12.07.2015 Views

CRVENO OKO - Udruzenje ljekara porodicne medicine RS

CRVENO OKO - Udruzenje ljekara porodicne medicine RS

CRVENO OKO - Udruzenje ljekara porodicne medicine RS

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>DIJAGNOZAPrvi korak u postavljanju dijagnoze predstavlja anamneza.Ključni elementi anamneze:1. Simptomi i znaci: svrbež, iscjedak iz oka, iritacija, bol, fotofobija,2. Trajanje simptoma,3. Lokalizacija (unilateralna ili bilateralna),4. Vrsta iscjetka: mukozni, vodenast, purulentan,5. Izloženost infekciji,6. Trauma,7. Upotreba kontaktnih sočiva,8. Upotreba kozmetičkih sredstava,9. Znaci sistemske bolesti: uretritis, cervicitis, kožne lezije,10. Atopijska konstitucija,11. Slabljenje vida.FIZIKALNI PREGLEDU sklopu fizikalnog pregleda treba procijeniti:• Oštrinu vida,• Lokalizaciju crvenila (može nas navesti na patologiju),• Prisustvo iscjetka (da li ga ima i vrsta),• Rožnjaču (kornealni refleks),• Abrazije, erozije, ulceracije, prikaz dendričnih lezija – ukoliko je mogućpregled,• Dubinu i sadržaj prednje komore (prisustvo krvi i gnoja),• Pupile – zjenice, pupilarni refleks,• Očne pokrete i očne kapke,• Prisustvo regionalne limfadenopatije.3


4<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>DIFERENCIJALNA DIJAGNOZASIMPTOM/ZNAKDubok, intenzivan bolFotofobijaHaloiSvrabLokalizacija na kapcimaSvrbež/toplotaUZROKErozije rožnjače, skleritis, iritis, akutni glaukom, sinuzitis.Kornealna erozija, iritis, akutni glaukom.Kornealni edem (akutni glaukom, dugo nošenje kontaktnihsočiva).Alergija.Hordeolum, halacion.Bolesti kapaka, konjunktive, korneje, uključujući stranotijelo, trihijazu, suvo oko.


<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>BLEFARITIS (BLEPHARITIS)DEFINICIJABlefaritis je hronični, bilateralni inflamatorni proces koji zahvata ivice kapaka.KLASIFIKACIJAPrema lokalizaciji, blefaritis se može podijeliti na:• Prednji (anteriorni),• Zadnji (posteriorni).Prema etiologiji, dijeli se na:• Seboroični – perutanje u obrvama/skalpu,• Stafilokokni (hordeolum),• Disfunkciju Meibomovih žlijezda.Prema toku, razlikuju se akutni i hronični blefaritisKLINIČKA SLIKAPacijent se žali na osjećaj peckanja, osjećaj stranog tijela i blagu fotofobiju. Priinspekciji nalaze se kruste na kapcima.Kod stafilokoknog blefaritisa mogu biti prisutni mali intrafolikularni apscesi,sekundarna dermalna i epidermalna ulceracija, hiperemije, teleangiektazije iodebljanje oko baze trepavica u obliku „collarettes“ (kad se skinu ostavljaju malikrvareći ulcer).Osnovni znaci seboroičnog blefaritisa su svjetlucavo - voskast izgled,deskvamacija poput peruti i meke kruste koje ne ostavljaju ulkus za sobom(pacijent često ima perut i seboroični dermatitis). Sekundarne promjenezahvataju konjunktivu i korneju.U slučaju disfunkcije Meibomovih žlijezda obično se nakuplja pjenušavi sekret uunutrašnjem kantusu. Sekret se lako istisne, a znaci upale su rijetko prisutni.TRETMAN BLEFARITISAPranje kapaka dva puta dnevno mješavinom dječijegšampona i vode uklanja debris i smanjuje marginalnuinflamaciju kod prednjeg blefaritisa.StepenpreporukeC5


<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>Aplikacija acidi borici 10-15 minuta, dva puta dnevnoomekšava i olakšava skidanje krusta.Kod stafilokokne infekcije tobramicin kapi utrljavati u rubkapka tokom 7 dana.U blagom posteriornom blefaritisu, redovno istiskivanjesebuma uspostavlja kontrolu simptoma.Ukoliko su u posteriornom blefaritisu inflamacijom zahvaćenekonjunktiva i kornea, indikovan je dugoročni sistemskiantibiotski tretman koji je u nadležnosti oftalmologa.CCCCNapomene:• Oftalmolozi preporučuju aplikaciju antibiotskih kapi nakon završetkaaplikacije obloga od acidi borici. Pacijentu treba savjetovati da po uklanjanjuobloga opere kapke i dobro ih ispere, a zatim stavlja kapi.• U sistemskom tretmanu posteriornog blefaritisa antibiotici izbora su:1. tetraciklin (250 mg dva puta dnevno),2. doksiciklin (100 mg dnevno) ili3. eritromicin (250 mg tri puta dnevno).6


