Planeta moli za malo reda - Drustvo Srbije za borbu protiv raka
Planeta moli za malo reda - Drustvo Srbije za borbu protiv raka
Planeta moli za malo reda - Drustvo Srbije za borbu protiv raka
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Dru{tvo <strong>Srbije</strong> <strong>za</strong> <strong>borbu</strong> <strong>protiv</strong> <strong>raka</strong><br />
<strong>za</strong>hvaquje se na pomo}i:<br />
Skup{tini grada Beograda - Sekretarijatu <strong>za</strong> zdravstvo<br />
i Sekretarijatu <strong>za</strong> obrazovawe<br />
Javnom preduze}u PTT saobra}aja, Srbija<br />
Ministarstvu <strong>za</strong> zdravqe Republike <strong>Srbije</strong><br />
Ministarstvu finansija Republike <strong>Srbije</strong><br />
Fizi~kim licima koja su dala prilog<br />
Ova pomo} doprine}e da se ~asopis lak{e na|e u {kolama,<br />
zdravstvenim ustanovama, radnim organi<strong>za</strong>cijama i dopre do svih koji su<br />
<strong>za</strong>interesovani da saznaju pone{to o zdravom na~inu `ivota, prevenciji,<br />
otkrivawu i le~ewu <strong>raka</strong>.<br />
S A D R @ A J<br />
Ratifikovana okvirna konvencija o kontroli duvana u<br />
Skup{tini <strong>Srbije</strong> i Crne Gore. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1<br />
Srbija <strong>protiv</strong> duvanskog dima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2<br />
Lekar i kwi`evnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4<br />
Nacionalne preporuke<br />
<strong>za</strong> rano otkrivawe <strong>raka</strong> dojke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8<br />
42. Kancerolo{ka nedeqa i 19. Stru~ni sastanak<br />
medicinskih sestara-tehni~ara onkolo{kih<br />
institucija Republike <strong>Srbije</strong> . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12<br />
Saradwa Dru{tva <strong>Srbije</strong> <strong>za</strong> <strong>borbu</strong> <strong>protiv</strong> <strong>raka</strong><br />
i domova zdravqa u zdravstvenom prosve}ivawu . . . . 15<br />
Te{ko je prestati, ali nije opasno po `ivot. . . . . . . . . 16<br />
Pitawa ~italaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19<br />
Europa Donna. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20<br />
Mladi u borbi <strong>protiv</strong> <strong>raka</strong>. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22<br />
Uticaj medija u borbi <strong>protiv</strong> <strong>raka</strong> . . . . . . . . . . . . . . . . . 24<br />
Radioterapija u slede}ih 10 godina<br />
ili kako je drugi vide. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25<br />
Istorija radioterapije u Srbiji (I deo) . . . . . . . . . . . . . 29<br />
Prof. dr \or|e Joannovi} (1871-1932) osniva Jugoslovensko dru{tvo <strong>za</strong> izu~avawe i le~ewe <strong>raka</strong> 20. septembra 1927.<br />
godine koje <strong>za</strong>uzima ~etvrto mesto u svetu po redu osnivawa (posle Austrije 1910, SAD 1917. i Francuske 1920. godine).<br />
Glavni i odgovorni urednik: prof. dr Slobodan ^ikari}, predsednik Dru{tva <strong>Srbije</strong> <strong>za</strong> <strong>borbu</strong> <strong>protiv</strong> <strong>raka</strong><br />
Grafi~ki urednik: Branislav Ribari}<br />
^lanovi <strong>reda</strong>kcionog odbora: dr Smiqa Pendi}, dr Predrag Br<strong>za</strong>kovi}, dr Bojana Mateji}, doc. dr Tatjana Pekmezovi},<br />
doc. dr Dragica Pe{ut, dr Ana Jovi}evi}-Beki}, dr Miroslav Krea~i}, dr Jelena Bokun, dr Vesna Luki},<br />
dr An|elka Xeletovi}, dr Lana Ili}, dr Sowa Stupar i Jovan Angelus.<br />
Lektor: Tamara Gruden<br />
Logo: Nikola Pani}<br />
Foto naslovne stranice: Branislav Ribari}<br />
[tampa: AMD SISTEM, Zemun � Tira`: 20.000 prime<strong>raka</strong><br />
List odobren Re{ewem Ministarstva <strong>za</strong> nauku, tehnologiju i razvoj Republike <strong>Srbije</strong><br />
Dru{tvo <strong>Srbije</strong> <strong>za</strong> <strong>borbu</strong> <strong>protiv</strong> <strong>raka</strong><br />
Pasterova 14, 11000 Beograd<br />
Tel: (011) 2656-386<br />
Teku}i ra~un: 255-0006540101000-74<br />
CANCER<br />
How to prevent, detect and treat<br />
Content<br />
Serbia and Montenegro ratified Framework Convention on<br />
Tobacco Control . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1<br />
Serbia against tobacco smoke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2<br />
Physician and writer . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4<br />
National guidelines for breast cancer early detection. . . . . . . 8<br />
42 nd Oncological Week and 19 th Meeting<br />
of oncological nurses and technicians of Serbia . . . . . . . . . 12<br />
Collaboration of Serbian cancer society and<br />
primary health care centers in public education. . . . . . . . . . 15<br />
It is difficult to quit, but it is not life threatening . . . . . . . . . . 16<br />
Readers' questions . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19<br />
Europa Donna. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20<br />
Youth against cancer . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22<br />
The role of media in cancer control . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24<br />
Radiotherapy in the next decade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25<br />
Histori of radiotehrapy in Serbia (Part one) . . . . . . . . . . . . . 29<br />
Serbian Society<br />
for the Fight Against Cancer<br />
Pasterova 14, Belgrade<br />
Serbia and Montenegro<br />
Phone/Fax: +381 11 656 386<br />
CIP - Katalogi<strong>za</strong>cija u publikaciji<br />
Narodna biblioteka <strong>Srbije</strong>, Beograd<br />
616 - 006<br />
RAK: spre~iti, otkriti, le~iti: ~asopis Dru{tva <strong>Srbije</strong> <strong>za</strong> <strong>borbu</strong> <strong>protiv</strong> <strong>raka</strong> / glavni i odgovorni urednik<br />
Slobodan ^ikari}. - 2006, br. 59 - Beograd (Pasterova 14): Dru{tvo <strong>Srbije</strong> <strong>za</strong> <strong>borbu</strong> <strong>protiv</strong> <strong>raka</strong>, 2003 -<br />
(Zemun: AMD SISTEM). - 28 cm<br />
Tromese~no. - Nastavak publikacije: Boqe spre~iti nego le~iti<br />
ISSN 1451-463X = Rak (Beograd)<br />
COBISS.SR-ID 112977164
u<br />
i,<br />
. . 1<br />
. . 2<br />
. . 4<br />
. . 8<br />
. 12<br />
. 15<br />
. 16<br />
. 19<br />
. 20<br />
. 22<br />
. 24<br />
. 25<br />
. 29<br />
27.<br />
).<br />
i},<br />
Prof. dr sc. med.<br />
Slobodan ^ikari}<br />
Ratifikovana Okvirna konvencija<br />
o kontroli duvana u Skup{tini<br />
<strong>Srbije</strong> i Crne Gore<br />
Svetska zdravstvena organi<strong>za</strong>cija (WHO) 2003. godine inicirala je i usvojila<br />
prvi me|unarodni ugovor iz oblasti javnog zdravqa, Okvirnu konvenciju o kontroli<br />
duvana (Frame work Convention on Tabacco control).<br />
Usledilo je potpisivawe konvencije od strane pojedinih dr`ava i do sada je 168<br />
zemaqa potpisalo ovaj me|unarodni ugovor. Srbija i Crna Gora je to u~inila 28.<br />
juna 2004. godine.<br />
Slede}i korak je bio ratifikacija (to ratify, eng. − odobriti, utvrditi, potpisati,<br />
convention, eng. − sporazum, ugovor) ovog dokumenta u nacionalnim parlamentima. Do<br />
sada je konvenciju ratifikovalo 114 zemaqa, a Srbija i Crna Gora, kao 115. ~lanica,<br />
to je u~inila 1. decembra 2005. godine.<br />
Tim ~inom ove zemqe su se obave<strong>za</strong>le da najkasnije <strong>za</strong> dve godine preto~e sve<br />
odredbe Konvencije u odgovaraju}e nacionalne <strong>za</strong>kone i predvide primerene<br />
kaznene odredbe <strong>za</strong> pojedinca i ustanovu koji bi kr{ili ove <strong>za</strong>kone.<br />
Najva`nije odredbe u Konvenciji su:<br />
� <strong>za</strong>brana reklamirawa u bilo kom obliku duvanskih proizvoda<br />
� procenat katrana, ugqen-monoksida i nikotina u duvanskom dimu limitiraju}i<br />
je i ne mo`e biti ve}i od evropskog proseka<br />
� na svakom pakovawu duvanskog proizvoda, i to na obe strane, da se nalazi antireklamni<br />
tekst ili slika koji upozoravaju na `ivotnu opasnost po konzumente<br />
ovih proizvoda<br />
� <strong>za</strong>brawuje se prodaja cigareta u pakovawima mawim od 20 komada<br />
� <strong>za</strong>brawuje se duvanskoj industriji da sponzori{e medije, sportske klubove i<br />
takmi~ewa<br />
� <strong>za</strong>brawuje se pu{ewe u javnim prostorijama<br />
� <strong>za</strong>brawuje se pu{ewe u stambenim objektima u kojima `ive trudnice i <strong>malo</strong>letna<br />
deca<br />
� <strong>za</strong>brawuje se prodaja cigareta <strong>malo</strong>letnicima<br />
� pove}awe cene duvanskih proizvoda bar na nivo evropskih<br />
� rigorozna kontrola sivog tr`i{ta duvanskih proizvoda<br />
� obezbe|ewe kredita proizvo|a~ima duvana <strong>za</strong> prela<strong>za</strong>k na druge poqoprivredne<br />
kulture<br />
� kaznene mere u slu~aju kr{ewa <strong>za</strong>konskih odredbi da su na nivou postavqenog<br />
ciqa − smawewa ili ~ak potpunog prekida konzumirawa duvanskih proizvoda<br />
� da se inspekcijske slu`be anga`uju na odgovaraju}i na~in kako bi se postigli<br />
`eqeni rezultati.<br />
Da <strong>za</strong>kqu~imo: Ukoliko bi sve pobrojane mere <strong>za</strong>`ivele u praksi, incidenca<br />
malignih tumora svih lokali<strong>za</strong>cija bi se smawila <strong>za</strong> jednu tre}inu (kada je re~ o<br />
karcinomu plu}a, ta brojka bi dostigla ~ak 80 odsto).<br />
3
Srbija <strong>protiv</strong> duvanskog dima<br />
Ovogodi{wi Nacionalni dan bez duvanskog dima 31. januar<br />
obele`en je pod sloganom "Srbija <strong>protiv</strong> duvanskog dima".<br />
Osnovni ciq bio je da se uka`e na to<br />
da je dr`ava preuzela odgovornost da<br />
upotrebu duvana stavi pod kontrolu:<br />
ratifikacijom Okvirne konvencije o<br />
kontroli duvana SZO, pripremom<br />
Strategije i Akcionog plana kontrole<br />
duvana Republike <strong>Srbije</strong> i dono{ewem<br />
i unapre|ewem <strong>za</strong>kona (Zakon o <strong>za</strong>brani<br />
pu{ewa u <strong>za</strong>tvorenim prostorijama,<br />
Zakon o ogla{avawu, Zakon o duvanu).<br />
Neposredni ciqevi bili su:<br />
� Promovisawe anti-pu{a~kih aktivnosti<br />
i podi<strong>za</strong>we svesti stanovni{tva<br />
o tome da su pu{ewe i duvanski<br />
dim vode}i faktori rizika <strong>za</strong> nastanak<br />
mnogih bolesti;<br />
� Podi<strong>za</strong>we svesti me|u <strong>za</strong>poslenima u<br />
nadle`nim institucijama i u javnosti<br />
o ulozi svakog pojedinca kada je u<br />
pitawu primena konkretnih <strong>za</strong>konskih<br />
mera;<br />
Detaq sa uli~nog performansa u Beogradu<br />
4<br />
� Motivisawe zdravstvenih radnika <strong>za</strong><br />
po{tovawe <strong>za</strong>kona i sprovo|ewe programa<br />
"Ustanove bez duvanskog<br />
dima".<br />
Centralna manifestacija Nacionalnog<br />
dana bez duvanskog dima obele-<br />
`ena je:<br />
� Stru~nom konferencijom 30. januara<br />
2006. u Skup{tini grada Beograda i<br />
� Uli~nim performansom 31. januara<br />
2006. u samom centru Beograda.<br />
Na Stru~noj konferenciji bli`e je<br />
predstavqena Strategija kontrole duvana<br />
Republike <strong>Srbije</strong> − nacrt, {ta je<br />
novo u <strong>za</strong>konskoj legislativi, {ta bi<br />
trebalo da ~ine organi<strong>za</strong>cije zdravstvenih<br />
radnika i zdravstveni radnici u<br />
zdravstvenim ustanovama ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> kontrolu<br />
duvana i osloba|awa zdravstvenih<br />
ustanova od duvanskog dima, kao i<br />
rezultati istra`ivawa o prevalenciji
Mediji su propratili akciju<br />
{irom <strong>Srbije</strong><br />
pu{ewa u institutima/<strong>za</strong>vodima <strong>za</strong><br />
<strong>za</strong>{titu zdravqa i ratifikacija<br />
Okvirne konvencije o kontroli duvana<br />
SZO. Stru~noj konferenciji prisustvovalo<br />
je oko 150 u~esnika {irom<br />
<strong>Srbije</strong>, i to iz: instituta/<strong>za</strong>voda <strong>za</strong><br />
<strong>za</strong>{titu zdravqa, <strong>za</strong>voda <strong>za</strong> <strong>za</strong>{titu studenata,<br />
<strong>za</strong>voda <strong>za</strong> bolesti plu}a, <strong>za</strong>voda<br />
<strong>za</strong> protetiku, Klini~kog centra <strong>Srbije</strong>,<br />
instituta <strong>za</strong> neonatologiju, instituta<br />
<strong>za</strong> plu}ne bolesti, klini~ko-bolni~kih<br />
centara, zdravstvenih centara, apotekarskih<br />
ustanova, domova zdravqa, skup-<br />
{tine SCG, Francuske ambasade (saradwa<br />
<strong>za</strong> zdravqe), EAR-a, EPOS-a,<br />
