Udžbenik (pdf format) - Medioteka

Jadranka ŽderićGOVORIMO, ČITAMO, PIŠEMO HRVATSKI 4jezik i čitanka iz hrvatskoga jezikaza četvrti razred osnovne škole

IzdavačSretna knjiga, d.o.o.Zagreb, Vlaška 102Recenzentidr. Vladimira Štanger VeličkiOlieta Horvat Kardoš, prof.LekturaJasenka RužićIlustriraliIvana GuljaševićDubravka KolanovićMarsela Hajdinjak KrečRadovan Domagoj-DevlićSvjetlan JunakovićNinoslav KuncOvitakZdenko BašićLikovno-grafičko oblikovanjeKarmena Šipek

Jadranka ŽderićGovorimo,čitamo, pišemohrvatski 4jezik i čitanka iz hrvatskoga jezikaza četvrti razred osnovne škole

SadržajKLJUČIĆ OKO VRATA 7Ljubica Balog: S osmijehom se moramo roditi 8Grigor Vitez: Najljepša lađa 9Pajo Kanižaj: Kuća 10Mladen Kušec: Kad bi grad bio živ 11Vesna Miculinić Prešnjak: Kornjača i dan 12Gustav Krklec: Dva delfina 13VELIKO SLOVO U PISANJU IMENA STANOVNIKA, MJESTA I POKRAJINA 13Vesna Kosec-Torjanac: Nisam ja 14Krešimir Rožman: Moja trgovina 15Jadranka Čunčić-Bandov: Ludara i Pinkli 16SPORAZUMIJEVANJE — GOVORNO I NEGOVORNO 18Grigor Vitez: Gitara jesenjeg vjetra 20Silva Bajić: Grane 21Sandra Deisinger: Veliki savršeni ljudi 22RASPRAVA 23Nikola Pulić: Ključić oko vrata 24Mirjana Mrkela: Upoznajte Adama 26Sunčana Škrinjarić: Magla 27Sanja Pilić: Šuma 28IMENICE 29Dragutin Horkić: Vjetar 30GLAGOLI 31PRIČANJE DOŽIVLJAJA IZ OSOBNOGA ŽIVOTA (STVARNO I ZAMIŠLJENO) 32Tito Bilopavlović: Paunaš 34Silvija Šesto: Čuvar 36UPRAVNI I NEUPRAVNI GOVOR 37Dragocjeni lijek 38Grigor Vitez: Spomenik u Hirošimi 39USPOREDBA FILMA S KNJIŽEVNIM DJELOM 40PISANJE NAZIVA KNJIGA, FILMOVA, NOVINA I ČASOPISA 41Astrid Lindgren: Pipi ne može u školu 42OPISNI PRIDJEVI 43Jadranka Čunčić-Bandov: Čudesno biće 44SLIKOVIT OPIS 45Jörg Steiner: Jorinda i Joringel 46Sunčana Škrinjarić: Priče o sjeveru 48Milan Taritaš: Tomislav 49Mijo Lončarić: Hrvatska – najljepši pridjev 48Mladen Kušec: Grad s dva imena 51KRATICE 51Jagoda Truhelka: Badnja večer 52Marija Drobnjak: Drvce 54Marela Mimica: Fritule 54Marija Đanović: Dubrovačka kolenda 55KNJIŽEVNI JEZIK I ZAVIČAJNI GOVOR 55Moja obitelj 56IZRICANJE PROŠLOSTI, SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI 57Gustav Krklec: Naš Antonez 58Milan Taritaš: Skupljač 60Palma Katalinić: Srebrenkin balet i moj nogomet 62VELIKO SLOVO U IMENIMA NARODA I DRŽAVA 63Sunčana Škrinjarić: Prva priča o pajacima 64

HRVATSKA NAJLJEPŠI PRIDJEV 67Draženka Skupnjak: Zlosretne žablje zaruke 68Vlasta Vuk: Tuga u boji 69Vera Zemunić: Riječ je o mami i tati 70Igor Novosel: Reci, aaaaaaaaaaaaaa! 71Erich Kästner: U gumenom čamcu preko oceana 72SAMOSTALNO STVARANJE PRIČE 73Ivana Brlić-Mažuranić: Radoznala vila 74Sažimanje pripovjednog teksta. 75Sanja Pilić: Glava 76Zvonimir Balog: Gnjavator 77Salih Isaac: Magaropis 78Ludwig Bauer: Kako postati veliki pisac od malih nogu 79Zlata Kolarić-Kišur: Savjesno đače 80Stjepan Jakševac: Zadaća o pravdi 81OPISIVANJE KRAJOLIKA 82Grigor Vitez: Ptičja pjevanka 84Silvija Šesto: Mačka 85PETROV LET NA SRETNIM KRILIMA 87Felix Salten: Prvi put na livadi 88PROMJENA ZNAČENJA PROMJENOM INTONACIJE RIJEČI I REČENICA/INTONACIJA U ČITANJU 90Hans Christian Andersen: Heljda 92NAGLAŠENE I NENAGLAŠENE RIJEČI 93J. M. Barrie: Petrov dolazak 94POSVOJNI PRIDJEVI 95Ivana Brlić-Mažuranić: Tintilinić se dosjetio 96PISANJA POSVOJNIH PRIDJEVA IZVEDENIH OD VLASTITIH IMENA 97Lewis Carroll: Alisa pada u ponor 98Rudyard Kipling: Ljudsko mladunče će živjeti 100Jasna Popović-Poje: Vrapci i strašilo 101Stanislav Femenić: Nitko Nitković 102Zvonimir Balog: Kotormotač 103Anto Gardaša: Mogu li tata Leo i Miron spasiti Sanonite? 104TISUĆU ZAŠTO 107Dubravko Horvatić: Tisuću zašto 108Mirjana Mrkela: Vrtna prskalica 110Enes Kišević: Moja mama 111Oscar Wild: Moj vrt je moj vrt 112Ksaver Šandor Gjalski: Hrvati su krenuli 114Marela Mimica: Proljetnice 116Tin Kolumbić: Zemlja Hrvatska 117Josip Kozarc: Bujan život šume 118Ruška Stojanović-Nikolašević: Iskrica 119Johanne Spyrri: Što se dalje događalo na pašnjaku? 120Pisanje-pismo 120Sanja Lovrenčić: Palača glazbe 122Edmond de Amicis: Mali domoljub iz Padove 124Ivan Kušan: Uzbuna na Zelenom vrhu 126Ivan Novački: Kapljica kiše 128RJEČNIK 129Stjepan Jakševac: Školjka 130Mladen Bjažić: More 131Slavko Kolar: Pljuska iz mora 132Hrvatska falkuša 133MALI PRAVOPISNI RIJEČNIK 134

Ključić oko vrata

Otkrij čudesan svijetŠto najviše voliš crtati? A što ti je teško nacrtati? Odgovore na ista pitanja u priči dajeknjiževnica. Otkrij ih.S osmijehom se moramo roditiJedna je olovka nacrtala najljepši crveni cvijet.Druga je olovka nacrtala plavu rijeku kako teče.Treća je olovka nacrtala šumu punu plašljivih srna.Četvrta je olovka nacrtala Sunce, žuto kao najžući livadni maslačak.Osmijeh ne zna nacrtati nijedna olovka u carstvu olovaka.S osmijehom se moramo roditi.Ljubica BalogIzrazimo doživljajSlažeš li se sknjiževnicom?Uronimo u pjesmuKoji ti se od nabrojenih prizora najvišesviđa? Što ti najviše voliš crtati?Zašto je važno osmjehivati se?Kako se osjećaš uz nekoga tkoje nasmiješen i nekoga tko jenamrgođen?Svuda oko nas – medijiPromotri sliku HenrijaMatissea Gerber.Koje osjećaje budipogled na nju?8

Otkrij čudesan svijetImaš li neke posebne želje, snove na početku školske godine? Što bi volio/voljela da ti se ostvari?Znaš li što trebaš činiti da do toga i dođe? Zamisli najljepšu lađu koja će te odvesti do ostvarenjatvoga sna.Najljepša lađaDošla je lađa izdaleka.Kakva lađa? Koga čeka?Najljepša lađa na svijetu!Hajdemo brzo, na nas čeka!U nepoznatu zemlju kreće,Ali nespremne primit neće.Zato se umij i presvuciDok na nas čeka lađa u luci,Najljepša lađa u luci,Najljepša lađa na svijetu,Modra i zlatna, bijela joj jedraSkidaju zvijezde sa neba vedra.Sad će krenuti! Brže na lađu!Evo već plovi, plovi, ploviU daleku zemlju gdje su snovi...Grigor VitezIzrazimo doživljajBi li i ti zaplovio/zaplovila tomlađom?Uronimo u pjesmuPronađi stihove koji kazuju da treba požuriti jer lađa dolazi.Kakva je ta lađa? Kamo odlazi?Koji su tvoji snovi za koje bi volio/voljela da se ostvare?U čemu ti može pomoći škola da se ostvare tvoji snovi?Može li škola biti lađa za put u snove?Što misliš, hoće li na tom putu do željenih snova biti i bura,oluja, poteškoća?Što ti je potrebno da ih svladaš?Svuda oko nas – medijiUčenici iz OŠ Kalnik ostvarili su svojsan i oko svoje škole posadili pravibiblijski vrt.Njihov rajski vrt, osim mnogobrojnihptica i pčelica, posjećuju svi koji uzanj prođu.9

Otkrij čudesan svijetNabroji nekoliko riječi koje ti prve padnu na pamet kad kažeš riječ kuća.Kućana dimnjakuroda krilcasušiprekonjegakamindrvcapušisvaka stara kuća jedan klimav dimnjak imastari su domovi s blagim okusom topline i dimaa ispod dimnjaka obično se crveni od crijepa krovcrven je samo u početku kad je crijep još uvijek novposlije kiše sve je crnji svaka ga tuča sve više krnjinekad davno krovovi su bili vrlo niski i k tome još od slamedimnjačari nisu smjeli pušiti ali si mogao na krov nasloniti rame* prozor je okoprozor je oko **na koje ljudimožeš gledati** *svašta objesekroz njeg van* ** oči od kućicaal ako gledaš ** poput naočalaunutra tad si ** imaju zavjeseti bezobrazan ** ** Pajo Kanižaj **************************************************Bogatimo rječnikkamin – otvorena peć s dimnjakom, vrsta poluzatvorenog ognjištaIzrazimo doživljajKad promotriš ovu pjesmu, na štopodsjeća rasporedom stihova?Uronimo u pjesmu•S kime pjesnik uspoređuje kuću?•Opis kojega dijela kuće ti se najviše sviđa?•Što bi kućicama bili zastori?•A što su im oči?•Koji stihovi opisuju kako kuća s vremenom stari?•Kako izgledaju moderne kuće, neboderi?•Imaju li niske krovove kao nekad?Svuda oko nas – medijiProlistajte časopise i novine zaodrasle, izrežite fotografije kućakoje su vama lijepe, nalijepitena plakat. Iznad pojedine kućenapišite neki od svojih zaključaka.10

Otkrij čudesan svijetŠto je sve živo u gradu? Zamisli da je grad živo biće. Pričaj o zamišljenom.Usporedi svoju sliku s pjesnikovom.Kad bi grad bio živKad bi grad bio živKao ptica ili pasBuka bi bila njegov glasNjegove bi žile ulice bileDrveće oko kućaBila bi njegova plućaA prozori očiŠto svijetle u noći.Kad bi grad bio živNjegov bi ogrtač bio sivNjegov šešir crvenI novKao krov.Ogromne dizaliceŠto dižu bez mukeBile bi njegove rukeA noge da koračaTisuću kotača.Mladen KušecPersonifikacijaje postupak ukojem se neživimpredmetima pridajuosobine živih bića.Može značiti ipridavanje ljudskihosobina prirodnimpojavama, stvarima,životinjama ilibiljkama.Izrazimo doživljajRazlikuje li se tvoja slika od pjesnikove?Svuda oko nas – medijiPromotri gradske krovove. I ondje imaživota. Tko sve tu živi? Opiši kretanje tihbića.Uronimo u pjesmu•Što bi u njegovoj slici činilo glas grada? Što bi još mogao biti njegov glas?•Što su mu ruke, a što noge? Što još može »zamijeniti« te dijelove tijela grada?•Koja ti se usporedba najviše sviđa?•Sviđa li ti se siva boja njegova ogrtača? Koje bi još boje mogao biti ogrtač?Što bi tada trebalo činiti?•S kime pjesnik uspoređuje grad?11

Otkrij čudesan svijetJesi li kada u nekom kutku prirode naišao/naišla na otpatke? Što možeš zapaziti ako ih se dugone ukloni?Kornjača i danNa lopoču, pored bareNašle su se igleI bakine škare stareMa zamislite, igle!Odakle su samo stigle?I isprana stara haljinaU ona vremenaKad je baka bila praljaA papuča je poslužilaNekom starom mišuZa odmor, za san.Sve to vidje kornjačicaI njen prijatelj dan.Bogatimo rječnikpralja – žena koja pere rubljeVesna Miculinić PrešenjakIzrazimo doživljajŠto je najčudnije što je vidjela kornjačica?Svuda oko nas – medijiPromotri fotografiju. Može li se ponekad stari predmetiskoristiti tako da živi u skladu s prirodom?Uronimo u pjesmu•Koje su se bakine stvari našle usred bare, na livadi?•Što misliš, kako su se ondje našle?•Koji stih potvrđuje da je stvar vrlo zagonetna?•Što se moglo dogoditi s bakinim starim predmetima?•Kako su neke životinje odlučile iskoristiti predmete nakoje su naišle?12

Otkrij čudesan svijetJesi li kada vidio/vidjela neku životinju u njezinu prirodnom okružju? Pričaj o tom doživljaju.Dva delfinaBijela lađa, modro more.Morem lađa brazdu ore.Čas su dolje, časkom gore –ljuljačka je njima more.Brazdu morem lađa pluži,a nad brazdom galeb kruži.Sve od Splita pa do Hvarabijela lađa brazdu stvara.A sa lađe Katarinamotre igru dva delfina.Čas su gore, časkom dolje,razigrani, dobre volje.Ljuljaju se, plove, skačupa nestanu prema Braču.Gleda dijete vale plave.Delfini se opet jave.Rep im vidi i peraje.Vječito im igra traje.Čas daleko, čas su bliže,sve dok lađa Hvaru stiže.Bogatimo rječnikbrazda – pjenasti trag na površini vode ilimora od plovilapluži (plužiti) – skijati seOtkrij hrvatski jezikIzrazimo doživljajKako se dupinidoimaju dokplivaju morem?Uronimo u pjesmu•Što stvara lađa ploveći morem?•Od čega je ta brazda?Morske pjene. Bijeloga pijeska.•Tko rado prati brodove dok plove?•Koji se stihovi ponavljaju?Gustav Krklec•Time se prikazuje:uronjavanje iizranjanja dupinanjihova razigranostnjihova tuga?VELIKO SLOVO U PISANJU IMENA STANOVNIKA, MJESTA I POKRAJINAOvo pismo ide u Vinkovce, a ovo u Čačince. Ovo pismo ide u Krapinu, a ovo u Županju.Iz Gorskog kotara stiglo pismo puno svježeg zraka. Iz Hrvatskog zagorja stiglo pismo u oblikumedenjaka. U paketu iz Dalmacije mirišu suhe smokve,iz Ravnih kotara stižu prve rotkve. Iz Slavonije stigle sočne jabuke Iz Istre i Podravine stig’o mirisdobra vina Svega ima naša domovina.Koji se hrvatski krajevi i pokrajine spominju u pjesmici? Znaš li još koje?Kakvim su početnim slovom napisana imena mjesta i pokrajina?Varaždin Grubišno PoljeVukovar Slavonska Požega Imena gradova, sela i drugih naseljenih mjesta pišu se velikim početnimSplitDugo Seloslovom! Imena mjesta pišu se velikim početnim slovom.Kako se pišu imena stanovnika naseljenih mjesta?VaraždinacVukovaracSplićaninZagrepčaninKarlovčaninVaraždinkaVukovarkaSplićankaZagrepčankaKarlovčankaPromotri imena krajeva i pokrajina. Kakvim se početnim slovom pišu?Hrvatsko primorjeGorski kotarIstraDalmatinska zagoraHrvatsko zagorjeDalmacijaPodravinaMeđimurjeZagorje, primorje nije vlastito ime kraja, nego govori je li on uz more ili gore. Zato slovo može biti malo.Imena stanovnika izvedena od zemljopisnih imena: gradova, sela ipokrajina, vlastita su imena i pišu se velikim početnim slovom.13

Otkrij čudesan svijetJesu li se na tebe tvoji najmiliji nekad jako naljutili? Zašto?Nisam jaPeetrra! – zagrmio je iz moje sobe bengalski tigar, koji je, sasvim slučajno, poprimio oblikmoje mame. Slovo r u mojem je imenu odjekivalo poput sudara dvaju teretnih vlakova,a ispred njega, tj. ispred tog reskog rr-a, odnekud je upalo i h, slovo kojeg inače nemau mojem imenu. To je slovo vjerojatno služilo kako bi se ono r iza njega lakšestropoštalo niz stepenice, od moje sobe do kuhinje, gdje sam stavljala čokoladninamaz na krišku kruha. Dakle, moje je ime glasilo: “Pethrra!” Sthrrašno!U kazni, čitajući lektiru, čula sam kako se mama, na popodnevnoj kavi, žalisusjedi:“Ja više ne znam s njom. Jesam JA kriva? Jesam, jesam!”, odgovarala je na svojepitanje, optužujući se tonom španjolskih serija, koje gledam s bakom. “Sve samjoj dopuštala, sve omogućila i – onu jaknu. I stara je dobra. Ali, ta nije moderna,nije ‘in! I baka, ee, baka ti je najviše kriva. “Pa, daj, pusti je, takve su sve...I ti si bila takva!’ Nisam!”, svađala se sad s bakom koja nije bila prisutna.“Ja sam jednu jaknu nosila tako dugo dok je nisam prerasla!” Pomislilasam: moja bi mama bila dobra glumica! Promijenivši ulogu, napokon seobratila susjedi: “Znaš li ti koliko košta ta nesretna jakna, ha? Bolje da neznaš! Za te sam novce mogla... mogla sam... – svašta!I uđem ti ja ujutro u Petrinu sobu – i imam što vidjeti:blatne tenisice nasred sobe, papirići, sličice, olovke...sve to... eto, opet me guši... a nova jakna – bez rukava!Ovdje je nastala tišina, kao da je mamino izlaganjenetko nožem prerezao. Jedino je susjeda u toj tišinisrknula kavu, a to je bio znak mojoj mami da nastavi:“Odrezala je rukave!” “Je, zatoplilo je. Vruće je u...”,valjda je i sama susjeda shvatila da je ova upadica sasvim bez veze, pa je naglo zašutjela. Mama senije niti obazirala na susjedu, već je sa zanosom nastavila: “I još mi k tome laže: ‘Nisam ja! Pa, tko jeonda, svemirci?!’ Laži ne mogu podnijeti! Sve, samo laž ne. Stalno sam je učila: Tko laže, taj i krade,tko krade, taj je ubojica!” Susjeda joj je oduzela riječ, baš u trenutku kad je mama bila u stanju objasnitijoj sve tajne svijeta, spomenuvši meni mrsku riječ – pubertet, nakon koje mi je knjiga u ruci postalazanimljivija.Vesna Kosec–TorjanacIzrazimo doživljajZašto je mama bila jako ljuta na Petru?Izražajno čitanje - koje ćeš osjećaje pokušati izrazitičitajući Petrin, a koje majčin tekst?14Uronimo u pjesmu•Kome se mama potužila na njezino ponašanje?•Što je sve zamjerala Petri?Petra je tražila kupnju nove jakne po posljednjoj modi.Jakna je bila skupa.Jakna je bila vrlo jeftina.Petra joj je odrezala rukave.Petra je rekla da nije ona odrezala rukave.Petra nije željela novu jaknu.•Što bi predložio/predložila Petri kako da se ubuduće nastoji ponašati?Svuda oko nas – medijiKupovina može postati veliki problem ako prijeđeu pretjerivanje i nije u skladu s mogućnostima.Kupovanje, npr. nedjeljni obiteljski odlazak uvelike trgovačke centre postao je običaj i sve višezamjenjuje odlaske na izlete u prirodu. Navodimonekoliko znakova kako prepoznati ovisnost okupovanju:kupovanje za ublažavanje lošeg raspoloženjakupovanje stvari koje nam ne trebajuskrivanje kupljenih stvari

Otkrij čudesan svijetZamisli da imaš trgovinu. Što bi rado prodavao/prodavala?Moja trgovinaAko nemate novce,Primam i rudlave ovce.Ako nemate ni to,Primam bilo što.Ako nemate kakav predmet vrijedan,Može tek osmijeh jedan.A onda...S police prveKupite pameti mrve.S police drugeKupite lijek protiv tuge.S police trećeKupite mjericu sreće.S četvrte policeKupite zlatne stolice.S police peteKupite zvijezde i rakete.S police šesteKupite beskrajne ceste.A što da kupite s police sedme?Kupite mudrosti hvalevrijedne.Kupite znanja na kilu,Kupite blagost, ostavite silu.Ostavite i srdžbu bijesnuAl’ svakako kupite ovu pjesmu.Krešimir RožmanIzrazimo doživljajŠto se prodaje u ovoj neobičnoj trgovini?Uronimo u pjesmu•Nabroji što je sve nudio trgovac.•Ovaj vlasnik trgovine doima se:vedro, koristoljubivo, svadljivo, druželjubivo?•Što bi ti od svega nabrojenoga htio/htjela kupiti?•Može li se kupiti sreća?Svuda oko nas – medijiOrganizirajte razrednuudrugu. U udruziproizvodite predmetekoje možete izraditi,a smatrate da će bitiprivlačni i ostalimljudima: čestitke, ukraseod prirodnih predmeta,okvire za slike...Prikupljeni novac od prodaje možete utrošitiza zajednički izlet, za pomoć djetetu kojenema dovoljno novca...15

Otkrij hrvatski jezikSPORAZUMIJEVANJE — GOVORNO I NEGOVORNOPoruke svuda oko nasVeć je sedam sati. Djevojčica Ana nije se probudila, a mora krenuti u školu. Tko ili što joj poručuje da ustane?Ana umorno zijeva, niječno klima glavom.Sat zvoni.SEDAM SATITelefon zvoni.SEDAM SATIMama kuca na vratima.SEDAM JESATI.Sat je zvonio u sedam sati. Ani je prenio poruku: Sedam je sati. Ana, ustani!To može učiniti i telefon. A može i mama pokucati na vrata.Ana pokretima lica (mimika) i tijela (gesta) pokazuje da još ne bi ustala.Što je poruka Ani?Koju poruku Ana odašilje?Prenositelj/pošiljatelj poruke: sat, telefon.Prenositeljica/pošiljateljica poruke: mama.Poruka se prenosi zvukom i govorom.18

RAZGOVORPOŠILJATELJPRIMATELJHoću. Doći ću zapet minuta.Hoćeš li se vozitibiciklom?PRIPOVIJEDANJEBaka priča priču djeci.U jednoj dalekojzemlji živjelalijepa kraljevna...Pisane porukeDjeca slušaju.PISMOAna piše pismo.POŠILJATELJPRIMATELJNjezina prijateljica čita.Ana govori.Baka priča.Ana piše.Prijateljica čita.OBAVIJESTprimPRENOSITELJI PORUKAKNJIGANOVINERADIOTELEVIZIJARAČUNALOPRIMATELJIČITATELJICA/ČITATELJPISAC/ČITATELJGOVORNIK/GOVORNICASLUŠATELJICA/SLUŠATELJ19

Otkrij čudesan svijetPromatraj lišće dok pada sa stabla u jesen.Pokušaj se kretati poput njega. Jesu li ti pokreti brzi, spori, laki, teški...?Gitara jesenjeg vjetraVjetar je opet uzeo svoju staru gitaru,staru, staru, jako staru.I pjesmu jeseni uz nju zapjevao,pjevao, pjevao, pjevao...A list po list u zraku plesat staolistlistpopolistlistpaopaopaopaoGrigor VitezIzrazimo doživljajNa što te podsjetilapjesma?Uronimo u pjesmu•Zašto se doima da vjetar svira u gitaru?A pjeva? A tko pleše?•Zašto je pad lišća podsjetio pjesnika na ples?Lišće se lagano vrti, leprša.Lišće pada brzo i jednolično.•Gledajući smještaj riječi u recima, na što tepotiče taj raspored?•Ritam pjesme u cjelini je (sporiji, brži)?•Pri kraju pjesma sve se više (usporava, ubrzava)?Ritam u pjesmi —stalan raspored elemenata koji se ponavljajuSvuda oko nas – medijiPoslušaj melodiju koju proizvodigitara.Kakav je njezin zvuk?tužanrazigranbrzsjetantih20