7<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>HORDEOLUM (HORDEOLUM)DEFINICIJAHordeolum je akutno granulomatozno zapaljenje Zeisovih žlijezda.ETIOLOGIJANajčešći uzročnik je Staphyilococcus aureus.KLINIČKA SLIKASimptomi:• Crvenilo,• Žuljanje u predjelu zahvaćene žlijezde i suzenje,• Bol.Pregled oka:• Uzdignuti fokalni čvorić na donjem ili gornjem kapku, ružičaste ili crveneboje sa veoma bolnim otokom,• Otečena konjunktiva,• Apsces u obliku žućkaste tačkice oko korijena trepavice,• Preaurikularna adenopatija.TRETMAN HORDEOLUMATople komprese (konveksnog oblika) se trebaju aplikovati tokom15 minuta, 4 puta dnevno.Epilacija cilije olakšava drenažu hordeoluma.Aplikacija antibiotske masti (hloramfenikol ili eritromicin)smanjuje simptome u akutnom stadijumu.StepenpreporukeCCCPacijenta treba naručiti na kontrolni pregled nakon 3-4 dana.


8<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>HALACION (CHALAZION)DEFINICIJAHalacion je hronično, sterilno, granulomatozno zapaljenje žlijezde kapaka (lezijakoja se u početku može prezentovati kao hordeolum).ETIOLOGIJANastaje usljed opstrukcije kanalikula Meibomovih žlijezda sa sekundarnominfekcijom žlijezde (najčešće S.aureus) i reaktivnom hipersekrecijom lipida.Javljanje halaciona povezano je sa hroničnim blefaritisom, rozaceom,konjunktivitisom i hordeolumom.KLINIČKA SLIKAPostepeno se razvija konjunktivalna iritacija, osjećaj stranog tijela, suzenje, bol icrvenilo. Na kapku se pojavljuje jasno definisani supkutani nodul. Stalno trljanjeoka može izazvati sušenje rožnjače, ponekad i mikro-erozije koje provocirajudiskretnu vizuelnu distorziju. Može se javiti nekoliko puta godišnje.TRETMAN HALACIONAHirurška intervencija se sprovodi ukoliko halacion ometa vid (unadležnosti oftalmologa)StepenpreporukeCPacijenta treba naručiti na kontrolu nakon 3-4 nedjelje.


<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>KONJUNKTIVITIS (CONJUNCTIVITIS)DEFINICIJAKonjunktivitis je upala vežnjače (konjunktive) oka.EPIDEMIOLOGIJA I ETIOLOGIJAPrema toku, konjunktivitisi se dijele na• Akutne• HroničnePrema etiologiji, dijele se na• Bakterijske (Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae,Staphylococcus aureus, Neisseria gonorrheae i Chlamidia),• Virusne (adenovirusi, enterovirus (dovodi do hemoragijskogkonjuktivitisa), te Herpes simpleks i Varicella zoster virus),• Alergijske (atopijski, vernalni).U pedijatrijskoj populaciji 80% konjunktivitisa su bakterijskog porijekla, 13%virusnog porijekla, dok je 2% uzrokovano alergijama.Kod odraslih pacijenata, prevalenca bakterijskih (40%) i virusnih konjunktivitisa(36%) je približna, a alergijski konjunktivitisi se javljaju u 24% slučajeva.KLINIČKA SLIKASimptomi:• Osjećaj stranog tijela,• Svrab i peckanje u oku,• Crvenilo i fotofobija,• Pojačana sekrecija iz oka (serozna ili purulentna),• Adenopatija.Osnovni znaci:• Hiperemija, eksudacija, suzenje,• Pseudoptoza,• Papilarna hipertrofija,• Hemoza,• Folikuli,• Pseudomembrane i membrane,• Vid nije oštećen.9


<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA KONJUNKTIVITISAKlinički nalaz Virusni Bakterijski Hlamidijalni AlergijskiPodražaj Minimalan Minimalan Minimalan ČestoHiperemija Izražena Izražena Izražena IzraženaSuzenje Profuzno Uobičajeno Uobičajeno UobičajenoEksudacija Minimalna Profuzna Profuzna MinimalnaPreaurikularnaadenopatijaČestaRijetkaSamo kodakutnogNe postojiCitološki nalaz Mononukleari Polimorfonukleari Polimorfonukleari EozinofiliBol u grlu Često Često Nikada NikadaLABORATORIJSKE ANALIZEMikrobiološke analizeUzimanje brisa i zasijavanje kulture indikovano je kodneonatalnog konjunktivitisa, rekurentnih purulentnih konjuktivitisai sumnje na infekciju N. gonorrhoeae ili Chlamidiu.StepenpreporukeCMEDIKAMENTNI TRETMANTretman konjunktivitisa zavisi od etiologije.Najveći broj slučajeva konjunktivitisa tretira porodični ljekar. Infekcija uzrokovanavirusima herpes simpleks i varicella zoster zahtijeva tretman oftalmologa.Farmakološki tretman bakterijskih i virusnihkonjunktivitisaKlinički znaci konjunktivitisa povlače se brže ukoliko sepacijent tretira antibioticima, ali većina konjunktivitisa prolazispontano.Antibiotici se trebaju koristiti u lokalnom obliku.Prvi izbor u liječenju bakterijskog konjunktivitisa je tobramycinrastvor ili mast.StepenpreporukeAAC10


