... here, at the end of allthings," kaže Frodo na kraju jedne od velikih filmskih saga našegdoba. I bilo je to doista divno putovanje, puno emocija, energije i likovakoji su èak i nama, obiènim promatraèima, uspjeli prenijeti djeliæèarolije koja saèinjava svijet Meðuzemlja. To su izveli tako dobro danam se može ponekad uèiniti kako je njihov svijet stvarniji od našega.Ova trilogija æe jako lijepo obilježiti našu generaciju, kao što je StarWars obilježio onu prošlu, i kao cjelina djeluje savršeno.Prièa poèinje genezom dvoliènog Golluma, te opisuje kako mu jeJedan Prsten obuzeo život i uzrokovao slijed dogaðaja koji nas voderavno do iscrpljenih hobbita Sama i Froda koji nastavljaju svoj put uMordor. Istodobno, èarobnjak Gandalf pokušava uvjeriti poludjelognamjesnika Gondora Denethora da dopusti legitimnom kraljuAragornu da ispuni svoju sudbinu i tako vrati posrnulu Isildurovulozu natrag na prijestolje. Gondorova je vojska demoralizirana i urasulu, a to vješto iskorištava neprijatelj Sauron koji šalje horde orkada unište prijestolnicu Gondora Minas Tirith i time okonèajucivilizaciju ljudi... Po èistoj kvaliteti "Povratak kralja" negdje je usredini trilogije. Ima epske prikaze bitaka koji fale prvom dijelu idinamiènost koja drastièno fali drugom. No, nažalost, to su njegovejedine prednosti. Puno je toga u prošla dva filma iscrpljeno da bi se uovome moglo ponoviti. Kao jednu od kljuènih mana ovog filma vidimkritièno lošu povezanost, nespretan naèin spajanja isprepletenihprièa, kaotièan razvoj fabule. Ukratko, ovaj film nema onupripovjedaèku teènost kojom su se briljantno odlikovala prva dvafilma. Rezovi su grubi, prijelazi nepregledni, a i nemoguæe je nezapaziti bizaran potez Petera Jacksona da iz Povratka Kralja izbacibajkovitu naratoricu Galadriel. Njeni savršeno napisani monolozi,koji služe kao blaga i nenametljiva spona u filmu su, oèito zbognedostatka kreativnosti, potpuno izbaèeni. No, nije ona jedini lik kojije ovdje gotovo potpuno ili, kao u slijedeæem sluèaju, potpuno izbaèen:mraènog èarobnjaka Sarumana nema, nestao je. Niti glasa od glavnognegativca iz Dvije kule i jednog od najvažnijih likova u sagi uopæe.Protivno Tolkienu, a prema Jacksonu, on ostaje zatoèen u Isengaardu,èuvan od pomalo komiènih enta u svojoj crnoj kuli. Zbog potpunogeliminiranja Sarumana iz filma, Christopher Lee, koji je dosadtumaèio tog lika, bojkotirao je premijeru. Još jedan palac dolje zaJacksona. Treæi najvažniji promašaj je scenarij, toènije, dijalozi, temonolozi. Što se, do Sauronovog prokletog oka, dogodilo s likovima?Je li Jedan Prsten svojom zlobom odnio filmu moæ inteligentnedramatiènosti i uopæe sposobnosti govora? Iskreno, iz ovog filma neDosta je nedosljednosti izmeðu filmskog finala i knjige. Dok su neki dijelovi upotpunosti izbaèeni, neki su ispremješani, a Jackson nam nudi i dio svojemainstream vizije, pogotovo u obliku nevješto skrivenog feminizma (EowynMirande Otto igra ulogu “cure koja dokazuje da se I zene mogu fajtati”), kao inepotrebnog malog ljubavnog zaèina izmeðu nje i Aragorna.Prièajuæi o mainstreamu, nelijep je prizor Jacksonovih podilaženjapredpubertetskom dijelu publike, pogotovo u obliku “Legolasovihtrenutaka” (u jednoj sceni kliže se niz surlu Oliphanta) koji su manje apsurdnijedino od loše napisane uloge Gandalfa. Za razliku od prvog i drugog filma,Gandalf je u ovom vrlo ironièan. U dvojci je uspio pobijediti demona vatre idima Balroga, ovdje ne može ugasiti ni vatricu lomaèe, dok je jedina èarolijakoju je izveo to da mu njegov fancy štap zasvijetli malo jaèe. Osim što non-stopnegdje jaše i pokušava zapovijedati svima, njegova uloga svodi se na nemudromudrovanje.No, Ian McKellen ipak odigrava svoju ulogu besprijekorno, kao i ostatakglumaèke ekipe, unatoè tome što je zasigurno bilo teško zadržati ozbiljnost upredramatiziranim dijalozima. Po kvaliteti glume posebno se istièe SeanAstin, koji definitivno zaslužuje oskarovsku nominaciju.Specijalni efekti. Ukratko, uz nekoliko sitnih mana, oni su jednostavnosavršeni, no ipak je ponovo Gollum taj koji æe donijeti veæinu hvalospjevastruènjacima za efekte.Glazba. Nažalost, maestro Shore nam ovdje ne nudi previše svoje poznatemaestralnosti, veæ niz recikliranih tema koje nisu ni decibel blizu svomoriginalu. Od originalne glazbe mi je u uho jedino upala tema "Into the West",koja se ponekad i efektno provlaèi kroz dijelove filma, kao i pjesma kojuizvodi Annie Lenox. Izuzevši izvrsnu izvedbu iskusne pjevaèice, ova pjesmazvuèi kao blijeda kopija "May it Be". I to toliko blijeda da bi doista mogladobiti Oscara. No, da ne bude sve u filmu negativno, tu je blistav epskizavršetak. "Najveæa bitka našeg doba," kako reèe Gandalf, je daleko bolja odpromašaja kod Helm's Deepa. Ona je uspjela, no koža nam se ježi samo zbognjene velièine i grandioznosti, za što su više zaslužni majstori specijalnihefekata nego redatelj Jackson i njegova (ne)sposobnost da režira i manje,intimnije sukobe u filmu. No, ono što dolazi nakon te bitke je ipak jedan odnajljepših filmskih završetaka uopæe, utjelovljenje poetiènosti,nadrealistiènosti i bajkovitosti. Emotivni menage a trois Golluma, Sama iFroda, pogotovo izmeðu posljednje dvojice, je toliko divan i fascinantan da mije gotovo izmamio suzu na oko. Dva emotivno najsnažnija detalja u ovomfilmu definitivno su Samova požrtvovna ljubav prema Frodu i smrt Golluma,na èijem se licu mogla razaznati neizmjerna, gotovo bolesna sreæa dok ga jegutala paklena lava, i to samo zbog jedne stvari njegovog "My precious," skojim æe zauvijek dijeliti svoj rastaljeni grob.uspijevam izvuæi nijedan pamtljivi ni pametan, ma èak niti lijepi citat.Jackson je ovdje bio veæ stvarno jako umoran. Sve što je od dijalogaostalo su bolesno patetiène izjave i monolozi nategnutiji od katapulta58oraka, koji èak i u humoristiènom dijelu ispaljuju izlizane onelinere.