Otkrij čudesan svijetJesi li se kada uplašio/uplašila neke prirodne pojave? Pričaj o tome.GraneKada puše, po našem prozorušaraju grane.U noći,tuckaju ponekad tako uporno postaklu kao rođaci pristigli izdalekaposljednjim vlakom.Silva BajićIzrazimo doživljajZamisli opisanu pjesničku sliku.Izrazi pokrete grana jednomneprekinutom crtom.Uronimo u pjesmu•Što se događa s granama dok puše vjetar?•Mogu li grane – šarati? Tko šara?•Pjesnikinja je glagolom šarati htjela dočarati:gibanje grana kao kada se šara po papirugibanje grana kao da nastaju šarene boje?•Riječ _________ dočarava da je udaranje grana o staklo _________.tuckajustalnopristiglipovremeno•S čijim je ponašanjem pjesnikinja usporedila gibanje grana?Ljudi – rođaka pristiglih izdaleka.Mačaka koje grebu po staklu.Svuda oko nas– medijiNa što tepodsjećajuizloženipredmeti?Vidite li svi urazredu isto?Razmotritezašto je totako.21

Otkrij čudesan svijetSmatraš li da su odrasli ljudi savršeni i nepogrešivi? Što im možeš zamjeriti? U čemu im se diviš?Veliki, savršeni ljudiKako je teško biti dijete.Osim što svi žure i jure panemaju vremena za nas,ipak nas stalno nešto tražei podučavaju.Na primjer, mama:“Pazi kako držiš čašu,ne polijevaj, sada toobriši, ne tom krpom,uzmi drugu, prvo mokrapa suha...”To je samo kada se prolijesok, a koliko takvih situacijaima u jednom danu...Onda tata: “Skokni u podrumpo hladnu mineralnu vodu”.Da.A onda za pola sata opetisto!!! A tek kad gostidođu!!!A onda baka:“Zatvaraj vrata... nelupaj vratima...22

zatvaraj tiše...” Koliko tek tu riječi čujemo...Djed će: “Samo mi naočale donesi... ne te... one druge... ne, ove su za TV, ove ne, one suza čitanje, ove samo za pisanje... Smanji TV...» Katkad se pitam “Pokušavaju li nas svenaučiti ili se njima to ne radi?”Takav je svaki dan...A onda krenu priče:«E, djeco, kako je vama lijepo: mi nekada nismo imali soka, pili smo vodu s izvora (bašdobro, mislim, onda niste za sobom brisali)...Ni televizor nismo imali (pa niste trebali tražiti naočale, mislim ponovno, znam da nisukupovali mineralnu pa barem nisu morali svaki tren u podrum).Evo, već na nekoliko primjera vidi se da je zapravo njima nekada bilo lijepo, a i sadaim je jer imaju nas koji to radimo umjesto njih.Ma, nema veze, naši su – pa ih volimo i naravno slušamo, možda ne baš od prve,možda ne baš uvijek, ali učit ćemo dok ne postanemo veliki, savršeni ljudi.Sandra DeisingerBogatimo rječniksavršeni (savršenost) – koji su bez nedostatakaRasprava – razmatranje sa željom da se objasniIzrazimo doživljajČuješ li i ti katkad prigovoreodraslih slične bakinim izpriče?Uronimo u priču•Podcrtaj najčešće prigovore koji su obično upućeni tebi.•Napiši jedan prigovor koji je doista opravdan.•A sada jedan za koji smatraš da je pretjeran.•Što misliš o djevojčičinoj rečenici na kraju priče?•Kako bi glasio tvoj zaključak?•Pročitajte priču podijelivši uloge.Svuda oko nas – medijiRaspravite o zadnjemulomku priče. Pokušajtenaći odgovor na pitanje:postoje li savršeni ljudi?Napišite zaključke.23

Otkrij čudesan svijetKako nosiš ključ pazeći da ga ne zagubiš? Je li ti se kada dogodilo da si ga izgubio/izgubila?Ključić oko vrataMama se uvijek ljuti kad Maja lupa po vratima. Svi moraju slušati njezino vojničko stupanje. Čimstigne do vrata, malo zastane. Udahne zraka, smiri svoje razigrano srce i šakom po vratima: kuc, kuc...tup, tup... Tako svaki put kad god dolazi kući. Mama je neprekidno upozorava i moli neka više ne lupa.To joj ide na živce.– Zašto postoji zvonce na vratima? – pita je.– Zato da ti na mene vičeš – odgovori joj Maja i stane se povlačiti kao da joj je izletjelo, kao da nijemislila tako odgovoriti .– Ma nemoj! Ne postoji zbog tebe, je li?Maja se jednostavno ne sjeti da postoji spravica koja ne diže mami tlak kao njeno lupanje. Mami bimanje smetalo da Maja čitav sat “sjedi na zvoncu” nego što samo jedanput pokuca.Tata se ne ljuti na Maju što se tako ponaša, ali je ipak na maminoj strani. Istina, ništa nije govorio, alinije ni grdio Maju. To je ona tumačila da i nije sasvim na maminoj strani. Izjašnjavao se pokretima igrimasama koje razumiju samo on i mama. Prepustio je ženama neka sve same riješe.Baka je bila nepristrana. Maja je bakinu nepristranost tumačila kako je, zapravo, više uz nju nego uzmamu. Samo se ne smije otvoreno izjasniti da se ne zamjeri. Na kraju je ispalo kako su njih dvije, bakai Maja, za lupanje po vratima i stupanje po stubama, a mama i tata protiv.Maja je svejedno obećala da više nikada neće lupati po vratima.Nije prošlo ni pola sata, a vrata su se opet zatresla kao da je potres uzdrmao cijelu kuću.- Ako ja po tebi počnem udarati...! – vrisnula je mama. Ne zna se, zapravo, je li više škripala zubima, ilisiktala, tako je bila ljutita na Maju.Nije ni to pomoglo. Ne vrijedi škripati zubima i vrištati. Maja je dojurila brže nego ikada. Njezini sukoraci odjekivali cijelom kućom. Čim se zaustavila, vrata su zadrhtala od silnog udaranja vrhovimacipela po dnu i šakama po sredini. Nije imala vremena zvoniti i čekati hoće li je tko čuti i otvoriti joj.Sreća njezina što se baka našla u blizini pa joj je odmah otvorila. Još je veća sreća što je mama upravokuhala kavu pa, bojeći se da ne iskipi, nije mogla obračunati s njom onako kako samo ona zna. I samaje kipjela od bijesa zbog te nesretne kave i nespretne Maje. Čim se kava slegla, slegao se i mamin bijes iMaja je opet dobro prošla. Mama je svojoj djevojčici uputila molećivo pitanje:– Molim te, Maja, kad ćeš već jednom normalno ući u stan?– Zato sam sada i žurila – reče Maja zadihano.– Lupala si zato da normalno uđeš u stan?– Da, mama.– Kakva ti je to sada priča? Ili s njom, ili sa mnom nešto nije u redu – obraća se sada baki, svojoj mami.–Pusti dijete – reče baka.– Ti si je najviše razmazila.– Valjda zato što pokazujem najviše ljubavi.– Poznato je da bake najviše razmaze djecu – uporno mama krivi baku.– Poznato je i to da bake vole svoju unučad – brani se baka.– Žurila sam da ti kažem, mama – molećivo i umiljato reče Maja, bojeći se što će joj opet mamaprigovoriti.Mama nju čita kao lijepo napisanu zadaću i čeka što će reći.24

Pokraj Maje stoji njezina prijateljica Suzana. Prilijepile se jedna za drugu kao da su od rođenja sraslepa se ne mogu razdvojiti.Suzana se igra ključićima oko vrata. Kao da želi kazati:Pogledajte kako su sjajni, pogledajte kako su lijepi ovi čarobniključići što otvaraju sva vrata, otključavaju sve brave nasvijetu.Njih dvije ne idu u isti razred. Suzana ide u treći, Maja udrugi. Ipak su uvijek zajedno: prije i poslije škole.– Molim te, mama, nagovori tatu neka i meni napraviključić – reče Maja uvlačeći se u mamino krilo.Umjesto odgovora, Maja je od mame dobilapoljubac.– Puno djece nosi ključiće oko vrata– nastavi gotovo plačući, umiljavajući sepoput mačkice.Suzana je i dalje izazovno mahalaključićima koji joj se, privezani natankom remenčiću, svjetlucaju naprsima.– Ključeve nose samo djeca koja morajuostajati sama kod kuće – reče joj mama.– Djeca kojima rade i mama i tata – nastavineuvjerljivo samo da odbije Majinu molbu.– Pa i vi oboje radite – povikne Maja. – Radite i ti i tata.– Naravno da radimo. Ali tebi gotovo svaki dan dolazi baka.Ulomak iz romana Nikole Pulića Ključić oko vrataIzrazimo doživljajKako bi ti riješilaMajinu zamolbu?Svuda oko nas – medijiPogledaj ulaz i ulazna vrata zgradeu kojoj živiš ti ili neki od tvojihprijatelja.Opiši izgled urednih vrata. Akonaiđeš na neuredna, išarana vrata,također ih opiši.Uronimo u priču•Što ljuti Majinu mamu?•Događa li se i tebi da se netko ljuti na tebe jer praviš buku kad dolaziš kući ?•Što je Maja silno željela što prije priopćiti mami i baki?•Je li njoj ključ potreban kao i njezinoj prijateljici?•Postoje li još neke prigode u kojima te tvoji ukućani podsjećaju da se trebaš ponašati pristojnije?Pričaj.•Može li se dijete u svemu ponašati isto kao i odrasle osobe?•U čemu se treba truditi?25

Otkrij čudesan svijetZatvori oči na jednu minutu. Ustani pa sjedni. Bi li ti to bilo lakše učiniti otvorenih očiju?Upoznajte AdamaKad smo se vratili sa zimovanja, svi su pitali:– Jeste li stekli nove prijatelje?– Da, sprijateljili smo se s Adamom.– Pričajte nam o njemu!– Pa, Adam je dobar dječak...– Oh, to je tako dosadno!– Ali naš prijatelj nije dosadan! Lijeposmo se igrali, i kupali, i...– Dobro, a ima li taj klinac neštospecijalno?– Ih, još pitate! Ima najmodernijimobitel i...– Zar ne postoji nešto specijalno ijeftino?– Oh, zapravo, Adam ima vrlojeftin štap...– To je glupo! Što će mu štap? Zarje planinar?Pastir, glumac? Kakav je to štap?– Bijel, s crvenim vrhom i može sesklopiti.– Nikad vidjeli...– Ni Adam ne vidi.– Što ne vidi? Taj štap?– Ni štap!– Pa, što će mu nevidljivi štap?– Oh, štap se vidi izdaleka! Ali, Adam je slijep...Izrazimo doživljajŠto misliš odogovoru djece?– Slijep? Pa kako se taj može igrati?– Upoznajte ga, pa ćete saznati!– Nas je strah!– Zar se bojite štapa?– Ne, nego slijepog dječaka!– Nama nije učinio nikakvo zlo!– Ipak, mogao bi biti... zarazan...– Posve je zdrav i vrlo jak.– Eto, jak! Mogao bi nas udaritionim svojim štapom!– Oh, neće! On štapom samokucka.– To su nekakve vradžbine!- Ma, nisu! Adamu štap pomažepri upoznavanju svijeta.– Zar on upoznaje svijet?– Da. Već je puno putovao imnogo naučio.– I upoznao mnoge dječake?– Mnoge! Ali, prijatelja nikaddovoljno!– Imate pravo! I mi bismo radostekli još jednog. Osobito kad jetako neobičan.– Sjajno! Upoznajte Adama! On dolazi k namaza vikend.– Dogovoreno!Mirjana MrkelaBogatimo rječnikspecijalno – posebno, naročito, osobitovradžbine – proricanje budućnostiobavljanjem nekih radnjiUronimo u priču•Zašto su djeca na početku nepovjerljiva prema novom poznanstvu s dječakom Adamom?•Jesu li njihovi strahovi opravdani? Zbog čega je Adam poseban?•U čemu je isti kao i sva ostala djeca? Po čemu su sva djeca ista? Po čemu se svi razlikujemo?Svuda oko nas – medijiUdruga Homer objavila je na svojim internetskim stranicama kako voditi slijepu osobu. Pročitaj neke od uputa.Kad pristupaš slijepoj osobi, obrati joj se smirenim glasom i ponudi svoju pomoć. Ako ona to odbije, nemoj se uvrijediti, jer za topostoje opravdani razlozi, ali to ne znači da će netko drugi odbiti tvoju dobronamjernu pomoć.Za usporedno hodanje u zatvorenim ili otvorenim prostorima stanite uza slijepu osobu spuštenih ruku. Partner neka vašu rukuuhvati odmah iznad lakta s prstima na unutarnjoj, a palcem na vanjskoj strani ruke. Pri tome lakat tvojeg partnera treba bitisavijen. U tom će položaju slijepa osoba biti pola koraka iza vas, što će joj omogućiti da lakše prati ritam vašeg kretanja.Da bi slijepa osoba znala da se treba povući iza vas, pomaknite svoju ruku vodilju do sredine leđa. Partner te slijedi ispruženeruke hodajući iza, umjesto uz vas. Ako ima dovoljno prostora za usporedno hodanje, povucite ruku u uobičajeni položaj sa stranei nastavite kretanje. Bez obzira na to što je pronaći rubnik jednostavno, ljudi često ne znaju što treba učiniti. Malo zastani prijenego što zakoračiš gore ili dolje, i vaš će partner osjetiti promjenu u položaju ruku.26

Otkrij čudesan svijetKako se osjećaš za maglovitavremena?MaglaKiša, kiša, samo kiša –priča postaje sve tiša.Ali vjetar se upletei sve riječi se razlete.Kroz prozor se baka nagla –progutala ju je magla.Na krovove kuća sjelai pojesti grad je htjela.Ali sunce, junak jači,maglu vješto van izvlači,a njeno opasno tkanjepostaje sve tanje i tanje...Sunčana ŠkrinjarićIzrazimo doživljajŠto se postupno dogodilo s maglom?Uronimo u pjesmu•Prvi stih u pjesmi prikazuje ___________ padanje kiše.dugotrajnokratkotrajno•Je li doista baku magla progutala?•Pročitaj u 2. strofi zadnja dva stiha.Zatvori oči i zamisli grad obavijen maglom kako je opisano.Magla je pala nisko. Magla je visoko iznad grada.•Na koji se način u zadnjoj strofi prikazuje borba između sunca i magle?•Koji stihovi u pjesmi prikazuju ono što se može čuti, a koji ono što se može vidjeti?•Što je prema tome vidni, a što slušni poticaj u pjesmi?Svuda oko nas – medijiPromotri sliku gradaobavijenoga maglom.Što nazireš iza zastoramagle?27

Otkrij čudesan svijetKako izgleda drvo koje se razboljelo zbog onečišćenja?ŠumaJednoga jutra šuma je sišla s uma. Naprosto je“šiznula”. Strašno se naljutila. Na vuka? Ne. Na ptice? Ne. Šumase naljutila: pogodite na koga. Na čovjeka. Zašto? Zato što je oćelavila.Tko je oćelavio? Šuma je oćelavjela. Strašno, strašno. Pogubila je lišće,razboljela se. Drveće se osušilo. Medvjedi su odselili, lisice netragom nestale.Sove su se negdje pokupile.Šuma je plakala. Bila je u krastama, u niskom grmlju, u pjegama, nalikovala jena napuštenu livadu, sva je bila nikakva. Borovi su izgubili iglice, smreke i jelečešere, vrganji su prestali rasti, puhare se uvrijedile, divlje ruže uvenule, ašuma je gledala kako se stanjuje, kako se smanjuje, razlomljuje, usitnjujei nestaje na vlastite oči. Breze su je napuštale, kesteni su gnjilili, hrastoviuzdisali, zemlja se pod korijenjem trusila, a šuma je prvo bila tužna, ondaje bila ljutita, na kraju je postala bijesna.Šuma je vikala: NE ĆU UGLJIČNI MONOKSID, NE ĆU SUMPORNIDIOKSID, ČAĐU, OLOVO, KISELE KIŠE, ISPUŠNE PLINOVE...VRATITE MI MOJE HEKTOMETRE, DRVEĆE I BILJKE!!! Šuma senaljutila kao ris, kao tigar, ali joj to nije pomagalo.Ljudi nisu ništa primijetili.Išli su u šumu, šetali po njoj, ostavljali smećeposvuda, vrećice, limenke, baterije i baš im jebilo svejedno.Prema ulomku iz priče Šuma Sanje PilićUronimo u priču•Na koga se naljutila šuma?•Pročitaj nekoliko rečenica koje kazuju da je njezina ljutnja bila golema?•Koje od ovih riječi kazuju da spisateljica šumu i neke druge biljkeprikazuje kao ljude?naljutilavikalagnjililiuvrijedile•Je li šuma uspjela upozoriti ljude na njihovo loše ponašanje spram nje?•Koje osobine pokazju ljudi u priči:neodgovornost – odgovornostnepromišljenost – promišljenostblagost – okrutnost•Kakav osjećaj u tebi budi ovakav kraj?Svuda oko nas – medijiOvo nije fotografija budućnosti.Djeca na fotografiji žive na jednomod deset najoneočišćenijih mjesta nazemlji.Kakve osjećaje budi u tebi ovakvafotografija?28

Otkrij hrvatski jezikIMENICEPronađi imenice u rečenicama. U kojem su stupcu imenice u jednini, a u kojem u množini?Šuma je plakala.Šuma je oćelavjela.Čovjek je to učinio.Ova šuma,ova jelabaš su stradale.Ovaj češer,ovaj vrganjtakođer.Ovo grmlje,ovo drvotakođerpate.Pogubila je lišće.Drveće se osušilo.Sove su se pokupile.Breze su je napuštale.ova ovaj ovošuma češer okosova vrganj drvoImenice imaju tri roda: ženski (šuma), muški (hrast), srednji (drvo).Odredi imenice u ovim rečenicama.Borovi su izgubili iglice.Kesteni su gnjilili.Plinovi su zaudarali.Osušilo se drveće.Breze odlaze.Ispušni plinovi guše šumu.Kojega su roda ove imenice?Ris.Dim.Olovo.29

Otkrij hrvatski jezikPRIČANJE DOŽIVLJAJA IZ OSOBNOGA ŽIVOTA (STVARNO I ZAMIŠLJENO)Kod tete VjereKako je bilo kod teteVjere? Kakvo je bilovrijeme?Bilo je prekrasno.Cijela dva dana vrijeme je bilo sunčano. TetakMarko naložio je vatru, a mi smo na dugačkimštapovima držali kukuruze i pekli ih. Mmmm,bili su ukusni. Preskakivali smo potočić. Ja samse poskliznula. Ušla sam u vodu samo jednomnogom.Vedran je cijelo poslijepodne igraonogomet. Ha, nijepobijedio njegov tim.Poslijepodne je išao napecanje s Lukom. Upecali suneku malu ribicu.Dobro. Išao sam napecanje. Pekli smo kukuruze.Ja sam igrao nogomet.Ah, da. Ana je pala u potok.Ana i Vedran bili su na istome mjestu. Uočavaš li razliku između Anina i Vedranova pripovijedanja?Pročitaj. Što se sve može doznati iz Aninih rečenica, a što iz Vedranovih?VEDRANIšao sam na pecanje.Vrijeme je bilo dobro.ANAPoslijepodne je išao na pecanje s Lukom.Bilo je prekrasno sunčano vrijeme.32

Ana priča onako kakovalja: opširno i s mnogodetalja.Vedran pričaonako kako valja:kratko i jasno.Mir! Mir! I jednoi drugo pripovijedanjevrijedi ako događajslijedi.Pročitaj Aninu i Vedranovu rečenicu.VEDRANPekli smo kukuruze.ANATetak Marko naložio je vatru. Bilo je zanimljivopromatrati kako on to radi. Mi smo na dugačkimštapovima držali kukuruze, okretali ih nad vatrom.Jedva sam čekala da budu pečeni. Mmmm, kakosu mirisali!Jesu li oboje ispričali što se dogodilo?Tko je bolje prikazao svoj doživljaj pečenja kukuruza?Što su ispričali?VEDRANdogađaj – pečenje kukuruzaANAdogađaj – pečenje kukuruzadoživljaj – zanimljivo loženje vatre– uživanje u mirisu kukuruza– nestrpljivost pri čekanju da se kukuruzi ispekuPripovijedanje može biti sažeto i opširno. U sažetom se pripovijedanjuiznose samo osnovni događaji i doživljaji. U opširnom se pripovijedanjuiznosi mnoštvo pojedinosti. Doživljaji se iznose u skladu s time kako ihje tko doživio.Pripovijedaj o slavlju svoga rođendana.Pripovijedaj, ako se sjećaš, o prvom danu škole.Pripovijedaj o događaju koji te jako razveselio ili rastužio.Pripovijedaj o svom kućnom ljubimcu.33

34Otkrij čudesan svijetŠto misliš o namjernom nanošenju ozljeda životinjama?PaunašImao sam smeđega goluba Zirka. Običnoga, gradskoga, skitničkoga. Jeo mi je iz ruke i sjedio mi naramenu. Kad sam se vraćao iz škole, dočekivao me gugućući i šepireći se na zidu iznad vrata. Tko ubijegoluba, mislio sam, nije dobar čovjek.Pošao sam u četvrti razred. Bila je suha, žuta, zrela, prašnjava jesen. Čitavog ljeta nisam se rastajao odpraćke, pa mi je i kasnije, stručno smotana, uvijek bila u džepu. Jednog poslijepodneva Siga i Grickodočekaše me pred školom. Tražili su, u ime jačega, da predam praćku. Anica s plavim pletenicamai očima plavima kao različak, Anica koja je imala crvenu haljinu s bijelim točkicama, Anica koja je,uostalom, bila najljepša djevojčica na svijetu, ta Anica je rekla:– Ne daj praćku!I nisam dao. Srušili su me, poderali čitanku i razbili mi nos. Anica je pobjegla plačući.U redu, rekao sam u sebi, još nije sve gotovo. Razmotao sam praćku i držao je u ruci, s kamenom ukožici. Dočekat će me još negdje, mislio sam, valja se pripremiti.Prošao sam već pola puta do kuće, a njih nije bilo. Dan je bio kratak, kuće su već oblačile crvenkastusvjetlost. Bio sam poražen i osramoćen. Što će reći Anica? Što će reći majka kad me ovakvoga ugleda?Mesar B. imao je mesnicu u trokatnici na početku Široke ulice. Obično bi stajao na vratima tako dabi mu samo trbuh stršio na ulicu. Toga dana vrata su bila zatvorena. Pogledao sam iznad mednice naprozore složene u tri reda. Nad njima, iz krovnog žlijeba, virila je golublja glava. Okrenuh se oko sebe.Ulica je bila pusta. Spustio sam torbu uza zid i napeo praćku. Onako, više iz igre, da ga preplašim.Kamen je poletio i udario u nešto što se zakoprcalo u žlijebu i zatim, neprirodno lepršajući, poletjelodolje. Previše sam dobro gađao. Strpao sam u strahu tu bijelu pernatu lovinu u njedra i potrčao kući.To mekano i toplo trzalo mi se pod košuljom. Grdio sam svoju nepromišljenost i u sebi molio: „Samoda ostane živ, samo da ostane živ!“ Zaboravio sam dobivene batine, poderani džep, Anicu i razbijeninos. „Samo da ostane živ!“Bio je snježnobijeli paunaš kakvog sam oduvijek želio imati, s crvenkastim očima i pernatim gaćamana troprstim nogama. Sakrio sam ga u drvarnicu, u košaru s piljevinom.Poslije majčinih prijekora i večere iskrao sam se iz kuhinje sa svijećom u džepu. Zirko je spavao nazidu iznad vrata. Ranjeni paunaš već se osovio na noge, ali mu je glava nestabilno klimala malo ustranu, gore-dolje. Nigdje na perju nije bilo ni traga krvi. Kamen ga je samo ošamutio. Sigurno ćeozdraviti, ja ću mu pomoći. Njegovat ću ga i hraniti. Voljet ću ga kao i Zirka. Zvat ću ga Bijeli. Stajat ćeopet na krovu i širiti rep. I bit će najljepši golub na svijetu.Ali sada ga boli, sada me ne voli, sada ni sam sebe ne volim, ne volim ni Gricka, ni Sigu, ni praćku nimesara B. koji je baš danas morao sakriti svoj trbuh u visoku kuću.Sutradan sam ustao ranije no obično. Donio sam golubu vode i mrvice kruha. Uvukao se u sebe kaoda trpi neku svoju posebnu golublju bol koja je toliko njegova da se nikog drugog ne tiče. Držao se kaoumoran čovjek koji se bori protiv sna. Donio sam Zirka da mu pravi društvo, da ga razonodi. Nije ga,mislim, ni pogledao. Zirko je gugutao neko vrijeme, pokazujući zanimanje za novog prijatelja, a ondaje i u njega ušao neki umor i odšetao je preko dvorišta, lijeno i tromo kao što starci šeću s rukama naleđima.Za vrijeme ručka nisam žlicu ni dirnuo.– Jesi li bolestan? – pitala je majka.