<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>Hlamidijalni i gonokokni konjunktivitis trebaju se liječitisistemskim i lokalnim antibioticima.Gonokokni konjunktivitis se tretira jednom dozom ceftriaksona(intramuskularno jedan gram) i lokalno eritromicinom.Hlamidijalni konjunktivitis se tretira makrolidima ilitetraciklinima.Virusni konjunktivitisi se tretiraju vlažnim kompresama,vazokonstriktornim kapima (nafazolin) i kapanjem vještačkihsuza.CCCCAntibiotske masti i kapi koji se koriste u terapiji bakterijskogkonjunktivitisa:LIJEK UPOZORENJE DOZIRANJEerytromycin, mast alergija na 4 sata.gentamycin (solutio i mast)tobramycin (solutio i mast)ciprofloxacinalergijaalergijaalergija,mlađi


<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>• U virusnom konjunktivitisu, nafazolin se stavlja nekoliko puta dnevno do tridana, vještačke suze 4-8 puta dnevno, 1-3 sedmice, a hladan oblognekoliko puta dnevno tokom 1-2 sedmice.• U slučaju teškog virusnog konjunktivitisa, indikovana je upotreba sistemskihkortikosteroida, ali u tom slučaju pacijenta upućujemo oftalmologu.Farmakološki tretman alergijskih konjunktivitisaLokalni tretman stabilizatorima mastocita smanjuje simptome kodblagog do umjereno teškog oblika oboljenja.Uz stabilizatore mastocita uključuju se nesteroidni antireumatici.Kod akutnih egzacerbacija često je potrebno lokalno uključitikortikosteroide.Uključivanje lokalnih imunosupresiva u tretman rezistentnihalergijskih konjunktivitisa je u nadležnosti oftalmologa.StepenpreporukeCCCCNapomene• Stabilizatori mastocita uzrokuju dugoročnu profilaksu, ali je potrebnoodređeno vrijeme da počnu djelovati. Daje se 4% rastvor kromolina 4 putadnevno.• Rastvor diklofenaka se ukapava 4 puta dnevno• Lokalni vazokonstriktori i antihistaminici imaju ograničenu efikasnost utretmanu konjuktivitisa i mogu dovesti do hiperemije i folikularnogkonjunktivitisa.• Ukoliko ljekar porodične <strong>medicine</strong> uključuje kortikosteroide u tretman, trebada koristi prednisolon acetat, a ne deksametazon. Prednisolon rastvor seukapava 4-6 puta dnevno.• Aplikacija hladnih obloga može da smanji otok i eksudaciju.12


13<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>KERAT<strong>OKO</strong>NJUNKTIVITIS VERNALIS(KERATOCONJUNCTIVITIS VERNALIS)DEFINICIJAKeratokonjunktivitis predstavlja obostrani, recidivirajući upalni proces konjunktivai epitela rožnjače.ETIOLOGIJASmatra se da je alergijske etiologije (recidivi u proljeće i jesen ), a obično sejavlja u kasnom djetinjstvu ili ranoj maladosti.KLINIČKA SLIKA• Jak svrbež očiju,• Suzenje,• Crvenilo,• Fotofobija,• Jak, žilav sekret i• Oslabljen vid.PREGLED OKA• Velike papile na konjunktivi ispod gornjeg kapka duž limbusa,• Tačkasti defekti epitela u gornjem dijelu rožnjače,• Sterilni dobro ograničeni ulkus u gornjoj polovini,• Limbalne ili palpebralne uzdignute bijele tačke (Horner-Trantasovetačke) ili superficijalni punktatni keratitisTRETMANFarmakološki tretman vernalnog keratokonjunktivitisaStabilizatori mastocita se uključuju ukoliko se nije razvio ulkus.Ukoliko se razvio ulkus, daje se prednisolon acetat 4-6 putadnevno.Hladne obloge stavljati nekoliko puta dnevno.StepenpreporukeCCC


14<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>SUBKONJUNKTIVALNE HEMORAGIJE(HAEMORRHAGIA SUBCONJUNCTIVALIS)DEFINICIJASubkonjunktivalne hemoragije predstavljaju akumulaciju krvi između konjunktive isklere.ETIOLOGIJANastaju usljed male traume, kod jakog kašlja, prilikom porođaja, pri povraćanju,kod hipertenzije ili upotrebe antikoagulantne terapije.KLINIČKA SLIKACrvenilo oka je unilateralno, lokalizovano, dobro ocrtano. Sklera je prikrivena,dok vidljiva konjunktiva nije inflamirana i nema sekrecije. Bol nije prisutan, vid jeočuvan. Resorpcija je spontana (2-3 nedjelje).TRETMANFarmakološki tretman najčešće nije potreban.U slučaju peckanja i iritacije mogu se prepisati vještačke suze.StepenpreporukeCC