BIO SAM NARKOMANNe znam toèno koliko davno, ali prièu je zapoèeo èovjek porijeklom Amerikanac, èija jeodluka bila pomagati osobama ovisnima o drogi. Svoje djelovanje zapoèeo je uŠpanjolskoj. U svom domu okupljao je narkomane. Prva grupa ovisnika, u poèetkutakvog druženja, dobrotu mu je uzvratila time što su mu pokrali sve iz kuæe kako bi sedomogli nove kolièine droge. No nakon što su potrošili sve zalihe, vratili su sedobrotvoru. On ih je ponovno primio u svoj dom i s jednakim entuzijazmom im nastaviopomagati u odvikavanju.Iako mi se prièa èini bajkovita, preda mnom su sjedili mladiæi iz Reto-centra: živisvjedoci da je dobrota èovjeka s poèetka prièe postigla svoj cilj.Reto- centar?Oni su udruga z besplatnu pomoæ ovisnicima o drogi. U Hrvatskoj djeluju u Zagrebu iSplitu veæ desetak godina. Kako sami kažu za sebe:“Nismo ništa èudno ni novo. Jednostavno smo osobe koje se bore svakog dana živjetinormalnim i zdravim životom, iznad svegau skladu s kršæanskim naèelima. Jedinirazlog našeg postojanja je želja da pomognemo što veæem broju mladih ljudi da vratenadu i vjeru u život.”Od kuda Reto.centar u Požegi?“Pa, rekla bih, sve je poèelo kao i njihova povijest. Sasvim sluèajno zatekla sam ih UZagrebu, u praku na Zrinjevcu kako izvode svoje igrokaze i prièaju prisutnima svojuživotnu prièu. Zraèili su izuzetnom pozitivnom energijom koja je privukla djecu, mlade istarije i svi su ih pratili jednakom pažnjom. Gledajuæi ih, poželjela sam da ih vide iuèenici naše škole. Predložila sam to našoj pedagoginji, koja me povezala s udrugom“SAN”, kako bi tu predstavu vidjeli ne samo uèenici naše škole, veæ i ostalisrednjoškolci našeg grada. Unatoè svim poteškoæama pri dogovorima za njihov dolazak,22.11.03., Mladiæi Reto-centra ušli su u Gradsko kazalište u Požegi i zapoèeli sapripremama predstave za požeške srednjoškolce i osmaše.I poèelo je ... Svakim igrokazom slali su nam poruke koliko su u životu važni prijatelji,dobronamjerni ljudi, razumijevanje, poštivanje pravila, ruka pružena u pomoæ ... I kolikoje isprazna “sreæa” koju nude alkohol, droga i sva ostala sredstva kojima mladi danassve više pribjegavaju, ne bi li bili “face” i glavni u društvu ili nakratko zaboraviliprobleme.Izmeðu igorkaza, prièali su i sebi: kako su ostali bez prijatelja, roditelji su ih istjerali izkuæe, krali su ... I sva ostala zla koja su se zbog droge vezala jedna na druga. “Sada samslobodan. Uživam u životu, prijateljima ... Rad me èini sretnim, a dan zapoèinjemsusretom s Bogom kroz molitvu i pjesmu” .. Svjedoèanstva su gotovo istovjetna.Druženje je nastavljeno i nakon prestave - mladiæi us spremno odgovarali na postavjenapitanja:- Da li osobe koje se odvikavaju od droge trpe fizièku bol?“Bol koju osjeæa ovisnik pri odvikavanju, jednaka je boli kada imategripu, no zbog droge osteæen je živèani sustav i osjeæate se puno, punogore nego što zaista boli”- Kako pomoæi ovisniku da se izlieèi?Pustite ga. Ne možete mu pomoæi. Gurnite ga od sebe - to je jedino što možete uèinitiza njegovo dobro. Ja sam odluèio ostaviti drogu i zaista potražiti pomoæ tek kada memajka istjerala iz kuæe. Bila je iscrpljena od svih mojih laži, kraða i svega što je prolazilatrpeæi kraj me kraj sebe. Da sam ostao kod kuæe, vjerujem da bih i danas uzimao drogu.”- Kako to da su vam uspjele pomoæi osobe koje ste prvi puta vidjeli u životu, a brigaroditelja nije na vas djelovala?“Ne može pomoæi osoba koja i sama nije prošla pakao droge. Jedino onaj koji je sve toiskusio, zna sve laži, prevare i smicalice kojima se narkomani služe ne bi li došli donove doze droge. Zna i krož što prolaze, psihièki i fizièki, oni koji su na odvikavanju -zato imaju kod nas 24 sata brigu i pažnju. Proces odvikavanja je pravo muèenje, a trajenekih mjesec dana. A i kada ta muka proðe, ostaje jedna stražna praznima u vama. Ucentru nisu dozvoljene ni cigarete, ni alkohol - dakle, ostajete bez apsolutno i jednogoblika ovisnosti. Svoj duševni mir i sreæu pronalazimo u Bibliji, molitvi, radu iprijateljstvu, pomaganju ovisnicima i druženju s mladima kako bi im prenijeli svojaiskustva. To je ono što nas èini sretnima i život nam je sada ispunjen i ne trebamo drogu.Zapravo, nije droga problem - problem je traženje samog sebe, naèin života kakavživimo, odnosi u obitelji, odnosi s prijateljima, s okolinom.”Pitanja bezbroj ... Ako i vas nešto zanima - imat æete priliku pitati. Na odlasku suobeæèali: “Vidimo se opet.”Stav narkomana, covjek odlazi iz obicnog života,prodaje svoju i tudu osobnost i samoga sebe za jednudozu. On je spreman ciniti jedan prijestup za drugim,samo sa jednim ciljem, izbaviti se od boli krize.Narkoman voli samo drogu i ništa osim nje nema cijene;ni familia, ni sam covjecji život. Na kraju krajeva onzaboravlja na samoga sebe, postaje robom droge upunom smislu te rijeci. Droga mu zamjenjuje sve.Narkoman je opasan po okolinu i društvo, no ipak ostajecovjek i dostojan je suosjecanja.Problem narkomanije za Rusiju vrlo je mlad, nonecasnost narkoovisnosti postaje jednim odnajzaraznijih i najopasnijih bolesti izmedu mladih.Narkoman — to je covjek koji ulazi u rizicnu grupuprijanosnika bolesti kao AIDS, hepatitis, itd. Eksperti suocijenili da se na svakih 3–4 % naseljenika pojavljujejedan konzument raznih vrsta narkotickih sredstava, štopokazuje broj oko 4–5 miliona gradana Rusije.Mi radimo u rehabilitacijskom centru i znamo da postojimogucnost živjeti bez droga. Mnogi od nas u prošlostibili smo narkomani i želimo pomoci ovisnicimaosloboditi se od ovisnosti o drogama, upravo tako kakosu jednom pomogli nama. Asocijacija RETO ima 15-godišne iskustvo u radu u Španjolskoj i trogodišneiskustvo u Rusiji.Mi dobro razumijemo da materijalni problemi mogupostaviti neprelazne prepreke za onoga koji se želiizlijeciti, zato je prebivanje u centru besplatno za svih.Danas smo u mogucnosti opslužiti 145 ljudi kojiprebivaju u RETO Rusiji. Red za pristup u centarsvakim danom se povecava, tj broj zainteresiranih punoje veci nego što su naše mogucnosti i kapaciteti.Nalicje bolesti nije nikakva prepreka za ulazak u centar,naime u našem rehabilitacijskom programu neupotrebljavaju se medicinska sredstva.Asocijacija RETO je ekonomsko autonomnaorganizacija, ukazujuci pomoc svojim filijalama urazvoju, trudeci se pomoci što bolje može, što vecembroju ljudi i potrebi. Personal centra radi nadragovoljnoj osnovi i ne prima nikakvu materijalnunadoknadu. Mi znamo što rehabilitant koji pristupa uRETO centar i njegova familija daju povjerenje nama inašem programu. Naša metoda sastoji se u približavanjuka problemu pacijenta, sa intenzivnom okupacijom ifizickom poslu. Za uspješnu rehabilitaciju, pacijentu jevrlo bitno želiti izbaviti se od droge, shvatiti principeživota, te donijeti odluki izmijeniti se.Naša vrata i srca otvorena su za svih. Mi smo sigurni, daiako postoje prepreke, one nam ne smetaju, uz Božjupomoc, mi isto tako ne odbacujemo nitiomalovažavamo pomoc onih koji nam je nude.K .By: Krunoslava raljak, prof59