– Da - rekao sam.– Ne izmotavaj se – rekla je – u školu se mora ići.I otišao sam, ali samo do prvog ugla. Prikrao sam se kroz voćnjak do drvarnice. Nisam ga mogaonapustiti.– Digni glavu, Bijeli – molio sam ga. – Digni samo malo. – Uzeo sam ga u ruke i osjetio na dlanovimagolublje srce koje je kucalo baš kao i moje, samo malo brže. A onda je odjednom stalo. Što bi sve daoda sam ga mogao još čuti! Svih šesnaest staklenihšpekula, gumene čizmice, udicu i staritelefon, praćku i herbarij. Samo damalo kucne...Odnio sam Bijeloga u voćnjak,iskopao malu rupu i stavio gau nju. Anica je trčala izmeđustabala prema meni vičući:– Danas nema škole, danasnema škole!Zastala je preda mnom izagledala se u bijelu pernatugrudu, već umrljanu zemljom.– Ti si ga ubio – rekla je – tinisi dobar!Okrenula se i otišla. Gledaosam za njom, a jedna kap mi jekliznula preko obraza, prekousne.Tito Bilopavlovićuvod – dječak voli svojega goluba Zirka, dječak ne želi dati prijateljima svoju praćkuzaplet – dječak je slučajno pogodio bijeloga goluba paunaša i ozlijedio garasplet – paunaš umire, a dječak žali zbog togaIzrazimo doživljajKoje osjećaje budi ova priča?Što je najtužnije?Uronimo u priču•Što se dogodilo na početku priče prije glavnoga događaja?•Koji je događaj izazvao niz drugih događaja?•U kojemu se trenutku nazire rješenje priče?•Kakav je odnos dječaka i goluba Zirka na početku priče?•Što se dječaku dogodilo na povratku iz škole?•Zašto nije htio predati praćku?•Je li dječak doista htio pogoditi goluba?•Koja rečenica pokazuje kako golub trpi bol od pogotka kamena iz praćke?•Koje rečenice iskazuju dječakovu nadu da će golub ozdraviti jer ozljeda nije tako strašna?•Po kojoj rečenici možeš prosuditi da je dječaku neizrecivo žao zbog golubakojega je smrtno ozlijedio?Svuda oko nas – medijiNapiši nekolikorečenica, zapravosavjeta koji nam mogupomoći da izbjegnemoovakve i sličnenesretne događaje.35

Otkrij čudesan svijetSjećaš li se situacije u kojoj je neki član tvoje obitelji jako naljutio mamu ili tatu?ČuvarTata Šaki je taj dan bio strašno umoran. Kao mama poslijepodne. Još nekako posao, ali gužvancija na cesti prema kući...Plazio je kao puž stigavši kad se već počelo mračiti. Pomislioje na trenutak kako bi se sad najradije sparkirao pod nekodrvce i zadrijemao. Jer to sigurno neće moći kod kuće. Piksi,Bum, Onči, Benka, čupavac... A tako je strašno umoran!Sigurno nedostatak vitamina. Uh, kad se sjeti mladih dana!Mogao je satima slagati poštanske markice. Nikad se nijeumorio. A markice su bile njegova svetinja. Album je držaovisoko, na tajnome mjestu da slučajno netko ne bi... Ah,strašno je i pomisliti na to...A sad klinci, žena, uvijek neki problemi, roditeljski sastanci, rođendani, urnebesi. Dobro, nisu klinciviše drečavci, ali uvijek nešto iskrsne.U takvim je mislima tata uplovio uz kućicu, sparkirao se i pozvonio. Umjesto mame, vrata mu jeotvorio Piksi.– Bok, tata! – neobično umilan glas za šmrkavca koji uvijek, baš uvijek umjesto pozdrava pita: “Kaj simi kupio?”– Bok, sine!– Tata! – bilo je jasno da kliponju nešto muči.– Da? – upitao je tata pretpostavivši da klinjo iz buhe radi slona. Klinci obično imaju velike problemekoji su velikima mali, a one koje smatraju malima, veliki obično napušu. Kao balon.– Tata!– No, reci!– Tata, nisam ti diral majkice!– Molim?! – tata je lagano zadrhtao. U trenutku se sasvim razbudio.– Nisam ti diral majkice! – Piksi je ponovio tiše spustivši pogled prema tatinim špičokama.– Što mi nisi dirao? – u tatinom glasu osjećalo se već desetak deka ljutnje.– Majkice!Tata Šaki uletio je u kuću, poletio prema tajnom mjestu na ormaru i imao što vidjeti. Albumi smarkicama sličili su proljetnoj salati. Nedostajala je samo majoneza.– Ahhh!!! – zavapi tata.– Uhhh!!! – dopuni ga Piksi.– Da mi je znati tko je ovo napravio? – tata se pravio da nema pojma. – Benka! – dozvao je mamu izkuhinje.– Pssst! – rekao je Piksi. – Nemoj se ljutiti na mamu. Oplosti joj. Ja cu ti ih dlugi put cuvati. Doblo?– Dobro – rekao je umoran tata i skinuo kravatu.Silvija ŠestoIzrazimo doživljajJe li dječak bio čuvar markica ili se dogodilo nešto drugo?Uronimo u priču•Koji je bio tatin omiljen hobi? Pronađi rečenicu koja to potvrđuje.•Misliš li da je mali dječak to učinio sa zlom namjerom?•Što je on radio s markicama?•Po kojoj je dječakovoj rečenici tata odmah mogaoprocijeniti da nešto nije u redu s markicama?•Je li razlog dječakova želja da nešto uništi ili se zanio u igru?•Po čemu prepoznajemo da je dječak malen?Svuda oko nas – medijiPročitaj u dječjem časopisu kojimse svehobijimabavedjeca.36

Bog!Zovem se Nebojša V. Imam 10 godina i idem u 4razred OŠ Prečko. Hobi mi je pravljenje čestitaka.Želio bih se dopisivati s dečkima i curama od9 do 13 godina. Želio bih da mi pošaljete svojufotografiju.Pišite mi na adresu: ..................................................Dragi zvrkoljupci.Zovem se Tatjana Z i imam 9 godina. Idem u 3.arazred OŠ Jagode Truhelke. Hobi mi je sakupljanjesalveta. Volim čitati dječje časopise i knjige. Želimse dopisivati sa svim djevojčicama bilo kojeguzrasta.Moja je adresa: ............................................................Otkrij hrvatski jezikUPRAVNI I NEUPRAVNI GOVORPročitaj rečenice.Koja rečenica izriče ono što govori Piksi?Koja rečenica izriče ono što govori mama?– Što mi nisi dirao? – u tatinu glasu osjećalo se već desetak deka ljutnje.– Benka! – dozvao je mamu iz kuhinje.Doslovno navođenje nečijih rečenica zove se upravni govor.Promotrite ove dvije rečenice.– Meni je mama rekla: „Budi dobar, Tinko”.– Ja sam, naravno, dobar! – zadovoljno će Tinko.Koja rečenica izriče ono što Tinko govori?Koja rečenica izriče ono što mama govori, a Tinko ponavlja?Kojom su bojom obojene riječi koje doslovno izgovaraju Tinko i Maja. Kojom su bojom označene riječi urečenici koje kazuju tko govori, što govori... pojašnjavaju ono što drugi govori?– Tinkiću, hajde igraj se malo sam – umilnim glasomMaja je zamolila Tinka.– Predajem se, pobijedio si – nemoćno je uzdahnulaMaja. – Igraj se u mojoj sobi, ali ne viči.Mama ti je rekla: „Piši zadaću i igraj se sTinkom.”Tata je rekao: „Nemojte nepoznatima otvarativrata.”Doslovno navođenje nečijih rečenica zove se upravni govor.Ponavlja li Tinko doslovno mamine riječi u sljedećim rečenicama?Mama ti je rekla da moraš paziti na mene.Mama je rekla da ne jedemo čokoladu prije ručka.Navođenje nečijega govora svojim riječima, tj. s ponešto promijenjenimriječima zove se neupravni govor.37

Otkrij čudesan svijetBez čega se nipošto ne može živjeti? Potraži odgovor u priči.Dragocjeni lijekBijaše jednom čovjek koji je jašući skrenuo s puta.Kako ga je jako tištila glad, a nije znao što bi,ode u prvu bolju kuću koju je spazio i rečegazdarici: “Ja znam jedan lijek, čija se tajnau mojoj obitelji prenosi već naraštajima skoljena na koljeno, a taj tajni lijek ima moćprizvati natrag u život onoga tko je na smrtbolestan. No taj je lijek toliko dragocjen daga ja još nikome nisam dao. Ali sad nemamništa za jelo, a ako umrem od gladi, svoju ćutajnu ponijeti sa sobom u grob, te ona tako nećenikome koristiti. Stoga vas molim, dajte mi jelo odriže, a ja ću vama, iz zahvalnosti za vašu dobrotu, odatitajnu lijeka.”Kad je gazdarica to čula, strašno se obradovala i smjesta je priredila ručak. Kad se čovjekdo sita najeo, žena mu donese papir i kist i reče: “Napiši, molim te, recept za mene.” On joj odvrati:“Recept je toliko dragocjen, te ga ja ne bih zbog čuvanja tajnosti, htio napisati. Pođite sa mnom, nijedaleko odavde, odvest ću vas do mjesta gdje se lijek nalazi. Tamo ću vam objasniti što treba, tako daćete odmah moći shvatiti tajnu lijeka.”Gazdarica ga je slijedila dobre volje. Jedno su vrijeme tako išli, a onda žena primijeti da čovjek ništane govori, pa postane nemirna i oštro ga upita: “Zar još nismo stigli? Ili ste sve to samo izmislili kakobiste došli do jela, no, recite mi!”Ovaj odgovori: “Potrudite se poći još malo dalje, uskoro ćemo stići i vi ćete lijek koji ću vam japoložiti u ruke, vidjeti vlastitim očima.”Nastaviše put, te konačno dođoše do rižinog polja, čije je klasje bilo zrelo za žetvu. Čovjek tu zastane,ubere jedan klas, da ga ženi i reče, pokazujući joj polje: “No, sad ću vam povjeriti tajnu. Ovo jetaj dragocjeni lijek koji čovjeka održava na životu. Da nisam taj lijek upravo od vas ranije primio,svakako bih umro od gladi i ne bih živio do ovog trenutka!”Kad je gazdarica to čula, zbunila se , ali mu je morala dati za pravo, jer nije imala volje suprotstavitimu se. Čovjek doda: “Ne trebate više sumnjati, jer ovaj lijek je, nedvojbeno, krajnje dragocjen.Koristite ga kako biste mnogima u zemlji, koji očekuju pomoć, spasili život. To usrećuje bez premca.”Bogatimo rječnikdragocjen – vrijedanbez premca – najbolje, bolje od svih(vijetnamska narodna priča)Preveo Dubravko Torjanac38Izrazimo doživljajSlažete li se da je tajlijek toliko dragocjen?Uronimo u priču•Koju je osobinu iskazao čovjek?mudrost radoznalost svadljivost•Što ga je mučilo na početku priče?•Kako je namjeravao naplatiti svojeznanje o dragocjenu lijeku?•Je li mu gazdarica pomogla?•Što je zauzvrat dobila od čovjeka?•Je li on govorio laž?Svuda oko nas – medijiZamisli razgovor između dvije osobe:•nekoga tko se izgubio i osobe od koje tražipomoć na putu•nekoga tko je zaboravio novčanik pa nemože kupiti autobusnu kartu i kontrolora•nekoga tko je zaboravio ponijeti knjigu uškolu i učiteljice.

Otkrij čudesan svijet(Djevojčica Sadako Sasaki vjerovala je: ako napravi od papira tisuću ptica curu – neke vrste ždralova – da će joj,prema staroj japanskoj legendi, donijeti sreću i da će ozdraviti od posljedica zračenja atomske bombe bačene naHirošimu 1945. Uspjela je napraviti 990 ptica curu i tada je umrla. U Hirošimi joj je podignut spomenik u Parku mira.Za uspomenu na nju djeca u Japanu prave na tisuće ptica od papira kao izraze želja za mirom u svijetu.)Spomenik u HirošimiDjevojčica Sadako SasakiUzdiže bronzane ruke prema nebu.U rukama drži pticu od zlata.Sunce se rađa: dobar dan, Sadako!Sunce zalazi: dobru noć, Sadako!Svaki dan se uzdižuDječje oči da vide Sadako.Ona pticu drži visoko.Pod samo plavo nebo.To je devetsto devedeseta ptica curuŠto ju je napravila od papira.Još deset ptica curu samo,Još samo deset ptica curuPa će ih biti tisuću.A kad ih bude tisuću,Sadako će sići da se igraU Vrtu mira u Hirošimi.Grigor VitezIzrazimo doživljajKako te se doima kraj pjesme?Uronimo u pjesmu•Je li Sadako uspjela napraviti tisuću ptica?•Po čemu to možemo zaključiti?•U kojoj je pozi načinjen njezin lik u brončanom spomeniku?•Tko svakoga dana diže svoje oči da promotri nju i pticu curu?•Zašto je ugođaj pjesme tužan?Svuda oko nas – medijiNapiši porukuodraslima o važnostičuvanja mira učitavome svijetu.Odlučite na koji ćetenačin odaslati svojuporuku.39

Otkrij hrvatski jezikUSPOREDBA FILMA S KNJIŽEVNIM DJELOMGledao sam dobar film. Slušaj!Slušam.Moja je omiljena knjiga Čudnovate zgodnešegrta Hlapića. Hoćeš da ti sažeto prepričamnajzanimljiviji dio?VEDRAN PREPRIČAVA KNJIGU... Put koji su Hlapić i Gita morali prijeći, bio je dug. Trebalo je brzo doći do Markove kuće s plavom zvijezdom prije lopova.Životinje iz mraka čudno su ih gledale misleći kamo ova djeca putuju noću. Začuli su kotrljanje kola. Srećom, naišao jekošarač s kolima. Bio je to isti čovjek kojemu su toga dana pomogli prodavati njegove košare na sajmu. Povezao ih je dioputa svojim kolima...ANA PREPRIČAVA FILM... Hej! U filmu o šegrtu Hlapiću taj je dio drukčiji. Put koji su Hlapić i Gita morali prevaliti, zaista je bio dug. Odjednom, naputu se stvorila prosjakinja Jana, kojoj je Hlapić pomogao zakrpati cipele. Djeca su joj ispričala da moraju hitno doći doMarkove kuće. Jana je svojim štapom nekoliko puta lupila o zemlju. Začuo se tup udarac. Iz štapa je zatreptalo mnoštvositnih zvjezdica koje su poletjele u zrak kao vihor. Taj vrtlog je ponio Hlapića i Gitu zajedno s Bundašem i papigom visoko uzrak. Uz glasan fijuk poletjeli su kao ptice. Njihov let pratila je prelijepa glazba.Koji ulomak kazuje o prepričavanju knjige, a koji o prepričavanju filma?Prikaz likova Junak knjige je dječak Hlapić.Junak filma je animirani(nacrtani) miš.Koja je razlika u prikazulikova u knjizi i filmu?Prikaz radnje Djeci je pomagao košarač.Djeci je pomogla prosjakinjaJana.GlazbaŠto je točno?BojeŠto je točno?Njihov let pratila je prelijepa glazba.Začuli su kotrljanje kola.Pri gledanju filma zvukovi se čuju.Pri čitanju knjige zvukovi se zamišljaju.Mora li radnja u filmubiti posve ista kao i u knjizi?Put je bio mračan.Za vrijeme leta na platnu je letjelo mnoštvo zvjezdica živih boja.Pri čitanju knjige boje se opisuju.Pri gledanju filma boje se vide.Pogledajte filmČudnovate zgode šegrta Hlapića.Prepričajte ga. Usporediteprikazane događaje s onima iz knjige.I ja sam gledao film.Bundaš je letio.Prosjakinja ih je začarala takoda su poletjeli.Djeca su putovala noću.Što ne valja s ovim prepričavanjem?Floki nije priču ispričao po redu.Bundaš nije prvo letio.Osim toga, nije letio samo Bundaš.U knjizi se iznose događaji i doživljaji koje pisac prikazuje riječima.U filmu glumci (stvarni ili nacrtani likovi) predočuju radnju riječima,pokretima i gestama.Film prati glazba i različiti zvukovi.40

PISANJE NAZIVA KNJIGA, FILMOVA, NOVINA I ČASOPISAVeliko spremanjeAna: Meni je najdraža knjigaČudnovate zgode šegrtaHlapića.Vedran: A meni Družba PereKvržice, Vlak u snijegu, Emil idetektivi, Bambi. Prema pričama iztih knjiga, snimljeni su filmovi.Slaganje bi se oteglo da ih mamanije požurila: Slažete već dva sata.Požurite.Koje knjige najviše voliš? Napiši popis svojih omiljenih knjiga.Koje knjige spominju Ana i Vedran?FILMOVIČudnovate zgode šegrta HlapićaDružba Pere KvržiceVlak u snijeguEmil i detektiviBambiKakvim se početnim slovom pišu nazivi knjiga?Zašto se riječi Hlapića i Pere Kvržice pišu velikim slovom?ČASOPISIŠto kažeš na ime Cvrčakili Papiga?KNJIGEČudnovate zgode šegrta HlapićaDružba Pere KvržiceVlak u snijeguEmil i detektiviBambiNazivi knjiga, priča, igrokazapišu se velikim početnimslovom. Prva se riječ piše uvijekvelikim početnim slovom, aostale samo ako su vlastito ime.Moramo smislitinaziv školskogčasopisa.Ti bi samo neštobrbljavo.Neka se zove Veseli klinci mandolinci ili Izdječjeg pera.To jepredugačko.Djeca se teško zamislila.Odjednom se Vedran lupipo čelu. Vidjevši Tinka kakose smije, smijucka i hihoće,poviče: Znam, neka se zoveOsmijeh.Hajde, čujmovas dvojicu.Paaa,... ne znamo, zatovas i pitamo.Svima se svidjelo ime. Još samo da se svidi i Vedranovimprijateljima u razredu.Nazivi filmova, novina i časopisa vlastita suimena i pišu se velikim početnim slovom.41

42Otkrij čudesan svijetDjevojčica Pipi Duga Čarapa glavni je lik istoimenoga romana za djecu.Pipi ne može u školuTomi i Anika najavili su dolazak nove djevojčice kojoj je ime Pipi Duga Čarapa. A učiteljica je već i priječula u gradiću govoriti o njoj. Učiteljica je bila vrlo dobra i odlučila je učiniti sve kako bi se Pipi u školiosjećala što ugodnije.Pipi se sruči u prvu slobodnu klupu, iako je nitko nije zamolio za to No učiteljica se ne obazre na takavnjezin nepristojni postupak, već joj prijateljski reče:– Dobro došla u školu, draga Pipi. Nadam se da će ti se ovdje svidjeti i da ćeš mnogo toga naučiti.– Da, a ja se nadam da ću imati novogodišnje praznike – uzvrati Pipi.– Zato sam i došla. Pravda prije svega.– Sada mi moraš reći svoje puno ime i prezime – učiteljica će na to – tako da te mogu upisati u školu.– Zovem se Pipilota Viktualija Zavjesić Peperminta Efraimova Duga Čarapa, kćerka kapetana EfraimaDuge Čarape, prije straha i trepeta mora, a sada urođeničkog kralja. Pipi mi je samo nadimak, jer tatamisli da je Pipilota suviše dugo ime za izgovaranje.– No da, u redu, onda ćemo te i mi zvati Pipi. A sada da vidimo tvoje znanje. Velika si djevojčica pasigurno već mnogo toga znaš. Mogli bismo početi s računom. Pa reci, Pipi, koliko je sedam i pet?Pipi iznenađena i uvrijeđena pogleda učiteljicu, pa izvali:– Ali, čuj, ako ti to sama ne znaš, nemoj zamišljati da ću ti ja reći.Sva su djeca uplašeno zurila u Pipi dok joj je učiteljica objašnjavala da se tako ne može odgovarati uškoli. I onda, ne smije se učiteljici teći „ti“, već „vi“.– O, oprostite - pokajnički će Pipi. – Nisam to znala i neću to više nikada učiniti.– Nadam se - prihvati učiteljica. I reći ću ti da je sedam i pet dvanaest.– Vidi! - uzvikne Pipi. – Pa ti to i sama znaš! Pa što onda pitaš? Uh! Baš sam glupa! I opet sam rekla „ti“.– Oprostite!-.....................– Možete nacrtati što god želite - reče ona. I tada sjedne za svoj stol i počne ispravljati zadaćnice. Nakonnekoliko minuta podigne glavu da vidi kako djeca rade. Sva su djeca promatrala Pipi, koja je ležala napodu i crtala s puno žara.– Ali, Pipi – nestrpljivo će učiteljica – zašto ne crtaš po papiru?– Već sam odavno ispunila cijeli papir, ali za mog konja nema dovoljno mjesta na ovom tako malompapiru – odvrati Pipi. – Upravo mu sada crtam prednje noge, ali da dođem do repa, morat ću izaći nahodnik.Učiteljica je trenutak uporno razmišljala.– Hajde, zapjevajmo neku pjesmicu - predloži onda.Sva su djeca stala uza svoje klupe, sva, osim Pipi, koja je ostala ležati ne podu.– Samo pjevajte, pa da se ja malo odmorim – reče Pipi.– Previše učenja uništi i najzdravijega.No, sada je i učiteljici prekipjelo. Naredi djeci da se odu igrati u školski vrt da ona u miru maloporazgovara s Pipi.Kad su ostale same, ustane Pipi i uputi se ravno prema učiteljici.– Znaš li što, učiteljice – reče. – Bilo je sasvim zgodno doći ovamo i vidjeti kako vam je ovdje. Ali ipakmi nije stalo da idem u školu. S novogodišnjim praznicima neka bude kako bude. Već mi je i previše svihtih jabuka i ivančica, zmija i svega ostaloga. Vrti mi se u glavi od svega toga. Nadam se da ti zbog toganeće biti žao.Učiteljica joj uzvrati da joj je žao, a ponajviše zbog toga što se Pipi i ne pokušava ponašati kako treba.Nijedna djevojčica koja bi se ponašala kao Pipi ne bi mogla ići u školu, koliko god to htjela.– Pa zar sam se ja ružno ponašala? – zapita Pipi iznenađeno – Da, ali toga nisam svjesna – dometne. Bilaje vrlo žalosna. Nitko na svijetu nije izgledao tako žalostan kao Pipi kad bi žalila zbog nečega. Trenutakje stajala šuteći, a onda će glasom koji je malo podrhtavao:– Znaš, učiteljice, kada je nekome mama anđeo, a tata urođenički kralj, pa kad je i sam brodio svijetomgotovo cijeloga svog života, tada taj baš i ne zna kako se treba ponašati u školi među svim tim jabukamai ivančicama.Učiteljica onda odvrati da shvaća i da se više ne ljuti na nju, pa neka se Pipi opet vrati u školu, ali kadbude malo starija.Ulomak iz romana Pipi Duga Čarapa Astrid Lindgren

Izrazimo doživljajKako ti se sviđaneobična djevojčicaPipi?Svuda oko nas – medijiPromotri prizore iz filma o Pipi Dugoj Čarapi.Što je neobično u izgledu i ponašanju ove djevojčice?Uronimo u pričuŠto je neobično u razgovoru djevojčice Pipi i njezine učiteljice?Zna li Pipi pristojno razgovarati s učiteljicom?Pronađi rečenice koje ilustriraju neprimjereni razgovor?Razgovara li Pipi tako namjerno ili nema dovoljno znanja o tome?Roman – veće pripovjednodjelo u kojem se prikazujusloženi procesi životaOtkrij hrvatski jezikOPISNI PRIDJEVIKako se zovu riječi napisane u desnoj skupini? Iz lijeve skupine pronađi riječi koje će pobliže opisati poredaneimenice.plaveklinkaljubičastkosaraznobojnenoscrveniočiraščupanačarapeskakutavaobraziKako se zovu riječi koje pridijevamo imenicamada bismo ih pobliže označili?Na kojem plakatu imenice značebića, na kojem stvari, a nakojem pojave?Koje riječi kazuju kakav je tko ikakvo je što?Opisni su pridjevi riječi koje se pridijevajuimenicama i kazuju kakav je tko i kakvo je što.crni šišmišnježna vilaprugastehlačeljubičasta kapicaI ja hoću crnkostim mišai crn kosa icrno pero.Tinkiću, kaže se crnkostim, crna kosa icrno pero.Ovaj je pridjev pridjenut trima imenicama i izriče da je ono štoimenice označavaju crne boje.43