<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>KERATITIS (KERATITIS)DEFINICIJAKeratitis je upala rožnjače (korneje) oka.ETIOLOŠKA KLASIFIKACIJA KERATITISABakterijski Virusni Alergijski Trofički MikotičniPneumokoknikeratitisKeratitis uzrokovanadenovirusomMarginalni ulkusrožnjačeNeuroparalitičkikeratitisPseudomonaskeratitisHerpes zosterophtalmicus keratitisFliktenularnikeratitisKeratitis zboglagoftalmusaStafilokoknikeratitisKeratitis uzrokovanHerpes simplexvirusomLuetički keratitisDisciformnikeratitisKLINIČKA SLIKAPacijent sa keratitisom se žali na umjereni ili intenzivni bol, crvenilo oka, osjećajstranog tijela, fotofobiju i oslabljen vid. Mogu biti prisutni konjunktivalna sekrecijai vodenasto mukoidna sekrecija.Pri pregledu, rožnjača je nepravilnog izgleda.Ljekar porodične <strong>medicine</strong> može izvesti fluoresceinski test, koji je u keratitisupozitivan. Za bakterijski keratitis je karakteristična zamućena rožnjača, sacentralnim ulkusom i okolnim stromalnim apscesom. Dendritični kornealni ulkuskarakterističan je za herpes simplex keratitis.Precizna dijagnoza svakako zahtijeva pregled oftalmologa.TRETMANTretman keratitisa zavisi od etiologije. U nadležnosti je oftalmologa, pa pacijentatreba što hitnije uputiti specijalisti.Davanje kortikosteroida je kontraindikovano, jer može dovesti do pogoršanjakeratitisa.15


16<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>SINDROM SUHOG OKADEFINICIJASindrom suhog oka predstavlja hroničnu obostranu suhoću konjunktive i kornee,uzrokovanu smanjenjem količina suza usljed njihovog nedovoljnog stvaranja ilipojačanog gubitka.KLINIČKA SLIKAKlinička slika karakteriše se peckanjem ili osjećajem prisustva stranog tijela uočima i epiforom. Simptomi se pogoršavaju u toku dana, usljed izlaganja dimu,vjetru, vrućini niskoj vlažnosti.Često je udružen sa sistemskim bolestima ili uvođenjem određenih lijekova(antihistaminici, diuretici, oralni kontraceptivi, antihipertenzivi).Subjektivni osjećaj nelagodnosti je veći nego što klinički pregled pokazuje.TRETMANTretman uključuje aplikaciju vještačkih suza, uz aplikacijulubrificirajuće masti tokom noći kod težih oblika.StepenpreporukeCEPISKLERITIS (EPISCLERITIS)DEFINICIJAEpiskleritis je upala episkleralnih krvnih sudova oka, vjerovatno auto-imunogporijekla, koja spontano iščezava.ETIOLOGIJA• Kolageno-vaskularna oboljenja,• Giht,• Herpes zoster infekcija,• Sifilis,• Kronova bolest,• Hepatitis B.


<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>KLINIČKA SLIKASimptomi:Znaci:• Iznenadna pojava crvenila oka i lokalizovan, površinski, tup bol.• Akutni crveni čvorić ispod bulbalne konjunktive, bolan pri palpaciji,• Radijalne fokalne zone dilatiranih episkleroznih krvnih sudova izmeđukojih se može uočiti zdrava sklera,• Većinom intaktna rožnjača,• Normalna oštrina vida.Tačna dijagnoza episkleritisa zahtijeva sistemsku obradu!Ljekar porodične <strong>medicine</strong> u ambulanti može da uradi fenilefrinski test.Test se izvodi ukapavanjem 2,5% fenilefrina. Test je pozitivan ukolikoepiskleralni čvorić blijedi.TRETMANVještačke suze mogu biti efikasne u tretmanu umjerenih do blagihsimptoma.Kod nodularnih episkleritisa uključuju se lokalno kortikosteroidi*.Ukoliko se lokalnim kortikosteroidima nije postigao terapijskiodgovor uključuju se sistemski nesteroidni antireumatici**.StepenpreporukeCCC*1-2 kapi 1% prednisolon acetata ukapavati 2-4 puta dnevno prvih 24-48 sati, azatim doziranje smanjiti (ukupno trajanje terapije do 7 dana).**ibuprofen u dozi od 200-600 mg 3 puta dnevno.17