Dvoumiš se bi li napravio/la piercing ili ne bi? U situacijama neodluènosti uvijek jedobro zbrojiti minus i plus, informirati se o svemu i zatim razmisliti bi li ti se toisplatilo. Najveæi baksuz koji ti se može dogoditi je da napraviš piercing iz fore, a tekkasnije se suoèiš s èinjenicama o kojima se nisi ranije informirao/la, pitajuæi se kakavti to gnoj curi iz bolne ranice ili žaleæi zbog svoje odluke ako se poslije baš i ne sviðašsam/a sebi u ogledalu. A tek iznenaðenje kada shvatiš da zacjeljivanje traje duže negosi mislio/la. No krenimo redom.ZAŠTO JE PIERCING DOBRA IDEJA?Osjeæat æeš se cool u vlastitoj koži, a èak dobiti nešto ekstra kožice, koja æe se svremenom napraviti oko rupice koju probušiš. No nemoj oèekivati da i svimadrugima budeš cool (posebno ne penziæima u javnom prijevozu); nekima je to cool,nekima bezveze. Naravno, piercing æeš eventualno napraviti zbog sebe, a ne zbogokoline!Bol? Piercing je kao samo jedna od metoda uljepšavanja bolan kao i sve druge.Odluèiš li se naprimjer na depilaciju dlaèica na nogama voskom ili na neprestanoobnavljanje pramenova na kosi pri èemu se satima dosaðuješ kod frizera, netko bimogao pomisliti da si mazohist, a netko da to nije ništa neobièno jer za ljepotu trebatrpjeti. Prema tome, zašto bi netko pomislio da je piercing mazohistièan èin, zar ne?A ZAŠTO NIJE?By: Jasmina Petroviæ, 3.aPiercing je ipak neobavezna odluka o nanošenju boli i spremnosti na moguæekomplikacije. Bolan kod zacjeljivanja i zapravo problematièan dosta dugo vremenanakon što se napravi, pri èemu nije iskljuèena moguænost štetnih posljedica kao što suinfekcije ili nervna ošteæenja, piercing je na taj naèin neka vrsta nepotrebne gnjavažeza koju se možemo zapitati što æe nam uopæe u životu. Naravno, o tome odluèujevlasnik tijela - ti sam/a. Naravno, uvijek je pametno informirati se o svemu prije negošto se eventualno odluèimo na tako neštoNAJÈEŠÆE VRSTE PIERCINGAUho: Uho je najèešæa meta bušenja rupica, a u našem društvu neka vrsta tradicije.Nakon što prvi put probušiš uho, neko bi vrijeme trebao/la nositi zlatnu naušnicu(kasnije možeš otkriti jesi li možda alergièan/na na neke druge metale). Naušnicu nesmiješ skidati sve dok ranica ne zacijeli.Podruèje piercinga treba svakodnevno prati sapunom i alkoholom, a dobro bi bilo i uapoteci kupiti neku antibiotsku mast i mazati ga prvih tjedan dana (kao i kod piercingaobrve ili nosnice). Važno je brinuti se za to kako ne bi došlo do infekcije i gnojenja,kojoj je uho do zacjeljenja nakon piercinga vrlo podložnoJezik: Nakon piercinga jezika (pri èemu treba pripaziti da seodabere nakit koji nije prevelik kako tijekom jedenja ne bismoozlijedili zube), važno je svakodnevno bar dva puta ispirati ustavodicom za ispiranje. Zbog nakita/naušnice na jeziku, u prvovrijeme osoba ima osjeæaj dezorijentiranosti u ustima, posebnokad jede. Alkohol, vruæe napitke poput èajeva ili juha i zaèinjenajela možeš zaboraviti bar tri tjedna, dok ti ranica ne zacijeli.Ljubljenje je zabranjeno nekoliko tjedana, pa je za piercing jezikapoželjno ne imati deèka/curu. Kod pranja zubi treba èistiti nakitna jeziku kako ne bi nastao kamenac.Meðu najopasnijim rizicima piercinga su: alergijska reakcija,trovanje krvi, zgrušavanje krvi, ošteæenje živaca, paraliza iotrovanje.Nos: Piercing se može napraviti na nosnici ili u središtu donjeg dijela nosa (kao kodbikova!). Nosni piercing je dosta jednostavan i navodno ne boli jako, meðutim,iznaneðenje zna doæi kasnije. Naime, problematièno je zacjeljivanje rane jer je nospun mikroba i bakterija. Alergije i hladnoæa mogu pogoršati stanje, a otežano je iispuhavanje iz nosa te 'kopanje rudnika'. Pudranje nosa zaboravi u tom periodu.Da bi ranica od bušenja zacijelila, treba vremena, ovisno o tome nakojem je piercing mjestu:Ušna resica: 6 do 8 tjedanaUšna hrskavica: 4 mjeseca do godina danaObrva: 6 do 8 tjedanaNosnica: 2 do 4 mjesecaUsna: 2 do 3 mjesecaJezik: 4 tjedanaBradavica: 3 do 6 mjeseciPupak: 4 mjeseca do godina danaŽenske genitalije: 4 do 10 tjedanaMuške genitalije: 4 tjedana do 6 mjeseci60

Uši sa dva, tri, pet piercinga su davna prošlost, kao i bušenje jezika ipupka. I tko uopæe još nema tetovažu? Ovih dana izgled koji plijenipažnju je rascijepljeni jezik : rezanje jezika po sredini da izgleda kaozmijskiCHICAGO - Neki kažu da ta praksa, još relativno neuobièajena, ali svepopularnija , nije ništa drugo nego sakaæenje. Amerièki zakonodavcirazmatraju regulative kojima bi je stavili izvan zakona.Ove godine je nekoliko rodova amerièke vojske zabranilo cijepanje jezika.Dužnosnici iz baze Seymour Johnson u Sjevernoj Karolini kažu da je jedanzrakoplovac morao svoj rascijepljeni jezik zašiti kako ga ne bi izbacili izslužbe.Oni koji su pocijepali svoje jezike nazivaju taj zahvat modifikacijom ismatraju ga poboljšanjem.Neki to rade jer vole šokirati, drugi to opisuju kao duhovno iskustvo. Amnogi kažu da im se jednostavno sviða osjeæaj.'Kad sam to prvi put vidio, pomislio sam kako je rascijepljeni jezik neštonajljepše što sam vidio u svom životu' kaže James Keen, 19-godišnjak izKentuckyja kojem je jezik u prosincu prerezao lokalni piercer nakon što jekirurg to odbio uèiniti. Keen, koji sad lagano šušlja dok prièa, kaže da ljudinemaju pojma što je napravio dok im ne pokaže jezik. A kad to uèini,demonstrira kako se oba 'špica' njegovog jezika kreæu neovisno jedan odrugom, a to je plus , kaže, naravno kod ljubljenja. 'Ljudi su vrlo znatiželjnikakav je to osjeæaj' nastavlja Keen kojem su roditelji za ovaj zahvat dalisvoj blagoslov - i 500 dolara potrebnih da ga obavi. Kaže da je rezanjeobavljeno u tri dijela sa skalpelom ugrijanim let-lampom i bez anestezije.Još? Postoji još niz drugih mjesta na tijelu gdje ljudi širom svijeta rade piercing. To su obrazi, usne, podruèja iznad usta, izmeðu oèiju, bradavice. I, šeæerna kraju, neki piercing rade i na intimnim dijelovima. Na ženskom spolnom organu su to unutrašnje i vanjske usne te èak klitoris, najopasnija varijanta kojamože dovesti do ozbiljnog ošteæenja živaca ukoliko klitoris nije dovoljno velik.Veæina ženske populacije nije prikladna za takvu vrstu piercinga. Kod muškog spolnog organa piercing se radi na npr. kožici, no najèešæi je tzv. piercing'Princ Albert', tj. bušenje penisa s vanjske strane na mjestu ispod glaviæa. Zacjeljivanje? Ništa od seksa bar sljedeæih nekoliko tjedana...61

s š kSport ki æo aBy: Nikolina Malbašiæ, 2.dSTRELJAŠTVOStreljaštvo je kod nas dosta zapostavljen sport. Prije svega to je individualni sport, koji nije dinamièan i zbog toga je mnogima dosadan zagledanje. To je sport u kojem psiha igra glavnu ulogu, a tek onda trening i skustvo.Gore spomenuta psiha prvi je i najjaèi protivnik strijelcu, u biti strijelac gaða sam protiv sebe. Ako uspije savladati sebe, tj. svojupsihu, što je ponekad jako teško uèiniti, tada je zagarantiran i dobar rezultat.Trening je, kao i u svakom sportu, jako bitan. Na treningu strijelac najèešæe isprobava tehnike nišajenja, okidanja, držanja puške istava, te kad pronaðe u svakoj od tih tehnika onu koja mu najviše odgovara, nastoji je što više usavršiti i automatizirati, tako da prilikomnišanjenja ne mora razmišljati o ostalim stvarima koje bi mu smetale. Vrhunski strijelci treniraju oko 8 sati dnevno. Na žalost kod nas je tonemoguæe, jer naši vrhunski strijelci nisu profesionalci, veæ rade u firmama pa nažalost ne mogu trenirati onoliko koliko bi trebalo zavrhunske rezultate.Osim psihe, iskustva i treninga veliku ulogu za dobar rezultat igra i oprema strijelca. Opremu koriste iskljuèivo strijelci koji gaðajupuškom. Od opreme strijelac ima streljaèki kaput, streljaèke