Otkrij čudesan svijetČudesno bićeO meni kruže pričeda sam čudno šumsko biće.Tko sam?Što sam?Nikom nije jasno.Ja ne pričam punoi ne zborim glasno.Korak mi je nježan, mek,da ne zgazim cvijetakprocvjetao tek.Korak mi je nečujanKo’ pahulja let,da ne budim noćupospan šumski svijet.Da l’ sam vilenjak?Il’ možda vila?U šumi živim.Svemu se divim.žšto god dodirnem,rukom oživim.Jadranka Čunčić-BandovIzrazimo doživljajMožeš li zamisliti čudesno biće?Uronimo u pjesmu•U kojim je stihovima opisano kako čudesno biće izgleda?•S obzirom na kretanje, govor to biće je:tiho, bučno?•Koju čudesnu osobinu posjeduje? Što se dogodi kad dirne rukom?•Kojom je riječju opisala korak?•Koji stihovi govore o obzirnosti toga bića?Svuda oko nas – medijiSjeti se prizora koji te je posebnoiznenadio, razveselio, rastužio ilinasmijao.Napiši o njemu.44

Otkrij hrvatski jezikSLIKOVIT OPISPjesnikinja je opisala zagonetno šumsko stvorenje. Je li ono stvarno ili nestvarno? Koje ga osobine krase?Prema kojim stihovima vidimo da to biće čini ono što nije moguće?Ana je poželjela i sama biti čudesno šumsko biće.Odaberi riječi koje izražavaju osobine, izgled i nestvarne sposobnosti vile kakvom se Ana zamislila.Likovi iz priča mogu biti stvarni i nestvarni.Želim biti vila. Imala bih haljinu zelene boje ukrašenu šumskim lišćem. Imalabih lepršava, prozirna krila, pa bih ptića koji je ispao iz gnijezda vratila mami,pomogla bih vjeverici tražiti lješnjake, jer bih se spretnim nogama moglaposvuda verati. Mogla bih se smanjiti u takomalu vilu da mogu ući u mravinjak i vidjeti što mravi rade...OSOBINEIZGLEDobazrivostNESTVARNEOSOBINElepršava krilagrubostdobrotazelena haljinaoživljavanjesmanjivanje45

Otkrij čudesan svijetPrisjeti se kako počinje većina bajki. Usporedi početak i kraj ove bajke.Jorinda i JoringelU ovoj pripovijetki pojavljuje se sedam stotina ptica, jedna čarobnica, dvoje zaljubljenih i crveničudotvorni cvijet noćurak, a budući da i ova pripovijetka mora imati početak, počet će kao mnogebajke- tu je jedan dvorac, jedna šuma i ona rečenica: Bio jednom...Bio jednom jedan dvorac usred velike šume. U tom dvorcu živjela je potpuno sama jedna žena, a bilaje čarobnica. Kada bi se tko suviše približio njezinom dvorcu, bio je prisiljen zaustaviti se te mirnostajati i nije se mogao pomaknuti s mjesta sve dok ga čarobnica ne bi izbavila. Kada bi koja djevojkazalutala u šumi, čarobnica biju pretvorila u pticu, pticuzatvorila u košaru, a košaruodnijela u svoj dvorac. Takvaje to bila čarobnica. Čak je isebe samu začarala. Po danu bise pretvorila u mačku ili sovu,a kada bi sunce zašlo, opet bipostala ljudsko biće.Jorinda i Joringel većsu nebrojeno putašetali šumom. Nojednom, kad seveć spuštalav e č e r ,primijetilisu da su sei z g u b i l i .J o r i n d aje stala46

jadikovati, a Joringel je jadikovao s njom. Joringel je plakao, pa je i Jorinda zaplakala. Nisu više znalikojim putem poći kući.Joringel je provirio kroz grmlje i tik pred sobom ugledao stari zid dvorca. Najednom se više nije mogaomicati, a pokraj njega je Jorinda tiho pjevala: cvi-cvi, cvi-cvi, cvi-cvi. Čarobnica ju je pretvorila uslavuja.Joringel:“Molim vas, o molim, vratite mi moju Jorindu.“Čarobnica:“Ne, ona se više nikada neće vratiti tebi.“Čarobnica je dotaknula Joringela svojim čarobnim štapićem i on se opet mogao kretati.„Miči mi se s očiju“, rekla je čarobnica.Joringel na to ode daleko, daleko u neko tuđe selo. Jednom Joringel usnu čudan san. Sanjao je o crvenomcvijetu. Sve što bi tim crvenim cvijetom dotaknuo, oslobodilo bi se i izbavilo od čarolije. Tako je jasnou snu vidio cvijet da je odlučio potražiti ga. I uistinu, devetog dana pronađe cvijet.Sad se Joringel mogao vratiti u začaranu šumu s visokim stablima, a budući je već izdaleka čuo pjevonih uhvaćenih ptica, lako je pronašao dvorac.Ali kad je čarobnica ugledala Joringela, strašno se razljutila. Izrigala je na njega svu žuč i sav otrov, jerto čarobnice mogu, po tome ih se prepoznaje. Ali Joringel je imao svoj čudotvorni cvijet, a protiv cvijetačarobnica nije mogla ništa. I primijetio je da je čarobnica potajice ugrabila jednu košaricu. Pohitao jeprema čarobnici, dotaknuo košaricu svojim cvijetom - i najednom se pred njim stvorila Jorinda, lijepakao nikad dotad.Joringel osobodi i druge djevojke, slavuje, vrapce, kosove, golubice, vrane, batokljunke, pliske, sjenice igalebove. Naposljetku je oslobodio i čarobnicu: odsad više nije htjela čarati. A kad su svi bili slobodni,Joringel je sa svojom Jorindom otišao kući i ondje su dugo zajedno živjeli sretni i zadovoljni. Od togavremena možemo biti gotovo potpuno sigurni da je mačka mačka, sova sova, a vrabac samo vrabac.Jörg SteinerUronimo u priču•Jorinda i Joringel je:bajkaromanpjesma?•Na koji je način čarobirala?•Što je učinila Jorindi?•Je li Joringel odustao od toga da pomogne začaranoj Jorindi?•Na koji joj je način odlučio pomoći?•Koje je osobine imala čarobnica?Prgavost.Pomirljivost.Pakost.Plašljivost.•Kako je Joringel spasio svoju Jorindu?•Je li pomogao i čarobnici? Zašto je čarobnica bila zla?•Što znači posljednja rečenica u bajci?Znači da na svijetu, prema ovoj bajci, nema više čarolija.Znači da je na svijetu sve začarano?Izrazimo doživljajKoje je čudne osobine imala čarobnica?Svuda oko nas – medijiOdigrajte bajku glumeći Jorindu, Joringela ičarobnicu.47

Otkrij čudesan svijetKada razmišljaš o snijegu, hladnoći, sjeveru, na što prvo pomisliš?Priče o sjeveruSve priče o sjeveru su tužne,jer tamo nema mnogo boja,a ima mnogo bjelineu kojoj se skriva zelenilo tundre,plavetnilo neba,siva opasnost grebena.Sve priče o sjeveru su tužne,jer tamo nema mnogo sunca,a ima mnogo snijega,za kojim čeznu naša djecai traže ga svake zimeiz jutra, topla i snena.Sunčana ŠkrinjarićBogatimo rječniktundre/tundra – golema ravnica na krajnjem sjeveru obraslaoskudnim raslinjemgrebena/greben – gornji dio uz vrh brda ili planineIzrazimo doživljajSlaže li se tvoja slika s doživljajem pjesnikinje?Uronimo u pjesmu•Zašto pjesnikinja misli da su sve priče o sjeveru tužne?•Što se skriva iza bjeline snijega?•Čega nedostaje na sjeveru, a čega ima u izobilju?•Ipak, za čime žude naša djeca?•Što te veseli u snijegu?Svuda oko nas – medijiSaznaj ponešto o Zemljinim polovima.Zemljini polovi su neobična, ali predivna mjestana kojima je putanja kretanja Sunca različita odone koju vidimo s drugih dijelova planeta, noć trajemjesecima, a vjetar, koji je kadar prodrijeti do kosti,oblikuje snježni okoliš. Osjetljiva ravnoteža izmeđusunca, vode i leda uvelike utječe na život na Zemlji.Nije s toga čudno da znanstvenici diljem svijetanastoje pojačati istraživanja Sjevernog i Južnog pola.Ledene površine tope se na oba pola.48

Otkrij čudesan svijetPrvi hrvatski kralj Tomislav ima svoj spomenik u Zagrebu. Promotri njegovu fotografiju.TomislavTomislav, davni kralj Hrvata,jutros snjegovima mrsi puti pod svoj skut golubove skriva.Tomislav, zagrebački gosts dragih poljana i njiva.Njegov je korak mjeden,njegov je pogled leden.A pahulje lete, letei vjetar se okolo metepraveći piruete.A kad noćne svjetiljke planu,- laku noć! – bljesnu danu,Tomislav tu negdje bdijei srebrno se smije.Milan TaritašBogatimo rječnikmjeden/mjed – mješavina bakra i cinkaIzrazimo doživljajKako te se doima skulptura kralja Tomislava iz pjesme?Uronimo u pjesmu•Tko se krije ispod kipa kralja Tomislava?•Zašto pjesnik kaže da je Tomislav zagrebački gost?•Stih – A pahulje, lete, lete – pokazuje da snijeg pada (dugo, kratko)?•Zadnja dva stiha u 2. strofi znače da snijeg pada:jednolično,vjetar vrtloži pahuljice.•Kakav je odsjaj Tomislavova kipa navečer?srebrn,zlatan?Svuda oko nas – medijiŠto ti je najzanimljivije u životu kraljaTomislava?Kneza Muncimira naslijedio je oko 910.njegov sin Tomislav. Nakon osvajanjaPanonske, Mađari su napali i DalmatinskuHrvatsku, ali Tomislav ih je u silovitim izravnimsukobima te ratnim lukavstvima i zamkamapotpuno razbio i uništio. Pobjednički je ušao uPanonsku Hrvatsku gdje ga je hrvatski narododuševljeno dočekao, kao spasitelja, dok surazbijeni Mađari bježali preko Drave koliko suih noge nosile. Ta je pobjeda bila veoma važnaza naš hrvatski narod, jer su se tada prvi putspojili sjeverni i južni krajevi, od Drave domora, u jedinstvenu hrvatsku državu.49

52Otkrij čudesan svijetKako provodiš Badnju večer u svojoj obitelji?Badnja večerSva se kuća povratila od smrtnoga straha. Svima odlanulo. Dječaci se pomalo opet pohrvaju, potuku,a sestrica slabim glaskom – kao tobože najstarija – opominje:– Ne tucite se, budite dobri.– Hvala Bogu, sad i ja zaufano mislim da će Anica ozdraviti, dok je iznova prionula “uzgajati” svojubraću – reče baka i zamijeni krunicu sitnim pletivom, što je imalo biti čarapicom Aničinoj Jelici zaBožić.U te dane nastalo nekakvo neobično kretanje u kući. Čuli se teški koraci, u gostinskoj se sobi vukle igurale teške stvari. Misli Anica, to Kristina svršava veliko božićno spremanje, jer se čulo kako četkomstruže i gladi pod. Dječaci tajno između sebe šapću, namiguju na Anicu, uvijaju se od muke, jer nesmiju kazati što znaju.– Da znaš, Anice, što će ti Božić donijeti, odmah bi skočila – kaže Ćiro koga je nemilo već svrbio jezik.Ali ne smije, zabranio tata da kaže što je vidio kroz ključanicu.Dragoš pravo nije znao što je, on je mislio samo o onom što će njemu Božić donijeti, a na Anicu jenamigivao samo onako po tragu, jer je vidio da tako i Ćiro radi.Tako osvane i Badnjak. Kuća se svečano opremila, sva miriše borovinom, kolačima i svakojakimdobrom. Iza večere nekamo nestalo tate, a dječaci se skupili oko mame i bake kraj Aničina kreveta pasve strepe od nestrpljivosti, radoznalosti i očekivanja.Odjednom zvecne zvonce što je djeci već toliko puta oglasilo dolazak Božića. Još prije nego što jemama otvorila vrata, zabruje neobični zvuci, jasni i krupni kao zvona, sitni kao ptičje cvrkutanje, paduboki i krupni kao orgulje.Najposlije se iza divna spleta svirke izvi svečana, slavna, draga božićna pjesma:Radujte se narodi, kad čujete glas,Da se Isus narodi u blaženi čas.Stoje djeca na pragu, gledaju u sjajno rasvijetljeni bor i pjevaju. Još ne vide dječaci ništa drugo dosvjećica na drvcetu. Ali Anica sa svoga krevetkaodmah spazi drugu jednu stvar, veliku i sjajnu, zanjom sjedi tata i izvija iz nje one divne pjesme što ih djeca redom pjevaju.Stoje djeca na pragu, gledaju u sjajno rasvijetljeni bor i pjevaju. Još ne vide dječaci ništa drugo dosvjećica na drvcetu. Ali Anica sa svoga krevetka odmah spazi drugu jednu stvar, veliku i sjajnu, zanjom sjedi tata i izvija iz nje one divne pjesme što ih djeca redom pjevaju.Narodi nam se kralj nebeskiOd Marije čiste djevice.Pa onu još ljepšu:Oj pastiri, čudo novo,niste nikad vidjeli ovo.Pjeva Dragoš iz petnih žila, sav se zajapurio od napora, ali ne zaboravlja marljivo puštati poglede da sešeću po božićnicama što su bile razastrte ispod drveta....????Pogledaj pedalu, tipke su mu bijele kao snijeg, velik je, skladan, noge zgodno istočene i izdjeljane. Uriječ: nov, gospodski glasovir.Anica se smješka, ali se još ne može jako radovati; suviše je slaba. Odnese je tata natrag u krevet i tuona skoro i zaspi.

Anica je brzo ozdravljala. Ostavila je već i krevet, samo još ne smije na ulicu.Ona je već pokušala i svirati novi glasovir. Prvi se put žacnula da ga dotakne. Divan mu je glas, lako sena njemu svira, tipke se kao same od sebe spuštaju.Ulomak iz romana Zlatni danci Jagode TruhelkeIzrazimo doživljajJe li božićno iznenađenje donijelo radost u kuću?Bogatimo rječnikzaufano (ufati se) – u nadiUronimo u priču•Po čemu je obitelj dobila vjeru da će Anica ozdraviti?•Po čijim se riječima dalo naslutiti da su za Anicu priredili božićno iznenađenje?•A po pokretima, izrazima lica?•Pročitaj ulomak u kojem se opisuje kako se obitelj pripremila za božićno slavlje.•Koje riječi opisuju divan zvuk novoga glasovira? Kako su djeca pjevala božićne pjesme?•Koji su ti stihovi pjesama posebno lijepi? Zapjevaj ih.•Je li odmah imala snage svirati?•Po čemu se da zaključiti da joj je svirka na glasovira pomogla u oporavku?•Koju bi božićnu želju poslao/poslala Anici?Svuda oko nas – medijiIzradi plakat sbožićnom porukomkoju će razumjeti sviljudi dobre volje.53

Otkrij čudesan svijetU različitim se krajevima Hrvatske hrvatski jezik razlikuje po upotrebi nekih riječi i načinuizgovora. Upoznat ćemo se s nekim od tih raznolikih govora.DrvcePri obloku božićno drvce okićenoJabuke božićnice na njem se crleneI kraljuš od koščic i slameSrce licitarsko z ružam i zrcalom se štimaJaničino srčece tučeMorti Božji janjecI za nju nekaj pod drvcem ostavi?Marija DrobnjakBogatimo rječnikobloku (oblok) – oblakcrlene – crvenekraljuš – kraljkoščic – košićlicitarsko (licitar) – ukrašeni kolačići sogledalcima i napisimaz – sružam – ružamaštima – ljuljamorti – moždajanjec – janjčićIzrazimo doživljajŠto ste razumjeli slušajućiovu pjesmu?Pronađi u rječniku tumačenjeriječi koje niste razumjeli.FritulePo riceti naši’ nonafrigaju se usrid teče,u ulju se tombulajupozlaćuju Badnju veče,ka iz gnjizda iz terinemamidu nas teple, fine.Kaži čime moreš miritpjat pun zlatni’ baloticača vonjaju na vaniliju,pune gušta o’ suvica.Marela MimicaUronimo u pjesmuČime su ljudi okitili božićno drvce?Starinski je način kićenja božićnoga drvca jeukrašavanje jabukama božićnicama. Promotrifotografiju licitarskoga srca. Što je na njemuzanimljivo?Svuda oko nas – medijiPokušaj nacrtati licitarskosrce.Bogatimo rječniknona – bakariceti – receptiteče (teča) – posuda za prženjefritule – pokladnicefrigaju – pržetombulaju – skakuću (po loncu)gnjizda – gnijezdaterine – zdjelemamidu – mameteple – toplemirit – mjeritipjat – tanjurzlatni – zlatnihbalotica (balota) – kugla za kuglanječa – štovonjaju – mirišugušta (gušt) – užitka (užitak)o – odsuvica – grožđice54Izrazimo doživljajKakav je ugođaj ovepjesme?Uronimo u pjesmu•Što izaziva veselje?•Koji stih pokazuje kako pjesnikinja smatra da je pripremafritula radostan običaj?•Koje riječi prikazuju njihovo:kretanje pri prženju,vonjajumirise,baloticeoblik,tombulajuboju?zlatniSvuda oko nas – medijiU mnogim se krajevimaHrvatske u predbožićnovrijeme obilaze mjestoi susjedi pjevajućibožićne pjesme.

Dubrovačka kolendaGodište nam staro prođe,ođe, ođe, Novo dođe.Čeljad kanta sve do zoreGospara našijeh prid dvore.Otvarajte svoje škrabicetratajte nas mantalice,il kupicu rozolinami smo Vaša čeljad fina.Ištemo i suhe smokvenismo mi iz Gornje Lokve.Došli smo Vam sad iz Gružakontentajte svaka muža.Teško sišli s Brgatadovela nas stara Kata.Bogatimo rječnikgodište – godinaođe – otiđečeljad – ljudikanta/kantati – pjeva/pjevatigospari – gospodariprid – predškrabice – škrinjicetratajte – ponuditemantalica – vrsta kolačakupica – čašicarozoline – ružičasto vinokontentajte – zadovoljiteUronimo u pjesmuSaznaj ponešto ostarinskim običajimau raznim dijelovimaHrvatske.Izrazimo doživljajŠto si razumio/razumjela upjesmi?Potraži tumačenje nepoznatihriječi u rječniku.Gdje su kolendari sve bili?Što se očekuje od onih kojima sepjevaju pjesme?Čime se obično darivajukolendari?Marija ĐanovićJezik kojim se ljudi u našoj domovini služe zove se hrvatski jezik.Hrvatski jezik ima tri narječja: štokavsko, kajkavsko i čakavskoi tri govora: ijekavski, ikavski i ekavski. Zakonom je propisanoda je štokavsko narječje i ijekavski govor hrvatski književni jezikna kojem se izvodi nastava u školama, pišu se novine, govori naradiju i televiziji, državnim ustanovama.Svuda oko nas – medijiPročitaj tekst o pripremama za Božić. Pokušaj otkriti značenje pojedinihriječi.Mjesec dana prije Božića none i majka pripremale su sve za feste.Počele bi s lustravanjem mjedenih kvaka na vratima, čondulima i zvonomna ulaznom portunu. Došli bi na red i izlizani kameni pragovi i pločice, kojesu se fregale bruškinom i liksijom da pobijele. Stari nono s baretom na glavisjedo bi uz špaher i brontulo što se toliko mortifikaju. Poslije toga prale su selastre i koltrine. Najteže je bilo izbijeliti drvene podove u kamarama, jer suse bokuni štice znali podvući pod nokte. Naročito su bila lijepa popodnevaposlije objeda kad su one dvije tukle i čistile mjendule i orahe u kori, a midjeca uvježbavala kolendu i pjevali stare božićne pjesme.S internetskih stranica55

Otkrij čudesan svijetIvan Perić razigrani je dječak iz Osijeka. Devet mu je godina. Ide u 3. razred OŠ Grigora Viteza.Obožava životinje, osobito mačke. Voli se s prijateljima voziti na biciklu i igrati Nitendo, a nasvojem računalu “rastura” igrice.Zamisli da netko ne zna ništa o tvojoj obitelji. Pričaj o svojem obiteljskom životu.Moja obiteljROBERT JE MOJ DRUGI TATA I VELIKI PRIJATELJZvrk: Predstavi nam svoju obitelj.IVAN: Moju obitelj čine mama Ivana, sestra Petra, brat Luka i Robert. Tuje i baka Ankica. Robert nije moj pravi tata. Moj pravi tata Pero poginuoje kad sam imao dvije i pol godine. Toga se slabo sjećam, ali kad samnarastao, mama mi je o njemu sve ispričala. Njegova je slika u mojoj sobi,pa mi se čini da smo svaki dan zajedno. Katkad mi nedostaje, ali tada smamom pričam o njemu. Robert mi je sada drugi tata – i veliki prijatelj.Zvrk: Kako je imati dva tate?IVAN: Prvo sam imao pravoga tatu, a kada je on umro, ostali smo mamai ja sami. Petra je rođena poslije, pa je tatu vidjela samo na fotografijama.Dugo smo nas troje živjeli sami s bakom Ankicom. Onda je mama dovelaRoberta da se upozna sa mnom i sestrom. Odmah nam se svidio, jer se voli igrati s nama, a voli imačke, poput mene. Zadovoljan sam što nisam više jedini muškarac u kući. Petra mi se već bila popelana vrh glave.VELIKA I VESELA OBITELJZvrk: Kakva je tvoja obitelj?IVAN: Velika i bučna. Mama je rodila malog brata Luku pa je moja obitelj sada još veća i veselija.Jedva čekam da Luka naraste kako bih se mogao igrati s njim. Ne volim se igrati sa sestrom – ona jecurica, a one pojma nemaju o igri. Iako je Luka najmanji, u obitelji je najglasnija Petra.Ovog smo ljeta kupili pravi veliki bazen i stavili ga u dvorište. Bilo je super. Kupali smo se po cijeledane. Čak je i bratić Saša došao iz Rijeke na ljetovanje ovdje k nama u Osijek.MAMA JE UVIJEK UZ MENEZvrk: Kakvi su tvoji roditelji?IVAN: Veseli i raspoloženi. Imaju mnogo prijatelja, tako da nam je kuća uvijek puna gostiju. Mamaje frizerka, a Robert radi u Odsjeku za skrb o obitelji poginulih pripadnika HV-a. Iako mnogo rade,uvijek nađu vremena za nas. Otkako je mama rodila Luku, stalno je kod kuće, na produljenomrodiljskom, što je super, jer kad god je zatrebam – tu je. Od svih najviše volim svoju mamu.Zvrk: Zašto voliš svoju obitelj?IVAN: Zato što su takvi kakvi jesu: vedri i stalno u pokretu. Puni su razumijevanja za nas, čak i kadnešto zabrljamo.Izrazimo doživljajKakva je Ivanovaobitelj? Što tije zanimljivo unjegovoj obitelji?Uronimo u priču•Što se tužno dogodilo u Ivanovudjetinjstvu?•Kako se Ivan osjećao zbog toga? A sada?•Kakav je Ivanov odnos s drugim tatom?•Čemu se Ivan posebno veselisvojoj obitelji?•Koga najviše voli?Svuda oko nas – medijKoja od ovih fotografija pripada prošlosti, koja sadašnjosti?56

Otkrij hrvatski jezikIZRICANJE PROŠLOSTI, SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTIKoje vrijeme izriču ove rečenica?Mama je rodila Luku.Najviše volim mamu.Kupat ćemo se u bazenu.Kada je Ana bila u kinu:sad, prije ili će tek ići?Bila sam s mamom u kinu.Glagol bila sam u svojemosnovnom obliku glasi biti.U rečenicama je izrečena prošla glagolska radnja.Koje je vrijeme izrečeno uovim rečenicama?One sukraljevne.On jeprekrasan.Ja sam ozbiljna.Ti si jedna rugalica.On je prekrasan.Mi smo djeca.Vi ste djetinjaste.One su kraljevne.U rečenicama je izrečena sadašnja glagolska radnja.Promotri.Ja ću mirisati.Ti ćeš paziti.Mi ćemo osvojiti.Vi ćete slušati.Otkrit ćuvam svojecijelo lice.U rečenicama je izrečena buduća glagolska radnja.Koje vrijeme izričete glagolima hoću, hoćeš, hoće...?Ne ću trgati cvijeće.Ne ćeš ići u šetnju.Ne ćemo se izgubiti.Promotri rečenice.hoću – ne ćuhoćeš – ne ćešhoće – ne ćehoćemo – ne ćemohoćete – ne ćetehoće – ne ćeNe ću, ne ćemo niječni su oblici glagola hoću, hoćemo.Ne ću.Kako to govoriš?Kaže se neću, apiše se ne ću.Mi ćemo osvojitiplaninski vrh.Mi smo htjeli osvojitiplaninski vrh.Oni su htjeli osvojitiplaninski vrh.Koje vrijeme izričete glagolima smo htjeli, su htjeli?57