SZO.<br />
U~esnici Stru~ne konferencije<br />
popunili su Upitnik o poznavawu<br />
<strong>za</strong>konske legislative u vezi sa kontrolom<br />
duvana u Srbiji koji im je distribuiran<br />
pre po~etka konferencije.<br />
Na pitawe: "Da li podr`avate <strong>za</strong>branu<br />
pu{ewa u <strong>za</strong>tvorenim prostorijama?"<br />
5<br />
96,9% u~esnika Stru~ne konferencije<br />
je odgovorilo potvrdno, {to daje<br />
podr{ku aktivnostima na osloba|awu<br />
ustanova od duvanskog dima.<br />
Uli~ni performans bio je ispuwen<br />
raznovrsnim aktivnostima kao {to su<br />
ve} tradicionalna razmena cigareta <strong>za</strong><br />
jabuku sa gra|anima, <strong>za</strong>tim popuwavawe<br />
upitnika o poznavawu <strong>za</strong>konske regulative<br />
ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> kontrolu duvana i dodelom<br />
majice sa sloganom "Srbija <strong>protiv</strong><br />
duvanskog dima" kao nagrade <strong>za</strong> popuweni<br />
upitnik, ga|awe modela "cigarete",<br />
demonstrirawe ve`be "[ta dim<br />
~ini na{im plu}ima" i mnoge druge. U<br />
toku trajawa manifestacije prolaznicima<br />
je deqen promotivni materijal:<br />
lifleti, nalepnice, stenderi, posteri<br />
itd<br />
Tako|e, Nacionalni dan bez duvanskog<br />
dima propra}en je i sa 10 bilborda<br />
koji su postavqeni na prometnim mestima<br />
u gradu, tako da je i na ovaj na~in<br />
velikom broju sugra|ana i gostima<br />
skrenuta pa`wa da je u Srbiji duvanski<br />
dim nepo`eqan.<br />
Mnogobrojni mediji: TV, radio i<br />
{tampa pridru`ili su se <strong>za</strong>jedni~koj<br />
akciji "Srbija <strong>protiv</strong> duvanskog dima"<br />
u informativnom, stru~nom, jutarwem<br />
programu i vestima.<br />
Kao i prethodnih godina tako i ove,<br />
mnogobrojni domovi zdravqa, zdravstveni<br />
centri, lokalne <strong>za</strong>jednice, instituti/<strong>za</strong>vodi<br />
<strong>za</strong> <strong>za</strong>{titu zdravqa i<br />
nevladine organi<strong>za</strong>cije obele`ili su<br />
Nacionalni dan bez duvanskog dima.<br />
Organi<strong>za</strong>tori akcije "Srbija <strong>protiv</strong><br />
duvanskog dima" su Ministarstvo zdravqa<br />
Republike <strong>Srbije</strong>, Nacionalna komisija<br />
<strong>za</strong> prevenciju pu{ewa, Institut<br />
<strong>za</strong> <strong>za</strong>{titu zdravqa <strong>Srbije</strong> "Dr Milan<br />
Jovanovi} - Batut" i Udru`ewe <strong>za</strong> javno<br />
zdravqe <strong>Srbije</strong>, uz podr{ku EAR-a i<br />
projekta "Unapre|ewe preventivnih<br />
zdravstvenih usluga u Srbiji" i<br />
Skup{tine grada Beograda.<br />
Dr sc. med. dr<br />
An|elka Xeletovi}
Lekar i<br />
kwi`evnik<br />
"Medicina je moja <strong>za</strong>konita `ena,<br />
a kwi`evnost qubavnica ..."<br />
A. P. ^ehov<br />
"Medicina je moja <strong>za</strong>konita `ena,<br />
a kwi`evnost qubavnica, i kada se<br />
<strong>za</strong>sitim jedne, provedem no} sa onom<br />
drugom. Uostalom, tako je mawe<br />
dosadno a pri tome ni jedna od wih<br />
ne gubi ni{ta mojim neverstvom".<br />
Ovo su bile re~i doktora Antona<br />
^ehova, velikog ruskog kwi`evnika<br />
i dramskog pisca na rame|i 19. i 20.<br />
veka, koje je posvedo~io celim svojim<br />
`ivotom i umetni~kim stvarala{tvom.<br />
Anton Pavlovi} ^ehov se rodio<br />
29. januara 1860. godine u Taganrogu,<br />
provincijskom lu~kom gradu na<br />
Azovskom moru, u ju`noj Rusiji. Bio<br />
je tre}i sin sitnog trgovca Pavla<br />
Jegorovi~a i Jevgenije Jakovqevne<br />
iz trgova~ke porodice Morozov.<br />
Porodica ^ehov imala je {estoro<br />
dece, ali nije `ivela sre}no. Otac<br />
Pavel bio je strog, verski <strong>za</strong>tucan i<br />
pri tome tiranisao `enu i decu.<br />
Ipak, u tom priprostom despotu<br />
tiwala je iskra stvarala{tva koja<br />
}e se tako sna`no ovaplotiti u<br />
wegovom sinu. Samouk, on je svirao<br />
6<br />
Anton ^ehov<br />
violinu i slikao ikone. Veliku<br />
qubav pokazivao je i prema horskoj<br />
muzici, a u crkvenom horu koji je<br />
vodio, morala su pod pretwom batina<br />
pevati wegova deca.<br />
No, kako trgova~ki poslovi i<br />
umetnost ne idu <strong>za</strong>jedno, stari ^ehov<br />
1876. god. bankrotira i u strahu od<br />
poverilaca sa porodicom odlazi u<br />
Moskvu. Anton, ve} gimnazijalac,<br />
jedini ostaje u rodnom gradu da<br />
dovr{i {kolovawe. Da bi se<br />
izdr`avao, on podu~ava |ake a izvesnu<br />
pomo} pru`a mu i stric<br />
Mitrofan ^ehov. Jo{ tri godine<br />
proveo je mladi Anton u Taganrogu<br />
p<strong>reda</strong>no u~e}i i spremaju}i se <strong>za</strong><br />
ostvarewe svog velikog sna − studija<br />
medicine. Tada se prvi put ispoqava<br />
i wegov talenat. Vedar, nasmejan i<br />
dru`equbiv, on u`iva u imitirawu<br />
razli~itih osoba iz svoje okoline,<br />
<strong>za</strong>pa`aju}i wihove najtananije karakterne<br />
odlike. To pobu|uje divqewe<br />
i Antona prosto opsedaju molbama<br />
da im "predstavqa" pojedine<br />
sugra|ane.
Tokom 1879. god. Anton ^ehov<br />
uspe{no pola`e maturski ispit i<br />
odlazi u Moskvu na studije medicine.<br />
Kulturna klima velikog grada<br />
ga inspiri{e, te nastavqa sa uveseqavawem<br />
publike, ali ne vi{e<br />
gestom i mimikom, ve} pisanom<br />
re~ju. On po~iwe sa objavqivawem<br />
crtica, ske~eva, anegdota i {ala u<br />
mnogobrojnim humoristi~kim listovima.<br />
Godine 1880. u listu "Cvr-<br />
~ak" objavquje prvu novelu pod naslovom<br />
"Pismo u~enom susedu". Potpisuje<br />
se pod pseudonimom Anto{a<br />
^ehonte. Ovaj rani kwi`evni rad<br />
donosi mu ne{to novca od koga<br />
poma`e porodicu i izdr`ava se na<br />
studijama. U 1883. godini ^ehov<br />
objavquje pri~u "Smrt ~inovnika",<br />
a godinu dana kasnije izlazi mu prva<br />
zbirka pripovedaka "Melpomenine<br />
skaske". Nekako u to vreme u wegovom<br />
stvarala{tvu javqa se izvesna<br />
seta i ose}aj kriti~nosti prema<br />
stvarnosti, a dela vi{e nemaju<br />
iskqu~ivu svrhu da nasmeju i <strong>za</strong>bave.<br />
^ehov 1884. godine sti~e diplomu<br />
Medicinskog fakulteta. On je ve}<br />
poznato kwi`evno ime i stalni<br />
dopisnik petrogradskog lista<br />
"Novo vreme". Ali te iste godine on<br />
prvi put prime}uje podmukle znake<br />
tuberkuloze plu}a kojima ne pridaje<br />
mnogo zna~aja.<br />
Po <strong>za</strong>vr{enim studijama dr Anton<br />
^ehov radi kao mlad lekar u<br />
Voskresensku i Svengorodu, u<br />
moskovskoj oblasti bave}i se<br />
op{tom praksom. Iz prve ruke<br />
sagledava jad, bedu, primitivi<strong>za</strong>m i<br />
neprosve}enost ruskih seqaka i<br />
wihov tegoban `ivot u kontrastu<br />
prema `ivotu gra|anske klase i<br />
dekadentnog plemstva. ^ovekoqubiv<br />
po prirodi, on se neumorno starao o<br />
zdravqu svojih bolesnika ne<br />
{tede}i sebe. Qudi su putovali po<br />
7<br />
50 km da vide novog doktora, po`ale<br />
mu se i dobiju lek ili re~ utehe.<br />
Lekove je ~esto davao besplatno a<br />
wegovi medicinski izve{taji<br />
primer su pedantnosti i sistemati~nosti.<br />
U to vreme on dobija<br />
pismo ~uvenog kriti~ara i<br />
kwi`evnika Grigorovi~a u kome mu<br />
ovaj odaje priznawe i veli~a wegov<br />
talenat, mole}i ga pri tom da se<br />
okani trivijalnih tema. Ovaj doga-<br />
|aj presudno uti~e na ^ehovqevo<br />
stvarala{tvo, a period razigranog<br />
Anto{e <strong>za</strong>uvek se <strong>za</strong>vr{ava.<br />
Tokom 1886. god. ^ehovu izlazi<br />
zbirka "[arene pri~e", a slede}e<br />
godine zbirka novela "U sumrak" i<br />
"Be<strong>za</strong>zlene re~i". Iste godine u<br />
Moskvi se izvodi wegovo prvo<br />
ozbiqno dramsko delo "Ivanov". U<br />
centru radwe je tragi~na sudbina<br />
intelektualca ~ije snove o slavnom<br />
`ivotu razvejava sam `ivot, a<br />
pora`en glavni junak svojom bezvoqno{}u<br />
uni{tava tu|e `ivote.<br />
Tokom 1888. god. ^ehov objavquje<br />
du`u novelu "Stepa", kao i dramu<br />
"Medved". Za zbirku pri~a "U sumrak"<br />
petrogradska Akademija nauka<br />
dodequje mu Pu{kinovu nagradu.<br />
Ni`u se nove drame i pripovetke.<br />
Me|utim, 1890. god. posle smrti<br />
svog brata, slavni pisac se jedno<br />
vreme povla~i iz javnosti, navode}i<br />
kako mu kwi`evni rad vi{e ne<br />
pri~iwava <strong>za</strong>dovoqstvo. Tada odlu-<br />
~uje da otputuje na ostrvo Sahalin,<br />
najve}u ka`weni~ku koloniju carske<br />
Rusije, 8000 km udaqenu od<br />
Moskve. On `eli da se uveri o stawu<br />
koje vlada u ledenom paklu gde 10.000<br />
osu|enika tavori i umire. Ovo je<br />
uznemirilo vlasti koje su budno<br />
motrile na svaki wegov korak. Po<br />
dolasku ^ehov se sa svojstvenim<br />
`arom upoznaje na novom sredinom,<br />
razgovaraju}i sa osu|enicima, vr{e-
}i medicinske preglede i vode}i<br />
evidenciju umrlih. On otvoreno<br />
pi{e o krajwim granicama qudskog<br />
poni`ewa. Po povratku objavio je i<br />
kwigu "Ostrvo Sahalin" koja je<br />
dovela do slu`bene istrage, ali nije<br />
bila prihva}ena kao wegova doktorska<br />
disertacija sa obrazlo-<br />
`ewem da je previ{e sociolo{ka.<br />
Otprilike u to vreme po~iwe i<br />
^ehovqevo trajno prijateqstvo sa<br />
tribunom radni~ke kwi`evnosti,<br />
Maksimom Gorkim, a ~uvena pri~a<br />
"Paviqon br. 6" silno je uticala na<br />
mladog Vladimira Uqanova, docnijeg<br />
Lewina.<br />
U 1892. godini ^ehov kupuje<br />
imawe Melihovo u okolini Moskve<br />
gde razvija svestrani lekarski i<br />
dru{tveni rad. Zbog izbijawa epidemije<br />
kolere vlasti ga imenuju <strong>za</strong><br />
medicinskog nadzornika i on<br />
danono}no sprovodi neophodne mere<br />
u Melihovu. Za dva meseca imao je<br />
vi{e od 1000 obolelih koje je sam<br />
pregledao. Ovi napori urodili su<br />
plodom, a posledice epidemije sanirane<br />
su po cenu ogromne psihofizi~ke<br />
iscrpqenosti doktora<br />
^ehova. Ubrzo potom on aktivno<br />
u~estvuje u borbi <strong>protiv</strong> gladi, kao i<br />
u otvarawu novih {kola u melihovskom<br />
kraju. No, 1894. godine<br />
zdravstveno stawe mu se osetno pogor{ava<br />
usled tuberkuloze. Velikom<br />
kwi`evniku ostaje jo{ 10 godina<br />
`ivota u kojima }e stvoriti svoja<br />
najzna~ajnija dela. Naredne godine<br />
objavquje dramu "Galeb" i pose}uje<br />
Tolstoja u Jasnoj Poqani. Godine<br />
1896. izvo|ewe "Galeba" u Petrogradu<br />
dovodi do velikog uspeha. Iste<br />
godine nastaju "Ku}a sa me<strong>za</strong>ninom"<br />
i "Moj `ivot".<br />
Prilikom jedne ve~ere u jesen<br />
1897. godine ^ehov dobija napad<br />
jakog krvarewa iz plu}a i na predlog<br />
8<br />
wegovog kolege, profesora Ostroumova<br />
on kona~no pristaje da se<br />
le~i. Odlazi na jug Francuske gde<br />
pi{e "Ujka Vawu". Po povratku,<br />
slede}e godine on odlazi na Jaltu<br />
gde kupuje imawe i odmah se ukqu~uje<br />
u kampawu <strong>za</strong> izgradwu sanatorijuma.<br />
Oktobra te 1898. godine "Galeb"<br />
trijumfuje u novoosnovanom Umetni~kom<br />
moskovskom pozori{tu<br />
(MHAT) i ozna~ava po~etak dugogodi{weg<br />
uspeha ove ustanove ~iji su<br />
osniva~i slavni Stanislavski i<br />
Nemirovi~-Dan~enko. Na <strong>za</strong>vesi<br />
ovog pozori{ta nalazi}e se galeb<br />
kao simbol plodne saradwe sa piscem.<br />
Tokom boravka na Krimu ^ehov<br />
pi{e tri remek dela: "Damu sa psetancem"<br />
(1899), "Tri sestre" (1900) i<br />
"Vi{wik" (1903), kao i niz pripovedaka.<br />
Obilaze ga wegovi prijateqi<br />
Gorki, Buwin i Tolstoj, a<br />
postepeno se zbli`ava i sa mladom<br />
glumicom Olgom Kniper kojom }e se<br />
i o`eniti 1901. god. Slava je sada<br />
wegova senka i on biva i<strong>za</strong>bran <strong>za</strong><br />
po~asnog ~lana ruske Akademije, ali<br />
se ubrzo odri~e te ~asti iz protesta<br />
{to je <strong>za</strong> ~lanstvo odbijen wegov<br />
prijateq Maksim Gorki. Samo <strong>za</strong><br />
wega ceo ansambl MHAT-a izvodi u<br />
pozori{tu "Galeba", a januara 1904.<br />
godine na wegov ro|endan Konstantin<br />
Stanislavski re`ira premijeru<br />
"Vi{wika" u Moskvi uz ne<strong>za</strong>pam}en<br />
uspeh.<br />
Na vrhuncu slave, po~etkom 1904.<br />
god. zdravqe mu je sve gore. Maja iste<br />
godine odlazi u nema~ku bawu<br />
Badenvajler gde i umire 09. jula u<br />
prisustvu svoje `ene. Posledwe<br />
re~i bile su mu: "Davno nisam pio<br />
{ampawca". Sahrawen je na Novodevi~ijem<br />
grobqu u Moskvi uz prisustvo<br />
ogromnog broja po{tovalaca,<br />
a pogrebnu povorku predvodili su<br />
Maksim Gorki i Fjodor [aqapin.