<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>SKLERITIS (SCLERITIS)DEFINICIJASkleritis je destruktivno inflamatorno oboljenje koje zahvata episkleru i skleru .ETIOLOGIJA50% pacijenata sa skleritisom ima pridruženu sistemsku bolest (reumatoidniartritis (RA), ankilozirajući spondilitis, sistemski lupus eritematozus (SLE),poliarteritis nodosa, sifilis, giht). Češće se javlja kod žena i to između 40 i 60godina.KLASIFIKACIJA• Prednji (difuzni, nodularni, nekrotizirajući sa i bez inflamacije),• Zadnji.KLINIČKA SLIKASimptomi:Znaci:• Postepeni napad bola, koji se povećava pokretanjem očne jabučice, amože se širiti prema čelu, obrvama ili vilici,• Lokalizovano ili difuzno crvenilo,• Fotofobija i epifora,• Oslabljen vid.• Mek bulbus pri palpaciji,• Sektoralni ili difuzni skleralni eritem,• Nježna modrikasta obojenost,• Edem, moguć nodul ili nekroza,• Moguća kornealna i intraokularna inflamacija.Ljekar porodične <strong>medicine</strong> u ambulanti može uraditi fenilefrinski test. Test seizvodi ukapavanjem 2,5% fenilefrina (skleralne i episkleralne vene ne blijede).TRETMANTretman skleritisa u nadležnosti je oftalmologa. Pošto skleritis može da ošteti vid,pacijenta treba što ranije uputiti specijalisti.18


<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>UVEITISIDEFINICIJAUveitisi predstavljaju skup oboljenja koja se karakterišu inflamacijom uvealnogtrakta.ETIOLOGIJAUzroci uveitisa mogu biti infekcije, traume i autoimuna oboljenja.KLASIFIKACIJAPrema lokalizaciji, uveitisi se djele na:• Prednje uveitise (iritis i iridociklitis),• Intermedijalne uveitise (zapaljenje zadnjeg dijela cilijarnog tijela isusjednog dijela horioretine),• Zadnje uveitise (horioiditis, horioretinitis).Prema etiologiji, dijele se na:• Nepurulentne (većinom se radi o dugotrajnom zapaljenskom procesu -u početku povišen je intraokularni pritisak, kasnije, zbog ožiljnihpromjena nastaje hipotonija, te zbog smanjenog stvaranja tečnostimože nastati i atrofija oka),• Purulentne (endogeni i egzogeni). Egzogeni može nastati obično poslijeperforativne povrede ili poslije širenja gnojnog zapaljenja kornee naunutrašnje dijelove oka. Endogeni put nastanka je kada bakterije iznekog udaljenog infektivnog žarišta dođu u oko (pneumokoknapneumonija, septični abortus ili endometritis).1. IRITIS (IRITIS)DEFINICIJAIritis je oblik prednjeg uveitisa i predstavlja inflamatorno oboljenje irisa (dužice)oka.ETIOLOGIJAIritis je često idiopatski. Rekurentna stanja mogu biti povezana sa autoimunimoboljenjima (ankilozirajući spondilitis, reumatoidni artritis, inflamatorne bolesticrijeva, Reiterov sindrom) ili infekcijama (herpes simpleks). Traume oka ikontaktna sočiva mogu doprinijeti razvoju iritisa.19


20<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>SIMPTOMI• Jaki bolovi,• Fotofobija i epifora,• Bolna akomodacija,• Limbalno crvenilo,• Blago zamagljenje vida,• Suženje zjenice.TRETMANTretman iritisa je urgentno stanje i zahtijeva upućivanje oftalmologu.Prva pomoć u ambulanti porodične <strong>medicine</strong> zasniva se na ubrizgavanjumidrijatika (1 kap tropikamida).2. IRIDOCIKLITIS (IRIDOCYCLITIS)DEFINICIJAIridociklitis predstavlja inflamaciju irisa (dužice) i cilijarnog tijela.KLINIČKA SLIKA• Intenzivan bol,• Fotofobija,• Poremećen vid oboljelog oka,• Hiperemija, najizraženija u zoni blizu limbusa,• Suzenje je rijetko,• Zjenica je proširena, nepravilnog izgleda, slabije reaguje na svjetlost.TRETMANTretman iridociklitisa je urgentno stanje i zahtijeva upućivanje oftalmologu.


21<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>PIGVEKULA (PINGUECULA)DEFINICIJAPingvekula je žutobijelo, glatko, maleno izdignuće konjunktive, obično uinterpalpebralnom otvoru uz limbus, ali ne prelazi na rožnjaču.ETIOLOGIJAU suštini, to je degenerativna promjena, najčešće nastaje kod osoba starijih od35 godine, sa anamnezom hroničnog izlaganja suncu.SIMPTOMI• Podražaj u oku,• Crvenilo,• Često asimptomatski.TRETMANTretman najčešće nije potreban.Ukoliko nastane inflamacija pingvekule, uključuju se vještačkesuze.StepenpreporukeCPacijentima treba savjetovati da štite oči pri izlasku na sunce.PRAĆENJEKontrolne preglede treba sprovoditi svaka 2 mjeseca tokom 6 mjeseci.