Otkrij čudesan svijetLjudi dugo pamte životinje koje su voljeli i pošto što ih više nema. Pamtiš li ti koju dragu životinju?Naš AntonezU spomen jednome konjuJednog sunčanog jesenjeg dana dojahao je moj otac sa sajma u Ormožu na konju. Čitavo seselo sjatilo, jer konja tako visoka rasta dotle nitko živ još nije vidio. A konj Antonez – takose zvao – gizdavo je protezao vrat i gledao nekud u oblake, zabacujući prednje noge malko ustranu, dok je stražnjim tako udarao o tlo, da se cestom, što se od crkve spušta prema našojkući, frcale iskre iz kamena.Za tog Antoneza, uskoro se nadaleko pročulo, ne samo zbog njegova neobična rasta, negozbog njegovih svakojakih ćudi i mudrolija. Nitko ga, osim moga oca, nije mogao jahati. Čimbi se netko drugi osmjelio da mu se popne u sedlo, Antonez bi se ustobočio na prednje noge,savio ukrivo vratinu, spustio glavu do zemlje i zavijorio repom, a onda se strelimice odbaciona zadnje noge, a prednje raskrilio prema nebu, te bi se i najbolji jahač začas nauznačkenašao u jarku, pipajući se zbunjeno po glavi i po butinama, da mu se nije štogod zla desilo.No Antonez je tako vješto sa svojih leđa zabacivao nasrtljivce, da se nijedan nije ozbiljnopovrijedio, ali mu ni na um nije više padalo, da ponovi svoj pokušaj.A kad bi Antoneza upregli u lovačka kola, on bi prvo triput zaokružio njima oko starogoraha u dvorištu, pa tek potom izjurio na cestu. Nitko, pa ni moj otac, nije ga od te ludenavike mogao odučiti. Još se čudnije Antonez ponašao, kad bi slučajno zasvirala limenaglazba domaćeg vatrogasnog društva. Tada bi čudno naćulio uši, zakolutao očima i staogizdavo kasati u taktu, kao što to inače rade samo uvježbani konji u cirkusu. Bilo je smiješnoi dirljivo gledati tako snažna i ponosita konja, kako se slijepo i poslušno podvrgava nekomtajanstvenom zakonu glazbenog ritma. Neka seoska zanovijetala primijetiše, da je sigurno“služio kod kavalerije” ili u kakvom pogrebnom poduzeću, ali je Antonez bio suviše mlad,neobuzdan i svojeglav, a da bi se u njegovu držanju mogli naslutiti tragovi bilo kakve vojničkeili trgovačke stege.Njegova ljubav i privrženost prema mome ocu bila je gotovo neobjašnjiva. Možda mi nitkoživ neće povjerovati da se Antonez stao smijati, čim bi ga ugledao. A kad bi, za zobnicom uštali, začuo teški korak moga oca, gdje se vraća iz sela, njegovu veselom rzanju nije bilo kraja.Svi pametnjakovići uporno tvrde da se životinje ne znaju smijati. Ali naš se Antonez, kao zaneki inat, odista smijao, i to djetinjski, razdragano, od sveg srca. Mnogi bi mu namćor mogaopozavidjeti na tom zdravom smijehu.Gustav KrklecBogatimo rječnikćudi (ćud) – narav, priroda (čovjeka, životinje)kasati – kretati se kasom – brže od hoda, a sporije od trkapodvrgava – izložiti što utjecaju čega, pokoritinauznačke – na boku58

Izrazimo doživljajČime je konj Antonez na prvi pogled zadivio ljude u selu?Niskim rastom.Visokim rastom.Kome je jedinome dopuštao da ga jaše?Pronađi rečenicu koja potvrđuje da je pazio da druge neozlijedi zbacujući ih sa sedla.Koju je neobičnu naviku iskazivao?Po čemu se mogla primijetiti odanost dječakovu ocu?Uronimo u priču•Odaberi najzanimljiviji dio priče o Antonezu.•Prepričaj te zanimljive dijelove.•Koji bi pridjev odgovarao osobinama konjaAntoneza, a koji njegovu izgledu?razigransvojeglavponositsnažangizdav sramežljivizgled likovatužan visoknepretanveseoSvuda oko nas – medijiPročitaj na internetskim stranicama zanimljivosti o nekoj domaćoj životinji.Dark je imao naročitu sposobnost. Sposobnost da razlikuje subotu i nedjelju od radnog dana. Tu osobinujednostavno ne znamo protumačiti. On je ZNAO kada su subota i nedjelja, a kada je radni dan. Darka bismoradnim danom šetali poslije podne, nakon povratka s posla. Subotom i nedjeljom šetao bih ga ja, i to ranomzorom, prije svitanja. Radnim bi danom mirno prespavao moj odlazak na posao, ali subotom i nedjeljom nije bilošanse da spavam do zore. Već prije svitanja došao bi do kreveta i nježno ali i dovoljno odlučno gurkao me njuškomsve dok se ne bih probudio. Tada bismo Dark i ja šetali po okolici dok bi svi drugi spavali. K’o mračnjaci.Sigurno je da nije mogao imati kalendar u glavi, ali ipak je razlikovao radni dan od subote i nedjelje. Možda ponekim zvukovima izvana. Tko zna po čemu. To sigurno nikada ne ćemo saznati. A on nam to nije znao ili nije htioreći.Priče o ljubimcima59

Otkrij čudesan svijetJesi li kada došao/došla u napast uzeti nešto što nije tvoje? Ako jesi, kakav se osjećaj u tebi probudio?SkupljačGoran je već u trećem razredu osnovne škole počeo skupljati poštanske marke. Gdje je god naišao nakuvertu s markom, nastojao ju je dobiti. Pažljivo bi glačalom odljepljivao zanimljive sličice nazubljenihrubova i slagao ih prema porijeklu u svoje albume. S markama je tako proputovao velik dio svijeta,jer su tu bile i one iz svih europskih zemalja. Saznao je na taj način za imena mnogih umjetnika,znanstvenika, političara, upoznao događaje od sportskih igara pa do aktivnosti Crvenog križa. Unjemu je strast za skupljanjem sve više bujala.A u petom razredu našao se zajedno s prijateljima na izložbi štednih kasica u muzeju. Bio je toprvorazredan događaj. Zagledao je svaku kutijicu, marljivo čitao tumačenje i divio se. Nije znao štomu je ljepše: kasica od kože iz Izraela ili pak sve one prasice, konjići, pijetlovi, različiti vrčevi, kasiceu obliku nebodera ili pak obična čarapa koja je, možda, bila jedan od prvih oblika štednje. Tom seprilikom sjetio i svoje prabake iz bilogorskog sela, koja je vrećicu s novcem uvijek držala o vratu ilizadjenutu za pojas suknje.– Kako bi bilo lijepo da ja imam ovakvu zbirku! – uzdahnuo je sam sebi. – Pa, mogao bih, početiskupljati. Hm, i moja baka ima jednu “gicu”. To će biti prvo.U Goranu je raslo uzbuđenje. Činilo mu se da se sve marke što ih je skupio tijekom dvije godinepretvaraju u štednu knjižicu. Bio je presretan. U tom raspoloženju zaostao je za svojim prijateljima iostao sam samcat pokraj punih polica. I u taj mu tren sine misao:– Uzet ću jednu odavde!Ruke su učinile svoje i nije ni bio svjestan kako se našao na ulici.– Pa gdje si ti, Gorane? – začudi se učiteljica.– Tu sam – odgovorio je jedva svjestan što kazuje.Pod kaputom je stiskao kasicu i činilo mu se da mu je jako tijesno. U tramvaju se svaki čovjek o njegaokrznuo. Mislio je da svi time upiru prstom: – Ukrao si, je li?!Sreća zbog posjedovanja kasice rasplinjavala se sve više i prelazila u tjeskobu. Kad je došao kući,jednostavno nije znao što da radi. Nikome to nije smio pokazati. Što bi mu rekli mama i tata!Cijelo je poslijepodne tražio mjesto kamo da je sakrije.– U smočnicu? – Mama će je naći.– U šupu za drva? – Može mu je netko ukrasti.– Ukrasti? – zagolicala ga ta riječ. – Pa, ja sam je ukrao? Jesu li to u muzeju otkrili? Sigurno će bitirazočarani kad to saznaju? A oni misle da na izložbu dolaze samo dobri, kulturni ljudi? – To garazmišljanje još više žacne. Osjetio je da sam protiv sebe govori. Crvenio je i blijedio. Kasica mu jepostala teret, bol. Mučio se čitavu večer. A onda je kasicu stavio u svoj ormarić iza knjiga i odlučio jeda je već sutra vrati u muzej. Noć mu je bila teška, okretao se, znojio i ujutro ustao turoban i umoran.Kad ga je takva vidjela mama, začudila se:– Kako to izgledaš, Gorane. Imaš li temperaturu?Morao je pet minuta držati toplomjer pod pazuhom i bilo mu je užasno. Činilo mu se da toplomjerommjeri nepoštenje.A on tako nije mislio. On nije htio biti kradljivac. Te, svidjela mu se kasica i želio je početi skupljati...Otišao je u školu... Kasica je bila u torbi... i umjesto na nastavu, pošao je u muzej... i stavio kasicu namjesto, ali – jao! – iza njega je stajao čuvar.60

– Vraćam! – To je bilo sve što jemogao reći. Zbunio se i rasplakao.– Ne, nisam htio ukrasti, ja samsamo mislio skupljati – nastavljaose opravdavati u muzeju.– Ti si, dječače, pošten – jer sivratio kasicu. Znamo mi što je toznatiželja.Sretan i lagan otišao je u školu natreći kat. Učiteljici je sve ispričao.Ona je naširoko na satu razrednezajednice razgovarala o tomesa svim učenicima. Goran jeosjetio da ga drugovi i drugaricene osuđuju. Čak nije dobio nineopravdane sate... Kazna je dostatrajala jedno poslijepodne i čitavunoć, kazna savjesti.Milan TaritašIzrazimo doživljajMožeš li razumjeti dječakovpostupak?Uronimo u priču•Što je Goran volio skupljati? U čemu je bio naročito dobar?•Što je pomislio kad je ugledao štednu kasicu? Što je učiniou jednom trenutku?•Je li mu taj postupak donio zadovoljstvo?•Koja od ovih rečenica potvrđuje kako ga je predmetkoji je uzeo opterećivao?Crvenio je i blijedio.Kasica mu je postala teret, bol.Mučio se čitavu večer.Bio je to prvorazredan događaj.Mislio je da svi time upiru prstom. Bio je presretan.Svuda oko nas – medijiRazgovarajte u razredu o krađi.Donosi li krađa zadovoljstvo, sreću?Pitajte odrasle kako pomoći djeci koju odrasliprisiljavaju na krađu61

Otkrij čudesan svijetVoliš li više balet ili nogomet?Srebrenkin balet i moj nogometKad se Srebrenka upisala u baletnu školu, za nju više nisu postojali drugi razgovori, osim onih obaletu. Na školskim odmorima slušali smo njena zanimljiva predavanja o toj vrsti umjetnosti.Doznasmo da je ples poznat već od pamtivijeka. To se vidi na pećinskim crtežima. Kasnije su seu Egiptu plesali plesovi u čast bogova. U Indiji su se plesali svadbeni i pogrebni plesovi, u Tibetudemonski plesovi. U Japanu se slavilo cvjetanje trešanja. Najveće značenje plesu pridavali su Grci. Onisu imali boginju plesa Terpsihoru. Rimljani su plesom slavili ratne pobjede. U Njemačkoj i Italiji uvrijeme haranja kuge plesali su se mrtvački plesovi.Kod primitivnih naroda održalo se vjerovanje da je velika moć plesa. Njime izazivaju kišu, rastjerujuoluju, zle duhove, bolest, smrt. Kod toga nose naročitu odjeću, maske i privjeske...Kod svih se naroda na svijetu održao ples. Njime se slaveblagdani, žetve, berbe, svadbe...Iz plesa se u XVIII. stoljeću u Francuskoj razvio baletkao posebna grana umjetnosti.I tako, eto, doznasmo kakav je dugi povijesniput prešla ta umjetnost. Od spiljskog plesa dodanašnjeg baleta.Često puta razmišljam o Srebrenkinoj ljubaviza balet. Vidim je u mislima kako uz glazbuskakuće na vršcima prstiju, razigrano se vrti...Njene je baletne papučice odnose u svijet mašte.Gipkim se pokretima pretvara u leptiricu, ulabudicu, paunicu... Pretvara se u lahor koji ćarlijačarobnim stranama svijeta.Koji puta zavidim Srebrenki. Kao da na krilima čarolijaprovodi svoje slobodno vrijeme.A ja? Trčim blatnom livadom za nogometnom loptom...Palma KatalinićIzrazimo doživljajŠto ti više voliš?Uronimo u pjesmu•Po čemu se može zaključiti koliko Srebrenka voli balet?•Prepričaj što su djeca mogla doznati o baletu izSrebrenkinih priča pod odmorima?•Koju prigodu je neobično obilježavati plesom?•U kojemu se stoljeću razvio balet?•Na koje životinjice podsjeća Srebrenka dok pleše balet?•Iz dječakovih riječi možeš zaključiti divi li seon njezinu plesu?•Što misliš, divi li se Srebrenka njegovoj igračkoj vještini?Svuda oko nas – medijiIz rječnikaPronađi u rječniku značenjeovih riječi:balet –nogometašica –baletan –62

Otkrij hrvatski jezikVELIKO SLOVO U IMENIMA NARODA I DRŽAVAPutovanja djeda NikeLijepo jevidjeti mnogezemlje. Alinedostaju dom idomovina.Vedran i njegov djed pomorac vrte globus.Znaš, Vedrane, Australci – stanovnici te daleke zemlje, pripadaju raznim narodima. Tu žive stara plemenaAboridžini, doselilo se mnogo Engleza, Nizozemaca. Ima i stotine tisuća Hrvata.Vedran: Kao u Sjedinjenim Američkim Državama. Tamo žive i Englezi, Španjolci, Nijemci, Portugalci, Kinezi...Djed Niko: Ne zaboravi prve stanovnike i narod – Indijance.Vedran: Znam. A u Indiji su Indijci. Sve znam. Djede, jesi li bio u Norveškoj?Djed Niko: Naravno. Mnogi su Norvežani pomorci. Narod koji je ondje živio u davno doba – Vikinzi – bili suvrlo hrabri.Vedran: Predajem se. Svugdje si bio.Djed Niko: Ne baš svugdje. Ali znaš li koje mi je more najljepše?Naše – Jadransko more je najljepše. Zato što je naše – hrvatsko, ali i zato što nema ljepše obale,prozirnije i čistije vode.Želiš li biti pomorac? Što je zanimljivo u tom zanimanju, a što je teško?Koje se zemlje spominju u priči?Napiši imena naroda koji žive u tim zemljama?Kakvim se početnim slovom pišu imena država?JapanFrancuskaEgipatNjemačkaItalijaRepublika Hrvatska Što je ime države?HrvatiŠto je ime naroda?JapanciFrancuziKoje narode spominje djed Niko?IME DRŽAVEAustralijaSavezna RepublikaNjemačkaKraljevina ŠpanjolskaIME NARODA Australci Nijemci ŠpanjolciIME PRIPADNICE NARODA Australka Njemica ŠpanjolkaIME PRIPADNIKA NARODA Australac Nijemac ŠpanjolacKoje još narode i države poznaješ? Koje si još otkrio/otkrila u tekstu?Kakvim se početnim slovom pišu imena naroda i država?Imena naroda i država vlastita su imena i pišu se velikim početnim slovom.Imena država, sastavljena od više riječi, pišu se tako da se velikimpočetnim slovom piše svaka riječ osim u, na, i, pri i slično.63

Otkrij čudesan svijetJesi li kada osjetio/osjetila da se ljudi ponašaju nepravedno drukčije prema ljudima koje nerazumiju, iz čudnih razloga im nisu dragi? Pričaj o tome.Prva priča o pajacimaU našu su se kuću uselili novi stanari. Bila su to dva pajaca: jedanzelen, a drugi plav. Zeleni pajac nosio je torbu i kišobran, a plavi loptu iutege. Bili su odjeveni u baršunasta odijela. Kosa im je vijorila zrakom.Kojiput bi je vezali u perčine. Pajaci su spavali u mrežama za njihanje:plavi u zelenoj mreži, a zeleni u plavoj. Oba su nosila gumene čarape, adoručkovali su meko kuhana jaja s prženim kruhom.Pajaci su imali bijelog kovrčavog psa. Živio je u stanu, ali u vlastitojdrvenoj kućici. Stanari su tražili da i pas plaća vodu. Stanari su tražili dapas ne laje. Pas je rado sjedio na prozoru. Pajaci su sjedili na balkonu,pili su čaj i kartali. Izvodili su trikove igraćim kartama. Pravili su imjehure od sapunice. Mala djeca hvatala su mjehure rukama i pritom sesmijala. Pajaci su se klizali potrbuške niz ogradu na stubištu, a kojiputsu hodali na rukama. Oni nisu imali namještaj, samo kutije, kovčege,svjetiljke i sag na kojem se moglo spavati – ako im dosadi ljuljanje umrežama.U našoj kući se sve zna. Ljudi proviruju iza staklenih okana na vratima, iza zastora, roleta i rublja štose suši na balkonima. Ljudi zavirju i u poštanske sandučiće i kante za smeće. Ljudi prisluškuju kad senetko svađa, plače ili pjeva.Pajaci nisu imali automobil. Oni nisu čak imali ni televizor, a to imaju svi, osim slijepog profesora načetvrtom katu, koji umjesto televizora ima dva radioaparata i gramofon. I mnogi drugi ljudi imajugramofon. Neki imaju i magnetofon, a gotovo svi imaju telefon. Svi imaju i hladnjak, a čini mi se, dasvi, osim čistačice u prizemlju, imaju stroj za pranje rublja.Pajaci nisu imali štednjak, samo okruglo i malo kuhalo. Oni su nacrtali ormar na zidu, a baršunastaodijela su držali u kovčegu.Njihova prva susjeda, u blještavoj kućnoj haljini s cvjetićima, rekla je predsjedniku kućnog savjeta:– To je strašno!... Oni nemaju ništa.To, dakako, nije bila istina. Pajaci su imali tucet raznobojnih šarenih marama, dva kaleidoskopa, tricilindra, nekoliko pari papuča, mnogo špekula i klikera, mirisne štapiće iz Indije i zelene čajeve izKine. Osim toga, tu je bio i pas. On se prao isključivo dječjim sapunom.Ipak, susjeda u blještavoj kućnoj haljini je govorila:– To je čudno. Tako se ne može živjeti.To nije način.Druga susjeda, s perikom i mužem u prugastoj pidžami, je nastavila.– To je sramota. To nisu pristojni ljudi. Oni loše djeluju na našu djecu.To je tek bila laž. Pajaci su skupljali papir i obrezivali grmlje u parku. Oni su djeci posuđivali psa.Hranili su vrapce i golubove na svom balkonu. Svirali su usnu harmoniku i priređivali besplatnevatromete. Oni su znali hodati po užetu. Oni su znali sve što nitko nije znao.– Oni nemaju ormar – rekla je susjeda s prugastim mužem. I nastavila: – Oni nemaju usisavač. Onižive kao divljaci. Mora se nešto poduzeti.– Kakvi su to ljudi! – rekao je strac prodavačici povrća. – Nemaju ništa, a smiju se. To je jako64

sumnjivo.Pajaci su bili bezbrižni. Nabavili su sat s kukavicom i sašili dva nova baršunasta odijela. Možda sumislili zauvijek ostati u našem naselju.Ali odrasli ljudi nisu tako mislili. Susjeda u blještavoj kućnoj haljini je i nadalje govorila:– Oni nisu ništa nabavili. Oni još uvijek nisu kupili štednjak. Kako se može živjeti s takvim svijetom ukući? Kamo to vodi?– To vodi u propast - odgovorili su stanari u zboru, a muž u prugastoj pidžami je strugao papučama.On jedini nije rekao ništa, a djecu nije nitko ništa pitao. Rekli su pajacima da idu, a predsjednikkućnog savjeta uručio im je otkaz.– To je opasno – rekao je starac prodavačici ribe. – Takve treba izbjegavati. Oni nemaju stol, a pjevaju.Dajte mi jednog šarana. Samo nemojte da je mastan.I pajaci su otišli. Zeleni pajac je ronio plave suze, a plavi pajac zelene. Iza njih je ostala trava i plavocvijeće izniklo na stubištu. Pas je lajao i mahao repom. Pajaci su izbrisali gumicom ormar na zidu.Odnijeli su ono što su imali.Susjeda je navukla novu blještavu haljinu i prošetala stubištem.– To je moja zasluga – rekla je ponosno.– Nije istina – rekla je druga susjeda mužu u prugastoj pidžami. – Ja sam prva rekla da ih trebaizbaciti.Predsjednik kućnog savjeta naredio je da se počupa trava i plavo cvijeće što je niklo po stubama.Sada je u našoj kući ponovno red.Sunčana ŠkrinjarićIzrazimo doživljajZavršava li ova priča sretno?Kakve sve osjećaje budi u tebi?Uronimo u priču•Kada su se uselili novi stanari, po čemu su bili drukčiji od ostalih?•Što je tebi bilo iznimno zanimljivo u njihovu izgledu i ponašanju?•Koja rečenica prikazuje pojedinu osobinu pajaca?pajaciPajaci su spavali u mrežama za njihanje: plavi u zelenoj mreži, a zeleni u plavoj.Pravili su i mjehure od sapunice.Pajaci su skupljali papir i obrezivali grmlje u parku.Oni su djeci posuđivali psa.Pajaci nisu imali automobil.Hranili su vrapce i golubove na svom balkonu.Svirali su usnu harmoniku i priređivali besplatne vatromete.ljubav prema djeci, skromnost, vesela narav, urednost•Koja rečenica prikazuju pojedinu osobinu ljudi – njihovih susjeda?ljudiLjudi prisluškuju kad se tko svađa, plače ili pjeva.Oni žive kao divljaci. Mora se nešto poduzeti.Oni nemaju stol, a pjevaju.Oni još uvijek nisu kupili štednjak.•Jesu li se djeci svidjeli pajaci? Zašto? A tebi?sklonost ogovaranju,sklonost prisluškivanju,netolerantnost,osvetoljubivost.Svuda oko nas – medijiPromotri sliku tužnogapajaca. Naslikaj jednogapajaca veseloga izraza.65

Hrvatska – najljepši pridjev67

Otkrij čudesan svijetPokušaj sastaviti rečenicu u kojoj sve riječi počinju istim slovom.Zlosretne žablje zarukeZeleni žabac zaželio za ženu zelenu žabicu. Zazviždio. Zakreketao. Zazvao zainteresirane žabice.Živahne žabice zadihano žure žapčevoj žabokrečini.Zanimljivo – zaklima žabac zadovoljno zagledajući žabice – Žabice žele žablje zaruke. Zamišljajuzadovoljan život zrelih žaba. Zapjevao žablji zbor. Započela zabava, zaplesale žabice.Žabac zaljubljeno žmirka. Začarano zuri.Žljap, žljap! – zagazila žličarka zelenu žabokrečinu.Zaista zamamni zalogajčići!Zadrhtale žabice. Žurno zaronile. Zaboravile zaruke, zaboravile žapca. Zlosretni žabac, zaluđenžabicama, zapanjeno zuri. Zaboravio zaklon.Žljup! – zgrabi žličarka žapca.Zelenom žabokrečinom zaorila žalopojka.Žale žabice za zlosretnim zaručnikom.Draženka SkupnjakBogatimo rječnikzaorila (zaoriti) – glasno pjevatižabokrečinu (žabokrečina) – zelena končasta alga koja se gustoširi na ustajalim vodamazlosretni (zlosretno) – onaj koji je zle sreće, nesretanžalopojka – pjesma boli, tužbalicaIzrazimo doživljajKako je zaljubljenost utjecala na žapčevživot?Uronimo u priču•Pronađi rečenicu koja govori o njegovoj zaljubljenosti.•Zašto je žabac nazvan zlosretnim zaručnikom?•Koju bi preporuku dao/dala zaljubljenima?•Zbog zaljubljenosti, sve treba zaboraviti.•Zbog zaljubljenosti, ne treba zaboraviti oprez.Svuda oko nas – medijiNeke životinje zbog svoje zaljubljenosti posve zaborave opasnost: zaljubljenitetrijeb. Saznaj ponešto o tome.U narodu je poznat još i naziv gluhan. Mužjak je izrazito lijep. Vrat mu crn sazelenim preljevima, leđa tamna s malo svjetlijih šara i dvije bijele pjege naramenima, rep mu je crn. Noge su obrasle perjem. Nad očima ima crvenumesnatu ružu u obliku polumjeseca, a ispod kljuna crnu bradu.Veliki tetrijeb je poligamna vrsta. Između mužjaka se vodi borba za ženku,pri čemu svaki nastoji skupiti što veće jato koka, s kojima pak ostaje samotijekom parenja, a zatim se razilaze. U doba parenja odabire svoje područje gdje karakterističnom pjesmom urano jutro privlači koke. U samom izvođenju pjesme, mužjak se potpuno prepusti i u tom trenutku je gluh, počemu je i dobio narodno ime gluhan.Iz enciklopedija68