^ehovqevo kwi`evno stvarala{tvo<br />
je obimno i obuhvata vi{e od 400<br />
pripovedaka i proznih dela, kao i 6<br />
kompletnih drama. Tolstoj ga je<br />
nazivao Pu{kinom u prozi porede}i<br />
wegove drame sa slikom impresionista.<br />
Gorki ga je smatrao najboqim<br />
stilistom ruskog jezika zbog jasnog,<br />
lapidarnog stila, kratke re~enice i<br />
britke misli. Majstorstvo u<br />
<strong>za</strong>pa`awu najfinijih detaqa i<br />
odsustvo visokoumnih pretenzija u<br />
izrazu bitne su odlike ^ehovqevog<br />
dela. Wegovi junaci pripadaju svetu<br />
<strong>malo</strong>gra|an{tine, plemstva i<br />
bur`oazije a wihova tragika nema<br />
prometejski karakter ve} poti~e od<br />
`ivota protkanog trivijalno{}u,<br />
Melani Uta{i IIIb<br />
O.[. 10 oktobar, Subotica<br />
9<br />
provincijalizmom i u~<strong>malo</strong>{}u. Sve<br />
wegove li~nosti u<strong>za</strong>ludno te`e<br />
boqem i druk~ijem `ivotu ali ne<br />
uspevaju da slome norme svoje epohe<br />
i male sredine. Na`alost, ve}ina<br />
qudskih sudbina je takva i to nije<br />
moglo proma}i Antonu ^ehovu.<br />
Deset godina posle smrti ^ehova,<br />
svetski vihor <strong>za</strong>uvek je razorio<br />
romanti~ni svet letwikovaca okru-<br />
`enih brezovom {umom. Mnogo toga<br />
se promenilo ali misao jednog<br />
wegovog kwi`evnog junaka, da }e<br />
`ivot uvek ostati isti − te`ak, pun<br />
tajne i sre}e, svetli kao trajna istina.<br />
Dr Miroslav Krea~i}
Nacionalne preporuke<br />
<strong>za</strong> rano otkrivawe <strong>raka</strong> dojke<br />
Nacionalni vodi~ <strong>za</strong> prevenciju malignih oboqewa namewen je lekarima u primarnoj<br />
zdravstvenoj <strong>za</strong>{titi, na prvom mestu lekarima op{te prakse i ginekolozima<br />
koji bi trebalo da budu osnovni nosioci preventivnih aktivnosti. Obuhvata<br />
preporuke <strong>za</strong> primarnu prevenciju malignih bolesti i rano otkrivawe <strong>raka</strong> dojke,<br />
<strong>raka</strong> grli}a materice i <strong>raka</strong> debelog creva.<br />
Vodi~ je izradila radna grupa imenovana od strane Republi~ke stru~ne komisija<br />
<strong>za</strong> izradu i implementaciju vodi~a u klini~koj praksi Ministarstva zdravqa.<br />
Reali<strong>za</strong>ciju vodi~a je omogu}io EPOS u sklopu projekta "Unapre|ewe preventivne<br />
zdravstvene <strong>za</strong>{tite u Srbiji" Evropske agencije <strong>za</strong> rekonstrukciju.<br />
Prenosimo poglavqe koje se odnosi na rano otkrivawe <strong>raka</strong> dojke.<br />
EPIDEMIOLO[KA SITUACIJA<br />
RAKA DOJKE U SRBIJI<br />
Rak dojke je naj~e{}i maligni tumor kod<br />
`ena sa oko 1.150.000 novoobolelih `ena u<br />
svetu svake godine.<br />
U na{oj zemqi, rak dojke predstavqa<br />
izuzetno veliki problem iz vi{e razloga:<br />
1. Naj~e{}i maligni tumor kod `ena i<br />
vode}i uzrok smrti me|u malignim<br />
tumorima. Svake godine u Srbiji se registruje<br />
oko 3700 novoobolelih, {to<br />
predstavqa vi{e od ~etvrtine svih<br />
malignih bolesti kod `ena. Od <strong>raka</strong><br />
dojke godi{we umre 1300 `ena, {to ~ini<br />
oko 18% smrtnosti od kancera.<br />
2. Stope incidence i mortaliteta su u<br />
neprekidnom porastu.<br />
3. Jedan od vode}ih uzroka prevremene<br />
smrti kod `ena. Meren godinama<br />
izgubqenog `ivota, rak dojke je na<br />
tre}em mestu kao uzrok smrti kod `ena<br />
starosti 45-64 godine, posle cerebrovaskularnih<br />
bolesti i ishemijske<br />
bolesti srca.<br />
4. Otkriva se naj~e{}e u odmakloj fazi.<br />
U na{oj zemqi, kod samo 20% `ena se<br />
tumor dojke otkrije dok je jo{ mawih dimenzija,<br />
ispod 2 cm; udeo nepalpabilnih tumora<br />
je <strong>za</strong>nemarqiv. U trenutku postavqawa<br />
dijagnoze, gotovo dve tre}ine `ena ve} ima<br />
regionalno pro{irenu bolest ili udaqene<br />
metastaze, {to zna~ajno smawuje wihove<br />
{anse <strong>za</strong> izle~ewe. Naime, petogodi{we<br />
pre`ivqavawe le~enog <strong>raka</strong> dojke otkrivenog<br />
u lokalizovanoj fazi (kada je<br />
1<br />
Institut <strong>za</strong> onkologiju i radiologiju <strong>Srbije</strong>,<br />
Laboratorija <strong>za</strong> molekularnu genetiku, tel. (011)<br />
2067288 ili 2067434. U Laboratoriji se, posle uzimawa<br />
detaqne porodi~ne anamneze, odre|uje da li postoje<br />
indikacije <strong>za</strong> genetsko testirawe. Ukoliko se predlo`i<br />
i sprovede genetsko testirawe i potvrdi postojawe<br />
BRCA mutacija, predlog re`ima preventivnih<br />
postupaka dobija se u Institutu. U slu~aju da testirawe<br />
nije indikovano ili da je rezultat testirawa<br />
negativan, `ena se svrstava u grupu "Pozitivna porodi~na<br />
anamne<strong>za</strong>, umeren rizik".<br />
10<br />
ograni~en samo na tkivo dojke) iznosi 97%,<br />
regionalno pro{irene bolesti 79%, a<br />
bolesti otkrivene u metastatskoj fazi<br />
svega 24%.<br />
FAKTORI RIZIKA<br />
ZA RAK DOJKE<br />
1. Godine starosti<br />
Rizik <strong>za</strong> rak dojke pove}ava se sa godinama<br />
starosti.<br />
U centralnoj Srbiji, uzrasnospecifi~na<br />
stopa incidence na 100,000<br />
`ena se pove}ava od 20,6 (kod `ena 30-34<br />
godine) do 223,2 (kod `ena 60-64 godina<br />
starosti).<br />
2. Pozitivna porodi~na anamne<strong>za</strong><br />
Genetski faktori odgovorni su <strong>za</strong> 5 do<br />
10% slu~ajeva <strong>raka</strong> dojke.<br />
U slu~aju pozitivne porodi~ne anamneze,<br />
rizik }e <strong>za</strong>visiti od stepena srodstva,<br />
tipa maligne bolesti, broja i pola<br />
obolelih srodnika, wihove starosti prilikom<br />
otkrivawa bolesti. Karakteristike<br />
koje nose rizik su: ve}i broj bliskih srodnika,<br />
bolest u mla|em uzrastu, obostrana<br />
bolest, rak dojke kod srodnika mu{kog pola<br />
i dr.<br />
Npr., ako osoba navodi da su wena majka<br />
ili sestra obolele ili bolovale od <strong>raka</strong><br />
dojke, rizik je 2,1 put ve}i nego kod osoba sa<br />
negativnom porodi~nom anamnezom. Ako<br />
navodi jednu ro|aku drugog stepena sa<br />
rakom dojke, relativni rizik je 1,5. Ako su i<br />
majka i sestra obolele od <strong>raka</strong> dojke, relativni<br />
rizik (RR) je 3,6.<br />
3. Prethodni rak dojke<br />
@ene koje su bolovale i bile le~ene od<br />
<strong>raka</strong> dojke, imaju pove}an rizik <strong>za</strong> primarni<br />
rak dojke u drugoj dojci (RR 3-4).<br />
4. Benigne proliferativne bolesti<br />
dojke<br />
Biopsijom potvr|ena atipi~na hiperplazija<br />
povezuje se sa pove}anim rizikom <strong>za</strong><br />
rak dojke (RR 4,2, 95%CI 3,3-5,4).
Ostali faktori rizika:<br />
1. Reproduktivni faktori<br />
� rana menarha (pre 12. godine)<br />
� kasna menopau<strong>za</strong> (posle 50. godine)<br />
� nera|awe<br />
� kasni prvi poro|aj (posle 30. godine)<br />
� nedojewe<br />
2. Upotreba hormonskih preparata<br />
Vi{egodi{wa upotreba hormonske supstitucione<br />
terapije u menopauzi pove}ava<br />
rizik <strong>za</strong> rak dojke (RR 1,24, 95% CI 1,02-<br />
1,5).<br />
3. Gustina tkiva dojke na mamografskom<br />
snimku.<br />
Gustina tkiva dojke 75% povezuje se sa<br />
pove}anim rizikom u odnosu na mamografski<br />
nalaz bez pove}ane gustine (RR 5,0, 95%<br />
CI 3,6-7,1).<br />
PREPORUKE ZA RANO<br />
OTKRIVAWE RAKA DOJKE<br />
Osnovne preporuke<br />
Prilikom kontakta sa pacijentom,<br />
potrebno je na osnovu godina starosti, kao i<br />
li~ne i porodi~ne anamneze, proceniti<br />
koji re`im skrining pregleda se preporu-<br />
~uje i objasniti wihov zna~aj.<br />
Procena rizika <strong>za</strong> rak dojke<br />
� Rizik <strong>za</strong> nastanak <strong>raka</strong> dojke postoji kod<br />
svake `ene, ukqu~uju}i i one `ene kod<br />
kojih ne postoji ni jedan poznati faktor<br />
11<br />
rizika. Rizik se pove}ava sa godinama<br />
starosti.<br />
� Skrining preglede treba preporu~iti<br />
svim `enama prema wihovim godinama<br />
starosti.<br />
� U slu~aju da identifikujemo faktore<br />
rizika i pove}an rizik, mo`e biti<br />
indikovana primena druga~ijeg (individualnog)<br />
re`ima pregleda.<br />
1. Rak dojke u li~noj anamnezi<br />
Kod pacijenata kod kojih je <strong>za</strong>vr{eno<br />
le~ewe <strong>raka</strong> dojke, kontrolni pregledi<br />
sprovode se prema preporukama onkolo{ke<br />
ustanove u kojoj je sprovedeno le~ewe (minimum:<br />
mamografija kontralateralne dojke i<br />
le~ene dojke, ukoliko nije odstrawena, jednom<br />
godi{we od 40. godine; osobi kod koje<br />
je rak dojke otkriven pre 40. godine predlo`iti<br />
konsultaciju u centru koji se bavi<br />
naslednom predispozicijom tumora dojke).<br />
2. Biopsijom potvr|eno postojawe atipi~ne<br />
hiperplazije u dojci<br />
� Zapo~eti skrining od 40. godine na 18<br />
meseci, od 50. godine na 2 godine.<br />
3. Pozitivna porodi~na anamne<strong>za</strong><br />
Na osnovu porodi~ne anamneze prema<br />
tabeli 1 odrediti stepen rizika.<br />
a) Pacijentkiwe sa visokim rizikom:<br />
� Predlo`iti konsultaciju u centru koji<br />
se bavi naslednom predispozicijom <strong>raka</strong><br />
dojke.<br />
� Zapo~eti skrining od 40. godine na 18<br />
meseci, od 50. godine na 2 godine ili<br />
prema preporukama centra koji se bavi<br />
naslednom predispozicijom.