22<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>PTERIGIJUM (PTERYGIUM)DEFINICIJAPterygium je benigna, degenerativna konjuktivalna lezija oka, koja se ispoljavakao trouglasta, fibrovaskularna duplikatura konjunktive u interpalpebralnomotvoru i prelazi na rožnjaču.ETIOLOGIJANajčešće se javlja kod osoba izloženih djelovanju sunčevih zraka, sa alergijama izapaljenskim oboljenjima.SIMPTOMI I ZNACI• Podražaj u oku,• Crvenilo,• Promjena trokutastog oblika, priljubljena za rožnjaču, obično nazalnelokalizacije. Vrh promjene je na kornei i širi se prema perilimbalnompodručju.TRETMANFarmakološki tretman pterigijumaČesto nije potreban, a kod znakova progresije kratkotrajno seuključuje 0,125 % prednisolon acetat 3 puta dnevno.Ukoliko nastane inflamacija pterigijuma, uključuju se vještačkesuze.StepenpreporukeBCINDIKACIJE ZA OPERATIVNI TRETMAN PTERIGIJUMAProgresija pterigijuma do pupilarnog ruba, kada nastaju smetnje vida.PRAĆENJEPacijenta je potrebno naručivati na kontrolu svaka 2 mjeseca, dok se ne postaviindikacija za operativni tretman.


23<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>AKUTNI GLAUKOM (GLAUCOMA ACUTUM)DEFINICIJAGlaukom predstavlja skup oboljenja oka kod kojih dolazi do oštećenja optičkognerva i gubitka ganglijskih ćelija retine.ETIOLOGIJAAkutni glaukom nastaje zbog nemogućnosti proticanja tečnosti kroz Šlemovkanal, što dovodi do povećanog intraokularnog pritiska. Faktori rizika zanastanak akutnog glaukoma su pozitivna porodična anamneza, ženski pol,papilarna dilatacija upotrebom kapi sa antiholinergičkim i simpatomimetičkimdjelovanjem.SIMPTOMI I ZNACI• Težak bol u oku i predjelu lica ili glave,• Bol može biti praćen mučninom i povraćanjem,• Crvenilo bulbarne vežnjače tipa staze, bez slobodnog perilimbalnogprstena,• Zjenica je umjereno proširena i nereaktivna,• Edem rožnjače izaziva zamagljenje rubova irisa,• Oštrina vida se progresivno umanjuje, a može se pojaviti i fotofobija,• Tonus oka je jasno povećan pri palpaciji očnih jabučica,• Pacijent često ima poremećaj opšteg stanja.TRETMANAtrofija optičkog nerva kao i nepovratni gubitak vida mogu se pojaviti ukoliko sehitno ne počne sa oftalmološkim liječenjem.Napomena:Ljekar porodične <strong>medicine</strong> treba pružiti prvu pomoć pacijentu:1. Prepoznati stanje,2. ODMAH ordinirati 500 mg acetazolamida per os,3. HITNO uputi najbližoj oftalmološkoj ambulanti.


24<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>CELULITIS ORBITE (CELLULITIS ORBITAE)DEFINICIJAAkutni serozni infektivni proces stražnjeg dijela orbitalnog septuma koji zahvataorbitalni sadržaj.ETIOLOGIJA• Propagacija upale kod sinusitisa,• Trauma orbite,• Inflamacija nakon operativnog tretmana orbite,• Hematogeno širenje infekcije,• Furunkul, karbunkul, čupanje obrva,• Najčešći uzročnici su Stafilokok, H. influence, Gram negativne bakterije.SIMPTOMI I ZNACI• Crvenilo i otok kapaka,• Smanjen motilitet i bol pri pokretu oka,• Povišena temperatura,• Glavobolja,• Dvoslike,• Hemoza konjunktive i egzoftalmus.TRETMANCelulitis je urgentno stanje i zahtijeva upućivanje oftalmologu. Liječenje sesprovodi intravenoznim davanjem antibiotika kako bi se spriječilo oštećenjeoptičkog nerva i diseminacija infekcije u kavernozni sinus i meninge.


<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>HEMIJSKE POVREDEDEFINICIJAHemijske povrede su zapravo opekotine oka uzrokovane bazama, kiselinama,rastvaračima, deterdžentima i iritirajućim sredstvima.Kiseline dovode do denaturacije i koagulacije proteina.Baze brzo probiju okularno tkivo i izazivaju brzu i burnu intraokularnu reakciju.SIMPTOMI I ZNACIKod blagih do umjerenih opekotina javljaju se:• Razbacani defekti epitela do odlubljivanja čitavog epitela,• Blagi eritem kapka,• Opekotine drugog stepena kože oko očiju,• Lokalizovana područja konjuktivalne hemoze i• Krvarenja.Kod teških opekotina javljaju se:• Hemoza, perilimbalna ishemija,• Edem i zamućenje rožnjače,• Opekotine kože drugog i trećeg stepena.TRETMANOpekotine oka su urgentno stanje i zahtijevaju hitan tretman od straneoftalmologa.PRVA POMOĆOko treba što prije isprati fiziološkim rastvorom ili Ringerovim rastvorom. Ukolikorastvori nisu dostupni ispirati vodom.Na kapke treba staviti blefarostat i ukapati nekoliko kapi lokalnog anestetika.Donji kapak obavezno povući na dole i evertirati gornji; ne zaboraviti ispratifornikse.Oko se ispira najmanje pola sata (kap po kap). Pet minuta nakon prekidaispiranja lakmus papirom odrediti pH vrijednost unutar konjuktivalne vreće;nastaviti irigaciju sve dok se ne postigne neutralna vrijednost (pH 7).Nakon ispiranja, obavezno ukapati midrijatik (tropikamid), staviti kompresivnizavoj i poslati oftalmologu.25