Otkrij čudesan svijetKako privući pozornost onoga/one tko ti je drag/draga?Tuga u bojiProšla sam pored tebei imala sam srebrne naočalei imala sam ružičaste naočalei imala sam zlatne naočale.Nisi me vidio.Nisi me vidio.Nisi me vidio.Vlasta VukIzrazimo doživljajJe li je on uspio zapaziti?Uronimo u pjesmu•Na koji je način djevojčica nastojala privući pozornost svoje simpatije?•Zašto se tri puta ponavlja stih Nisi me vidio?•Može li se reći da je djevojčica bila uporna?•Zašto je svaki put imala naočale druge boje?•Što bi joj ti savjetovao/savjetovala?Svuda oko nas – medijiKada u bojama izraziš svoje osjećaje, koja ti se od ovih slika najviše sviđa?69

Otkrij čudesan svijetJesu li ti kada roditelji pričali o svojem životu prije nego što su se upoznali?Što je bilo posebno zanimljivo u njihovim pričama?Riječ je o mami i tatiU kući je svatkobio radoznao.Tko se u kogaprvi zagledao?Je li to bila mama?Njoj to ne priliči,pa ona je dama.A tata?Zar da prizna kakoŠuljao se okolo prozora i vrata?I tako, u kući još nitko ne znakako je to bilo.No, nije mi važno,jer glavno je da se dogodilo.Vera ZemunićIzrazimo doživljajŠto je tebi zanimljivo u ovoj pjesmi?Uronimo u pjesmu•Što misliš, tko je bio najradoznaliji da dozna nešto iz mamina i tatina života?•Što u zadnjoj strofi zaključuje dijete, što je najvažnije?•Raspituješ li se ti kako su roditelji živjeli prije tvojega dolaska na svijet?Svuda oko nas – medijiPronađi uz pomoć roditeljau knjigama ili novinamaneku vijest iz godine tvojegarođenja. Što se zanimljivodogodilo u svijetu?70

Otkrij čudesan svijetBojiš li se liječnika i liječenja? Pričaj o svojim iskustvima.Reci,aaaaaaaaaaaaaa!Iz grada bih otjeraosve doktore!Sve doktore opće prakse,sve zubarei njihove sestre.Svi oni radešto se raditi ne smije.Doktoru nikad ne ideš sam,uvijek te njemu privode.On te najprije nasmije,a potom – ubode!Ti onda vrisneš i gnjaviš,a tek na kraju – ozdraviš...Kod zubara druga je pjesma,tamo pak suzama nema mjesta.Izvade ti zub dok kažeš – NE!Dođeš zbog jednog, ostaviš sve.Iz grada bih otjerao doktore,o njima sve pouzdano znam.Moja mama je doktorica,a doktor ću biti i sam.Igor NovoselUronimo u pjesmu•Po čemu se prepoznaje dječakov strah?•Kako na kraju završava liječenjekod liječnika i zubara?•Iako se boji liječnika, što je dječakodlučio biti?•Bojiš li se i ti liječenja?Svuda oko nas – medijiPrikaži bojama svoj strah. Uzmivedre boje i nastoj ga umanjititako što će tvoj prikaz straha bitisve manji i manji...Ulomci iz časopisa za djecu71

Otkrij čudesan svijetJeste li kada u igri zamišljali daleka putovanja?Kamo ste i kako putovali na taj način?U gumenom čamcu preko oceana– Sad znam, Što ćemo! – poviče on. – Igrat ćemo se:u gumenom čamcu preko oceana. Oni skinuše stolnjak sa stola, prevrnuće ga, tako da su nogestršale u zrak. To bijaše čamac. I dok je Tonček pravio jedro od stolnjaka, otišla je Točkica usmočnicu po putnu zalihu: lonac s pekmezom, lončić s maslacem, nekoliko noževa i vilica,kilogram krumpira, zdjelu kompota od krušaka i polovicu safalade.Uzeše zalihe u čamac i ostade mjesta upravo još za djecu i psa. Kraj stola stajaše zdjela za pranjes vodom. Po njoj pljuskaše Točkica za vrijeme vožnje preko oceana govoreši: – More je strašnohladno.Nato nastade tišina na moru. Trajaše tri sedmice. Tonček je doduše veslao štapovima, ali čamac sejedva micaše. Točkica, on i Pifke pojedoše safaladu, i Točkica uzdisaše: - Kapetane, zalihe su prikraju.– Moramo izdržati! – viknu Tonček. – Tamo prijeko leži Rio de Janeiro – i on pokaže na postelju.– Hvala Bogu – reče Točkica. – Inače bih sasvim izgladnjela.A sada dolazi strahovita oluja – reče Tonček, ustane i počne ljuljati stol. – Upomoć! – vikašeTočkica očajno – mi tonemo! – Zatim baci preko ograde kilogram krumpira, da olakša brod. NoTonček i oluja ne popuštahu. Točkica se držala za trbuh govoreći: – Hvata me morska bolest. IPifke pade, zbog valova visokih kao kuća, u zdjelu s kompotom od krušaka, te poštrca sve okosebe. Tonček bijaše vjetar i zavijaše.Napokon popusti nevrijeme. Dječak pomakne stol do postelje, i oni se iskrcaše u Rio de Janeiru.Ulomak iz romana za djecu Ericha Kästnera Tonček i TočkicaIzrazimo doživljajŠto je šaljivo u ulomku romana?Uronimo u pjesmu•Kamo su odlučila otputovati djeca u igri? Što im je poslužilo umjesto broda?•Kako su proizveli kretanje broda, valove, oluju? Kako je završila njihova morska pustolovina?•Igraš li se i ti sličnih igara? Ispričaj.Svuda oko nas – medijiPosudi u knjižnici nekuzbirku igara. Odaberitebi najzanimljiviju, pase poigraj.72

Otkrij hrvatski jezikSAMOSTALNO STVARANJE PRIČEIgraš li se i ti sličnih igara? Ispričaj. Igrajući se, djeca su zamišljala da im se nešto događa u stvarnosti. Tako jenastala priča.Početak priče mogao bi glasiti ovako:Odlučili smo putovati u gumenom čamcu preko oceana.Uzeli smo zalihe hrane za put i otisnuli se na hladni ocean.Dovrši započetu priču. Nastavi pričati: Što se dogodilo kada su se Tonček i Točkica „iskrcali” u gradu prekooceana, u Rio de Janeiru?Kazuje li ova priča o stvarnim događajima?Priča može pričati o događajima koji su se dogodili u stvarnostiili o zamišljenim događajima.Događaji mogu biti nestvarni (let na čarobnom sagu, putovanjeu budućnost...).Likovi u priči mogu biti stvarni ili izmišljeni.Važno je da je pričazanimljiva.Ja volim priče u kojima suživotinje glavni junaci.Kakve priče ti voliš?Ja volim priče osvemircima.Ja volim priče ozanimljivim događajimau kojima su djeca glavnilikovi.Promotri sličice. Ispričaj što vidiš. Zatim dovrši priču.Dovrši započetu priču.Luka putuje autobusom baki na more. Putovao je već puno puta. No, ovaj put putuje sam. Od silnog uzbuđenjanije mogao prethodnu večer spavati. Zato je slatko usnio u autobusu, i naravno sišao u pogrješnome mjestu.Što sad? Ako je šegrt Hlapić mogao putovati sam, mogu i ja – mislio je Luka. Ipak, put skriva mnoge opasnosti.Zamislite neobičan događaj. Ti i tvoji prijatelji želite ga odgonetnuti.Jednoga jutra u tvojem vrtu našao se čudan predmet. Podsjeća te na dio starinskoga gramofona, a opet i nanešto drugo. Započinješ istragu.73

Otkrij čudesan svijetU bajkama je sve moguće. Upoznaj čitajući ulomak iz bajke, malu vilu i velikog diva.Zašto je njihov odnos neobičan?Radoznala vilaNo sada je trebalo stvoriti zgodu, kako će Regoč Kosjenku nositi, jer u Regoča ničega ne bijaše.Zato izvadi Kosjenka iz njedara malu vrećicu punu biserja. Bijaše joj taj biser dala njezina majka uoblacima prije negoli ju pustila da ide na zemlju, govoreći:– “Ako ti bude što trebalo, samo baci jedan biserak, i ono će se stvoriti što trebaš. Čuvaj taj biser, jer nasvijetu ima toliko stvari da ih više treba.”Izvadi dakle Kosjenka zrnce bisera i odbaci ga – a ono se pred njom stvori košić, upravo veliki kao iKosjenka, a na košiću petlja, upravo velika kao Regočevo uho.Skoči Kosjenka u košić, a Regoč podiže košić i objesi ga sebi na uho kao naušnicu.Kad se Regoč nasmije, kada kihne ili kada podrma glavom, ljulja se Kosjenka kao na njihaljci, a ovonjoj bijaše vrlo milo za putovanje.Htjede Regoč sada da pođe i zakoračio on već korak od deset sežanja. Ali ga Kosjenka ustavi pa ga jošumoli:– Bismo li mi, Regoču, mogli proći pod zemljom, da ja vidim što pod zemljom ima?– Kako da ne bismo mogli! – odgovori Regoč, koji mogaše od šale probiti zemlju, ali mu ne bijaše jošnikada palo na pamet da gleda što pod zemljom ima.No Kosjenka željaše da upozna sav stvor božji – i tako se oni dogovoriše da će pod zemljom putovati,dok ne stignu pod onu šumu gdje bijahu ona zlatna polja. Tamo da će izaći.Kad se bijahu tako dogovorili, počne Regoč da probija zemlju. Podigao Regoč svoju silnu nogu i udariprvi put po zemlji – a ono se potrese čitav veliki grad Legen i povali se mnogo zidova. Podigne Regočpo drugi put nogu i udari o zemlju – a ono zadrhta cijela ravnica. Podigne Regoč po treći put nogu iudari o zemlju – a ono zadrhta pol svijeta, i prokine se zemlja pod Regočem, a Regoč sa Kosjenkompropadne pod zemlju.Kad oni dolje, a pod zemljom sve prorovano: na sve straneputovi i stupovi, i sam Bog bi znao tko onuda tolikoprolazi. I čuju se vode gdje šume i vjetrovi gdjepire.Pođoše oni tako po jednome putu idonekle im bijaše svijetlo od one pukotinekroz koju bijahu propali. Ali kad onidolje, a ono sve veći mrak – crni mrak,kakvoga nema nego pod zemljom.Regoč svejedno i po mraku ide. Hvatase silnim rukama od stupa do stupa.Kosjenku obuze strava od onolikogamraka.Uhvatila se ona Regoču za uho ipovikala: - Mrak je, Regoču!– E, pa neka je – odgovori Regoč – Nijemrak došao k nama, nego smo mi došlik njemu.Razljuti se Kosjenka što je Regoču svašta74

pravo, a ona se bijaše ponadala velikim stvarima od tako silnoga čovjeka.– Teško si ga meni uz tebe, da nema mojega biserja – razljuti se Kosjenka.Zatim ona odbaci jedno zrnce bisera, a ono se njoj u ruci stvori svjetiljka jasna kao da zlatom gori.Mrak uteče dublje u zemlju, a putovi se podzemni rasvijetliše nadaleko.Obradovala se Kosjenka svjetiljci, jer joj se pokazuju čuda što od starine pod zemlju propadoše. Najednom se mjestu vide dvori gospodski, sve vrata i prozori zlatom obloženi, a crvenim mermeromozidani. Na drugome mjestu opet: oružje junačko, tanke diljke i teške demeskinje, alemom idragim kamenom urešene. Na trećem mjestu: blago davno pokopano, zlatni pladnji i srebrne čaše,dukatima zapunjene – i kruna carska, triput prežežena. Sve je ovo i po volji božjoj dospjelo ovamopod zemlju i tajna je božja, zašto toliko blago mora ovdje počivati u miru.Ali Kosjenki zablistala u oči ovolika čuda, pa umjesto da pođu dalje ravno putem, kuda bijahuodlučili, umoli Kosjenka Regoča da je pusti na tlo da se poigra, da se nadivi čudima i da pregledatajne božje.Bogatimo rječnikuzmogne (uzmoći) – moćinjedara (njedra) – prsamermerom (mermer) – mramordemeskinje – sablja od čelika kako se kovala uDamaskualemom (alem) – dragulj, dijamanturešene/uresiti – ukrašene/ukrasitistrava – veliki strah, užasprorovano/prorovati – prokopano/prokopatiprežeženo/prožeći – plamenom, djelovanjemćega što žeže probušitiIz bajke Regoč Ivane Brlić-MažuranićSažimanje pripovjednog tekstaŽelimo li ukratko prepričati ili pisati opročitanome, valja uočiti najvažnije događaje idoživljaje.Dopuni rečenice odgovarajućim riječima.Nastat će sažeta priča o ovome ulomku.putovati, razgledati blago, svidjelo, blago,zemljom, mračno, udario o zemlju, otvorilaIzrazimo doživljajŠto ti je najneobičnije u ovom putuvile Kosjenke i Regoča?Uronimo u pjesmu•Koji je problem trebalo riješiti kako bi majušna Kosjenka i golemRegoč mogli zajedno putovati?•Čemu se domislila Kosjenka?•Kako je Kosjenka iskazala svoju radoznalost?Željela je putovati ispod zemlje.Željela je putovati oblacima.Željela je razgledati blago pod zemljom.•Kako je Regoč iskazao svoju snagu?•Po čemu vidiš da je Regoč dobroćudno stvorenje unatoč svojojveličini i snazi?•Kad se Regoč nasmije, kada kihne ili kada podrma glavom, ljulja seKosjenka kao na njihaljci...•Otkrij dalje u tekstu je li se Kosjenki sviđalo ovakvo putovanje.•Pročitaj rečenice koje pokazuju kako je Regoč iskazao sve većusnagu ne bi li udovoljio Kosjenki u njezinoj namjeri.•Što je Kosjenka uočila na tri mjesta na kojima se nalazilo blago?Posluži se rječnikom.•Pronađi u tekstu umanjenice za riječi:biser – koš – zrno –Regoč se dogovorio s Kosjenkom na koji će načinzajedno _____________.Kosjenki se putovanje vrlo _____________.Tražila je Regoča da nastave put __________________.Regoč je snažno ______________________.Zemlja se ______________.Pod zemljom je bilo ______________.Ondje su naišli na __________________.Kosjenka je odlučila __________________.Svuda oko nas – medijiIspod zemlje nalaze se mnogezanimljivosti. Otkrij u knjigama nazive zaneke od njih.Prvo poznato veliko središte nazagrebačkom području stari je rimskigrad Andautonija koji se nalazio udanašnjem selu Ščitarjevu, izmeđuZagreba i Velike Gorice. Taj je gradbio toliki da je veličinom nadmašivaodanašnji Zagreb!75

Otkrij čudesan svijetZa koji organ kažu da upravlja čitavim našim tijelom? Po čemu je tako važan?GlavaGlava. Imam glavu. Evo, da opipam. Baš dobro, tu je. Na glavu mogu staviti pletenu kapu, kapuljaču,sombrero, šešir s vrpcom, cilindar, kuharsku kapu. Gle, kako je samo visoka. Pojma nemam zašto morabiti ooovoolikaa.Eh, ali što mogu metnuti u glavu? Pokušat ću staviti šešir u glavu. Ne ide. Možda glavi treba perjanica?Ni perjanica ne ide u glavu. Usred glave nema više mjesta, tamo se smjestio mozak. Znači, u glavi jemozak, a na glavi je šešir. Dobro je da nije obratno.A taj mozak, to vam je čisto čudo. Nema većeg čuda. I svatko od nas to čudo ima u svojoj glavi i onoje istinsko i moćnije od čarobnog štapića i zlatne ribice. Zlatne ribice nalaze se u bajkama, a ljudskičarobni štapić u našim je glavama. Problem je jedino u tome da to mnogi od nas nikada ne spoznaju, ida se više bave šeširima nego glavom i njenim mudrim sadržajem.Mozak je divan i može biti zanimljiviji, bolji, vredniji, vedriji, pametniji iod najboljeg kompjutora – ukoliko se upotrebljava.Recite mi, molim vas, koji to kompjutor igra košarku,izračunava jednadžbe, priča priče, kupuje na tržnici,briše prašinu, ljulja se na ljuljački, leti u svemir i igra seu pješčaniku? Ha? To čudo tehnike i sanjarenja zove sečovjek. A najvažniji dio čovjekov je mozak. Smjestio se uglavi i stalno nešto izmišlja. Da nije tog izmišljanja u našojglavi, ne bi bilo ni slova, ni matematike, kemije, fizike.Mislite da bi to bilo dobro? Da, ali bez matematike, fizikei drugih ponekad dosadnih predmeta u školi ne bi biloni igračaka, kina, televizije, čak ni sladoleda... Kakva bito pustoš bila. Nitko ništa ne bi znao i nitko ne bi znaoda ne zna. Ha, jeste li razumjeli što sam htjela reći?Promućkajte malo mozgom.A znate li čime se mozak hrani? Mozak se hrani znanjemi što se više hrani, sve je gladniji. Sasvim čudno. Aliistinito. Mozak voli jesti znanje i za doručak i za ručak iza večeru. Proždrljiv je i jede sve, od kemijskih formulado nota. Nemojte ga puštati da gladuje...Sanja Pilić76Izrazimo doživljajOtkriva li ti pričanešto novo štodosad nisi znao/znala o mozgu?Uronimo u priču•Zašto je ljudski mozak uspoređen s čarobnim štapićem?•Pročitaj što se sve može učiniti zahvaljujući mozgu.•Prisjeti se još nekih znanja, vještina koje su rezultat rada našegamozga.•Koje je sve proizvode rada ljudskoga mozga književnica navela?.•Čime se mozak hrani?•Promućkajte malo mozgom zapravo znači:•Razmišljajte, čitajte, promatrajte svijet oko sebe.•Mašite glavom da se sadržaj mozga protrese.Svuda oko nas – medijiIz enciklopedijeLjudski mozak može biti različiteveličine. Ako netko ima veći mozak, tone znači da je i pametniji – isto tako,kad netko ima velikastopala, ne znači da jedobar trkač.

Otkrij čudesan svijetZa koga obično kažeš da je gnjavator?GnjavatorBio jedan teški gnjavator,Imao je tup glavator,Bježao je od kućatoraI od školatora.Nije volio nikakav radator,Ležao je u livadi izvaljen na travator,Sunce mu je posudilo svoj radijator.Čekao je da mu pečeni golubatorI zreli kruškatorSam padne u zubator.– Što mogu – govorio je gnjavator– kad imam tup glavator.Onda, jednog dana, kad je gnjavatorLežao na obali Nilatora,Eto aligatora.– Ja sam – reče aligator – doktorator– Pa ću malo zašiljiti tvoj tupiglavator.– Zasjalo u aligatora sto raznihzubatora– I tu je kraj pjesmatora.Zvonimir BalogIzrazimo doživljajKako je završila priča ognjavatoru?Što je u njoj smiješno, a što jestrašno?Uronimo u pjesmu•Razumiješ li sve riječi u pjesmi?•Od kojih su riječi izvedene riječi na kraju svakoga stiha?glavator – glava,kućatora – kuće...•Što nije volio gnjavator?•Koje je osobine imao?marljivost lijenost•Na koji mu se strašan način osvetila ta njegova osobina?Svuda oko nas – medijiŠto bi značila izreka:Slijep pored zdravih očiju?Pokušaj izreku objasniti najoš jednom primjeru.77

Otkrij čudesan svijetGdje si vidio išarane zidove? Što misliš o tome?MagaropisNa zidovima, kao na školskoj ploči,u nastavcima redom, prolaznicimabodući oči, magaropis napisan jekredom:CARAGAM OK ATIČCARAGAM OK EŠIP,u magarećem spomenaru piše...Naposljetku pročitani magaropisvjetrovi izbrišu i kiše.Salih IsaacIzrazimo doživljajMožeš liodgonetnutiporukumagaropisa?Uronimo u pjesmu•Zašto natpisi na zidu bodu oči?•Izraz bodu oči je:personifikacijausporedba?•Što se na kraju dogodilo s natpisom?•Treba li šarati po zidovima?Svuda oko nas – medijiMagarac je mnogima lijepa i ljupka životinja.Raspravite je li pravedno izrugivati se njezinimimenom.Biblijski magarac predstavlja mir, siromaštvo,strpljivost, postojanosti ...Osmisli plakat koji će popuralizirati zaštitumagaraca.78

Otkrij čudesan svijetJesi li razmišljao o tome kako se postaje pisac ili spisateljica?Pročitaj kako o tome razmišlja jedan dječak.Kako postati veliki pisac od malih noguTaj dečko bio je pravi lisac.Znao je: ako želi postati veliki pisac,Mora se ugledati na nekoga tko to već jest.Ali to nije baš slučaj čest,Jer velikih pisaca nema mnogo,Pa nije imao izbor onih u koje bi se ugledati mogo.Osim toga, većina je puštala da im ogromne brade narastu,A to nije odgovaralo njegovom uzrastu.Kad je već o svom uzrastu razmišljati stao,bio je to gotovo kraj balade.On nije imao samo problem brkova ibrade,Nego se sjetio i da pisati tako traljavoznadeDa ne bi mogao napisati ni rečenicu,a kamoli roman.Kako onda biti veliki pisac, a ne tekmalo dijete?Velim, taj dečko bio je lisac: popeo sena otomanI napisao svoje ime i VELIKI PISACpreko cijele tapete.Ludwig BauerBogatimo rječnikotoman – mekan krevet s jastukom bez naslona, počivaljkabalade – nježne, ljubavne pjesmeIzrazimo doživljajIma li dječak pravo?Što je smiješno u ovojkratkoj priči – pjesmi?Uronimo u pjesmu•Kako ti zamišljaš spisateljicu ili pisca?•Jesi li bio/bila u prigodi upoznati spisateljicu ili pisca?•Je li pisac velik po rastu, bradi ili nečemu trećem?•Što bi poručio/poručila dječaku da učini prije nego što počnepisati pjesme i priče?Svuda oko nas – medijiNapiši popis spisatelja/spisateljica koje tismatraš velikima.79

Otkrij čudesan svijetSjećaš li se nečega što si ti ili netko u tvojem razredu rekao/rekla pogrešno, a bilo je vrlo šaljivo?Savjesno đače«Napišite, djeco, sada»,Učitelj će glasno,«O čovječjem tijelu nešto,Kratko, ali jasno.Srce, jetra, mozak, pluća,Sve što je u tijelu,Nabrojiti valja točnoU tom vašem dijelu.»I mali se Ivo svojskiPrihvatio posla,Neće da ga itko držiZa tupavog osla.Pa kako je malo prijeRučao pošteno,Sit do grla radi sadaBrzo, ko vreteno.Ne razmišlja Ivo mnogo,Niti išta briše,Već odreda, odrješitoU pisanku piše:«U meni su jetra, crijeva,Srce, mozak, pluća,Čorba, krumpir, kobasicaI pogača vruća».Zlata Kolarić-KišurBogatimo rječnikosla/osao – magarca/magaracIzrazimo doživljajU čemu jepogriješio Ivo?Uronimo u pjesmu•Što je učitelj tražio od djece?•Koji stihovi pjevaju o njegovoj marljivosti?•Što ga potiče na rad?•Što je Ivo napisao da se nalazi u njemu?•Što je u odgovoru točno?•Ima li Ivo donekle pravo?Svuda oko nas – medijiPročitaj što kažu znanstvenici o tome što trebajesti jer se time hrani i naš mozak kako bi dobroradio.Znanstvenici su ustanovili da je osobito zelenolisnato povrće (špinat, kelj, salata, blitva,matovilac, radič) idealna hrana za mozak - ljudikoji su jeli najviše takvog povrća prosječno suimali najmanji gubitak mentalnih sposobnosti.Blagotvorne su i tikvice, bundeve, brokula.Razmisli hoćeš li učiniti svojem mozgu uslugu papojačati prehranu i ovim namirnicama.80