hlaèe, streljaèku vestu, streljaèku rukavicu i streljaèke cipele. Sve te stvariomoguæuju strijelcu da postane stabilniji i da neutraliziraju nemirnoæu tijela.Veæina požeške mladeži ne zna da u Požegi, toènije u Ulici Milke Trnine postoji streljaèki klub. Možda æe svi kada èuju za taj neobièansport pomisliti kako je dosadan i nezanimljiv, ali to uopæe nije istina. Ako se ikad poželite više zanimati za streljaštvo ili možda èak iupisati u klub, budite spremni na mnoga prijateljstva kako sa ostalim polaznicima tako i sa trenerima.Ako ste smirena i strpljiva osoba za vas bi streljaštvo bio idealan sport. U poèetku treniranja prvo æete nauèiti kako držati pušku, kakostajati u stvau i kakav stav vama odgovara, takoðer morate nauèiti smireno disati, a najteže æe vam biti znata kada je ruka najsmirenija i ukojem trenutku treba ispaliti metak.Nakon nekog vremena treniranja krenut æete na natjecanja kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Na natjecanja veæinom idu timovi, od trido èetiri strijelca bez obzira na postignut rezultat sve imaju plaæeno i naravno organiiran prijevoz.Prva osvojena nagrada je najveæi ponos, pa bila to diploma, medalja ili pehar. Nadam se da æe vas ovaj tekst približiti zanimljivostima togsporta. Moj savjet je pokušajte i vjerujte mi neæe vam biti dosadno.M. BOSANAC U AUSTRIJI OSVOJILA ZLATNUMEDALJU U EKIPNOJ I BRONZANU UPOJEDINAÈNOJ KONKURENCIJI - U OSIJEKUNAJUSPJEŠNIJI M. PILAŠPožeški strijelci su imali vrlo uspješan protekli vikend.Najviše uspjeha imala je mlada Milena Bosanac kojanastupila za juniorsku reprezentaciju Hrvatske na Eurocupuu Austrijskom gradu Gotzisu u disciplini samostrel -field 18 metara.Ona je u ekipnoj konkurenciji osvojila zlatnu medalju,dok je u pojedinaènoj konkurenciji osvojila bronèanumedalju. Ovim nastupom Milena Bosanac je opravdalapoziv u reprezentaciju i svrstavanje u najbolje juniorke uHrvatskoj i Europi u samostrelu.Kadeti GSD»Spin Valis» nastupili su u I Osijeku nazavršnom 9. kolu Hrvatske lige u gaðanju serijskompuškom i s pogoðenih 543 kruga zauzeli drugo mjesto, nou ukupnom plasmanu su plasirani na 5. mjesto. MladiMatej Pilaš s rezultatom 190 krugova i drugim mjestom ukonaènici se plasirao na treæe mjesto i osvojio je srebrnumedalju.62

MEMOAIDS MLADI EDUCIRAJU MLADE OAIDS-uNE ŽELIM SIDU!!!!!!!!!!!Veæ aktualna tema koja nama tinejðerima ide sveviše i više na živce, a starcima se svaki put diže kosana glavi kada èuju za to, prerasla je u jedan velikiprojekt koji je pokrenut po svim školama u Hrvatskojpa tako i u našoj.Naime, uz suradnju naše pedagoginje osnovana jegrupa koja æe educirati mlade o spolno prenosivimbolestima a naroèito o SIDI ili AIDS-u o kojoj senaširoko prièa.Mladi æe prvenstveno prenositi znanje svojimvršnjacimate ih upoznati sa simptomima koji se pojavljuju kodte bolesti i kako je sprijeèiti.Uz radionice na kojima æe biti naši vršnjaci biti æe ipredavanje na koje æe moæi doæi i roditelji, te takodobiti informacije o svemu što ih zanima.Iako se Crkva strogo protivi uporabi prevencije, te uzadnje vrijeme diže preveliku prašinu oko toga,zdravstvo smatra da je to potrebno kako bi sesprijeèile neželjene trudnoæe i smanjio postotakoboljelih od AIDS-a.No, cilj ove radionice nije suditi o tome ko' je upravu a tko ne, veæ kroz igru, drženje i zabavusaznati što više o tome te usput sklopiti novaprijateljstva i saznanje da je bolje sprijeèiti negolijeèiti, a struènjacima ostaviti odluku tko je u pravua tko ne.Slažete se sa mnom????????63

BEAUTY CENTARVODIÈ POŽEŠKE GLAZBENE SCENEOvaj tekst pišem svima koji još nisu krenuli ili koji želepromijeniti sredinu u subotnjem noænom "ludilu" u Požegi.Mislim, ništa protiv Požege najbolji je to grad na svijetu, aliglazba subotom… hmm…, a sranje je (isprièavam se navulgarnom izražavanju). Zapoèet æu s najgorim. Ako ste tip osobekoja voli slušati narodnjake (moderno govoreæi cajke) i usputmožda dobiti èašom u glavu ili polupan nos poðite u "Grgur".Njega æete vrlo jednostavno pronaæi. Nalazite se na trgu.Zatvorite oèi neka vas sluh vodi i kada èujete razbijanje èaša,užasnu buku i nešto što slièi glazbi krenite tim putem. Ako je pakunutra prežestoko za vas ima još mjesta s cajkama. Naime, kadaizlazite van idite desno. Pa jedno 100m ravno pa ponovno desnopa zatim opet jedno 50m ravno i vidjet æe te natpis "West" (divljizapad). Uðite unutra nemojte da vas iritira smrad i toplina odznoja obratite pažnju na glazbu. Tko voli cajke to je mjesto za ludiprovod u društvu istomišljenika, ples i dernjavu cijele noæi. Tkopak misli da je predobar za biti tamo, neka izaðe van i hoda nekih30m ravno i ugledat æe "Porin". Da, da to je mjesto gdje izlazenaše nogometne zvijezde iz NK "Kamen Ingrad". Ako ima mjestaunutra onda uðite i opustite se uz glazbu jer plesati baš neæetemoæi jer tamo je uvijek puno. Dakle to su tri top mjesta s cajkama.Idemo dalje na nekakvu dance scenu. Niste tip zanarodnjake, a volite plesati, krenite u "Saloon". Tamo su vašegeneracije ljudi. "Vješt" DJ bit æe vrlo raznolik. Slušat æe tenajveæe hrvatske hitove hrvatskih estradnih zvijezda ukombinaciji onih zvijezda što svaki dan gledate na "M-tv"-u.Kada vam dosadi taj prostor odmah preko puta je "Zrinski". Uzvrlo sliènu glazbu, ali uz nešto starije i ušminkanije ljudepokušajte se tamo zabaviti. Mislim, tko voli takvu vrstu glazbe dasu ta mjesta idealna za provod. Ah, da zaboravi sam "Pub", ali akoste srednjoškolac onda ste ionako prestari da bi tamo išli.Zatim idemo na domaæu pop scenu u kombinaciji sastarim stranim hitovima. Jedno od najposjeèenijih prostora ugradu je "Deja vu". Tamo je vaša uzrast otprilike malo starija.Recimo, dolazite tamo oko pola deset slušat æete prvo jednovrijeme te neke strane hitove. Zatim slijedi nekakav domaæi pop smalo rocka. I sve je to OK, ali jedini problem je što svake subotesviraju iste pjesme gotovo identiènim redoslijedom. Tako da akoste možda èuli neku pjesmu koja vam se sviða, pogledajte kolikoje sati i za toèno tjedan dana se ponovno vratite da bi ju èuli. Zatimpreko puta imate "Pasage". Slièan kao susjed što se ljudi tièe poglazbi možda razlièiti, ali uglavnom vam je to nešto slièno,otprilike. A mislim se tu ubaci i pokoji narodnjak.No mi idemo dalje. Ako volite dobru rock i punkglazbu, a ne želite ju najbolje razumjeti onda idite u "Harlekin".Uðite unutra. Nažalost prvo osjetite smrad piva i urina. Nemojtese plašiti likova koji su unutra, zapravo su svi predobri. Pokušajteodgonetnuti koja pjesma svira. Sigurno je neka dobra, ali zvuènicisu toliko glasni da ne èujete ni svoje misli. Katastrofalan zvuk uznajbolju glazbu u gradu po meni. Zabava i smijeh garantirani.I to je sve što se tièe glazbene scene i najboljih mjesta.Ako pak ne volite ples, buku i ostale takve stvari poðite u neštoskuplji, ali vrlo dobar kafiæ "Boba". Uðete unutra, a ono mir,tišina, ugodan miris, ma savršeno mjesto za mirni provod uzlaganu glazbu.Eto polako završavam "Vodiè požeške glazbene scene"i ako se ne vidite ni u jednoj od ovih sredina onda nemojte iæi vansubotom naveèer nego crkavajte kod kuæe.KAÈAREVIÆDakle, u našem gradu nedavno je otvoren beauty centar. Ponuda je dosta velika, alicijena je kako za koga. Beauty centar se nalazi u ulici sv. Florijana 13. Informacijemožete dobiti na broj 271-666. Možete se sunèati u ležeæem solariju (15 min. 30kn), stojeæem solariju (turbo, 15 min, 15 kn). Postoji i tzv. HAPPY HOUR svakidan od 13 do 14 sati s popustom od 20%. Možete si kupiti i iskaznicu pa dobijete 5sunèanja + jedno gratis. Cool, zar ne? Postoje i razni kozmetièki tretmani. Npr.Masaža (leða 30 min - 50 kn, tijela 45 min - 80 kn, 1 sat 100 kuna). Beauty centarnudi i medicinsku, anticelulitnu, kozmetièku i relaksirajuæu masažu. Èišæenje licastoji 160 kuna, ali sudeæi po onome što sam vidjela, isplati se. Možete se ipedikirati za 70 kuna, manikirati za 60 kuna, a francuska manikura s lakom je 100kuna. A sada ... Super top ponuda; èišæenje lica, manikura i pedikura za samo 200kuna. Vauuu! Šminkanje za posebne prigode ili za obièni izlazak na neko otmjenomjesot iznosi 80 kuna. Postoje i umjetni nokti za 200 kuna. Ah, a što bismo bezdepilacije. Cijele noge 100 kuna, pola noge 60 kuna, a .. Hm .. Bikini zona iznosi50 kuna. I opet ... Top ponuda: francuska manikura + šminkanje 150 kuna. Super,zar ne? A, po meni ono najbolje, èupanje obrva za 40 kuna, i izbjeljivanje “brkova”ili književno “nausnica” za 20 kuna. Dakle, ima svega, pa tko voli nek izvoli ilionaj tko si to može priuštiti. Ali, podsjeæam vas, da usprkos svemu tome, ljepotadolazi iznutra!KAMO SUBOTOM NAVEÈER?Slaðana Blagojeviæ, I.aMona Lisa nakon posjeta Beauty centruEvo je subota, blažena subota. Naravno kao i uvijek, pitam se:'Kamo veèeras?' No što je najgore, nisam jedina s tim pitanjem.Požega ima mnogo mjesta gdje izlaze mladi, poèevši od kafiæa idiskoteka do nekih odreðenih mjesta gdje stariji nisu na vidiku.Primjerice, ako želite nešto vedrije i 'ludo', onda je diskoteka 'TheBest' rješenje za subotu naveèer. Ondje DJ pušta ludu glazbu,nešto poput Colonije, Karme, Nine Badriæ, XS i sl, a i svjetlasvijetla Besta nam neæe promaæi. Ako je netko ipak za neštomirnije i ozbiljnije, tu je Zrinski, sav u staklu i ogledalima. Uindijanskom stilu je Saloon, gdje takoðer puštaju vedriju glazbu.Poput Besta, ali malo manji je Pub. Ondje izlaze mladi od 14, dootprilike 25 godina, a preko dana i stariji. Sasvim drugaèiji oddrugih u Punk stilu je Harlekeen. Mnogi slušaju Punk glazbu, aondje to ponekad bude i uživo. Pomalo neobiènog naziva, najednom uglu, gdje možete igrati i biljar, nalazi se Maèak. Još su tui kafiæi gdje se puštaju narodnjaci, pr. Grgur, on neæe iznevjeritinikoga tko voli narodnjake. A Passage ima prednost u tome štosami možete naruèiti pjesme koje želite.I dok se ja odluèim kamo æu, proðe pola veèeri samo zbog'natezanja', pa je zato još prije ponoæi, najljepša šetnjaosvijetljenim 'Starim gradom' koji, gledan s visine, ne može seusporediti ni s biserom ni s ljiljanom usred grada Požege.Ivanka Šipura, 1.dMarijana Batista64

Èitanje lektire- noæna moraÈim nam netko spomene «lektiru» svašta nm pada na pamet.Kao prvo stotine dosadnih stranica, èitanje do kasno u noæ, anajdosadnije od svega je to sto iakoproèitamo veæinunikakone mogu shvatiti o èemu se zapravo radi.Mnogi profesori zahtjevaju da proèitamo dvije, tri lektire i dao svakoj znamo temu, likove i sl.Mnogim mladima je bolje da ako veæ moraju proèitati lektiruda proèitaju jednu, i da sve o njoj znaju.U zadnje vrijeme sve manje mladih èita lektiru.Zar nije zabavnije izlaziti, družiti se, zabavljati, stvarati novaiskustva, nove društvene navike, nego sjediti kod kuæe ikasno u noæ èitati lektiru?Mislim da je veæini zabavnije èitati nekakve èasopise zamlade nego da se živciraju hoæe li uspjeti napisati lektiru dosedam u jutro, a sada su veæ kasni sati.Šta vrijedi proèitati stotinu lektira, a kad te netko za par danapita ime autora ti nemaš pojma.Što je gore, danas sam sluèajno pogledala u rokovnik ishvatila da je sutra zadnji dan za predaju lektire !Pa ništa, otišla sam na internet, skinula lektiru, prepisala iotišla mirno spavati.A što je najvažnije lektira je prošla najbolje, mislim èak boljeod onih što su èitali i kidali si živce.Zašto se živcirati kad se možemo poslužiti internetom?!Pa treba se u životu znati i snaæi!!!!!!Kristina Fadljeviæ III.aŽivot u ðaèkom domu Požega? Svi se pitaju kako se mi zabavljamo,te kako provodimo svoje slobodno vrijeme u domu? Ne znam odakleda poènem. Što se tièe društva u domu, ekipa ne može biti bolja. Svakidan nešto novo, neka nova iskustva…Uèenje? Sama pomisao na to i svi se zgrozimo! Kada se zabavljamonitko ne misli na uèenje! Profesori nas jednostavno tjeraju na uèenje,no mi to primimo kao i obièno; NA JEDNO UŠLO, NA DRUGOIZAŠLO. Zar profesori ne razumiju da i mi jednostavno moramoimati pravo na malo razonode, a ne uvijek vjesiti nad knjigom?Zabrane? Što se tièe zabrana, to je jako strogo! Ne smijemo ništa!Pušiti u sobi, dovoditi deèke te se zabavljati poslije 22 h. No naravnomi to sve ignoriramo. Hrana? Ajme majko!! Kada se ostaje duževrijeme u domu, svi požele što prije kuæi, da se najedu kao ljudi. Nemože se reæi da hrana nije dobra, ali nekada je stvarno fuj!Izlasci? Hm… Mislim da bi na tome profesori mogli malo popustiti!Kada prava zabava poène, mi moramo nazad u dom. To jednostavnonije fer! Ponašanje? Od nas oèekuju da se ponašamo kao nekakviprofinjeni ljudi. Možda u tome i imaju pravo, ne smijemo se bašponašati kao èudaci, ali profinjeni ljudi? Daj razmislite malo!! Zar tonije malo previše? Kada se svi tako naðemo i kada poène pravazabava, tko æe misliti još I na školu? To je najveæi problem! Mnogiuèenici ni ne idu u školu. Jednostavno ne mogu tj. ne da im se, zbogdruštva i zabave.No dobro! Što iz svega ovoga možemo zakljuèiti? U ðaèkom domuPožega je super kada je u pitanju zabava, ekipa…, a kada je u pitanjuškola hm, svi jednostavno ne žele ni èuti za dom.N.N....... Ma, nema naslova ...Nakon što sam se juèer ujutro jedva probudila i zamalo zakasnila na autobus, ipaksam stigla u Požegu. Dan je bio kao i svaki drugi pomalo prohladan i monoton.Stigla sam pred školu negdje oko 07:50. Taman stignem zapaliti cigaretu. Doksam tražila upaljaè sjetila sam se da da poslije 2. sata idemo u Slogu. "Sve je boljeod nastave", pomislila sam. Nisam povukla ni dva dima kad su izašle cure izrazreda i rekle da idemo u Slogu ali prije toga razrednica nas je pustila na kavu.Blago nama s takvom razrednicom. U Bagiju je sjedila poveæa ekipa cura izrazreda i svatko je prièao o svojim dogaðajima iz više ili manje zanimljivogvikenda. O sadržaju tih dogaðaja ne bih jer bih definitivno skrenula sa teme.Moram samo reæi da je ono pola šalice kave u Bagiju bilo odvratno, kiselo. Takosam htjela otiæi na "kavu" u Aromu ali sam se sjetila da sam da sam ove godineuzorna i dobra i više ne markiram. Iz Arome sam krenula s Lucom, Marijom G iMarijam K, putem smo prièale svatko svoju prièu, uglavnom smo se sjeæaliprošlih dana... I tako smo stigli do te famozne "Sloge" gdje je bio cijeli naš ratred.