) Pacijentkiwe sa umerenim rizikom:<br />
� Zapo~eti skrining od 40. godine na 18<br />
meseci, od 50. godine na 2 godine.<br />
� Kod `ena starosti 30- 40 godina, redovni<br />
godi{wi klini~ki pregled dojki i<br />
dodatni pregledi na osnovu indikacija;<br />
od 40. godine po~eti sa mamografskim<br />
pregledima<br />
c) Pacijentkiwe sa pozitivnom porodi~nom<br />
anamnezom koja ne spada u visok ili<br />
umeren rizik:<br />
� Redovan re`im skrininga<br />
4. Planirana/uvedena hormonska supstituciona<br />
terapija u menopauzi (HST)<br />
� Kod `ena kod kojih se planira uvo|ewe<br />
vi{egodi{we HST, uraditi bazi~ni<br />
mamografski pregled pre otpo~iwawa<br />
terapije.<br />
� Skrining preglede sprovoditi na 18<br />
meseci kod `ena starosti 40-49 godina, a<br />
na 2 godine od 50. godine starosti.<br />
� Kod `ena mla|ih od 40 godina, uraditi<br />
klini~ki pregled dojki i dodatne preglede<br />
na osnovu indikacija, a sa mamografskim<br />
pregledima po~eti od 40.<br />
godine.<br />
5. Ostali faktori rizika (hormonalnoreproduktivni<br />
i dr.)<br />
� Ukqu~ivawe u rutinski re`im skrininga.<br />
6. Bez poznatih faktora rizika<br />
� Ukqu~ivawe u rutinski re`im skrininga.<br />
Metode, zna~aj i ograni~ewa ranog<br />
otkrivawa <strong>raka</strong> dojke<br />
Izbor skrining testa<br />
Mamografija<br />
� Mamografija je jedina metoda koja se, na<br />
osnovu postoje}ih doka<strong>za</strong>, smatra<br />
efikasnom u otkrivawu ranih stadijuma<br />
<strong>raka</strong> dojke (nivo doka<strong>za</strong> Ia). Rezultati<br />
randomizovanih studija pokazuju da se<br />
uvo|ewem redovnih mamografskih pregleda<br />
kod `ena starosti od 50 do 70 godi-<br />
12<br />
na mo`e posti}i smawewe smrtnosti od<br />
<strong>raka</strong> dojke od 25 do 30%.<br />
� Mamografske preglede treba sprovoditi<br />
na 2 godine;<br />
� Snimawe treba vr{iti u dve standardne<br />
projekcije ~ime se pove}ava senzitivnost<br />
mamografije i smawuje broj<br />
la`no pozitivnih nala<strong>za</strong>.<br />
Klini~ki pregled<br />
� Ne postoje dokazi da klini~ki pregled<br />
dojki kao skrining test mo`e da dovede<br />
do smawewa smrtnosti od <strong>raka</strong> dojke u<br />
obuhva}enoj populaciji; zbog toga se ne<br />
mo`e primewivati kao jedini test,<br />
odnosno <strong>za</strong>mena <strong>za</strong> mamografiju.<br />
� Me|utim, klini~ki pregled mo`e<br />
pove}ati efektivnost mamografskog<br />
skrininga (nivo doka<strong>za</strong> Ib) pa se preporu~uje<br />
wegovo sprovo|ewe na godinu<br />
dana kod svih `ena po~ev{i od 40. godine<br />
starosti.<br />
� Klini~ki pregled podrazumeva inspekciju<br />
i palpaciju dojki i regionalnih<br />
limfnih `lezdi sprovedenu od strane<br />
onkologa ili lekara op{te prakse<br />
(ginekologa) ili drugog lekara obu~enog<br />
<strong>za</strong> izvo|ewe ovog pregleda.<br />
Samopregled dojki<br />
� Rezultati do sada sprovedenih studija<br />
nisu potvrdili da redovno sprovo|ewe<br />
samopregleda dojki mo`e dovesti do<br />
smawewa smrtnosti od <strong>raka</strong> dojke (nivo<br />
doka<strong>za</strong> Ib) pa se ne mo`e preporu~ivati<br />
kao skrining test odnosno <strong>za</strong>mena <strong>za</strong><br />
mamografiju.<br />
� Me|utim, periodi~no sprovo|ewe samopregleda<br />
pove}ava svest `ene o zna~aju<br />
pregleda dojki, smawuje strah od skrining<br />
pregleda i pove}ava motivisanost <strong>za</strong><br />
u~e{}e u skrining programima.<br />
� Samopregled podrazumeva inspekciju i<br />
palpaciju dojki i regionalnih limfnih<br />
`lezdi koje `ena sama sprovodi svakog<br />
meseca ili periodi~no, u nekom drugom<br />
intervalu, po~ev{i od 30. godine<br />
`ivota.<br />
� Uputstvo <strong>za</strong> izvo|ewe samopregleda<br />
dojki `ena mo`e dobiti od svog lekara<br />
op{te prakse, ginekologa, onkologa ili<br />
u lokalnom dru{tvu <strong>za</strong> <strong>borbu</strong> <strong>protiv</strong><br />
<strong>raka</strong> (npr. Dru{tvo <strong>Srbije</strong> <strong>za</strong> <strong>borbu</strong> <strong>protiv</strong><br />
<strong>raka</strong>, Beograd, Pasterova 14, tel.<br />
011/2656-386).<br />
Ultrazvu~ni pregled dojki<br />
� Ultrazvuk predstavqa dodatnu dijagnosti~ku<br />
metodu koja se koristi <strong>za</strong> evaluaciju<br />
palpabilnih ili mamografijom<br />
otkrivenih lezija u dojci. Ultrazvuk se
ne mo`e koristiti kao skrining test i<br />
ne mo`e <strong>za</strong>meniti mamografiju.<br />
Ostale starosne grupe<br />
Dokazi o efikasnosti skrininga kod<br />
mla|ih `ena, starosti 40-49 godina, su jo{<br />
uvek ograni~eni (nivo doka<strong>za</strong> III) i ne postoji<br />
konsenzus po tom pitawu. U slu~aju<br />
ukqu~ivawa ove grupe u skrining programe,<br />
mamografske preglede treba sprovoditi u<br />
kra}im intervalima, na 12 do 18 meseci,<br />
kako bi se smawio broj intervalnih<br />
kancera.<br />
Za `ene preko 70 godina starosti, ne<br />
postoji dovoqno doka<strong>za</strong> na osnovu kojih bi<br />
se mogle formirati preporuke o wihovom<br />
ukqu~ivawu u programe skrininga.<br />
Zna~aj mamografskog skrininga<br />
Mamografskim pregledom mogu se otkriti<br />
ne samo tumori mawih dimenzija, ve} i<br />
nepalpabilne lezije. Zna~aj ranog otkrivawa<br />
je slede}i:<br />
� Ishod le~ewa <strong>raka</strong> dojke direktno <strong>za</strong>visi<br />
od stadijuma bolesti u trenutku<br />
postavqawa dijagnoze i otpo~iwawa<br />
le~ewa.<br />
� Rano otkriven rak dojke omogu}ava primenu<br />
po{tednih hirur{kih intervencija<br />
sa br`im oporavkom, pozitivnim psiholo{kim<br />
efektom i boqim kvalitetom<br />
`ivota.<br />
Ograni~ewa mamografskog skrining<br />
pregleda<br />
La`no negativni nalaz: mamografski<br />
nalaz je normalan ili je promena okarakterisana<br />
kao benigna uprkos postojawu<br />
invazivnog karcinoma. ^e{}i u starosnoj<br />
grupi 40-49 g. (do 25%) nego kod `ena 50-70<br />
godina (oko 10%).<br />
Intervalni rak dojke: primarni rak<br />
dojke otkriven u periodu izme|u dva skrining<br />
pregleda, kao posledica la`no negativnog<br />
nala<strong>za</strong> ili kao novonastala promena,<br />
naj~e{}e tumor brzog rasta. Broj intervalnih<br />
karcinoma dojke ne bi smeo da bude ve}i<br />
od 30% u roku od 12 meseci od prethodne<br />
skrining mamografije koja je ocewena kao<br />
normalna.<br />
La`no pozitivni nalaz: zbog nejasnog<br />
nala<strong>za</strong> skrining mamografije tra`e se dopunske<br />
dijagnosti~ke procedure a promena se<br />
na kraju potvrdi kao benigna. Naj~e{}i su<br />
kod mla|ih `ena sa mamografski gu{}om<br />
strukturom dojki, kod `ena sa pozitivnom<br />
porodi~nom anamnezom, `ena pod hormonskom<br />
supstitucionom terapijom i kod onih<br />
sa velikim razmakom izme|u dve mamografske<br />
kontrole.<br />
13<br />
POSTUPAK U SLU^AJU<br />
POZITIVNOG NALAZA<br />
Klini~ki pregled<br />
Klini~kim pregledom mo`e se ustanoviti:<br />
� palpabilni tumor (masa) u dojci;<br />
� novonastalo uvla~ewe bradavice ili<br />
ko`e dojke;<br />
� promena ko`e dojke;<br />
� iscedak iz bradavice;<br />
� novonastala asimetrija dojki;<br />
� uve}ane limfne `lezde u pazu{nim jamama.<br />
Preporu~uje se slede}i postupak: Ako se<br />
radi o pacijentkiwi starosti 40. i vi{e<br />
godina koja nije imala mamografski pregled<br />
u posledwih godinu dana, treba je<br />
uputiti na mamografski pregled a <strong>za</strong>tim<br />
postupiti u skladu sa nalazom.<br />
Pacijentkiwe mla|e od 40 godina treba<br />
uputiti u onkolo{ku ustanovu radi pregleda<br />
i odgovaraju}ih dijagnosti~kih procedura.<br />
Mamografski pregled<br />
U slu~aju nala<strong>za</strong> suspektne promene ili<br />
promene sa malignim karakteristikama,<br />
pacijentkiwu treba uputiti u onkolo{ku<br />
ustanovu radi daqe dijagnostike.<br />
U slu~aju nala<strong>za</strong> promene koja je verovatno<br />
benigna, pacijentkiwu uputiti na kontrolni<br />
radiolo{ki pregled u kratkom vremenskom<br />
intervalu (npr. 6 meseci) prema<br />
preporuci radiologa; ukoliko preporuka<br />
radiologa ne postoji, uputiti pacijentkiwu<br />
u onkolo{ku ustanovu.<br />
Ukoliko je mamografijom utvr|ena<br />
benigna promena ili je nalaz negativan,<br />
pacijent ostaje u programu redovnih skrining<br />
pregleda prema godinama starosti.<br />
Napomena: Ukoliko se radi o palpabilnoj<br />
promeni, ~ak iako je mamografski<br />
opisana kao verovatno benigna / benigna /<br />
nalaz negativan, pacijentkiwu treba<br />
uputiti u onkolo{ku ustanovu radi<br />
postavqawa kona~ne dijagnoze (biopsija<br />
tankom iglom, FNAB, i citolo{ki pregled;<br />
indikacije <strong>za</strong> operaciju benignih lezija<br />
postavqa hirurg onkolog u <strong>za</strong>visnosti od<br />
palpatornog i mamografskog i/ili ultrazvu~nog<br />
nala<strong>za</strong>)<br />
BIRADS (Breast Imaging Reporting and Data<br />
System, razvijen od strane American College of<br />
Radiology) previ|a 6 kategorija mamografskih<br />
nala<strong>za</strong>.
I z v e { t a j<br />
42. Kancerolo{ka nedeqa i 19. Stru~ni<br />
sastanak medicinskih sestaratehni~ara<br />
onkolo{kih institucija<br />
Republike <strong>Srbije</strong><br />
Kancerolo{ku nedequ, 42. po redu<br />
i 19. Stru~ni sastanak medicinskih<br />
sestara-tehni~ara onkolo{kih institucija<br />
Republike <strong>Srbije</strong> organizovali<br />
su Kancerolo{ka sekcija Srpskog<br />
lekarskog dru{tva i Institut <strong>za</strong><br />
onkologiju i radiologiju <strong>Srbije</strong> u<br />
beogradskom "Sava Centru", od 17. do<br />
19. novembra 2005. godine. Maligna<br />
oboqewa, <strong>za</strong>jedno sa kardiovaskularnim<br />
bolestima spadaju u vode}e<br />
globalne zdravstvene probleme.<br />
Nap<strong>reda</strong>k u prevenciji, dijagnostici i<br />
le~ewu je multidisciplinarni problem,<br />
koji <strong>za</strong>hteva razmenu iskustava i<br />
ideja. Na Kancerolo{koj nedeqi su<br />
uvek podjednako dobrodo{li epidemiolozi,<br />
stru~waci iz oblasti eksperimentalne<br />
onkologije, patolozi, onkolozi-klini~ari<br />
razli~itih profila<br />
(hirurzi, radiolozi, hemioterapeuti)<br />
radi razmene iskustava i unapre|ivawa<br />
isra`iva~kih programa.<br />
Radno predsedni{tvo<br />
Kancerolo{ke nedeqe<br />
14<br />
Kao onkolozima, na{ najve}i prioritet<br />
je bolesnik sa malignim oboqewem,<br />
a 42. Kancerolo{ka nedeqa je<br />
potvrdila na{e napore ka poboq-<br />
{awu nege ovih bolesnika, uz u~e{}e<br />
oko 350 registrovanih onkologa i<br />
medicinskih sestara iz <strong>Srbije</strong> i Crne<br />
Gore, kao i Bosne i Hercegovine i jo{<br />
oko 150 neregistrovanih u~esnika.<br />
Ponosni smo na u~e{}e eminentnih<br />
stru~waka iz inostranstva (Gr~ka,<br />
[vedska, Velika Britanija, Makedonija).<br />
Skup je otvorio savetnik Ministra<br />
zdravqa Republike <strong>Srbije</strong>, a ceremoniji<br />
sve~anog otvarawa prisustvovali<br />
su i dekan Medicinskog fakulteta<br />
Univerziteta u Beogradu i predstavnik<br />
francuske vlade, novi koordinator<br />
<strong>za</strong> saradwu u oblasti onkologije<br />
koji su pozdravili u~esnike.<br />
Stru~ni deo programa je bio koncipiran<br />
kroz plenarno p<strong>reda</strong>vawe Neo-
Prof. dr Nicholas Pavlidis postao je<br />
po~asni ~lan Srpskog lekarskog<br />
dru{tva<br />
15<br />
adjuvant systemic treatment in breast cancer:<br />
where do we stand today koje je<br />
odr`ao prof. Nicholas Pavlidis, Medical<br />
School, Department of Medical Oncology,<br />
University of Ionnina, iz Gr~ke kome je<br />
ovom prilikom dodeqeno po~asno<br />
~lanstvo SLD, te glavnu temu: Rani<br />
karcinom dojke, nau~ni simpozijum:<br />
Molekularna terapija u onkologiji,<br />
~etiri okrugla stola: Kontrola<br />
duvana (u okviru koga su u~estvovali<br />
predstavnici Nacionalne komisije <strong>za</strong><br />
kontrolu duvana), Zra~ne tehnike<br />
pelvi~nih tumora, Inhibitori aromataze<br />
u le~ewu karcinoma dojke:<br />
stvarne potrebe i mogu}nosti, Iskustvo<br />
{vedske istra`iva~ke grupe u<br />
oblasti melanoma (u okviru koga su<br />
p<strong>reda</strong>vawa odr`ali dr Johan Hansson,<br />
dr Eva Mansson-Brahme i dr Braslav<br />
Jovanovi} iz Karolinska Instituta u<br />
Stokholm-u), dve specijalne sesije:<br />
Novine u onkologiji prezentovane na<br />
ovogodi{wem kongresu ameri~kog<br />
Udru`ewa klini~kih onkologa i<br />
Kako se pretra`uje korisna onkolo{ka<br />
literatura na Internetu, te<br />
simpozijum: Suportivna/Palijativna<br />
Dr Eva Mansson-Brahme, prof. dr Radan D`odi},<br />
doc. dr Johan Hansson i dr Braslav Jovanovi}
terapija. U okviru satelitskog simpozijuma<br />
p<strong>reda</strong>vawe je odr`ao prof.<br />
Jeffrey S. Tobias, Meyerstein Institute of<br />
Clinical Oncology, Middlesex Hospital,<br />
London.<br />
Sestrinski deo programa je u potpunosti<br />
pratio lekarski deo, kao<br />
potvrda sveobuhvatnog pristupa pacijentima<br />
sa malignim oboqewima.<br />
Nadamo se da je program 42. Kancerolo{ke<br />
nedeqe i 19. Stru~nog sastanka<br />
medicinskih sestara-tehni~ara<br />
onkolo{kih institucija Republike<br />
<strong>Srbije</strong> bio svim u~esnicima interesantan<br />
i koristan <strong>za</strong> unapre|ewe<br />
struke.<br />
Prof. dr Slobodan ^ikari} (levo) prima od<br />
prof. dr Nenada Borojevi}a plaketu <strong>za</strong><br />
edukaciju i napredovawe onkologa <strong>Srbije</strong><br />
16<br />
Kancerolo{ka sekcija SLD i<br />
Institut <strong>za</strong> onkologiju i radiologiju<br />
<strong>Srbije</strong> <strong>za</strong>hvaquju Dru{tvu <strong>Srbije</strong> <strong>za</strong><br />
<strong>borbu</strong> <strong>protiv</strong> <strong>raka</strong>, koje je svojim<br />
prilogom zna~ajno pomoglo odr`avawe<br />
ovog skupa, kao najve}i pojedina~ni<br />
donator, te republi~kom Ministarstvu<br />
<strong>za</strong> nauku i <strong>za</strong>{titu `ivotne<br />
sredine i Ministarstvu zdravqa,<br />
ambasadi Francuske u SCG i ostalim<br />
sponzorima. 43. Kancerolo{ka nedeqa<br />
i 20. Stru~ni sastanak medicinskih<br />
sestara-tehni~ara onkolo{kih<br />
institucija Republike <strong>Srbije</strong> bi}e<br />
odr`an u Beogradu, od 26. do 28. oktobra<br />
2006. godine.<br />
Dr Svetlana Jezdi}
Saradwa Dru{tva <strong>Srbije</strong><br />
<strong>za</strong> <strong>borbu</strong> <strong>protiv</strong> <strong>raka</strong><br />
i domova zdravqa<br />
u zdravstvenom prosve}ivawu<br />
Una<strong>za</strong>d desetak godina Dru{tvo<br />
<strong>Srbije</strong> <strong>za</strong> <strong>borbu</strong> <strong>protiv</strong> <strong>raka</strong><br />
povodom meseca borbe <strong>protiv</strong> <strong>raka</strong>,<br />
organizuje nau~no-popularna p<strong>reda</strong>vawa<br />
u sali Kolar~eve <strong>za</strong>du`bine.<br />
P<strong>reda</strong>vawa dr`e eminentni stru~waci<br />
lekari, ~lanovi Srpskog lekarskog<br />
dru{tva i ~lanovi Medicinske<br />
akademije.<br />
Pored ovih p<strong>reda</strong>vawa, pre nekoliko<br />