Otkrij čudesan svijetOsjećaš li kadkad da ti je učinjena nepravda? Požališ li se kome tada?Zadaća opravdiUkupno ima četiriPravdeU našoj kući.O njima sada pišem,Razmišljajući.Prva je pravdaDjed i baka.Ona je prilično sporaI nije jako jaka.Druga jeKoja se zoveMama i tata,Za nju se kažeDa je od srebraI od zlata.Onda ima i treća,A to je pravdaMojegaStarijeg brata.Ona je od svih najvećaI od nje strah me hvataKad šakamaBarata.Na kraju još imaI moja pravda,Koja je jako malaI ne čuje se jače,Najglasnija jeKad sa mnom u kutuUzdiše ili plače.Ja znadem da nju mučiŠto je slabaI ne može se s jakimPravdama tući.Završena je zadaćaO pravdiU našoj kući.Stjepan JakševacIzrazimo doživljajSuosjećaš li s najmlađim dječakom?Svuda oko nas – medijiPročitaj u časopisu savjet koji ti može pomoći kako ćeš se prestati ljutiti.Uronimo u pjesmu•Tko je nositelj prve pravde?•Zašto ta pravda nije baš jaka i uz to je spora?•S čime uspoređuje maminu i tatinu pravdu?•Čija se pravda voli tući?•A kako dječak doživljava svoju pravdu?•Koji stihovi izriču njegovu tugu u trenucimakada osjeća da mu je učinjena nepravda?KAD TE OBUZME LJUTNJA, MOŽEŠ UČINITINEŠTO OD OVOGA:STANI I RAZMISLI.SMIRI SE DUBOKO DUŠUĆI.POLAKO BROJI.OPUSTI TIJELO.SJEDNI NA MIRNO MJESTOPIŠI O ONOME ŠTO OSJEĆAŠ.ZVRK POMAŽERECI NEKOME KAKO SE OSJEĆAŠ.ZAGRLI NEKOGA.UZMI KNJIGU I ČITAJ.NACRTAJ NEŠTO.PUSTI GLAZBU ILI ZAPJEVAJ.ODMORI SE ILI ISTUŠIRAJ.81

Otkrij hrvatski jezikOPISIVANJE KRAJOLIKAKroz prozor vlakaGospodin se Grundajs udobno smjestio u jednom uglu i spavao. Emil se veselio što se ne mora s njim zabavljati igledao kroz prozor. Stabla, vjetrenjače, polja, tvornice, stada krava i seljaci koji su domahivali, prolazili su vani. A biloje vrlo ugodno promatrati kako se sve to vani okreće kao na gramofonskoj ploči.i... tramvajaAh, ti automobili! Tiskali su se tijesno pored tramvaja, trubili, šištali, pružali crvene signale nalijevo i nadesno,zaokretali za uglove, a drugi se gurali za njima. Kakva gužva, kolika li vreva! I koliko li ljudi po pločnicima! Pa sa svijustrana tramvaji, kola, dvokatni autobusi! Prodavači novina po uglovima. Prekrasni izlazi s cvijećem, voćem, knjigama,zlatnim satovima, odijelima i svilenim rubljem. I visoke, visoke kuće!Ulomak iz knjige Ericha Kästnera Emil i detektiviEmil prvi put putuje vlakom i tramvajem. Sve mu je zanimljivo. Zašto mu se činilo, kad je putovao vlakom,da se zemlja vrti?82

Što je sve učio Emil?bojezvukoviizgled viđenogkretanjaprizoripružali crvene signaletrubiliprekrasni izlozi, zlatni satovitiskali su se tijesno pored tramvajastabla, vjetrenjače, polja, stada krava, ljudi po pločnicimaPokušaj razvrstati sljedeće izraze prema onome što izražavaju: zvukovi, kretanje, izgled.šištalizaokretali za uglovevisoke kućeprodavači novina po uglovimaseljaci koji su domahivali sa svih stranatramvaji, kolakakva gužva, kolika li vrevaokreće kao na gramofonskoj pločiJe li Emil mogao dugo i detaljno promatrati krajolik?U krajoliku kroz koji smo prošli, u njemu boravili i u njemu živimo uočavamo boje, zvukove, oblike,kretanje.Pogledajte kroz prozor učionice. Pokušajte riječima opisati boje, zvukove, kretanja, izgled viđenog,zanimljive prizore.deffffOpiši jedan svoj izlet u prirodi i sve što si pritom doživio/doživjela.Promotri prizore na fotografijama i opiši ih.83

Otkrij čudesan svijetPosve se utišajte i poslušajte ptičice koje cvrkuću ispred škole.Oponašajte njihov cvrkut.Ptičja pjevankaJutros pala knjiga s krova,Prosula se iz nje slova.Došle ptice velike i maleI slova se nazobale.Pa sad sriču svakog danaRazna slova progutana.Naglas viču, te ćurličuI cvrkuću i ćuvičuI žvrgolje i živkajuI ćućore i civkaju.Pište, žvrlje i ciliču,Kriješte, cvrče i ćivričuKriče, grču i grličuI pijuču i cijuču,Žuborkaju, ćućorkaju,Pirikaju, cirikaju,Piskutaju, cvijukajuCvrljugaju, švrljugaju,Ćirlikaju, grljugaju,Fićukaju i biglišuI pjevaju i uzdišu...Svaki dan ih sunce pita,Iz knjige im zlatne čita,Te od zore uče, sričuDva-tri slova da ćurliču.Grigor VitezIzrazimo doživljajŠto je nevjerojatnou ovoj pjesmi?Uronimo u pjesmu•Koji glagol najsličnije zvuči kaoptičice pod tvojim prozorom?•Pročitaj pjesmu pazeći na izgovorglasova č i ć.•Najprije pročitaj pjesmu tiho, azatim sve brže i brže.Svuda oko nas– medijiPromotri ptičicena fotografiji.Ispričaj priču onjima i o djecikoja za njihostavljaju hranuna hranilici.84

Otkrij čudesan svijetJesi li kada slušao/slušala prijetnje djece ili odraslih? Napiši jednu takvu rečenicu. Kako onazvuči? Pročitaj jedan neobičan san, pa razmisli zašto se doima stvarnim.MačkaKad sam bio na moru, stric Drago mi jedonio malu mačku. Odmah sam je veomazavolio i svuda je nosio sa sobom, čak i naplažu. Na moru je bila cijela obitelj, bilo nasje puno i svi su govorili da je mačkica lijepai draga. No, nekoliko dana kasnije sanjao samkako je teta rekla: – Tu mačku ću ja ispeći upećnici!A tetak je dodao: – Ja ću je odnijeti u šumu,lisice su gladne.Djed se priključio: – Treba je udaviti u moru,nikakve koristi, samo mijaukanje.Ni baka nije izostala: – Bacite je u smeće,ionako nije za drugo.Nisam mogao vjerovati da su to ljudi s kojimasvakoga dana provodim svoje školske praznike. Ali san je bio stvaran. I, zamislite, kad sam seprobudio, moje mačke nije bilo. Nikad neću saznati što se s njim dogodilo i uvijek ću sumnjatina baku, na djeda, na tetu i tetka. Žalosno! Jedino me tješi što u cijelom snu nisu sudjelovali mojiroditelji. Onda bi mi bilo još teže.Šifra: Gdje je moja mačka?Ružičasta sanjaricaIma nešto istine u tom tvom snu. Neki ljudi zbilja smatraju da je beskorisna ona životinja od kojenemamo koristi, koja ne daje mlijeko, krzno i slično. I takve ljude treba shvatiti i pokušati svoje„beskorisne„ ljubimce držati daleko od njihovih očiju i njihovih ruku. Ne mogu tvrditi da su se oni,dok si ti spavao, riješili tvoje mačke, ali teško bi mačka samo tako nestala: kad ona jednom pojedehranu u kući, drži se te kuće ko pijana plota. No, dobro, ne moramo ih odmah kriviti, no san teupozorava da ne trebaš sve shvaćati zdravo za gotovo. I ispod smijeha se katkad kriju opasni zubi,dolazili oni i od tvoje najbliže obitelji. A to što si sanjao mačku, bez obzira na tužan nastavak priče,znači da ćeš uskoro upoznati jednu prekrasnu djevojčicu, te, također, da u životu nikada nećeš imatiproblema s lovom. Možda je upravo ta prekrasna djevojčica neka mala bogatašica. Onda ćeš moćiotvoriti i hotel za mačke.Silvija ŠestoIzrazimo doživljajKakav je dječakov san? Jesi li ti kada sanjao/sanjala što takva?Uronimo u priču•Koje su riječi ljudi iz sna osobito ružne? Koje te plaše?•Slažeš li se s mišljenjem Ružičaste sanjarice da neki ljudi životinje smatrajubeskorisnim bićima?•Što misliš o izreci: Tko ne voli životinje, ne voli ni ljude?•Kako se treba odnositi prema kućnim ljubimcim?Svuda oko nas – medijiPročitaj pismo jednoga ponosnogavlasnika kućnih ljubimaca.Što ti ono kazuje?Moja mačka zove se Lea.Kao mala bila je napuštena. Voli seigrati, maziti i spavati.Jako je uredna i pametna.Puno je volim, a i ona mene.Marina B.85

Petrov let na sretnim mislima87

Otkrij čudesan svijetVjerojatno ste čuli za Bambija. On je glavni lik u knjizi i istoimenu filmu.Prvi put na livadi– Gle, majko – poviče Bambi –ondje leti cvijet.– To nije cvijet – reče majka – to je leptir.Bambi je zadivljeno gledao za leptirom koji se beskrajno nježno odvojio od jedne stabljike i odlebdio ukolebljivom letu. Sad Bambi vidje da je mnoštvo takvih leptira prelijetalo zrakom nad livadom, naokobrzo, pa ipak lagano, gore-dolje, u igri koja ga oduševi. Izgledalo je zaista da je to putujuće cvijećekoje ne može ostati mirno na svojoj stabljici i diže se da se malo poigra, ili kao cvijeće koje je sišlo nazemlju sa sunčanim zrakama i koje još nije imalo mjesta, pa ga izbirljivo traži, spušta se, nestaje, kaoda se negdje smjestilo, ali se odmah opet podignulo, katkada samo nešto malo, sad opet više, da daljetraži, uvijek dalje jer su, eto, najbolja mjesta već zauzeta.Bambi je gledao za svakim leptirom. On bi ih tako rado promotrio izbliza, tako bi rado barem jednogjedinog bolje razgledao, ali mu se ne pruži prilika. Neprestano su se komešali. Od toga bude sasvimošamućen.Kad je zatim opet pogledao na zemlju, zadivio ga je tisućostruki hitri život koji je prštao pod njegovimkoracima. Sve se raštrkalo i trčalo na sve strane, izbijalo na vidjelo kao zbrka i vreva i opet u sljedećemčasu tonulo u zelenu podlogu iz koje se dignulo.– Što je to, majko?– To su sitne životinjice – odgovori majka.– Gle – kliknu Bambi – ovdje skače komadić trave. Oh ... kako visoko skače!– Nije to trava – rastumači majka – to je dobri mali skakavčić.– Zašto on tako visoko skače? – zapita Bambi.– Jer mi ovuda hodamo – odgovori majka – on se nas boji.– Oh! – obrati se Bambi skakavčiću, koji je sjedio nasred bijela tanjura jedne tratinčice. – Oh – rečeBambi ljubazno – ne trebate se bojati, mi vam uistinu nećemo ništa napraviti.– Ja te se ne bojim – odgovori skakavčić šuštavim glasom. – Ja sam se samo u prvi čas prepao jer sambaš razgovarao sa svojom ženom.– Molim, oprostite – reče Bambi skromno. – Mi smo vas uznemirili.– Ništa zato – zašuti skakavčić. – Kad ste to vi, ne znači ništa. Ali nikad se ne zna tko je taj koji dolazi,pa treba biti na oprezu.– Ja sam, naime, danas prvi put u svojem životu na livadi- ispripovjedi Bambi. – Majka mi je...Skakavčić je stajao na travici spuštene glave, pravio ozbiljno lice i mrmljao: - To me ne zanima. Janemam vremena da s vama brbljam, moram potražiti svoju ženu. – Hop! – i više ga nije bilo.– Hop! – reče Bambi, zapanjen i zadivljen visokim skokom kojim je skakavac nestao.Bambi otrči k majci: - Majko ... ja sam razgovarao s njim!– S kim? – zapita majka.– No, sa skakavčićem – pripovijedaše Bambi – s njime sam razgovarao. Bio je tako ljubazan sa mnom.On mi se jako sviđa. On je tako divne zelene boje, a na kraju je tako proziran kao što ne može bitinikakav list, pa ni ovaj najtanji.– To su krila.– Tako?- reče Bambi. – A ima tako ozbiljno lice, vrlo zamišljeno. Pa ipak je bio sa mnom ljubazan.88

A kako samo zna skakati. To mora biti silno teško. Hop! - vikne on i skoči tako visoko da ga više nemožeš vidjeti.Pođe dalje. Razgovor sa skakavčićem uzbudio je Bambija i malo ga umorio; nije ni čudo, jer to je biloprvi put da je razgovarao s nekim strancem. Osjećao je glad i pritisnuo se uz majku da se okrijepi.Kad se opet umirio i neko vrijeme sanjao u lakoj i slatkoj omaglici, koja ga je uvijek snalazila kad sekod majke nasitio, opazi u zbrci travnih vlati svijetli cvijet koji se micao. Bambi pogleda oštrije. Ne, tonije bio cvijet, bio je leptir. Bambi se došuljao bliže.Leptir se lagašno prihvatio jedne travke i polagano mahao krilima.– Molim, ostanite sjediti! – vikne mu Bambi.– A zašto da ostanem sjediti? Ta ja sam leptir – odgovori leptir začuđeno.– Ah, ostanite ovako barem časak – molio je Bambi – već odavno želim da vas vidim izbliza. Buditetako dobri.- Neka bude – reče leptir – no neću dugo.Bambi stane pred njega. – Kako ste lijepi – vikne očaran – kako divni! Kao neki cvijet!– Što? – Leptir mahne krilima. – Kao neki cvijet? No, u mojem krugu općenito vlada mišljenje da smomi ljepši od cvijeća.Bambi se zbuni. – Dakako – promuca – mnogo ljepši ... oprostite ... htio sam samo reći...– Meni je prilično svejedno što ste htjeli reći – odgovori leptir. Sklopio je krila, savinuo svoje vitkotijelo i tašto zatitrao nježnim ticalima.Ulomak iz romana Bambi Felixa SaltenaIzrazimo doživljajKoji ti je opisan prizornajzanimljiviji?Uronimo u priču•Čemu se Bambi divio promatrajući leptire?•Na što su šareni leptiri podsjetili Bambija?•Na što su skakavčići podsjetili Bambija?komadić trave cvijeće•Pronađi Bambijeve rečenice koje svjedoče da je ljubazan u razgovoru sa životinjicama.•Pronađi Bambijevu rečenicu kojom je uvrijedio umišljenoga leptira.•Kako mama upućuje Bambija u tajne svijeta u kojem živi?Strpljivo. – Nestrpljivo.Svuda oko nas – medijiPromotri prizore iz filma Bambi. Koga je Bambi još sreo na livadi? Što je još mogao upoznati?89

Otkrij hrvatski jezikPROMJENA ZNAČENJA PROMJENOM INTONACIJE RIJEČII REČENICA/INTONACIJA U ČITANJUIdemo u kazalište!Djeco, sutra idemo u kazalište.Sutra idemo ukazalište! Jupi!Sutra idemo u kazalište?Nisam znala.Koje su osjećaje izrazili učiteljica i djeca, a koje Ana? Tko je mirno izjavio da djeca idu na izlet? Tko je iskazaooduševljenje klicanjem? Tko je iskazao iznenađenost zbog neznanja da se ide na izlet?Imaju li sve tri rečenice isto značenje?Ista rečenica izgovorena na tri različita načina mijenja i svoje značenje, odnosno poruku koju priopćuje.Rečenica kojom se izjavljuje da nešto jest ili nije zove se izjavna rečenica.Rečenica kojom se izražava naglašenost i osjećajnost sadržaja zove se usklična rečenica.Upitnom rečenicom nešto se pita.Promotri crteže djece na izletu. Oni izriču usklične rečenice. Pokušaj odrediti tko izriče koje osjećaje!Kako je bistarpotok!Molim te, vrati miloptu!Kupi misladoled!Koliko je mrava!Pala sam!Joj, pčela!čuđenježalostzapovijedstrahradostdivljenjemolba90

Promotri crteže djece koja se vraćaju s izleta. Oni izriču upitne rečenice. Pokušaj odrediti tko izriče kojeosjećaje!Gdje ti je reket?bojazanupitnostsumnjaKažeš da si upecaoovoliku ribu?Pročitaj sljedeći tekst pazeći na izgovor upitnih, uskličnih i izjavnih rečenica.Hoće li se i tvojamama brinutiako ne dođemona vrijeme?Vedran je dojurio iz škole. Bacio je torbu u kut i potrčao svima javiti radosnu vijest. Kod kuće je bila samomama.– Mama, slušaj što se dogodilo! – zadihano će Vedran.– Sva sam se pretvorila u uho! – kaže mama.Toni je zabio odlučujući gol.Toni je zabio odlučujući gol.Toni je zabio odlučujući gol.Toni je zabio odlučujući gol.Što onda? Stalno zabijate loptu posvuda.Gol, čudna mi čuda.Ako ste igrali nogomet, naravno da je zabio gol.Znači, važno je što je Toni zabio gol, a ne netko drugi.Ahaaa, hočeš reći da ste zbog odlučujućeg gola pobijedili.Što mi to odmah nisi rekao?Moja mama zaista nemasmisla za nogomet.Zašto se mama i Vedran isprva nisu mogli sporazumjeti?Koje je riječi Vedran naglasio u 1., 2., 3. i 4. rečenici?Što je Vedran htio naglasiti?Promotri što govore likoviu mini stripu.Pokušajte ih izgovoriti naodgovarajući način.Koju ćeš rečenicupročitati brže, a kojusporije?Koju ćeš rečenicupročitati tiše, a kojuglasnije?POŽURI, MORAMO PRIJEĆIPOLJE MAKA, INAČE ĆEMOZASPATI.MENI SE TAKOSPAVA...Ne pričaj kojekako. Naglasišto je važno.HEJ, DOROTHY, PROBUDI SE,SPAŠENA SI! PRENIJELI SMO TE IZUSPAVLJUJUĆEG POLJA!Prema knjizi Čarobnjak iz Oza, Franka L. BaumaPSSS... PUSTI JENEKA SPAVA.91

Otkrij čudesan svijetZnaš li značenje riječi oholost, umišljenost, obijest? Pokušaj objasniti. Pročitaj priču u sebi papokušaj odgovoriti.HeljdaPo svim poljima naokolo raslo žito: raž, ječam i zob – jest, ona divna zob što joj se klas, kad okrupni idozri, čini kao mnoštvo sitnih, žutih kanarinaca na grani. Usjevi izvrsno napredovali, pa što su bivaliteži, to se u svojoj smjernosti dublje zemlji svijali.Bilo ondje i polje s heljdom, i to sasvim uza staru vrbu. Heljda se zemlji nije prigibala kao drugi usjevi,nego je oholo dizala glavu i ukočeno stršila.– Bogata sam kao i klasje – govorila za sebe heljda – a po vrhu sam i ljepša; cvjetići mi krasni poputjabuke u cvatu, milina ih pogledati. Znaš li išta ljepše od mene, stara vrbo!Vrba se samo njihala, bijaše to kao da kazuje: “Da, zbilja znam!” A heljda se nadula, pucala od oholostii rekla: “Glupo drvo, već je tako staro da mu trava raste u trbuhu!”Strašno se nevrijeme oborilo. Sve poljsko cvijeće sklopilo latice ili priklonilo glavice dok se olujarazmahivala nad njim. Samo heljda dizala glavu u pustoj oholosti.– Prigni glavu kao i mi! – govorilo joj cvijeće.– Nije mi potrebno! – odgovarala heljda.– Prigni glavu kao i mi! – dovikivali joj usjevi. - Sad će doletjeti anđeo oluje! Krila mu sežu od oblakapa sve do zemlje; može te presjeći posred srijede prije nego što ga stigneš zamoliti da ti se smiluje.– Ne priginjem se ja! – heljda će svoju.– Sklopi cvjetove! Spusti lišće! – opominjala stara vrba. – Ne gledaj gore u munju kad oblake para! Niljudi to ne čine, jer se kroz munju može u nebo zagledati, a od toga grijeha i ljudi mogu oslijepiti. Što libi se istom dogodilo nama, raslinju zemaljskom, da se to usudio, nama koji smo kudikamo neznatniji!– Neznatniji? – dočeka heljda. – Baš ću, evo, zagledati u nebo!Pa kako reče, tako i učini u svojoj obijesti i oholosti. A tako je sijevalo, ukrstile munje, bijaše kao da jesav svijet u plamenu.Kad je nevrijeme utolilo, cvijeće i usjevi stajali u tihu, čistu zraku, osvježeni kišom, a heljda bila crnakao ugljen, jer ju je munja ošinula i opalila: bijaše samo mrtav, beskoristan korov u polju.Stara vrba njihala granjem na vjetru, krupne kapi padale sa zelenog lišća, bijaše baš kao da drvo plače.“Zašto li plače?”, mislili vrapci pa je upitaše:– Zašto plačeš, stara vrbo? Ta sve je divno naokolo, sve kao blagoslovljeno! Gledaj kako sunce sja!Gledaj kako se oblaci nebom nagone! Ne osjećaš li miris cvijeća i grmlja? Ta zašto plačeš, stara vrbo?A vrba im na to pripovjedi o heljdinoj oholosti i obijesti i o kazni koja nikad ne izostane.Bogatimo rječnikusjevi – ono što je posijano i iznikloraslinju/raslinje – ono što raste, biljkeIz bajke Heljda Hansa Christiana Andersena92Izrazimo doživljajJe li ti jasnijeznačenjespomenutihriječi?Uronimo u priču•Gdje je rasla heljda?•Što je mislila o svojoj ljepoti?•Kad je došla oluja, što je heljda trebala učiniti?•Tko ju je sve upozoravao?•Zašto ih heljda nije poslušala?•Što je bila kazna za njezinu tvrdoglavost?•Bi li heljda bila manje vrijedna da se čuvala od opasnosti oluje?Svuda oko nas – medijiPotraži u knjigamafotografiju biljke heljde.