Èekalo se ratrednicu. Gledala sam te tamne ograde, koje nisu bojane sigurno 15-akgodina. Iskreno podsjeæale su me na zatvor. D su bile neke vedre boje, sigurno bihdale neki bolji dojam. Èuvar nas je èudno gledao, a nakon što je stigla razrednicaèekali smo još 10 minuta da nas puste. Pomislila sam "Sigurno nam spremajuposeban doèek ili se predomišèjaju da li da nas puste ili ne". I tako smo ušli udvorište. Penjajuæi se do neke zgrade i veruæi se tamnim stepenicama dojamzatvora bio je sve jaèi. U hodniku sam srela nekog èovjeka koji je elegantno izlazioiz ureda sa cigaretom u ruci. "Ovdje je sigurno zanimljivo", pomislila sam. Uuredu u kojem smo bili, bilo mi je dobro. Nije neki napor raditi na raèunalu.Mislim nije, ako ti to ide. Ako ne ide moraš na teèaj. No u krojnici, stvari ozanimljivoj tvrtki su gubile svoj sjaj. Tako je monotono raditi za onim velikimnožem, malo se zamisliš i ode ti ruka. I što onda. Jedna teta je bila jako ljubazna panam je dala komade ?????? sigurno su bile za bacanje. Barem neka korist. Ušivaonici mi je bilo neobješnjivo. Prvo što sam pomislila bilo je: "Isuse kolikostrojeva!!!" Žene koje su radile bile su uglavnom razoèarane i svi su nam govorilida ni za živu glavu ne dolatimo tamo raditi. Rekle su da je ispouniti normunemoguæe, jer se nonstop poveæava. U doradi mi je bilo katastrofa, vruæina.Svaka èast onima koji 8 sati stoje na onoj vruæini, udišu paru i uvijek se paze da sene opeku. Treba doæi s ove zime od -10°C u temperaturu od 30° koja je bila uglaèaoni . I tamo nije prevladavalo optimistièko mišljenje. I oni su nam govorilida bježimo od tekstila kao vrag od tamjana. Divim se onom kontroloru. Kako 8sati može uoèavati greške. Zar mu se to nije monotono. U skladištu je sveizgladalo tako lijepo. Nikada se nisam ni pitala koliko ljudi radi na izradi nekogodjevnog predmeta. Napokon zrak. Dok sam izlazila iz dvorišta poželjela sam danikad više ne doðem tu, èak ni u razgledavanje. Usput do škole sa ekipom sakojom sam došla, nisam razmijenila ni jedan dojam. Svatko je svoje vjerujem nebaš lijepo mišljenje htio zadržati za sebe.Sanela Dobraš, 4.aU SENDVIÈU NIŠTA NOVO65

Kako je Vaš znak dobio ime?Prvi u Zodijaèkom krugu je Ovan. Grèka legenda kazuje da je u davna vremena Friks, sin beotijskog kraljaAtamanta, bio izložen svakodnevnim maltretiranjima od svoje zle maæehe Ine. Jednoga dana, ne mogavšiviše da izdrži torturu, Friks, zajedno sa sestrom Helom, zaskoèi na krilatog zlatorunog ovna. Meðutim,Helu u jednom trenutku uhvati vrtoglavica i ona pade u more koje se nekada zvalo Helespont (danas jepoznato pod imenom Dardaneli).Fiksa zlatoruni ovan sretno donese do Kolhide. Tu se on oženi Halkiopom, kæerkom kralja Ejeta.Zlatorunog ovna Friks žrtvova u znak zahvalnosti Zevsu. Zlatno Runo pokloni kralju (i taštu) Ejetu koji gaprikova o hrast u svetom vrtu, odredivši zmaja da ga èuva od kradljivaca.U to vreme u Tesaliji živeo je neki Jason, koji se pobuni zbog posjeda koje nasljedi njegov brat Pelijas, pasvom ocu, kralju Ezonu, postavi kao uslov osvajanje Zlatnog Runa. Uz pomoæ boginje Here, Zeusovezene, Jason napravi laðu "Argo" i sa 50 drugova poðe na Kolhidu. Poslije mnogih dramatiènih peripetijaJason je, uz pomoæ princeze Medeje (najmlaðe Halkiopine sestre), uspeo da ukrade Zlatno Runo i da gadonese u Grèku. Ali, Zeus, smatrajuæi se grdno uvreðenim, oduze Zlatno Runo i zajedno sa uskrslimovnom postavi ga na nebo.Od tada je Ovan prvi znak u Zodijaku pošto se tu, u davna vremena, nalazila proleæna ravnodnevnica. Znase da je i u Egiptu kult Ovna prethodio kultu Bika Apisa. Civilizacija Ovna, dakle, prethodi pastoralnoj eriBika, a ova - kršæanskoj eri Riba, koja je upravo istekla, tako da je proljetna ravnodnevnica veæ stotinakgodina u Zodijaèkom znaku Vodolije - èije smo djelovanje itekako osetili...Drugi znak u Zodijaèkom krugu je Bik. Kult Bika je vjerovatno roðen još u ranoj Aziji, 4500 godina pre Hrista. U fenièanskojmitologiji, bik èesto asocira na bogove, najpre boga Sunca, Ela, koji daje plodnost rekama i morima. On je ovde vezan zaideju o apsolutnom suverenitetu i moæi. Takav aspekt kulta Bika blizak je negativnom Biku i psihi roðenih u njegovomznaku: preimuæstvo instinkta, nekontrolirani bjes, gnjev, ali i upornost, strpljenje...Ali, najpoznatija i najubedljivija od svih legendi, posveæenih mitu Bika je ona o Minotauru. Prema toj legendi nekad davno jeu Grèkoj vladao kralj Agenor koji je imao tri sina: Kilika, Feneja i Kadma, i kæerku - Europu (Evropu). Za Europu segovorilo da je najljepša djevojka na svjetu, pa se moglo oèekivati da æe je zapaziti i vrhovni bog Zeus. Kako je on bio poprirodi veliki avanturista, nije mu bilo teško da siðe na Zemlju i potraži Europu. Ipak, da je ne bi preplašio, on se pretvori usnježnobjelog bika i tako joj priðe. Ona ga prvo pomilova a onda se pope na njegova leða i uhvati za rogove. Zeus - bik tadapojuri prema moru i preplivavši ga brzinom munje stiže na otok Krit. Tamo je ponovo uzeo svoje oblièje pa se Europa odmahzaljubi u njega. Provela je s njim nekoliko ljepih godina (naravno, nisu sve vrijeme bili zajedno jer je Zeus, kao vrhovni bogimao i drugih poslova na Olimpu) i rodila tri sina: Minoja, Radamanta i Sardegona. Europu su svi voleli i u znak te ljubavikontinent na kojem i mi živimo dobio je po njoj ime. A Posejdon, bika kojeg su mu Zeus i Europa žrtvovali, u znakzahvalnosti postavi na nebo i posveti mu jedno sazvježðe...Treæi u Zodijaèkom krugu su Blizanci. Grèka legenda govori da je u davna vremena širom sveta bila poznata ljepotaTindarajeve (spartanski kralj) žene Lede. Jasno je da njena ljepota nije mogla izmaæi svevideæem Zeusu koji se pretvorio ulabuda nevjerovatne ljepote i tako se približio Ledi.Poslje izvesnog vremena Leda rodi blizance Poluksa i Jelenu, istu onu zbog koje æe mnogo godina kasnije izbiti i trojanskirat! Tako je Leda, pored sina Kastora i kæerke Klitemnestre iz braka sa Tindarejom, imala i par vanbraènih blizanaca.Kako su Poluks i Kastor bili približno istih godina zajedno su rasli i nisu se ni jednog trenutka razdvajali. Meðutim, Poluksje bio besmrtan (tu moæ podario mu je svemoæni otac Zeus) a Kastor je bio obièan smrtnik, što je znaèilo da æe kad - tadmorati da umrijeti i otiæi u Had (kraljevstvo mrtvih).Na žalost, to se dogodilo prije nego što se tome iko i nadao! Naime, Poluks i Kastor su imali još dva brata, takoðe smrtnika,sa kojima nisu bili u dobrim odnosima. Jedan od njih, Id, u svaði probode kopljem Kastora te ovaj umre.Poluksova tuga je bila velika ali pomoæi nije bilo. Ali, tada se opet umeša Zevs i predloži Poluksu moguænost da po jedandan, naizmenièno, provodi sa Kastorom u Hadu i na Olimpu. Ovaj to bez razmišljanja prihvati a Zeus, videvši njihovuneizmernu ljubav, obojicu pretvori u zvezde i postavi ih na nebo da zajedno svetle i ljude podsjeæaju na bratsku ljubav.U sazvježðu, od tada nazvanom Blizanci, nalazi se i toèka do koje se prividno popne Sunce u vreme ljetnjeg solsticija...Èetvrti znak u Zodijaku, istovremeno i prvi ljetni, je Rak. Legenda kaže da je Heraklo (Herkul) dobio nalog od mikenskogkralja Euristeja da ubije strašnu Hidru koja je živela u Argolidi. Tu je, u moèvarama pokraj grada Lerne, ubijala stoku i ljudei èinila druga zla.Hidra je bila devetoglava zmija od kojih je osam glava bilo smrtnih a samo deveta, ona u sredini, besmrtna. U borbu protivHidre, Heraklo je krenuo zajedno sa sinovcem Jolajom. Zapaljivim strelama isterali su Hidru iz jazbine a onda ju je Heraklopoèeo udarati motkom. Ali, kad god bi joj neku glavu otkinuo, na njeno mjesto bi odmah izrasle druge dve!Meðutim, Jolaj je ipak uspjevao da u pojedinim trenucima proðe užarenim ugarcima preko Hidrinog vrata (onog sa kojeg bibila otkinuta glava) i tako ovoj uskrati moguænost da stvori nove glave. Kada je veæ bilo jasno da æe Heraklo pobjediti,Hidri je priskoèila u pomoæ Zeusova žena (i sestra) boginja Hera, koja nije voljela Herakla i koja Hidri šalje u pomoæjednog velikog raka sa oklopom, koji ranjava heroja u nogu. Meðutim, Heraklo je i njega brzo savladao.Najzad, Heraklo pobjedi i posljednju, devetu Hidrinu glavu a zatim je zakopa pored puta navalivši na nju težak kamen. UHidrinu krv, je, potom, namoèio svoje strijele koje su, kasnije, njegovim neprijateljima nanosile smrtonosne povrede.A Hera, u znak zahvalnosti, postavi onog raka na nebo i podari mu sažvježðe koje je danas poznato pod tim imenom...66