godina, Dru{tvo <strong>Srbije</strong> <strong>za</strong> <strong>borbu</strong><br />
<strong>protiv</strong> <strong>raka</strong> <strong>za</strong>po~elo je sa serijalom<br />
p<strong>reda</strong>vawa po domovima zdravqa<br />
u Beogradu i unutra{wosti.<br />
P<strong>reda</strong>vawa su namewena lekarima<br />
op{te prakse, lekarima kojima je<br />
u`a specijalnost onkologija i <strong>za</strong>interesovanim<br />
gra|anima.<br />
Ove godine p<strong>reda</strong>vawa su odr`ana<br />
u dvadeset domova zdravqa i to u<br />
osam domova zdravqa u Beogradu, a<br />
ostala u unutra{wosti.<br />
Ciq ovih p<strong>reda</strong>vawa je, obzirom<br />
na teme p<strong>reda</strong>vawa, edukacija zdravstvenog<br />
osobqa i gra|anstva u epidemiologiji,<br />
prevenciji, dijagnostici<br />
i le~ewu malignih bolesti<br />
raznih lokali<strong>za</strong>cija. P<strong>reda</strong>vawa su<br />
bila pra}ena raznovrsnom diskusijom,<br />
a lekari su izra`avali <strong>za</strong>dovoqstvo<br />
{to su se podsetili poznatih<br />
a <strong>za</strong>boravqenih ~iwenica. U toku<br />
p<strong>reda</strong>vawa deqen je {tampani<br />
materijal Dru{tva <strong>Srbije</strong> <strong>za</strong> <strong>borbu</strong><br />
<strong>protiv</strong> <strong>raka</strong>, bro{ure i ~asopis<br />
17<br />
RAK - SPRE^ITI, OTKRITI,<br />
LE^ITI. P<strong>reda</strong>vawa su bila uglavnom<br />
pra}ena video prezentacijom.<br />
Ove godine posebno bismo `eleli<br />
da pohvalimo organi<strong>za</strong>ciju u domu<br />
zdravqa Obrenovac gde je sve na<br />
visokom nivou organizovano, sa velikim<br />
brojem prisutnih slu{alaca,<br />
kako zdravstvenih radnika tako i<br />
gra|anstva.<br />
Utisak je da je inicijativa<br />
Dru{tva <strong>Srbije</strong> <strong>za</strong> <strong>borbu</strong> <strong>protiv</strong><br />
<strong>raka</strong> dobrodo{la u domovima zdravqa,<br />
ali bi voleli da ne ostane sve<br />
samo u domenu p<strong>reda</strong>vawa, ve} da<br />
stvarno ima odra<strong>za</strong> na daqi rad u<br />
primarnoj prevenciji. Mnogi p<strong>reda</strong>va~i<br />
su mi{qewa da je nedovoqni<br />
broj prisutnih lekara iz primarne<br />
zdravstvene <strong>za</strong>{tite nedo-statak<br />
koji se mora prevazi}i, jer p<strong>reda</strong>vawa<br />
ovog tipa mogu biti odli~an<br />
sveobuhvatni podsetnik i prilika<br />
da se razjasne neki problemi iz<br />
rutinske prakse. I domovi zdravqa,<br />
ali i p<strong>reda</strong>va~i, smatraju da ovakav<br />
na~in okupqawa zdrav-stvenih radnika<br />
mo`e biti izuzetno koristan i<br />
da ova inicijativa Dru{tva <strong>Srbije</strong><br />
<strong>za</strong> <strong>borbu</strong> <strong>protiv</strong> <strong>raka</strong> <strong>za</strong>slu`uje<br />
svaku vrstu pohvale.<br />
Dr \or|e Vukoti}
SAVEZ DRU[TAVA VOJVODINE ZA BORBU PROTIV RAKA<br />
Te{ko je prestati,<br />
ali nije opasno po `ivot<br />
Pu{ewe se smatra rizi~nim faktorom<br />
<strong>za</strong> nastanak vi{e od 25<br />
razli~itih hroni~nih ne<strong>za</strong>raznih<br />
bolesti od kojih neke, u ve}ini<br />
slu~ajeva, imaju fatalan ishod.<br />
Pu{ewe uzrokuje oko 10.000 smrtnih<br />
slu~ajeva dnevno, odnosno jedan<br />
smrtni slu~aj svakih 8 sekundi ili<br />
jedan od {est smrtnih slu~ajeva u<br />
adultnoj populaciji. Shodno predvi|enom<br />
porastu broja pu{a~a, oko<br />
2020. godine, od posledica pu{ewa, u<br />
svetu }e se svake tri sekunde gasiti<br />
jedan qudski `ivot, odnosno svaka<br />
tre}a odrasla osoba }e umirati od<br />
bolesti ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> pu{ewe. Prema<br />
projekcijama Svetske banke, pu{ewe<br />
}e u istom periodu postati vode}i<br />
uzrok smrtnosti i onesposobqenosti<br />
u svetu, sa porastom u~e{}a u<br />
globalnom teretu bolesti sa<br />
sada{wa 3% na 9%, prouzrokuju}i<br />
vi{e smrtnih slu~ajeva nego HIV,<br />
TBC, maternalni mortalitet, saobra}ajni<br />
udesi, samoubistva i ubistva<br />
<strong>za</strong>jedno. Ukoliko se striktnije ne<br />
budu preduzimale mere <strong>za</strong> restrikciju<br />
pu{ewa, vi{e od 250 miliona <strong>malo</strong>letne<br />
dece }e umreti, a da ne<br />
do`ive o~ekivanu starost, zbog oboqewa<br />
ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> pu{ewe.<br />
[to se ti~e situacije u na{oj<br />
zemqi, po broju pu{a~a nalazimo se<br />
na drugom mestu u Evropi. Rezultati<br />
istra`ivawa "Zdravstveno stawe,<br />
zdravstvene potrebe i kori{}ewe<br />
zdravstvene <strong>za</strong>{tite stanovni{tva<br />
<strong>Srbije</strong>" koje je sprovedeno 2000.<br />
godine pokazuju da je svaki drugi<br />
18<br />
mu{karac, svaka tre}a `ena i svaki<br />
~etvrti adolescent pu{a~.<br />
Pu{a~ka navika se usvaja<br />
naj~e{}e u adolescentnom periodu<br />
`ivota, dok se usvajawe ove navike u<br />
kasnijim godinama re|e de{ava.<br />
Prevencija pu{ewa me|u adolescentima<br />
je kqu~ni faktor <strong>za</strong> redukciju<br />
morbiditeta i mortaliteta koji je u<br />
korelaciji sa pu{ewem. Bitno je<br />
znati da se kod adolescenata razvija<br />
isti tip pu{a~ke <strong>za</strong>visnosti kao i<br />
kod adultne populacije, pa je zbog<br />
toga mladim pu{a~ima jednako<br />
te{ko da ostave pu{ewe kao i<br />
odraslim osobama. Pu{ewe u de~jem<br />
i adolescentnom uzrastu uzrokuje<br />
ozbiqne zdravstvene probleme, kao<br />
{to su respiratorna oboqewa,<br />
redukovana fizi~ka kondicija, lo{<br />
lipidni status i kompromitovani<br />
rast plu}a {to se reperkutuje na<br />
plu}nu funkciju.<br />
U Novom Sadu je 2004. godine<br />
sprovedeno anketno istra`ivawe o<br />
<strong>za</strong>stupqenosti i karakteristikama<br />
pu{a~ke navike me|u 3000 mladih<br />
uzrasta od 10 do 19 godina na teritoriji<br />
koju svojim radom obuhvata<br />
dom zdravqa "Novi Sad", koriste}i<br />
anketni upitnik iz me|unarodnog<br />
istra`ivawa o Globalnom istra`ivawu<br />
upotrebe duvana kod mladih.<br />
Rezultati istra`ivawa pokazuju<br />
da je svaki drugi novosadski adolescent<br />
probao da pu{i cigarete, i to u<br />
proseku izme|u 14. i 15. godine<br />
`ivota, a to je i uzrast kada mladi<br />
postaju pu{a~i. Oko 22% mladih
sebe smatra pu{a~ima, i to su<br />
ve}inom devoj~ice. Mladi naj~e{}e<br />
pu{e van svojih ku}a (na `urkama, u<br />
izlascima). 2/3 anketiranih je<br />
izlo`eno pasivnom pu{ewu svojih<br />
roditeqa, odnosno prijateqa. Tako-<br />
|e je uo~eno da adolescenti lak{e<br />
uo~avaju reklame duvanskih proizvoda<br />
nego zdravstvena upozorewa o<br />
{tetnostima pu{ewa.<br />
^iwenica da je samo polovina<br />
mladih percipirala da su na nekom<br />
od {kolskih ~asova raspravqali o<br />
opasnostima pu{ewa duvana, kao i<br />
podatak da bi tre}ina mladih<br />
pu{a~a `elela da ostavi pu{ewe,<br />
bili su povod da se i u Novom Sadu<br />
unapredi edukacija prosvetnih radnika<br />
i saradnika na temu prevencije<br />
i kontrole pu{ewa me|u adolescentima.<br />
[kole imaju potencijal da dopru<br />
do najve}eg broja mladih, uzrasta od<br />
7 do 19 godina. Mladi su populacija<br />
koja je pod uticajem {kole; mladi<br />
qudi koji po~iwu da pu{e u<br />
dru{tvima u kojima je prevalenca<br />
pu{ewa u porastu su pod ve}im<br />
rizikom da }e sami <strong>za</strong>po~eti da<br />
19<br />
U~esnici seminara u Novom Sadu<br />
pu{e. [kole reflektuju vrednosti<br />
dru{tva i {kolski preventivni<br />
programi mogu imati uticaja na<br />
mlade ako se ti programi de{avaju u<br />
kontekstu promocije zdravqa i kampawa<br />
<strong>za</strong> odvikavawe od pu{ewa.<br />
Edukativni seminar <strong>za</strong> odvikavawe<br />
od pu{ewa <strong>za</strong> mlade je u Novom<br />
Sadu odr`an 14. i 15. oktobra 2005.<br />
godine u prostorijama Save<strong>za</strong><br />
dru{tava <strong>za</strong> <strong>borbu</strong> <strong>protiv</strong> <strong>raka</strong><br />
Vojvodine. Seminar je nastao kao<br />
rezultat projekta "Pomo} razvoju<br />
javnog zdravqa u Srbiji" koji je<br />
obuhvatao edukaciju 6 trenera sa<br />
teritorije <strong>Srbije</strong> i 2 trenera iz<br />
Vojvodine od strane stru~waka iz<br />
Velike Britanije, a potom prevod i<br />
distribuciju antipu{a~kog edukativnog<br />
materijala uz podr{ku<br />
Ministarstva zdravqa Republike<br />
<strong>Srbije</strong>. Suorgani<strong>za</strong>tor seminara bio<br />
je Savez dru{tava Vojvodine <strong>za</strong><br />
<strong>borbu</strong> <strong>protiv</strong> <strong>raka</strong>. Seminar su<br />
vodile mr sc. med. Nada Kosi} Bibi}<br />
(ZZZZ Subotica) i dr Dragana<br />
Zari} (dom zdravqa Novi Sad). Dr<br />
sc. med. An|elka Xeletovi} i mr sc.<br />
Ika Pe{i} su tako|e u~estvovale u
eali<strong>za</strong>ciji dvodnevnog edukativnog<br />
seminara. Participanti seminara<br />
su bili prosvetni radnici i saradnici<br />
iz 2 osnovne, 8 sredwih i 1<br />
specijalne {kole, 2 volontera iz<br />
NVO "Rak Info" i 4 lekara (2 specijaliste<br />
pulmologa iz Instituta <strong>za</strong><br />
plu}ne bolesti u Sremskoj Kamenici,<br />
1 specijalista socijalne medicine<br />
iz ZC Vrbas i 1 specijalista<br />
socijalne medicine iz RZZO Novi<br />
Sad).<br />
Na po~etku seminara 68% u~esnika<br />
je pozitivno ocenilo o~ekivawa u<br />
vezi sa seminarom, dok je 32% bilo<br />
ravnodu{no; na samom kraju seminara,<br />
95% u~esnika je smatralo su<br />
wihova o~ekivawa u potpunosti<br />
ispuwena, a 5% je i<strong>malo</strong> indiferentan<br />
stav u odnosu na ispuwena<br />
o~ekivawa.<br />
Svi u~esnici seminara su ocenili<br />
sadr`aj edukativnog seminara<br />
korisnim i potrebnim, kao i da su na<br />
Marko Moji~evi} II 1<br />
Gimnazija Priboj<br />
20<br />
seminaru nau~ili mnogo korisnog.<br />
Tako|e, svi participanti su smatrali<br />
da su sadr`aj i metod rada<br />
bili prilago|eni namewenom uzrastu,<br />
a ovaj seminar bi rado preporu~ili<br />
kolegama iz drugih {kola.<br />
U~esnici su kao najkorisnije na<br />
seminaru naveli informacije i literaturu<br />
koju su dobili, rad u<br />
radionicama, interaktivnu diskusiju,<br />
o~igledni prikaz dejstava pu{ewa<br />
(Puffing Billy, merewe nivoa<br />
ugqen-monoksida), kao i prikaz<br />
{tetnih materija u duvanskom dimu<br />
putem hemijskih kartica.<br />
Preporuka ovog edukativnog seminara<br />
je nastavak aktivne saradwe<br />
participanata i Save<strong>za</strong> dru{tava<br />
Vojvodine <strong>za</strong> <strong>borbu</strong> <strong>protiv</strong> <strong>raka</strong> i<br />
osmi{qavawe i sprovo|ewe aktivnosti<br />
na prevenciji i odvikavawu od<br />
pu{ewa mladih.<br />
Dr Dragana Zari}
Pitawa ~italaca<br />
Na{ ciq je da ovim odgovorima uputimo obolele na odgovorne lekare radi le~ewa<br />
nau~nim metodama, a putem na{eg telefona (011) 656-386 mo`ete dobiti op{irnija<br />
obave{tewa svakodnevno od 10 do 12 ~asova od strane lekara Dru{tva <strong>Srbije</strong> <strong>za</strong> <strong>borbu</strong><br />
<strong>protiv</strong> <strong>raka</strong>. U prostorijama Dru{tva u Beogradu, Pasterova broj 14, pored<br />
obave{tewa mo`ete dobiti i odgovaraju}e publikacije.<br />
Postanite ~lan Dru{tva <strong>Srbije</strong> <strong>za</strong> <strong>borbu</strong> <strong>protiv</strong> <strong>raka</strong>, a sve u ciqu preporuka <strong>za</strong><br />
zdraviji na~in `ivota i da biste do~ekali duboku starost.<br />
Dr Vesna Luki}<br />
Mo`ete li mi objasniti ulogu i<br />
efekte zra~ne terapije?<br />
Zra~na terapija je jedan od najzna~ajnijih<br />
modaliteta tj. na~ina<br />
le~ewa <strong>raka</strong>. Ona se primewuje u oko<br />
60% pacijenata sa rakom u nekoj od<br />
fa<strong>za</strong> bolesti. Obavqa se sa precizno{}u<br />
koja omogu}uje maksimalan pozitivan<br />
efekat na tumor, uz maksimalnu<br />
po{tedu zdravog tkiva.<br />
Zra~na terapija koristi u ubijawu<br />
}elija <strong>raka</strong> visoko-energetsko jonizuju}e<br />
zra~ewe. Ona je lokalna terapija,<br />
jer se uni{tavaju maligne }elije samo u<br />
regionu koji se zra~i. Zdrave }elije<br />
mogu tako|e biti o{te}ene zra~ewem,<br />
ali one raspola`u efikasnijim reparatornim<br />
mehanizmima.<br />
Do<strong>za</strong> zra~ewa se odre|uje na osnovu<br />
radiosenzitivnosti tj. osetqivosti<br />
tumora, tolerancije normalnog zdravog<br />
tkiva i volumena tkiva u zra~nom snopu.<br />
Ukupna do<strong>za</strong> zra~ewa se obi~no daje podeqena<br />
u nekoliko mawih do<strong>za</strong>, tj. frakcija.<br />
Tretman se obi~no planira na<br />
dnevnoj dozi, 5 puta nedeqno, prose~no u<br />
ukupnom iznosu od 25 do 30 tretmana.<br />
Primarna zra~na terapija je primarni<br />
na~in le~ewa <strong>za</strong> bazocelularni<br />
karcinom ko`e, po~etni stadijum<br />
Hodgkin-ove bolesti, non Hodgkin-ove<br />
limfome, rane stadijume karcinoma<br />
dojke, karcinoma grli}a materice, karcinom<br />
prostate...<br />
Zra~na terapija se mo`e koristiti<br />
kao dodatak drugim primarnim modalitetima<br />
le~ewa. Postoperativno<br />
zra~ewe se ~esto preduzima u ciqu<br />
smawewa rizika <strong>za</strong> pojavu recidiva,<br />
nakon hirur{kog tretmana. Zra~na terapija<br />
se ~esto kombinuje sa hemioter-<br />
21<br />
apijom u ciqu pove}awa destrukcije tj.<br />
uni{tavawa tumora.<br />
Zra~na terapija se mo`e primeniti<br />
i u ciqu spre~avawa pojave karcinoma<br />
tj. u profilakti~ke svrhe, pre nego {to<br />
bolest postane klini~ki evidentna.<br />
Palijativno zra~ewe se preduzima u<br />
ciqu prevencije simptoma metasta<strong>za</strong><br />
kod pacijenata sa pro{irenom tj. diseminovanom<br />
bole{}u. Bol, krvarewe,<br />
kompresija tj. pritisak na vitalne<br />
strukture npr. mo<strong>za</strong>k, metastaze u kostima<br />
se zbriwavaju palijativnim zra~ewem.<br />
Zra~na terapija mo`e da se daje<br />
spoqa{wim ili unutra{wim putem, u<br />
<strong>za</strong>visnosti od tipa i pro{irenosti<br />
tumora.<br />
Spoqa{we zra~ewe se sprovodi<br />
ure|ajima <strong>za</strong> visoko energetsku radijaciju,<br />
a unutra{we zra~ewe ili brahiterapija<br />
predstavqa kori{}ewe<br />
radioaktivnih izotopa u obliku<br />
privremenih ili stalnih implantata.<br />
Ova metoda podrazumeva int<strong>raka</strong>vitarno<br />
ili intersticijalno plasirawe<br />
izvora zra~ewa.<br />
Sporedni efekti zra~ewa se<br />
de{avaju kada se ozra~i zdravo tkivo.<br />
O{te}ewe ko`e, mu~nina mogu da nastanu<br />
pri zra~ewu bilo koje regije, dok<br />
specifi~ni simptomi mogu da se pojave<br />
prilikom zra~ewa odre|enih regija.<br />
Stepen sporednih efekata <strong>za</strong>visi od<br />
mnogih faktora koji ukqu~uju volumen<br />
tkiva, ukupne dnevne doze zra~ewa,<br />
metode zra~ewa i odre|ene individualne<br />
faktore. Reakcija ko`e se de{ava<br />
tokom zra~ewa i povla~i se 2 do 4 nedeqe<br />
po <strong>za</strong>vr{etku terapije. Kasni sporedni<br />
efekti mogu da se pojave mnogo<br />
meseci po <strong>za</strong>vr{etku zra~ewa i mogu da<br />
perzistiraju veoma dugo vremena.