26<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>KOMPLIKACIJE• Kornealno zamućenje,• Ožiljci,• Jako suho oko,• Katarakta,• Glaukom i• Sljepilo.OFTALMIJA ELEKTRIKA (OPHTALMIA ELECTRICA)DEFINICIJAOftalmija elektrika predstavlja povredu oka koja se najčešće javlja kod varilaca.KLINIČKA SLIKA• Podražaj oka,• Osjećaj žuljanja, grebanja ili peckanja,• Blefarospazam,• Fotofobija,• Epifora.TRETMAN• Pacijentu jednokratno ukapati anestetik,• Savjetovati stavljanje hladnih obloga i nošenje tamnih naočara,• Preporučuje se boravak u zatamnjenoj prostoriji tokom 24 sata.INDIKACIJE ZA UPUĆIVANJE OFTALMOLOGU• Hiruški tretman halaciona,• Konjuktivitisi izazvani herpes simplex i herpes zoster virusom,• Keratitis,• Skleritis,• Uveitisi,• Iridocyclitis,• Glaukom,• Celulitis orbite,• Hemijske povrede,• Pacijenti sa indikacijama za primjenu kortikosteroida jakog dejstva.


<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>DOBRO JE ZNATIU slučaju povrede, jakog bola u oku, fotofobije, smetnje vida, infiltrata rožnjače ilihipopiona, hronične bolesti, recidiva ili otpora tretmanu, uvijek je neophodnahitna oftalmološka konsultacija.Ordiniranje kortikosteroida u domenu je specijaliste-oftalmologa.Virusni konjunktivitis (kao i hlamidijalni) veoma je zarazan: ljekar mora obratitipažnju da ga ne prenese drugim pacijentima, a ni samom sebi.Kod pojačanog suzenja oka novorođenog djeteta i djece do jedne godine, mislitina stenozu i/ili obliteraciju lakrimo-nazalnog kanala. Takvo stanje uputitioftalmologu.Osobama koje duže vrijeme provode za računarom, pri pojavi osjećaja peckanja,crvenila i zamora, savjetuje se upotreba vještačkih suza.OFTALMOLOŠKA OPREMA POTREBNA U AMBULANTI PORODIČNEMEDICINE:• Baterijska lampa - za pregled prednjeg segmenta oka,• Oftalmoskop• Jegerove tablice - za vid na daljinu i blizinu,• Fluoresceinski štapići• Lijekovi - antibiotske kapi i mast, midrijatik, lokalni anestetik, fenilefrin∗2,5%, acetazolamid tablete.∗nije registrovan u Republici Srpskoj27


<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>PRILOZILISTA LIJEKOVA KOJI SE MOGU KORISTITI U TERAPIJI <strong>CRVENO</strong>GOKA, A KOJI SU REGISTROVANI U REPUBLICI SRPSKOJ 1 :hloramfenikolgentamicinneomicin, bacitracinciprofloksacinprednizolondiklofenaknafazolinhipromeloza1 Fabrički nazivi lijekova navedeni su u „Registru lijekova Republike Srpske sa28osnovama farmakoterapije“


29<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>OFTALMOLOŠKI ATLASHerpetični keratitisBakterijski keratitis sa hipopionomBakterijski ulkus rožnjačeStrano tijelo rožnjačeHerpes kapakaSkvamozni blefaritisAlergijski blefaritisStafilokokni blefaritis


<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>Neonatalni konjunktivitisAkutni bakterijski konjunktivitisSkleritisEpiskleritisIridociklitis / prednji uveitisErozija rožnjače30Alergijski konjunktivitisAkutni napad glaukoma


31<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>Akutni napad glaukomaSupkonjunktivalno strano tijeloPterigijumPingvenkulaHalacionHordeolum


<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>KLASIFIKACIJA PREPORUKAPri pretrazi literature korištene su elektronske baze podataka i štampani materijalirelevantni za specifičnu oblast kojom se vodič bavi. Stepen dokaza i nivopreporuke dati u kliničkim vodičima zasnivaju se na sledećim kriterijumima:Stepen dokaza:Ia: Meta-analize, sistematski pregledi randomiziranih studija.Ib: Randomizirane kontrolisane studije (najmanje jedna).IIa: Sistematski pregledi kohortnih studija.IIb: Dobro dizajnirana kohortna studija i lošije dizajnirana randomizirana studija.IIIa: Sistematski pregledi “case control” studija.IIIb: Dobro dizajnirana “case control” studija, “correlation” studija.IV: Studije slučaja (“case-series”) i loše dizajnirane opservacione studije.V: Ekspertska mišljenja.Nivo preporuka:NivopreporukeABCNa osnovustepena dokazaIa i IbIIa, IIb i IIIIV i VObrazloženje:Zahtijeva bar jednu randomiziranukontrolisanu studiju kao dio literature kojaobrađuje određeno područje.Zahtijeva dobro dizajniranu, ne nužno irandomiziranu studiju iz određenog područja.Preporuka uprkos nedostatku direktnoprimjenljivih kliničkih studija dobrog kvaliteta.32