Peti Zodijaèki znak, Lav, po induskoj tradiciji istovremeno simbolizira poèetak i kraj. To sazvježðe, po mitologiji, nastalo jezahvaljujuæi svaði vrhovnog boga Zeusa i njegove žene Here. Naime, bilo je poznato da je Zeus sa svojom ljubavnicom imao sinaHerakla koji je imao status polu-boga i besprimjernu snagu, kao nijedan èovek do tada! U ta vremena harao je šumama oko gradaNemeja, u Argolidi, ogroman lav koga nije bilo moguæe raniti ili ubiti bilo kojim oružjem izraðenim ljudskom rukom.Znajuæi za to, Hera, misleæi da æe lav ubiti Herakla, nagovori mikenskog kralja da ga pošalje u boj protiv nepobjedive nemani.Herakle, sretnuvši lava, sasu, jednu za drugom sve svoje strele, ali uzalud, pa zatim uze svoj ogroman malj, no uspe samo da ga slomio robusnu životinju. Videvši da je razoružan i nemoæan, on reši da ga napadne golim rukama - svojim vlastitim snagama, jer su ljudsketvorevine vještaèke. On se zatvori u kavez sa lavom i upusti u borbu prsa u prsa. Uhvativši ga svojim snažnim rukama, Herakle mukolenom pritisnu grudi i zadavi ga. A Hera je, videvši da joj zavjera nije uspjela, u želji da napakosti Zeusu, uznjela nemejskog lava nanebo kao sazvežðe koje i danas nosi to ime...Naravouèenije ovog mita je u potrebi da budemo otvoreni prema koncepciji velikog beskraja, da se tu osjeæamo sjedinjeni sa sobom istalno promenljivim granicama ljudskog iskustva. I to je ono sto ljudskom biæu zaista omoguæava da ispuni svoju zemaljsku rolu isudbinu, kao što Sunce, gospodar Lava, neprestano sljedi svoju putanju kroz Zodijak, od Ovna do Riba, odakle opet poèinje svojevjeèno kretanje...Šesti znak u Zodijaèkom krugu je Djevica. Po Grèkoj mitologiji Djevica je personifikacija boginje zemljoradnje Demetrekoja je sa vrhovnim bogom Zeusom imala vanbraènu kæerku Persefonu. Jednog dana Zeus odluèi da kæerku uda za svogbrata, boga podzemnog sveta, Hada. Persefona se opirala toj ideji ali Had uz pomoæ Gee, boginje Zemlje, smisli lukavstvo istvori cvjet nevjerovatne ljepote i mirisa! Kada je Persefona taj cvjet pomirisala, zemlja ispod nje se otvori i ona propadepravo u sam Had. Iza nje je ostao samo krik koji je èula njena majka Demetra.Tražeæi kæer Demetra sazna da je ova u podzemnom svjetu iz koga joj više nema povratka. Od bjesa i žalosti za kæerkom,Demetra zapusti brigu o zemljoradnji i uskoro na Zemlji zavlada glad. Kada je Zeus saznao za Demetrinu osvetu, naredi jojda odmah obnovi zemljoradnju, ali ona mu se odupre zahtjevom da joj vrati kæerku.Pošto njenoj molbi Zeus nije mogao udovoljiti, a da ne uvrijedi boga Hada, konaèno se sve troje dogovoriše da Persefonadve treæine vremena provodi na Zemlji sa majkom a jednu kod muža. Taj period Persefoninog boravka u podzemnom svetupoznat je na Zemlji kao zima. Njen dolazak na Zemlju (poèetkom aprila) obilježen je pojavom sazvježða Djevice koje nanebu sija sve do sredine rujna kada polako poèinje da nestaje. Sa pojavom tog sazvježða na nebu, ljudi zapoèinju sa poljskimradovima i moraju ih sve obaviti do kraja rujna, jer od tada poèinju hladniji dani koji najavljuju skori dolazak zime. U vezi stim, zanimljivo bi bilo napomenuti da se pojavom sazvježða Djevice može zapaziti i najsjajnija zvjezda poznata pod imenomKlas - nalazi se na južnom djelu neba i ljeti se pojavljuje i prije nego se smraèi...Sedmi znak u Zodijaèkom krugu je Vaga. U svim tradicijama Vaga se nalazi izmeðu ruku bogova Pravde i Posljednjeg Suda. Ustarom Egiptu Oziris mjeri duše umrlih, kao i sveti Arhanðeo duše Kršæana, ili anðeo Rasni duše Persijanaca. Vaga je, u stvari,Grèki pojam. U Grèkoj je Vaga, katkada, Hermesov amblem (koji mrtve uvodi u Pakao), mada najèešæe amblem boginjePravde, Temide.Temida, Uranova kæi Neba i Zemlje, bila je stalno pored Zeusa, kome je bila privržena. Ona je održavala red, trudeæi se danametne vlast uzvišenog razuma i mjere, karakteristike buduæih podanika Vage, štiteæi pravedne, a kažnjavajuæi zle.Prema legendi, vrhovni bog Zeus imao je sa boginjom Pravde i sveopštæeg poretka, Temidom, tri kæerke: Eunomiju, Irenu iDiku. Ova posljednja (èije ime znaèi Pravedna) imala je zadatak da sa simbolima svoje majke (terazijama i zavezanim oèima)obilazi svekoliku zemlju i nadgleda sprovoðenje zakona. O postupcima ljudi morala je, redovno, obavještavati Zevusa koji bi,potom, odmjeravao kazne.Kasnije, Zeus je na nebo postavio Vagu - simbole Temide i njene kæerke Dike - kako bi je svi ljudi videli i stalno vodili brigu oredu i pravdi.Inaèe, Vagom vlada Venera, kao i Bikom. Ali, ova jesenja nije tako egzaltirana, senzualna, žestoka, èak vatrena kao onamajska, proljetna, "Bikovska". To nije više Venera Genitriks, boginja zadovoljstava i èulnih, ovozemaljskih uživanja boginjeSibel, veæ je to graciozna i sveža, mladalaèka Afrodita, èija je moæ nad ljudima, bogovima i životinjama, neizmerna. Afroditaje idealna forma i suština svih oblika...Osmi u Zodijaèkom krugu je Škorpion. Grèko-latinska tradicija nudi nam jednu od najreprezentativnijih legendi, Orionovmit, ili mit o Orionu koga je napala i ujela jedna ogromna i otrovna Škorpija koju je poslala Artemida.Okolnosti nastanka ovog mita su same po sebi èudne i slikovite. Prièa se da je Jupiter, zajedno sa Merkurom i Neptunom,jednog dana zatražio utoèište u domu seljaka po imenu Hirieus. Ovaj udovac nije imao djece, a prije smrti svoje žene zakleose da se neæe više ženiti. Dirnut i poèašæen posjetom božanskih gostiju, on im pokloni jedino june koje je imao.Oduševljeni, bogovi ga upitaše šta bi najviše želio, a on im reèe da bi neizmerno volei da ima jedno dijete ali bez ljubavi saženom. I tako, u toku devet meseci juneæa koža pretvori se u dijete. Hirieus ga usvoji i nazva Orion. Vremenom, Orion izrasteu lijepog mladiæa. Bio je atletski tip, ali sa malo pameti: emocije su mu bile krajnje nerazvijene, preoštre i krute.Jednom, dok se nalazio u lovu, Orion iznenada susrete lijepu boginju Artemidu (koja je i sama bila lovac), poželi je zaljubavnicu i povjerova u laku pobjedu. Ali boginja ne dopusti da mu se tako lako preda. Razljuæena i uvreðena njegovombrutalnošæu, bježeæi pred Orionom, Artemida stiže do jedne livade i da bi se zauvjek zaštitila i odbacila Oriona pronaðe jednumalu i èudnu životinjicu sa otrovnom žaokom. Nju posla na Oriona koga ona ujede i on izdahnu.Ali, Artemida ubrzo zažali zbog Orionove smrti, pa zamoli Jupitera da ga smjesti na nebo, da nastavi sa lovom, pod blijedimzracima boginje lova Dijane - Artemide, tako da on postade najsjajnija zvezda, tj. Sazvježðe Škorpije...67