Budimpe{ta, od 6. do 9. oktobra 2005. godine<br />
Europa Donna<br />
Na poziv Udru`ewa obolelih od<br />
<strong>raka</strong> Ma|arske boravile smo u<br />
Budimpe{ti od 6. do 9. oktobra. Bio<br />
je to skup `ena obolelih od <strong>raka</strong><br />
dojke iz okolnih dr`ava. Dru`ile<br />
smo se sa damama iz Rumunije,<br />
Hrvatske, Slova~ke, Poqske, i naravno<br />
sa qubaznim doma}inima. Na{u<br />
grupu su ~inile dve Somborke, Novosa|anka,<br />
dve gospo|e iz Ba~ke Topole,<br />
Subotice i dr Sandor Tot. I<br />
dve Beogra|anke, Zorica i ja.<br />
Dan EUROPA DONNA, 7. oktobar<br />
obele`en je me|unarodnim skupom.<br />
Nakon toplih re~i dobrodo{lice<br />
na{eg doma}ina g|e Bodor Marije<br />
usledila je video projekcija fotografija<br />
Zsila Sandora pod nazivom<br />
"Na{e blago". To su bili senzibil-<br />
22<br />
ni prikazi prirode koja nas<br />
okru`uje, koju retko primetimo ali<br />
je istan~ano i prefiweno oko<br />
fotografa <strong>za</strong>bele`ilo krokuse,<br />
veverice, ptice, sala{e, panonske<br />
pejsa`e...<br />
Skupu je prisustvovalo vi{e p<strong>reda</strong>va~a<br />
iz Evrope i SAD. Prva je govorila<br />
g|a Ingrid Kosler iz<br />
[vedske, ~lan upravnog odbora<br />
Europa Donna. Ona nas je upoznala sa<br />
istorijatom i ciqevima te asocijacije,<br />
a to je isti tretman u le~ewu<br />
<strong>raka</strong> dojke u svim zemqama Evrope. U<br />
[vedskoj sada pozivaju na redovno<br />
mamografisawe sve `ene u dobi od<br />
50 do 65 godina. ^lanice Europa<br />
Donna bore se da pozive <strong>za</strong> mamografiju<br />
redovno dobijaju sve `ene<br />
U~esnici skupa na izletu kraj Budimpe{te
Sa modne revije<br />
iznad 40 godina starosti. Tako|e je<br />
veoma va`no informisawe {tampawem<br />
raznih bro{ura i plakata.<br />
Veoma va`na aktivnost ~lanica je<br />
lobirawe kod vlada i politi~ara, da<br />
se dobiju sredstva i omogu}i primena<br />
najnovijih dostignu}a u onkolo{koj<br />
praksi kao i metode u dijagnozi.<br />
Udru`ewe postoji od 1993.<br />
godine i ~ini ga 37 zemaqa. Sve<br />
informacije o aktivnostima mogu se<br />
na}i na sajtu:<br />
www.cancereurope/europadonna.<br />
Zanimqivo i korisno p<strong>reda</strong>vawe<br />
na temu: "Tretman i nega limfedema<br />
posle operacije dojke" privuklo je<br />
najve}u pa`wu svih prisutnih.<br />
Dr Balazsi Bodai, profesor<br />
hirurgije iz Sakramenta govorio je<br />
o harmoni~nom odnosu izme|u<br />
lekarskog tima i pacijenta, o tome<br />
koliko je va`no da `ena koja sazna<br />
da ima rak dojke bude upoznata sa<br />
prirodom bolesti i mogu}nostima<br />
ozdravqewa, da joj lekar hirurg<br />
posveti vreme i objasni mogu}e terapije.<br />
Takvim se odnosom razvija<br />
23<br />
poverewe i `ena iz ordinacije<br />
izlazi smirena i spremna <strong>za</strong> <strong>borbu</strong>.<br />
On je tako|e i izdao kwigu<br />
"Mamografija pozitiv, {ta svaka<br />
`ena treba da zna o raku dojke".<br />
Prika<strong>za</strong>na je i po{tanska marka<br />
Global Journey od koje 50 centi ide u<br />
fond <strong>za</strong> izu~avawe <strong>raka</strong> dojke i<br />
koristi se u 50 zemaqa sveta.<br />
U drugom delu skupa u`ivali smo<br />
u nesvakida{woj modnoj reviji.<br />
Prika<strong>za</strong>ni su modeli doweg ve{a i<br />
kupa}ih kostima ANITA-AMOENA.<br />
Manekenke ovog puta nisu bile profesionalne<br />
ve} odva`ne ~lanice<br />
udru`ewa obolelih od <strong>raka</strong> dojke<br />
Ma|arske. Hrabro su pro{etale<br />
pozornicom da poka`u da i sve mi<br />
mo`emo da izgledamo lepo i<br />
privla~no.<br />
U neformalnom razgovoru sa<br />
u~esnicama saznali smo koliko su<br />
udru`ewa pacijenata jaka i brojna,<br />
kako organizuju sastanke, proslave<br />
ro|endana, izlete, akcije <strong>za</strong> prikupqawe<br />
novca <strong>za</strong> potrebe udru-<br />
`ewa. Tako su ~lanice iz Vara`dina<br />
skupile novac <strong>za</strong> aparat <strong>za</strong> limfnu<br />
drena`u, dr`e ga u klubu i svaka<br />
~lanica ima prvo na besplatan tretman.<br />
Imaju organi<strong>za</strong>ciju volontera<br />
koji pose}uju svaku operisanu `enu i<br />
donose joj ru`u na dan operacije.<br />
Slovenke su sakupile novac i nabavile<br />
novi dijagnosti~ki aparat<br />
Mamotom.<br />
Provele smo tri divna dana u<br />
Budimpe{ti, u pri~i, {etwi sa<br />
srodnim du{ama. Bilo nam je lepo<br />
ali ostaje pitawe: Da li }e se u<br />
na{oj sredini na}i nekakva energija,<br />
voqa da se i kod nas aktivira<br />
udru`ewe obolelih? Da li }emo mi<br />
uraditi ne{to <strong>za</strong> svoje }erke i<br />
unu~i}e?<br />
Zorica Radisavqevi}<br />
Branka Adamovi}
Iz dnevnika<br />
moje unuke Jelene<br />
Dragi moj dnevni~e, evo mene opet<br />
posle du`eg vremena da <strong>malo</strong><br />
popri~amo. Iako je leto, jo{ nisam<br />
videla sunce. Ose}am da je toplo ali<br />
volela bih da se izle`avam na pla`i<br />
koja se zvala Lido i bila omiqeno<br />
mesto Zemunaca kada je moja baka<br />
Jelena bila mlada.<br />
Nedavno sam na{la kutije sa<br />
starim razglednicama i me|u wima je<br />
bila divna panorama Venecije,<br />
potonulog grada u kome je bila baka<br />
Kristina 2011. godine kada je<br />
diplomirala. [teta {to ne umem da<br />
ronim pa bih tako mogla da vidim i<br />
druge poplavqene gradove: Dubrovnik,<br />
London, Wujork...<br />
Mama je do{la i donela mi na poklon<br />
jabuku koju je <strong>malo</strong> na~eo crvi}.<br />
Zamisli, dragi dnevni~e, ukus i miris<br />
te lepotice. Ne znam da li da je<br />
gledam ili jedem, bo`anstvena je. Pet<br />
puta je mawa od jabuka koje uvek kupujemo,<br />
a mama ka`e da je moja baka<br />
Jelena samo takve, sitne volela.<br />
U bakinom dnevniku sam pro~itala<br />
da je volela da slu{a cvrkut laste<br />
koja je svila gnezdo ispod krova<br />
wihove ku}e. [teta {to ih vi{e nema<br />
pa da i ja u`ivam u wihovoj pesmi.<br />
Mama je dobila neku alergiju, a<br />
doktor ka`e da je to od hrane prskane<br />
pesticidima i nekim drugim "<strong>za</strong>{tit-<br />
24<br />
nim" sredstvima. Ne razumem od ~ega<br />
ili koga nas {tite.<br />
Jutros me je zvala Milica, dobila<br />
je nagradu <strong>za</strong> odli~an uspeh u {koli -<br />
vikend na Tari. Zamisli: zelena travica,<br />
cve}e, pravo mleko, ~aj od ~iste<br />
nane...blago woj kad }e mo}i da u`iva<br />
u prirodi dva dana. Za<strong>moli</strong>la sam je da<br />
mi donese <strong>malo</strong> planinske vode jer mi<br />
se ~ini da bih ozdravila od ~a{e<br />
~iste izvorske vode.<br />
Dani u bolnici su dugi i monotoni<br />
i vreme mi najlep{e prolazi kad<br />
~itam recepte iz bakinog kuvara.<br />
Jedino ne znam kako bi mama mogla sve<br />
to da skuva jer pola sastojaka vi{e<br />
nemamo. Volela bih da probam slatko<br />
od divqih kupina jer je baka <strong>za</strong>pisala<br />
da to ja~a krv, a doktori ka`u da imam<br />
slabu krvnu sliku. Nemam snage ni da<br />
potr~im iako je deda Jovan uvek govorio<br />
kako je sport va`an <strong>za</strong> zdravqe.<br />
Vazduh je <strong>za</strong>ga|en pa ne mogu duboko da<br />
di{em.<br />
Dragi dnevni~e, umorila sam se od<br />
pisawa. Sutra }u opet otvoriti tvoje<br />
stranice da napi{em {ta sam sve<br />
pro~itala u dnevnicima i kuvarima<br />
mojih baka Jelene i Kristine.<br />
Jockovi} Jelena IV 1<br />
Saobra}ajno-tehni~ke<br />
{kola, Zemun
<strong>Planeta</strong> <strong>moli</strong><br />
<strong>za</strong> <strong>malo</strong> <strong>reda</strong><br />
Ima jedna mala planeta<br />
Puna `ivota, puna poleta,<br />
ali sad <strong>za</strong> <strong>malo</strong> mira <strong>moli</strong><br />
Da se oporavi, da se ne razboli.<br />
Nestaju {ume, ta zelena plu}a<br />
Razoreno telo, srce jedva kuca.<br />
Zaga|ene sad su wene plave o~i<br />
Od otrova ne vide se zvezde u no}i.<br />
Kisele ki{e pusto{ seju<br />
Sive pahuqe zimi veju<br />
Sve je ti{i cvrkut ptica<br />
U mutnoj reci nema ribica.<br />
Ova na{a lepa planeta<br />
Svima nam je ku}a,<br />
dom na{ega sveta.<br />
Zato treba da je ~uvamo, branimo<br />
Da je na{om qubavqu hranimo.<br />
Da nam opet sre}om procveta<br />
Da `ivi u miru mnoga, mnoga leta<br />
Ba{ po meri svakog deteta.<br />
Krasojevi} Natalija, V 3<br />
O. [. “Vladimir Rolovi}“,<br />
Beograd<br />
25<br />
<strong>Planeta</strong> <strong>moli</strong><br />
<strong>za</strong> <strong>malo</strong> <strong>reda</strong><br />
Svakoga dana planeta sre}e<br />
kroz beskrajni svemir u {etwu<br />
kre}e.<br />
Putnici weni raznih su vera,<br />
neki su iz grada, a neki iz<br />
sela.<br />
Po boji ko`e beli, crni i `uti<br />
Neki su veseli a neki quti.<br />
I svi su oni krivi po <strong>malo</strong>,<br />
jer do planete nije im stalo.<br />
Fabrike je jako truju,<br />
k’o ale neke otrov bquju.<br />
Zgrade ni~u a {uma nema,<br />
u parku ne mo`e deda da drema.<br />
Reke su mutne kupaca nema,<br />
iz tamnih oblaka ki{a<br />
se sprema.<br />
Ratovi svuda na sve strane,<br />
kao da niko ne}e da stane.<br />
Oluje, vetrovi - uragani,<br />
Zemqotresi, poplave i talas<br />
Cunami.<br />
Pa beda, glad i siroma{tvo,<br />
stalno se pitam ZA[TO,<br />
ZA[TO?<br />
<strong>Planeta</strong> ka`e “Bilo bi vreme,<br />
misliti sada <strong>malo</strong> na mene.<br />
Ja `elim samo <strong>reda</strong> i mira,<br />
i ne}u niko da me dira.<br />
Ako me ~uvate bi}u vam dom,<br />
tad spavajte lepo, mirnim<br />
snom.“<br />
Jovana Nikoli} III1 O. [. “Jovan Jovanovi} - Zmaj“<br />
Zrewanin
Uticaj medija<br />
u borbi <strong>protiv</strong> <strong>raka</strong><br />
^estim napisima u {tampi i<br />
televizijskim reporta`ama o u~estalosti<br />
malignih bolesti, mediji<br />
su donekle uspeli da probude savest<br />
pojedinaca ukazuju}i da <strong>za</strong> karcinome<br />
u po~etnoj fazi ipak ima leka.<br />
"Rak tihi ubica", "Tumorima odzvonilo","Maligno<br />
− uspe{no izle-<br />
~eno", samo su neki od dnevnih<br />
novinskih tekstova koji upozoravaju<br />
i podse}aju nas kako da sa~uvamo<br />
svoje zdravqe.<br />
Konstantnim humanitarnim akcijama<br />
kroz pisane i elektronske<br />
medije <strong>za</strong> le~ewe te{ko obolele<br />
dece, javnost je prakti~no pod stalnim<br />
alarmom o rasprostrawenosti<br />
karcinoma dojki kod `ena, odnosno<br />
<strong>raka</strong> plu}a kod mu{karaca ili<br />
leukemije kod dece. Za pomo} se<br />
"sedmoj sili" obi~no javqaju o~ajni<br />
roditeqi mali{ana kojima je<br />
operacija u inostranstvu (cena<br />
100.000 evra) jedini spas.<br />
Nedavno su "Ve~erwe novosti"<br />
pisale o petogodi{woj Milici<br />
kojoj je srce transplantirano u<br />
Berlinu, devetogodi{wem Jovanu<br />
obolelom od leukemije, trogodi{woj<br />
Sofiji koja je ve} dva puta<br />
operisana od tumora limfnih<br />
`lezda. Svi pomenuti mali{ani,<br />
prema pri~i wihovih roditeqa, <strong>za</strong><br />
bolest su prvi put saznali kada je<br />