33<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>LITERATURA1. Armstrong P.A. An eye for trouble : orbital cellulitis. Emerg Med J 2006; 23(12):e66.2. Berdy GJ, Abelson MB, Smith LM, George MA. Preservative-free artificial tearpreparations. Assessment of corneal epithelial toxic effects.Arch Ophthalmol 1992;110:528–532.3. Gandhewar R.R., et al. Acute glaucoma presentation in the elderly. EmergMed J 2005; 22 (4):306-7.4. Bielory L. Allergic diseases of the eye. Med Clin North Am 2006; 90(1):129-48.5. Jain R, Danziqer LH. The macrolide antibiotics: a pharmacokinetic andpharmacodynamic overview. Curr Pharm Des 2004;10:3045–3053.6. Kardas P, Devine S, Golembesky A, Roberts C. A systematic review and metaanalysisof misuse of antibiotic therapies in the community. Int J AntimicrobAgents 2005;26:106 –113.7. Kozomara R., i sar. Klinička oftalmologija. Banja Luka: Glas Srpski, 2000.8. Miller K.E. Diagnosis and treatment of Chlamydia trachomatis infection. AmFam Physician 2006; 73(8):1411-6.9. Leibowitz H.M. The red eye. N Engl J Med 2000; 343:345-5110. Prabriputaloong T., et al.Atopic disease and herpes simplex eye disease : apopulation- based case-control study. Am J Ophtalmol 2006; 142(5):745-911. Sheikh A., et al. Antibiotics versus placebo for acute bacterial conjunctivitis.Cochrane Database Syst Rev 2006; 19(2):CD001211.12. Sommer-Buhler J., Baglivo E., Stalder H. L’Oeil rouge. Streategiesambulatoires de la policlinique de medecine, 200213. Stoisavljević-Šatara S. urednik. Registar lijekova Republike Srpske saosnovama farmakoterapije 2008.Banja Luka: Agencija za lijekove RepublikeSrpske, 2008


<strong>CRVENO</strong> <strong>OKO</strong>KLINIČKI VODIČI ZA PRIMARNU ZDRAVSTVENU ZAŠTITUKlinički vodiči namijenjeni su prvenstveno specijalistima porodične <strong>medicine</strong>, ali isvim ljekarima-praktičarima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.Ažuriranje kliničkih vodiča vrši se svake tri godine saglasno najnovijimsaznanjima <strong>medicine</strong> zasnovane na dokazima, prema metodologiji opisanoj u„Smjernicama za razvoj i reviziju kliničkih vodiča". Na nivou primarnezdravstvene zaštite, nadležno za ovu aktivnost je Udruženje <strong>ljekara</strong> porodične<strong>medicine</strong> Republike Srpske.Klinički vodič pripremila je konsultantska kuća "Bonex inženjering" d.o.o.Beograd, u okviru Projekta jačanja zdravstvenog sektora (HSEP) – projektnizadatak "Revizija i unapređenje kliničkih vodiča za primarnu zdravstvenuzaštitu", finansiranog iz kredita Svjetske banke 2 .Na izradi vodiča radila je radna grupa 3 u sastavu 4 :dr Biljana Janjić, specijalista porodične <strong>medicine</strong>, Institut za zaštitu zdravljaRepublike Srpske, Regionalni zavod Doboj,prof. dr Risto Kozomara, specijalista oftalmolog, Katedra za oftalmologijuFakulteta zdravstvenih nauka u Banjaluci, Dekan Fakulteta zdravstvenih naukana Panevropskom univerzitetu „Apeiron“, Banjaluka,doc. dr Maja Račić, specijalista porodične <strong>medicine</strong>, Katedra porodične<strong>medicine</strong>, Medicinski fakultet Foča,prof. dr Svjetlana Stoisavljević-Šatara, specijalista kliničke farmakologije, šefKatedre za farmakologiju, toksikologiju i kliničku farmakologiju Medicinskogfakulteta u Banjaluci.Koordinator radne grupe: dr Đina Martinović, Bonex inženjering, Beograd.2 Mišljenja i interesi organizacije koja je finansirala razvoj i reviziju kliničkih vodiča nisuimali uticaja na konačne preporuke.3 Članovi radne grupe izabrani su saglasno kriterijumima definisanim u „Smjernicama za34razvoj i reviziju kliničkih vodiča" i ne postoji sukob interesa.4 Imena autora su navedena po abecednom redu.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!