Deveti znak u Zodijaèkom krugu je Strijelac. On predstavlja najpoznatijeg Kentaura - Hirona, koji je bio pola èovek a polakonj. Hiron je bio sin boga Krona (otac Zeusov) i boginje Filire. Bio je najmudriji od svih Kentaura, simbol sveg ljudskogznanja i vrstan lovac. Smatra se da su njegovi uèenici bili najpoznatiji heroji stare Grlke: Odisej, Tezej, Kastor, Polideuk,Nestor...Jednoga dana Heraklo je, progoneæi Kentaure zbog neke uvrede, naišao i na Hirona iza koga su se ovi u strahu sklonili. Neželeæi, pogodi ga otrovnom strelom (èiji je vrh umoèio u Hidrinu krv), u nogu, pa kako ovaj, buduæi da je bio besmrtan, nijemogao umrijeti, nastavi živjeti u strašnim mukama.Tražeæi lek za prijatelja, Heraklo naiðe na okovanog Prometeja (titana koji je stvorio prve ljude na Zemlji), kome je oraokljucao ðžigericu. Pošto ni Prometej kao besmrtnik nije mogao da umre, nije mogao da bude osloboðen sa kavkaske stene svedok mu se ne pronaðe odgovarajuæa zamena.Zato Heraklo smisli odlièan plan: otrovnom strelom ubi orla i oslobodi Prometeja a na njegovo mesto se dobrovoljno postaviHiron koji je ubuduæe trebalo da ispašta za ljudske grehove! Prometeju, pak, Heraklo iskova prsten u koji stavi kamenèiæ odstene za koju je bio okovan i stavi mu ga na domali prst desne ruke. Tako je Prometej, zahvaljujuæi Heraklovoj dovitljivosti, idalje bio "okovan", ali više nije bio u ropskom položaju i mogao je ponovo da pomaže ljudima.Na Hirona se, ubrzo, sažalio Zevs i uzneo ga na nebo postavivši ga kao simbol najboljeg strelca i vrsnog lovca...Deseti, posljednji znak u kalendarskoj godini je Jarac. U godišnjem ciklusu Jarac predstavlja najdužu noæ, a najkraæi dan i,dok Rak obilježava sredinu godine i trujumf svetlosti, dotle Jarac simbolizira polovinu godine koja ulazi u duboku tamu imrak, ponoæ Boziæa, gde najslabije Sunce ide prema unutrašnjoj svjetlosti.Jarac, po Grèkoj mitologiji, predstavlja kozu Amalteju. Ona je svojim mlijekom othranila Zeusa dok je bio beba, te ju je on uznak zahvalnosti, kada se doèepao vrhovne vlasti, postavio na nebo.A dogodilo se to ovako: prije nego što je stvorio svijet, bog Uran je znao za proroèanstvo da æe ga roðeni sin zbaciti s vlasti izato je svako svoje novoroðeno dete bacao u mraèni ponor Tartar.Ali, Gea, Uranova žena, riješi da prekine sa njegovom surovošæu, te uz njenu pomoæ najmlaði sin Kronos porazi oca a braæuoslobodi iz Tartara. Pošto je preuzeo vlast, Kronos se oženi svojom sestrom Rejom i s njom dobi kæerke Hestiju, Demetru iHeru i sinove Hada i Posejdona. Ali, kako je i za njega važilo proroèanstvo da æe ga sa vlasti zbaciti sin, on ih je sve redomgutao!Kada je Reja osjetila da je ponovo u drugom stanju, riješi da to sakrije od opakog Kronosa. Ode tajno na Krit i svog sinaZeusa (jer je to bio on) sakrije u jednu peæinu povjerivši ga kozi Amalteji na èuvanje. Kronosu, pak, dade da proguta kamenumotan u pelene.Amalteja je imala jedan rog iz koga su tekli nektar i ambrozija i iz tog roga pio je i hranio se mali Zeus. Kada je dovoljnoodrastao i ojaèao, Zeus je otišao na Olimp i pobjedivši oca Kronosa natjerao ga da povrati svu njegovu braæu i sestre. S njimaje podjelio vlast, zadrzavši najviši položaj za sebe. Oženio se sestrom Herom sa kojom je bio u stalnom sukobu zbogmnogobrojnih ljubavnica. Sa jednom od ljubavnica imao je i sina Dardana koji je bio daleki predak trojanskog kraljaPrijama. A propasti Troje umnogome je doprinela baš ljubomorna Hera...Jedanaesti po redu znak u Zodijaku je Vodenjak. Za razliku od Saturna i Jarca koji oznaèavaju fatalnost inkarnacije snaga, Uran iVodolija donose nadu i osloboðenje od materijalnih okova. Saturn je Vrijeme, dok Uran nema trajanja, veæ je trenutaèan,transcendentalan; tu se radi o razdvajanju, uništenju i reanimaciji dugo zatvorene, interne, paralizirane svjesti...U davna vremena su ljudi, kazu legende, živeli mirno i bez veæih problema. Ali kako je vrijeme prolazilo, zlo je sve više zahvataloljude. Poèeli su meðusobno ratovati, varati jedni druge i ubijati...I tako Zeusu dopru do ušiju glasovi o nevaljalštini ljudi i siðe na zemlju da se i sam uvjeri u prièe. Obukavši se u odjelo prosjaka,doðe do dvora kralja Likaona i zatraži konak. Ovaj ga prvo odbi a kad mu rekoše da je to sam Zeus, Likaon rješi da mu se naruga.Naredi da se ubije i skuva jedan rob (neke legende kazuju da je to bio njegov sin) i posluži Zevsu za jelo. Zevs, razumljivo, shvatišta mu Likaon nudi i, razbjesnivši se, pretvori ga u vukodlaka. Onda se vrati na Olimp i pusti na zemlju strašan pljusak koji sveživo potopi.Spasao se samo Prometejev sin Deukalion sa ženom Pirom (kæerkom Pandore i Epimeteja, Prometejevog brata). On je brodomdoplovio do brda Parnasa (gde je danas Sveta gora) i tu su, pred razvaljenim žrtvenikom boginje Temide poèeli da mole Zeusa daobnovi ljudski rod. On im je uslišio molbu i tako su ljudiponovo nastanili nasu planetu.Ova legenda poslužila je, kasnije, kao podloga za prièu opravednom Noi i potopu koji je zadesio Zemlju...Posljednje sazvježðe u Zodijaku su Ribe. Jedna od legendi koja nosi obilježje ovog znaka i njegove psihologije je prièao Derseti. Skromnog porijekla, lijepa devojka Derseto jednoga dana osjeti da æe postati majka i zaprepasti se. Nije bilasposobna da se prilagodi toj situaciji, normalnoj svim smrtnicima. Toliko se postidje, izaželi pobjeæi od same sebe, paskoèi u more. Tom prilikom, bog Neptun, polovinu njenog tela pretvori u ribu.Može se pomisliti, kako se obièno i dešava u mitovima sa zasluženom kaznom, da ovaj mit odgovara jednojnepriznatoj želji koja biješe u mentalitetu ovog biæa. I ona bi ostvarila svoj tajni san: da ne bude ni žena ni riba!Grèke legende o nastanku ovog sazvježða kazuju i slijedeæu prièu: Svakog jutra sa pojavom boga Heliosa (bog Sunca)iz morskih dubina se pojavljuje 50 Nereida, kæerki morskog kralja Nereja. Jedna od njih, Galateja, ugledala je jednogdana ljepotana Akida i ljubav izmeðu njih rodila se istog trena.Medjutim, u Galateju se zaljubio i jednooki kiklop Polifem, sin boga mora Posejdona. Pošto ga je Galateja odbila,Polifem se razljuti i posla na njih krdo konja. Od njihovog topota zemlja se strašno zatresla a more uzburkalo da su sedizali valovi visoki kao najviše planine.Prestravljeni, Galateja i Akid se bace u more i, pretvorivši se u ribe, krenu u njegovim dubinama tražiti zaštitu. Da sene bi izgubili, povezali su se dugom, plavom trakom. Videvši njihovu neizmjernu ljubav, bogovi se sažale i uzdignu ihna nebo te od njih postade sazvježðe Riba...68

KOJA SE LINIJA NASTAVLjAImamo 3 linije A, B i C. Koja se linijanastavlja (A ili B) na liniju C ?Imamo dojam da se nastavlja na liniju A,ali u krivu smo. Nastavlja se na liniju B.MAGIÈNA SPIRALAGledajte 30-ak sekundi u središte oveiluzije. Nakon toga pogledajte u nekipredmet i vidjeti æete kako je deformiran.Efekt je veæi ukoliko trepæete kada gledateu predmet nakon 30 sekundi.PRONAÐI 9 OSOBAPREBROJI CRNE TOÈKICEPrebroji crne toèkice (ako možeš).TREPTACGledajte u središte i vidjeti æete kakoodjednom poène treptati.69

- "Zašto plaèeš?" - pita teta Ivicu koji drži uruci svjedodžbu.- "Dobio sam dvije jedinice".- "No, pa to æeš lako ispraviti".- "Veæ sam pokušao, ali ne ide. Zapisane sutintom".Pita mama Ivicu:- "Onda, kako je bilo danas u školi?"- "Dobro, zamalo sam dobio peticu."- "Kako to zamalo?"- "Lijepo, dobio je onaj što je sjedio poredmene!"- "Što ti je rekao otac kad si se vratio izškole sa svjedodžbom?"- "Ništa, baš ništa... A ona dva zuba sam ionako namjeravao izvaditi!"70