ona znatno uznapredovala.<br />
^itaju}i tekst o humanim papiloma<br />
virusima, Dragana Jovi} iz<br />
Pan~eva, oti{la je na kontrolni<br />
pregled u GAK "Narodni front".<br />
Taj prvi susret sa ginekologom <strong>za</strong> wu<br />
je, kako nam je ispri~ala, bio traumati~an<br />
jer je ultra zvuk poka<strong>za</strong>o<br />
26<br />
miom na materici. Nedequ dana kasnije<br />
uspe{no je operisana.<br />
Da nije pro~itala tekst i oti{la<br />
na rutinski pregled, Dragana ko zna<br />
jo{ koliko vremena ne bi znala da<br />
ima miom na materici. O u~estalosti<br />
malignih bolesti i benignih<br />
tumora treba sve vi{e javno da se<br />
govori. Svaki napisan ~lanak ili<br />
televizijsko gostovawe lekara znatno<br />
doprinose u borbi <strong>protiv</strong> naizgled<br />
neizle~ivih bolesti.<br />
Sawa Mirosavqevi}<br />
Dijana Savanovi} VII 2<br />
O.[. Dositej Obradovi}, Omoqica
Pro~itali smo <strong>za</strong> Vas<br />
RADIOTERAPIJA U SLEDE]IH 10 GODINA<br />
ili kako je drugi vide<br />
Obezbe|ivawe adekvatnih onkolo{kih<br />
kapaciteta u slede}oj deceniji<br />
bio je predmet diskusije i na<br />
<strong>za</strong>dwem ECCO skupu u Parizu od 30.<br />
oktobra do 3. novembra 2005. godine,<br />
gde je prezentovano iskustvo [kotske.<br />
Kra}i apstrakt je objavqen u<br />
zborniku "EJC Supplement, Volume 3,<br />
no. 2" pod naslovom "Predicting the<br />
Radiotherapy service requirements in<br />
Scotland 2015". Predstavqeno usmeno<br />
izlagawe je deo sveobuhvatnog elaborata<br />
od blizu 500 stranica, napravqenog<br />
od wihovih najeminentnijih<br />
stru~waka iz svih oblasti onkologije,<br />
a <strong>za</strong> potrebe nacionalnog zdravstvenog<br />
servisa NHS-a. On predvi|a<br />
potrebe u svim segmentima materijalno-tehni~kim,<br />
kadrovskim, organi<strong>za</strong>cionim<br />
itd. U najkra}im crtama<br />
predstavi}emo samo mawi deo potreba<br />
radioterapijskog servisa u narednoj<br />
deceniji.<br />
Polazna osnova su epidemiolo{ki<br />
podaci o kretawu broja obolelih<br />
od kancera u posledwih nekoliko<br />
decenija i posebno u posledwoj<br />
deceniji. Na osnovu epidemiolo{kih<br />
podataka iz pro{le decenije i<br />
pra}ewa broja obolelih od kancera,<br />
wihova predvi|awa su da }e broj<br />
obolelih od kancera sa 25.800<br />
godi{we (od 1995. do 1997. god.)<br />
sko~iti na 33.000 godi{we u periodu<br />
od 2010. do 2014. god., {to je<br />
pove}awe <strong>za</strong> 27,9%. U istom periodu<br />
broj slu~ajeva sa smrtnim ishodom }e<br />
se pove}ati sa 14.900 na 16.300<br />
godi{we {to je pove}awe <strong>za</strong> 9,4%.<br />
U narednih 10 godina o~ekuje se da<br />
broj novootkrivenih slu~ajeva kan-<br />
27<br />
cera bude ve}i <strong>za</strong> oko 18,9%.<br />
Pojedina~no broj pacijenata sa karcinomima<br />
dojke }e se pove}ati <strong>za</strong><br />
23,4%, prostate <strong>za</strong> 35,6%, kolorektalni<br />
karcinom <strong>za</strong> 29,0%, glava i<br />
vrat <strong>za</strong> 24,9% itd. Jedino }e se broj<br />
pacijenata sa karcinomom plu}a<br />
smawiti <strong>za</strong> 9,6%. Procenti su<br />
izra~unati na osnovu kretawa broja<br />
obolelih od kancera u periodu od<br />
1976. godine, uzimaju}i u obzir i<br />
faktore rizika i prevenciju koja je<br />
{ire obja{wena u elaboratu. Grafikon<br />
prikazuje kretawe broja<br />
obolelih i umrlih, ali i predvi-<br />
|awe <strong>za</strong> narednu deceniju.<br />
Planirawe i struktura opreme<br />
u radioterapiji<br />
Ve}ina pacijenata u radioterapiji<br />
se zra~i sa tzv. eksternom<br />
radioterapijom a mawi broj brahiterapijom<br />
(npr. grli} materice).<br />
Eksterna radioterapija koristi<br />
snopove X-zra~ewa i visoko energijskih<br />
elektrona. Neutroni zbog<br />
neprihvatqivog stepena komplikacija<br />
se ve} du`e ne koriste u<br />
Velikoj Britaniji. Protoni se<br />
koriste kod tumora oka i postoji<br />
samo jedna specijalizovana protonska<br />
instalacija u Britaniji, i to u<br />
Liverpulu. [kotska ima 5 radioterapijskih<br />
centara koji ukqu~uju<br />
razli~itu sofisticiranu opremu<br />
koja se deli u 4 grupe:<br />
1. Oprema i ure|aji <strong>za</strong> lokali<strong>za</strong>ciju<br />
tumora.<br />
2. Sistemi <strong>za</strong> planirawe radioterapije.
3. Sistemi <strong>za</strong> verifikaciju.<br />
4. Generatori zra~ewa − linearni<br />
akceleratori.<br />
Zbog obimnosti materijala izne-<br />
}emo u najkra}im crtama samo stavku<br />
4. Potrebe <strong>za</strong> generatorima zra~ewa<br />
− linearnim akceleratorima u eksternoj<br />
radioterapiji koji su svakako<br />
najva`niji segment radioterapije.<br />
Planirano je da svaki centar ima<br />
bar jedan linearni akcelerator sa<br />
MLC-om koji omogu}ava plasirawe<br />
doze direktno na tumor uz minimizirawe<br />
doze na okolno zdravo<br />
tkivo. O~ekuje se pove}awe doze na<br />
tumor i boqa lokalna kontrola<br />
bolesti.<br />
Stereotaksi~na radioterapija bi<br />
se koristila u tretmanu tumora<br />
mozga (benignih i malignih).<br />
Planira se jedan centar <strong>za</strong> celu<br />
[kotsku.<br />
Kako izra~unati broj linearnih<br />
akceleratora <strong>za</strong> svaki centar u<br />
slede}oj deceniji?<br />
Postoje dva na~ina usvajawa preporuka<br />
Organi<strong>za</strong>cije <strong>za</strong> ekonomsku<br />
saradwu i razvoj (OECD, Health Data<br />
98. Paris: OECD, 1998) gde se uzima<br />
prose~no 5 linearnih akceleratora<br />
na milion populacije. Drugi na~in<br />
je da se napravi kalkulacija potreba<br />
preko "workload"-a (radnog optere-<br />
28<br />
}ewa) <strong>za</strong> najve}i centar a <strong>za</strong>tim se<br />
podaci ekstrapoli{u <strong>za</strong> sve centre<br />
uzimaju}i u vidu sve specifi~nosti<br />
onkolo{kog centra, pa i demografske<br />
i geografske faktore. U Glazgovu<br />
"workload" se kalkuli{e sa 5%<br />
pove}awa frakcija godi{we. Trenutni<br />
kapacitet akceleratora u Glazgovu<br />
je prose~no 12.182 frakcije<br />
godi{we sa tzv. produ`enim radnim<br />
danom. Radno vreme u Beatson centru<br />
je od 9 do 17h, a produ`eni radni dan<br />
optere}uje akcelerator <strong>za</strong> dodatnih<br />
20% pacijenata tj. frakcija.<br />
Ako "workload" nastavi da se<br />
uve}ava stopom od 5% godi{we, u<br />
Glazgovu }e 2010. godine na osnovu<br />
proste kalkulacije biti potrebno<br />
12 linearnih akceleratora. Evo i<br />
nekoliko primera kalkulacije<br />
potreba <strong>za</strong> neke vrste tumora preko<br />
o~ekivanog broja frakcija.<br />
Prostata: Pacijenti sa karcinomom<br />
prostate tretiraju se radikalnom<br />
radioterapijom u 32 frakcije.<br />
U narednoj dekadi broj frakcija<br />
}e se uve}ati na 40 (ne ka`e se da li<br />
je u pitawu delimi~no multifrakcionirawe<br />
ili je to posledica<br />
eskalacije doze), {to je pove}awe <strong>za</strong><br />
25%. Tako|e se o~ekuje da }e<br />
promene u klini~koj praksi i<br />
upotreba PSA testirawa pove}ati<br />
broj radikalnih zra~nih tretmana i<br />
Broj frakcija i radnih sati na linearnim akceleratorima<br />
u Beatson onkolo{kom centru u Glazgovu<br />
Radnih sati nedeqno Frakcija/godi{we<br />
Clinac 2000 45 12.117<br />
Standard linac-L-75-5-2 55 13.375<br />
Standard linac-75-5-3 45 11.060<br />
Standard linac-75-5-5 45 10.646<br />
Clinac 600C-6 13.936 13.936<br />
Clinac 600C-8 12.143 12.143
Godina 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010<br />
Broj<br />
frekvencija<br />
Porast ukupnog broja frakcija u Beatson centru u Glazgovu<br />
do 30%. U 1999. godini u Beatson<br />
onkolo{kom centru u Glazgovu je<br />
bilo 173 pacijenata sa karcinomom<br />
prostate. Ukupan broj frakcija je<br />
bio 5536 (173 pacijenata h 32 frakcije<br />
= 5536 frakcija). Zbog pove-<br />
}awa broja radikalnih tretmana,<br />
2010. godine broj pacijenata }e biti<br />
173 h 1,3 = 225 pacijenata. Ako je broj<br />
frakcija 40, ukupan broj frakcija }e<br />
biti 225 h 40 = 9000. Iz ovih brojki<br />
sledi da se <strong>za</strong> prostatu o~ekuje 3,464<br />
frakcije vi{e.<br />
Ginekolo{ki tumori: Tretman<br />
ovih tumora se pomera ka kombinaciji<br />
radioterapija − hemioterapija.<br />
Da bi propratni ne`eqeni<br />
efekti radikalne radioterapije<br />
bili mawi, broj frakcija }e biti<br />
Aberdeen<br />
(600.000 stanovnika)<br />
Dundee<br />
(400.000 stanovnika)<br />
Edinburgh<br />
(1.200.000 stanovnika)<br />
Glasgow<br />
(2.700.000 stanovnika)<br />
Inverness<br />
(200.000 stanovnika)<br />
108.488 111.812 117.403 123.273 129.437 135.908 142.704 149.839 157.331 165.198<br />
29<br />
uve}an sa 20 na 25 po radikalnom<br />
tretmanu. Centar u Glazgovu je<br />
1999/2000. tretirao 188 pacijenata<br />
sa tumorima ove regije. Broj frakcija<br />
je bio 3,760 (188 h 20 = 3760).<br />
O~ekivani broj u slede}oj dekadi je<br />
4700 frakcija (188 h 25 = 4700).<br />
Pove}awe je 940 frakcija godi{we.<br />
Na isti na~in je kalkulisano <strong>za</strong><br />
karcinom plu}a, 4495 frakcija<br />
vi{e. Za palijativne tretmane <strong>za</strong><br />
sve lokali<strong>za</strong>cije i vrste tumora<br />
predvi|eno je 15.388 frakcija godi{we<br />
vi{e. Tabela 3. pokazuje kako<br />
}e rasti godi{wi broj frakcija (u<br />
proseku je rast oko 5%) u Beatson<br />
centru u Glazgovu.<br />
Na osnovu kalkulacije potreba <strong>za</strong><br />
Glazgov, dobijeni podaci su prime-<br />
Ukupne potrebe <strong>za</strong> linearnim akceleratorima<br />
<strong>za</strong> 5 radioterapijskih centara u [kotskoj<br />
Broj<br />
akceleratora<br />
2000. god.<br />
OECD<br />
5 ma{ina/1mil.<br />
stanovnika<br />
2010. god.<br />
Broj<br />
akceleratora<br />
2010. god.<br />
Maksimalan broj<br />
akceleratora<br />
2010. god.<br />
2 2.75 3 3<br />
2 2.25 3 3<br />
4.5 6.5 7 8<br />
6 14 14 15<br />
1 1.25 2 2<br />
UKUPNO 16 26.75 29 31
weni na celu [kotsku a po centrima<br />
su prika<strong>za</strong>ni u tabeli.<br />
Zakqu~ak o broju linearnih<br />
akceleratora<br />
Kalkulisano preko broja frakcija<br />
i "workload"-a u Glazgovu je<br />
potrebno 14 linearnih akceleratora<br />
(kolona 3). Isti broj (14) je dobijen<br />
i na osnovu preporuka OECD-a<br />
(kolona 2). S tim da se <strong>za</strong> celu [kotsku<br />
kalkulacijom dobija 29 akceleratora,<br />
a na osnovu preporuka OECDa<br />
26.75 akceleratora. Kalkulacija<br />
nije uzela u obzir potrebe <strong>za</strong><br />
istra`ivawem i razvojem gde je<br />
Boris Stupovski II 5<br />
Gimnazija “Du{an Vasiqev“ - Kikinda<br />
30<br />
potrebno imati i posebni (rezervni)<br />
akcelerator <strong>za</strong> te namene.<br />
Istra`ivawe podrazumeva razvoj<br />
novih tehnika i pristupa u<br />
radioterapiji. Bilo bi nerezonski<br />
takve akceleratore dislocirati iz<br />
bolnice. Po{to su Edinburg i<br />
Glazgov akademski centri u [kotskoj,<br />
ukupne potrebe se uve}avaju <strong>za</strong><br />
jo{ 2 akceleratora (tj. 31 akcelerator<br />
− videti <strong>za</strong>dwu kolonu). Potreba<br />
<strong>za</strong> pove}awem se posebno odnosi na<br />
Glazgov koji je jedan od najve}ih centara<br />
u Velikoj Britaniji.<br />
Dipl. fiz. Milan Sari}
Velika otkri}a i rak<br />
Istorija radioterapije<br />
u Srbiji<br />
(I deo)<br />
KREATORI<br />
Velikani nau~ne misli. Rentgen,<br />
Bekerel, Pjer Kiri, Marija Sklodovska<br />
Kiri, Irena Kiri @olio sa<br />
svojim velikim otkri}ima (iks −<br />
zraci, radioaktivnost, prirodni i<br />
ve{ta~ki radio − izotopi) postavili<br />
su temeqe novim medicinskim<br />
granama − dijagnosti~koj i terapijskoj<br />
radiologiji i nuklearnoj medicini.<br />
Wihova otkri}a su indukovala<br />
druga velika nau~na otkri}a koja su<br />
odvela civili<strong>za</strong>ciju 20. veka u zvez-<br />
31<br />
dane prostore (Mesec, Mars, Titan,<br />
kosmi~ka stanica...), ali ista civili<strong>za</strong>cija,<br />
<strong>za</strong>hvaquju}i upravo tim<br />
otkri}ima, stigla je i do samih<br />
vrata pakla (Hiro{ima, Nagasaki −<br />
Japan 1945).<br />
Pjer Kiri je upozorio i na ovaj<br />
mogu}i pravac kretawa na{e civili<strong>za</strong>cije<br />
1904. godine u svom govoru<br />
na sve~anom ceremonijalu povodom<br />
primawa Nobelove nagrade <strong>za</strong> wegova<br />
velika otkri}a u fizici:<br />
"Mo`e se tako|e <strong>za</strong>kqu~iti da u<br />
kriminalnim rukama radijum mo`e<br />
postati veoma opasan. I ovde se<br />
Velikani nauke: Rentgen, Bekerel, P. Kiri,<br />
M. Kiri i I. Kiri, @olio
mo`emo <strong>za</strong>pitati da li qudski rod<br />
ima koristi od izu~avawa tajni<br />
prirode, ukoliko on nije dovoqno<br />
zreo da to znawe koristi, ili ako je<br />
ovo znawe {tetno."<br />
Ako se ovoj petorici nau~nika<br />
prikqu~e ser Raderford, Nils Bor,<br />
Albert Ajn{tajn i Nikola Tesla,<br />
dobija se, re~eno sportskim<br />
re~nikom, deveto~lani tim snova<br />
nau~ne delatnosti. I ukoliko je<br />
neka bo`anska sila kreirala svet,<br />
onda su ova devetorica veli-<br />
~anstvenih kreirali dvadeseti vek.<br />
RADIOTERAPIJA<br />
Radioterapija je medicinska disciplina<br />
koja se bavi le~ewem<br />
bolesti zra~ewem. Pri tome se<br />
koriste jonizuju}i zraci fotonske<br />
(iks, gama) ili korpuskularne<br />
prirode (elektroni, neutroni,<br />
helioni, protoni, negativni pi<br />
mezoni, te{ki joni: ugqenik, azot,<br />
kiseonik, ksenon, argon, silicijum).<br />
Radioterapija je grana {ire medicinske<br />
nauke radiologije, pa se<br />
ponekad naziva i terapijska radiologija.<br />
Po{to se naj~e{}e primewuje<br />
u le~ewu malignih tumora<br />
naziva se i radiolo{ka onkologija.<br />
Istorijski ravoj radioterapije<br />
usko je ve<strong>za</strong>n <strong>za</strong> otkri}a u oblasti<br />
fizike, hemije, biologije, tehni-<br />
~kih nauka. Otkri}a Rentgena,<br />
Bekerela, M. i P. Kiri, N. Bora, F.<br />
@olio i I. Kiri @olio i drugih<br />
velikana nau~ne misli 19. i 20. veka,<br />
predstavqala su osnovu na kojoj se<br />
razvila i radioterapija.<br />
Rentgen je otkrio iks zrake 1895.<br />
godine, a ve} naredne godine be~ki<br />
dermatolog Leopold Freund koristi<br />
ih <strong>za</strong> depilaciju dlakavog nevusa<br />
jedne devoj~ice. Doktor Tor Stenbek<br />
iz [tokholma koristi iks zrake<br />
32<br />
<strong>za</strong> tretman bazocelularnog karcinoma<br />
ko`e vrha nosa jedne `ene 1899.<br />
godine. Bekerel otkriva prirodnu<br />
radioaktivnost 1896. godine, M. i P.<br />
Kiri izdvajaju radijum (Ra 226) iz<br />
uranove rude 1898. godine, a ve} 1901.<br />
u Parizu, 1903. u Petrogradu i 1905.<br />
godine u SAD ovaj prirodni<br />
radioizotop se koristi u terapiji<br />
malignih tumora.<br />
Stilizovan prikaz uticaja<br />
radioterapije na tumor<br />
Na po~etku radioterapijske ere<br />
(po~etak 20. veka), ova medicinska<br />
disciplina prvenstveno se primewuje<br />
u oblasti le~ewa <strong>za</strong>paqivih<br />
procesa, akutnih i hroni~nih, specifi~nih<br />
i nespecifi~nih, naro-<br />
~ito lokalizovanih na ko`i.<br />
Endokrina oboqewa tako|e postaju<br />
interesantna <strong>za</strong> radioterapiju.<br />
U okriqu radioteparije od samog<br />
po~etka se razvijaju dve osnovne discipline:<br />
rendgen terapija (rendgenska<br />
cev izvor iks z<strong>raka</strong>) i radijum -<br />
terapija (Ra 226, izvor beta i gama<br />
z<strong>raka</strong>).<br />
Najpre se primewuju u oblasti<br />
dermatologije, a ne{to kasnije i u<br />
oblasti ginekologije i hirurgije.<br />
Od 1920. godine bele`i se nagli<br />
porast malignih neoplazmi koje<br />
postaju ozbiqan zdravstveni prob-
lem u svim tada razvijenim zemqama<br />
sveta. Kako hirurgija, krajem 19. i<br />
po~etkom 20. veka, do`ivqava veliki<br />
uspon, re{ewe problema <strong>raka</strong><br />
prepu{teno je hirurzima (Verthajmova<br />
operacija <strong>raka</strong> grli}a materice,<br />
Hal{tedova operacija karcinoma<br />
dojke). Ali, po{to rezultati nisu<br />
bili <strong>za</strong>dovoqavaju}i kod ve}ine<br />
operisanih slu~ajeva, re{ewa su se<br />
tra`ila i u drugim oblastima medicine,<br />
posebno u oblasti tada nove<br />
medicinske discipline − radioterapije.<br />
I upravo zbog veoma slo`enog i<br />
te{kog <strong>za</strong>datka koji je postavqen<br />
pred novu medicinsku granu,<br />
radioterapija po~iwe naglo da se<br />
razvija. Do ~etrdesetih godina 20.<br />
veka koriste se rendgenske cevi kao<br />
izvor iks z<strong>raka</strong> <strong>za</strong> tzv. teleradioterapiju<br />
(spoqa{we, transkutano<br />
ozra~ivawe), najpre jonske a od 1913.<br />
godine termojonske − Kulixove<br />
cevi, da bi se 40. i 50. godina 20. veka<br />
konstruisali generatori visokoenergetskog<br />
fotonskog i korpuskularnog<br />
zra~ewa: betatron (iks<br />
zraci, elektroni), linearni akcelerator<br />
(iks zraci, elektroni), izotopske<br />
ma{ine (gama zraci), ciklotron<br />
- sinhrotron (neutroni, protoni,<br />
helioni, negativni pi mezoni,<br />
te{ki joni). I u radioterapiji su se<br />
tada mogli da koriste sna`ni<br />
izvori visokoenergetskog (ve}i od 1<br />
MeV) jonizuju}eg zra~ewa, ~ija je<br />
energija znatno prevazilazila<br />
energije klasi~nog iks zra~ewa<br />
(rendgenska termoelektronska cev -<br />
ortovolta`na teleradioterapija).<br />
Zbog svoje velike prodorne mo}i<br />
u materijalnoj sredini (i u qudskom<br />
telu), ovo visokoenergetsko zra~ewe<br />
postaje efikasno sredstavo<br />
le~ewa i <strong>za</strong> najve}e tumore koji su<br />
lokalizovani u najdubqim delovima<br />
33<br />
tela (abdominalna i to<strong>raka</strong>lna<br />
{upqina, endokranijum).<br />
Otkri}em i proizvodwom ve{ta~kih<br />
radioizotopa (Frederik @olio,<br />
Irena Kiri @olio, fosfor 30,<br />
1934) − kobalta − 60, cezijuma − 137,<br />
iridijuma − 192, stroncijuma − 90,<br />
zlata − 198, joda − 138, kalifornijuma<br />
− 252 i drugih otvorena je {iroka<br />
perspektiva tzv. brahi − kiri − terapiji<br />
ili prosto brahiterapiji.<br />
Do 60. godina 20. veka klasi~na<br />
brahiterapija koristila je u<br />
klini~koj praksi prirodne i<br />
ve{ta~ke radioizotope niske<br />
radioaktivnosti (mawe od 3 do 4<br />
gigabekerela po jednoj aplikaciji -<br />
brzina doze u dozimetrijskoj ta~ki<br />
ne prelazi 4 centigreja/minut).<br />
Uvo|ewem u klini~ku praksu tzv.<br />
remote afterloading tehnika (ma{insko<br />
preno{ewe radionuklida iz<br />
olovnog kontejnera u podru~je tumora),<br />
omogu}ilo je 60. godina 20. veka<br />
kori{}ewe izvora visoke radioaktivnosti<br />
(nekoliko kirija, odnosno<br />
700 do 800 gigabekerela po jednoj<br />
aplikaciji − brzina doze u<br />
dozimetrijskoj ta~ki ve}a od 20<br />
centigreja u minuti) tako da se<br />
aplikovala tumorska letalna do<strong>za</strong>,<br />
umesto danima, <strong>za</strong> nekoliko minuta.<br />
(LDR* − niska brzina doze, MDR** −<br />
sredwa brzina doze, HDR*** − velika<br />
brzina doze, upro{}eno re~eno trajawe<br />
zra~ewa po jednoj frakciji −<br />
aplikaciji traje danima, odnosno<br />
satima, odnosno minutama).<br />
Konstruisane su brahiterapijske<br />
ma{ine: katetron, gamatron, buhler,<br />
kiritron, agat − V, selektron,<br />
mikroselektron, brahitron, anet −<br />
V (Cf − 252) i dr.<br />
LDR* - low dose rate<br />
MDR** - medium dose rate<br />
HDR*** - high dose rate
U Srbiji se radioterapija uvodi u<br />
klini~ku praksu 20. i 30. godina<br />
pro{log veka: ortovolta`na teleradioterapija<br />
startuje 1923, a<br />
brahiterapija sa radijumom 226 1932.<br />
godine u okviru klinika Medicinskog<br />
fakulteta u Beogradu. Posle<br />
Drugog svetskog rata uvode se u<br />
klini~ku praksu megavolta`ne teleradioterapijske<br />
ma{ine - izotopska<br />
(tzv, kobalt bomba) 1960, elektri~na<br />
ma{ina betatron (42 MeV)<br />
1970, linearni akcelerator (10 MeV)<br />
1977, a brahiterapijska ma{ina<br />
katetron 1974, selektron HDR 1979.<br />
i mikroselektron 1993. godine.<br />
Radiolo{ki institut Medicinskog<br />
fakulteta u Beogradu, osnovan<br />
neposredno posle Drugog svetskog<br />
rata − 1947. godine (sada Institut <strong>za</strong><br />
onkologiju i radiologiju <strong>Srbije</strong>)<br />
razvio se u modernu zdravstvenu<br />
ustanovu te vrste i po kadrovima,<br />
opremi, prostoru, kapacitetima i<br />
rezultatima le~ewa <strong>za</strong>uzeo je jedno<br />
od vode}ih mesta u Evropi i svetu.<br />
Imena stru~waka Instituta nalaze<br />
34<br />
se u najpoznatijim svetskim stru-<br />
~nim uxbenicima i ~asopisima.<br />
Institut je bio spiritus movens <strong>za</strong><br />
otvarawe drugih radioterapijskih<br />
centara u Srbiji i drugim republikama<br />
biv{e Jugoslavije − u S.<br />
Kamenici, Kragujevcu, Ni{u, Kladovu,<br />
Sarajevu, Skopqu, Podgorici.<br />
Za proteklih 110 godina, koliko<br />
se u klini~koj praksi koristi<br />
radioterapija, ste~eno je veliko<br />
iskustvo i postignuti su <strong>za</strong>pa`eni<br />
rezultati. Radioterapija se razvila<br />
u posebnu medicinsku disciplinu<br />
koja je, <strong>za</strong>jedno sa hirirgijom i<br />
hemioterapijom, postala ne<strong>za</strong>mewivo<br />
oru`je u borbi <strong>protiv</strong> malignih<br />
tumora. Danas se radio-terapija<br />
primewuje <strong>za</strong> le~ewe 50 do 60 odsto<br />
obolelih od malignih<br />
tumora, samostalno ili<br />
u kombinaciji sa drugim<br />
terapijskim modalitetima.<br />
Posebno je<br />
potrebno naglasiti da<br />
se brahiterapija posledwih<br />
godina primewuje<br />
i u le~ewu nekih<br />
nemalignih oboqewa<br />
(vaskularnih i drugih).<br />
Nema sumwe da }e ova<br />
grana onkologije <strong>za</strong>uzimati<br />
jedno od dominantnih<br />
mesta u terapiji<br />
malignih tumora u narednih<br />
nekoliko decenija.<br />
Prof. dr.<br />
Slobodan ^ikari}