Puzio,Otkrij hrvatski jezikpuzio, puzio parkompuž. Puzio polagano prekopošljunčanog putića.NAGLAŠENE I NENAGLAŠENE RIJEČI – Presporo prelaziš put, pužu!– Priznajem, ptičice, polagano putujem – potvrdi pužPuževa pričapodignuvši punašan podbradak.– Pa požuri, pužu! Priječiš prolaznicima put.– Pokušavam, ptičice, pokušavam – prozbori pomirljivo puž.– Prelazim preko putića punog prepreka pa pažljivo putujem.– Primjećujem, primjećujem – prekine ptičica puževu priču.Požurio pužić preko putića. Puzio, puzio, puzio pužobrzno.Puzio prijepodne, puzio poslijepodne. Prije ponoći ponosnoprijeđe putić.– Polako posustajem – progovori pospano.Ptičica procvrkuta:– Pretrčao puž preko puteljka! Pohvaljujem pužića!Izgovaraju li se sve riječi u tekstu na isti način?Koliko slogova imaju ove riječi?Blanka Pašagićpu-tić puž pro-cvr-ku-ta pti-či-capri-ču put po-hva-lju-jem po-tvr-diKako naglašavaš jednosložne riječi?Koji je slog naglašen u dvosložnoj riječi?Koji je slog naglašen u trosložnoj riječi?Koji je slog naglašen u četverosložnoj riječi?Pročitaj priču o pužu tako da glasnije i brže pročitašoznačeni slog.Ispuni mojleksikon.Čudnih lipitanja!Voliš li kolače?Volim ih svih vrsta.Znaš li skakati na glavu u vodu? Odavno sam naučio skakati na glavu.Voziš li bicikl jednom rukom?Ljutiš li se kad izgubiš u igri?Vozim ga jednom rukom. Naučit ću voziti bez obje.Ljutim se kad nitko ne gleda.Smiješ li se kad te nešto zaboli? Ne smijem se, ali i ne plačem.Pišeš li pjesme?Napisao sam samo jednu.Koje riječi iz Vedranovih odgovora treba naglasiti?Promotrimo.Riječi li, se, ne, samnapisane su odvojeno odostalih riječi, ali se čitajuzajedno.PIŠIvoliš liznaš liljutim sene smijem sene plačemnapisao samČITAJvolišliznašliljutimsenesmijemseneplačemnapisaosamIz Anina leksikona pročitaj pravilno preostale riječi.93

Otkrij čudesan svijetJesi li kada poželio/poželjela da ti se dogodi nešto bajkovito? Znaš li što je želio Petar Pan?Petrov dolazakČas nakon vilina dolaska prozor se rastvorio oddisanja zvjezdica i Petar skoči u sobu. On je nosioZvončicu djelić puta pa mu je ruka još bila prašnaod vilinskog praha.Zvončica je bila u vrču, što joj se silnosviđalo, jer u vrču još nikad nije bila.– Ispadaj iz tog vrča i reci mi kamosu spremili moju sjenu?Odgovorila mu je najčarobnijazvonjava zlatnih zvončića. To jevilinski jezik. Obična djeca ne mogu gačuti, ali kad bi mogla, znala bi da su ga čulanekoć davno.Kako nije uspio prilijepiti svoju sjenu, Petarje sjeo na pod i rasplakao se. Svojim jejecajima probudio Wendy i ona se uspravilau krevetiću. Nije se prestrašila kad jeugledala nepoznato biće kako plače u dječjojsobi, bila je samo radoznala. Kako se zoveš?– upitao je Petar.– Wendy – odgovorila je s velikim zadovoljstvom.– A ti?– Petar Pan.– A tko si ti? – u jednom trenutku Wendy ugleda Zvončicu.Ja sam Petrova vila – ljubomornim glasom odgovori Zvončica.Izrazimo doživljajJeste li čitali priču o dječaku koji nije htio odrasti?Prema romanu Petar Pan J. M. BarrieaUronimo u priču•Je li to stvarna priča?•Što je nestvarno u ovom ulomku:disanje zvijezda vilinski prah zvonjava zvončićaprilijepio svoju sjenu•Što je Petar htio pronaći?•Zašto se rasplakao?•Koga je probudio plačem?•Koju je osobinu iskazala vila Zvončica?Svuda oko nas – medijiPromotri prizoriz filma o PetruPanu. Što jejoš neobično unjemu?94

Petrov doOtkrij hrvatski jezikPOSVOJNI PRIDJEVIŠto je nestvarno u ovom ulomku?Koja je vrsta riječi pridjenuta imenicama zvončić i dolazak? Usporedi pridjeve. Na koje pitanje odgovarariječ zlatni, a na koje riječ dolazak?Kakav?Čiji?zlatni zvončićvilin dolazakŠto doznajemo iz pridjeva vilin u izrazu vilin dolazak?Ja imam vilin čarobništapić i mogu tezačarati.Čija je toknjiga?Bakina.I ja bih radopročitala knjiguod bake.Bolje je rećibakinu knjigu.U kojem su stupcu posvojni pridjevi?dugački štapićsvijetla sobaljubomorna vilavilin štapićdječja sobaPetrova vilaOd imenica u prvom stupcu oblikuj posvojne pridjeve.Pridjevi koji izriču čije ješto, odnosno pripadnost,zovu seposvojni pridjevi.vilavilavilavrčzvončićjezikOd sljedećih imenica u prvom stupcu načini pridjeve te ih pridjeni odgovarajućim imenicama u drugojskupini.Čije je što?tataVedranmamabratprijateljsusjedHrvojepidžamavlakhaljinasatloptavrtknjiga95

Otkrij čudesan svijetKoji je bio tužan dio priče Šume Striborove? Pronađi tužne i vedre dijelove u ulomku priče.Tintilinić se dosjetioJedva se luči rasplamsale, ali ono ćudo! Eto iz njih izlaze Domaći*, upravo kao da je na kućnomognjištu! Iskakuju iz vatre sve uokolo u snijeg, a za njima iskre frcaju na sve strane u tamnu noć.Milo je baki, gotovo biproplakala od milinja,što je ne ostaviše samu naputu. A oni se kupe oko nje, smiju se i zvižde.– Božja braćo – reče baka – nije meni do radosti, nego mi hajde pomozite u nesreći.Pripovjedi baka Domaćima, kako se budalasti sin još više pozlobio na nju, otkad se i on i selo uvjerilida je u snahe zaista gujin jezik.Izgnao me, a vi pomozite, ako znate.Malo šute Domaći, malo tepu snijeg s opančića i ne znaju baki savjeta.Ali onda Malik Tintilinić reče:Hajdemo do Stribora, starješine našega. On svaćemu savjeta znade.I odmah se Malik popne na glogov grm, zviznu u prste, a ono iz mraka preko strništa dokasa k njimajelen i dvanaest vjeverica.Posadiše baku na jelena, a Domaći posjedaše na vjeverice i pođoše put Šume Striborove.Izrazimo doživljajČemu se Tintilinić dosjetio?Ulomak iz priče Šuma Striborova iz zbirke Priče iz davnine Ivane Brlić-MažuranićBogatimo rječnikDomaći – prema drevnim vjerovanjima, mali kućni duhovistrništa/strnište – njiva poslije kosidbe žitaricadokasa/dokasati – kretanje konja brže od hoda, a sporije od trka i galopaUronimo u priču•Što je razveselilo baku kad je upalila luči?•Na što se požalila baka?•Što su Domaći predložili baki iako nisu znalikako joj pomoći?Svuda oko nas– medijiPoigrajtese poputTintilinića.96

Otkrij hrvatski jezikPISANJE POSVOJNIH PRIDJEVA IZVEDENI OD VLASTITIH IMENAJesu li Domaći dobri ili loši duhovi? Po čemu ste to zaključili?Svidjela mi se Tintilinićevaradost, bakina ljubavprema sinu, čudesnaStriborova šuma.Ljutio sam se nasinovljevu grubost isnahinu zlobu.Kojoj vrsti riječi pripadaju riječi u prvom i trećem stupcu?Kojoj vrsti riječi pripadaju riječi u drugom i četvrtom stupcu?Kakvim se početnim slovom pišu posvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica?baka bakina ljubav Tintilinić Tintilinićeva radostsin sinovljeva grubost Stribor Striborova šumaguja gujin jezik Vedran Vedranova knjigaglog glogov grm Ana Anina srećaPosvojni pridjevi na -ov, -ev i -in izvedeni od vlastitih imenica pišu se velikim početnim slovom.Djeca izriču svoje dojmove o likovima iz Priča iz davnine.Prepišite rečenice pisanim slovima pazeći na pisanje posvojnih pridjeva.MENI SE SVIĐAJUREGOČEVA SNAGA IIZGLED.MENI SE SVIĐAKOSJENKINAKRHKOST.MENI SE SVIĐA POTJEHOVAUPORNOST U TRAŽENJUISTINE.MENI SE SVIĐARUTVIČINA LJUBAVPREMA BRATU.A ŠTO JE S MALIM TINKOM?NJEMU SE SVIĐA JAGLENČEVOSPAVANJE.97

Otkrij čudesan svijetU životu djevojčice Alice dogodilo se nešto vrlo neobično.Prosudi je li doživljaj stvaran ili izmišljen.Alisa pada u ponorAlisa sjedi na obronku kraj svoje sestre, koja čita knjigu. Malo od dosade, malo od ljetne sparineuhvati je drijem i ona zaspi. U snu opazi neobičnog bijelog zeca, “s prslukom, džepom i džepnimsatom”. Iznenadi se, ali od znatiželje potrči za njim. Vidjela je kako je nestao u velikoj rupi podživicom.Alisa pođe za njim, ne misleći kako će se vratiti, i začas nestane pod živicom.Zečja jazbina zinula je pred njom i protezala se dalje poput ravna rova, ali samo donekle, jer senajednom strmen oborila tako naglo da Alisa nije imala ni časa vremena razmisliti bi li se tuzaustavila; ona se otisne i počne padati u dubinu. Činilo joj se da pada u ponor.Ili je jama bila zaista vrlo duboka, ili je možda Alisa vrlo polagano padala na dno, bilo jedno ili drugo,ona je imala dosta vremena da razgleda naokolo i da sva u čudu iščekuje što će je još snaći. Najprijepokuša zaviriti u dubinu, ne bi li razabrala kamo ide. Ali pod njom je sve bilo u crnom mraku. Ondapogleda desno i lijevo. Vidjela je da su stijene oko jame načičkane ormarima i policama s knjigama;ponegdje su o klinovima visjele zemljopisne karte i slike. Alisa se uz put maši rukom i s jedne policedohvati nekakav lonac. Na njemu je bio natpis PEKMKEZ OD NARANČI, ali je lonac, na velikunjezinu žalost, bio prazan. Nije ga htjela baciti, bojeći se da kome dolje ne razbije glavu, ali joj poslužisreća da ga gurne u ormar koji je opazila upravo kad je mimo njega prolazila.“Nazdravlje! Poslije ovoga padanja”, mislila je u sebi, “bit će za mene šala ako se nekamo otkotrljam sastuba! Što li će kod kuće misliti? Da sam se baš junački držala. Kad bih pala i s kućnoga krova, kladimse da ne bih ni beknula.” (Zaista ne bi.)Sve niže, niže, niže. Nikad kraja. Zar ova jametina nema dna? “Da mi je znati koliko sam milja dosadprevalila ovako padajući!” reče naglas. “Ovo je put u središte Zemlje. Jesam li mu blizu? Stani malo!Ja mislim da do njega ima četiri tisuće milja od površine Zemlje.” (Alisa je u školi upravo učila o timstvarima, i premda nije zečja jama bila za nju mjesto da se pohvali svojim znanjem, jer je nitko nijemogao čuti, ipak je bila dobra zgoda da nešto ponovi.) “Jest, to je otprilike točna daljina – a sada,da mi je samo znati u koju sam zemljopisnu širinu ili duljinu došla?” (Alisa nije baš ništa znala ni ozemljopisnoj širini ni o duljini, ali su joj se te riječi činile vrlo pametne.)Začas opet nastavi: “Rado bih znala hoću li skroz proletjeti kroz Zemljinu kruglju! Kako bi bilosmiješno da onamo banem među ljude koji naglavce hodaju” Zovu se antipati, čini mi se.” (Bilo joj jepravo što u taj čas nikoga nije bilo blizu, jer ovo nije zvučalo kako bi trebalo.)... “Ali morat ću ih pitatikako se zove ta zemlja. Molim vas, gospođo, je li ovo Novi Zeland ili Australija?” (Dok je govorila,pokuša se uljudno nakloniti. Zna ona dobro da se treba pristojno nakloniti kad starijeg nešto pitaš. Pai vi to znate. A sad zamislite da se klanjate dok padate kroz zrak. Bi li vam to pošlo za rukom?)Ulomak iz romana Alisa u zemlji čudesa Lewisa CarrollaBogatimo rječnikantipati (antipodi)/antipod - čovjek prema drugome čovjeku na protivnomj strani zemljine kuglekruglje - kugle98

Svuda oko nas– medijiPromotri prizoreiz romana Alica uzemlji čudesa. Štojoj se još neobičnodogodilo?Izrazimo doživljajŠto si osjećao/osjećala za vrijeme Alisina pada?Uronimo u pjesmu•Što bi odgovorio na Alisino posljednje pitanje?•Koga je prvoga Alisa ugledala u snu?•Što je sve Alisa vidjela za vrijeme padanja?•O kojim je neobičnostima morala razmišljati tijekom padanja?•Što ju je počelo mučiti s obzirom na to da je padala vrlo dugo?99

100Otkrij čudesan svijetJesi li čuo za slučajeve da je dijete raslo u divljini okruženo divljim zvijerima. Zamisli po čemu sesve razlikuje život te djece od tvojega života. O tome je napisan poznat roman Knjiga o džungli.Ljudsko će mladunče živjetiZačuo se zbor dubokoga režanja, a jedan mladi vuk četvrtak ponovno dobaci Shere-Khanovopitanje Akeli: “Što se Slobodnog roda tiče ljudsko mladunče?” A Zakon džungle određuje da za nekomladunče, ako se povede ikakva rasprava o tome ima li ono prava da ga prihvate u čopor, morajugovoriti barem dva člana čopora koji mu nisu otac ni majka.“Tko govori za ovo mladunče?”, reče Akela. “Od Slobodnoga roda – tko govori?” Nije bilo odgovora, iVučica se spremala za ono što je znala da će biti njezina posljednja borba, ako do borbe dođe.Tada jedino drugo stvorenje koje je bilo pripušteno saboru čopora - Baloo , sanjivi smeđi medvjedkoji vučiće poučava Zakonu džungle, stari Baloo, koji može dolaziti i odlaziti kamo ga je volja jer jedesamo orašaste plodove i korijenje i med – prope se na stražnje noge i zamumlja.“Ljudsko mladunče – ljudsko mladunče?”, reče on. “Ja govorim za ljudsko mladunče. Nema nikakveopasnosti od ljudskog mladunčeta. Nisam nadaren govornik, ali govorim istinu. Neka juri s čoporom,neka bude prihvaćen s ostalima. Ja ću ga sam podučavati.”“Treba nam još jedan glas”, reče Akela. “Baloo je rekao svoje, a on je učitelj naše mladunčadi. Tko jošgovori, osim Balooa?”Neka crna sjena upade u krug. Bila je to Bagheera , crna pantera, crna kao crnilo, ali s panterskimobilježjima koja su se pri nekim osvjetljenjima pokazivala kao valovit uzorak na svili. Svatko jeznao Bagheeru, i nitko joj ne bi stao na put, jer je bila lukava kao Tabaqui, smiona kao divlji bivoli bezobzirna kao ranjeni slon. Ali glas joj je bio mekan kao divlji med što se cijedi iz debla, a krznomekše od paperja.“Oj Akela, i vi, Slobodni rode”, preprede ona, “Ja nemam prava u vašem saboru, ali Zakon džunglekaže: ako ima prijepora u pogledu novog mladunčeta, a ne tiče se ubojstva, život toga mladunčetamože se otkupiti po nekoj cijeni. A Zakon ne kaže tko može ili ne može platiti tu cijenu. Govorim lipravo?”“Dobro! Dobro!”, rekoše mlađi vukovi koji su uvijek gladni. “Čuli smo Bagheeru. Mladunče se možeotkupiti po nekoj cijeni. To je po Zakonu.”“Znajući da nemam prava ovdje govoriti, molim vaše dopuštenje.”“Onda govori”, kliknu dvadesetak glasova.“Sramota je usmrtiti golo mladunče. Osim toga, može vam biti veći izazov kad odraste. Baloo jegovorio u svoje ime. Ja ću sada Baloovim riječima dodati jednog bika, i to pretilog bika, tek priklanog,na pola milje odavde, ako prihvatite ljudsko mladunče prema Zakonu. Je li to nezgodno?”Čuo se žamor desetaka glasova, koji su govorili: “Što smeta? Umrijet će tijekom zimskih kiša. Spržitće se na suncu. Kako nam može naškoditi jedna gola žaba? Neka juri s čoporom. Gdje je taj bik,Bagheera? Prihvatimo ga.” I tada se začu duboki Akelin lavež, koji oglasi: “Dobro gledajte, dobrogledajte, oj vuci!”Mowgli je još bio duboko zanesen oblucima, nije ni primijetio kad su vukovi počeli jedan za drugimdolaziti i gledati ga. Na kraju su svi sišli niz brijeg zbog usmrćenog bika, a samo su ostali Akela,Bagheera, Baloo i Mowglijevi vukovi. Shere-Khan je i dalje rikao kroz noć, jer je bio veoma srdit štomu nisu predali Mowglija.Iz romana Knjiga o džungli Rudyarda Kiplinga

Bogatimo rječnikdžungle/džungla – močvarna neprohodna guštara puna divljih životinjaobluci/oblutak – riječni, potočni i kamen uz more koji je valjanjem postao obaočoporom/čopor – više životinja u zajednici, obično zvijeripretila/pretilost – debela, gojazna/debljina, gojaznostIzrazimo doživljajŠto je bila konačna odluka životinjskoga vijećanja?Uronimo u priču•Zašto su se životinje okupile?•Po zakonu džungle što se trebalo dogoditi da bi životinje pristale da dijete – ljudsko mladunčeostane na životu?Mladunče koje ne pripada čoporu, mora imati barem dva člana koji će se zauzeti za njega.Mladunče koje ne pripada čoporu, mora imati barem jednoga člana koji će se zauzeti za njega.•Tko je rekao da govori za mladunče? Zašto je Baloo htio da ljudsko mladunče živi:Zato što nije opasno za njihov život.Zato što će ga on podučavati.Zato što je mladunče zabavno.•Što je Bagheera ponudila u zamjenu za mladunče?•Je li Mowgli shvaćao u kakvoj se opasnosti nalazi? Po čemu to zaključuješ?Svuda oko nas – medijiPromotri ove prizore izcrtanoga filma. Opiši štovidiš. Što prema njimamožeš zaključiti o tomekako je tekao Mowglijevživot u divljini.Otkrij čudesan svijetZnaš li zašto ljudi u polja postavljaju strašila?Vrapci i strašiloVrapci mom vrtuNe daju mira;Ne boje se višeNi kaputaNi staroga šešira.Možda bi se više –Umjesto slame i sijena – plašiliBatmana i Supermana!?Izrazimo doživljajŠto je šaljivo nakraju pjesme?Jasna Popović-PojeUronimo u priču•Kakvi su vrapci u vrtu? Boje li se strašila?•Što predlaže pjesnikinja kao moguće rješenje?Svuda oko nas – medijiPromotri prizore iz filma o Batmanu.Može li u njima nešto uplašiti vrapce?Koga može?Što može Batman za razliku od ostalihljudi?Pogledaj film, pa pokušaj uočiti njegovedobre osobine.101

Otkrij čudesan svijetOsjećaš li kada da si nešto radio/radila, a nisi učinio/učinila ništa? Opiši taj osjećaj.Nitko NitkovićNitko NitkovićIz NitkogradaDohvatioNišta,Pa ga vuče,Dok mu ne postadeVruće.Ni to mu nijeBilo dosta!Dohvati tovarNičega,Pa s njim pravo Nikuda.Nijednom nijeZastao,Nijednom nije zaspao.Nije posustaoI od poslaOdustao...A zašto?Ja ne znam –Ne znaš ni ti!To ne zna ni samNitko NitkovićIz Nitkograda,Koji je ništaUprtioI s njim se uputioNikamo!Stanislav Femenić102Izrazimo doživljajIma li što šaljivo upjesmi?Uronimo u pjesmuJe li se Nitko Nitković trudio biti vrijedan?Zašto to nije bilo moguće?Zato što je radio ništa.Zato što je radio svašta.Što je zatim učinio, kamo se zaputio s čime?Koji stihovi kazuju o njegovoj upornosti?Koje osjećaje u tebi budi Nitko Nitković koji se beskrajnotrudi, ali bez ikakvih rezultata?Što bi mu bilo dobro savjetovati?Trudi se i dalje pa ćeš uspjeti.Svuda oko nas – medijiUzmi komad bijeloga papira.Razmisli što ćeš na njemu napisatiili nacrtati.Uglavnom važno je da znaš štotime želiš poručiti drugima.Odglumi Nitkovića kako se trudiučiniti ništa.Glumi samo pokretima bez govora.

Otkrij čudesan svijetPitaš li se kada o tome što znače pojedine riječi i mogu li zvučati drukčije?KotormotačŠto je bolje imati: motorkotač ili kotormotač?Neki kažu da je bolji motorkotač od kotormotača. Ali ja mislim da motorkotač nije dobar jer on možeići samo po cesti i samo ravno i još puno troši benzina i još nema dijelova.A kotormotač može ići grbavo i po oranici i na stablo i iz sobe ukuhinju.Za kotormotač ne treba kotormotačkadozvola pa se na kotormotačumogu voziti i djeca.Kotormotaču ne treba ulja ibenzina i ne može se pokvariti.Kotormotač ne ide na benzin,nego na cipele i japanke.A može i bez toga.Treba mu samo govoritiprrrrprrrrprrrrprrrrpr ikotormotač neprestanoide, baš ako munedostaju i dijelovi – bašako manjkaju i kotači.Glavno je da imablatobran, prašinobran,blatoder, prašinobac,sirenu i bar jednu Irenu.Zvonimir BalogIzrazimo doživljajŠto je tebi šaljivo upriči?Uronimo u pjesmu•Što se pisac pita? Zašto se on odlučio da jebolje imati kotormotač?•Mogu li se dijelovi riječi mijenjati po želji?Svuda oko nas – medijiPoigraj se s riječima.Pokušaj ove riječi preimenovati:krovopokrivačvodoinstalatertrbuhozborac.103

104Otkrij čudesan svijetZamisli svemirce koji su po nečemu bolji od nas Zemljana. Što misliš, koje bi to bile osobine?Mogu li tata Leo i Miron spasiti Sanonite?Miron nije skidao pogleda s lica žutolikog znanstvenika. Tata Leo izvadi iz džepa vrećicu s cvijetomod kamilice i napuni lulu. Kad je otpuhnuo prvi dim, reče ljutito:– Sto mu razbijenih atoma! Pitam vas zašto se niste branili, zašto niste poduzeli protunapad!– U tome i jest stvar – reče Sanonit mirno. – Moj narod je živio u miru i ljubavi. Nikada se nijedogodilo da jedan Sanonit nanese zlo drugom Sanonitu ili bilo kojem razumnom biću u Svemiru.– Nije li to ipak previše uopćena tvrdnja? – primijeti tata Leo.– Istina je to što sam rekao. Sam pojam zla kod nas je potpuno nepoznat.Miron se javi tihim glasom:– Ja to ne mogu razumjeti. Molim vas da mi malo bolje objasnite ako možete.– Time sam mislio reći da se pojam zla ne može oblikovati u svijesti Sanonita. Taj pojam nije izgrađenu našoj svijesti, razumiješ? – Nekoliko je trenutaka šutio, pa kad po izrazu dječakova lica vidje da ovajništa od toga ne shvaća, upita ga: - Znadeš li ti što je to “tilumpa-tup”?–Ne znam – slegne Miron ramenima.– A “kvalupi”?– Ne znam ni to.– “Purum-krum”?Dječak odrječno odmahne glavom.– Dobro, a znadeš li što je to “mjesec”?– Ih, pa znadem! – nasmije se Miron. – To je nebesko tijelo.– Točno. Kad sam izgovorio riječ “mjesec”, ti si u svijesti predočio to nebesko tijelo onako kako ga vividite sa Zemlje. A kad sam izgovrio riječ “purum-krum”, u svijesti nisi mogao ništa predočiti što biodgovaralo tome pojmu.– Nisam ništa mogao predočiti kad ne znam što to znači.– E, vidiš, kad bi ti pitao Sanonita što znači ubojstvo, ili prijevara, ili mržnja, on bi o tome znao istotoliko koliko ti znaš o “tilum-pa-tupu”, ili “kvalupi”, ili “purum-krumu”. Drugim riječima, on o tome nebi znao baš ništa, i to zato što mu je nepoznata pojava koja se izražava tim riječima. A nepoznata mu jeopet zato što se takve pojave ne događaju na Sanonu. Naravno, kad nema pojava, nema ni riječi koje biih označavale. – Savjetnik je gledao dječaka i smiješio se, a onda upita: - Je li ti sada malo jasnije sve to?– Da – klimne Miron. Bio je ponosan što znanstvenik sa Sanona poklanja toliko pažnje svakomnjegovu pitanju i nastoji mu sve objasniti. – Sada mi je prilično jasno.– Hm... – javi se tata – a kako onda vi osobno znadete za te pojmove? Oprostite što pitam, no čini mise da su vama ti pojmovi poznati čim pričate o njima.– Poznati su mi - reče Savjetnik ozbiljno – a poznati su i još nekim našim znanstvenicima iistraživačima, uglavnom onima koji su posjećivali druge civilizacije u kojima su se takvi pojmovirazvili. Ali svoje poznavanje tih pojmova čuvamo kao najveću tajnu, onako kako se kod nas čuvajunajvažnije državne tajne.– Zar nijedan mali Sanonit nikada nije malčice slagao? – čudio se Miron.– Nikada.– Zaista? Nikada nitko nije slagao učitelju da ga je bolio zub i da zato nije mogao doći u školu? – pitaoje dalje. – Ili glava, ili želudac?

....Objasnite mi, molim vas, kako to da se u vama nije javio otpor prema napadačima. To bi bilo sasvimprirodno. Obrana nije nikakav grijeh, mislim da se u tome slažemo.– Sanoniti ne znaju ni što je grijeh, jer ga nikada ne čine. Ne znaju ni što je obrana, budući da nikadanisu imali potrebe da se brane. Zato se kod njih nije ni mogao javiti otpor. Oni su jednostavnoumirali. Ubijali su ih Satelićani.– Zašto, kolega? To vi meni recite.– Ne znamo ni mi. Prema najnovijim pretpostavkama naših biologa, čini se da u tijelima mrtvihSanonita nedostaje neki sastojak. Zabunu unosi to što se ne može otkriti o kojemu se sastojku radi.Ulomak iz romana Ljubičasti planet Ante GardašaIzrazimo doživljajŠto je najneobičnije kod Sanonita?Uronimo u priču•Značenje koje riječi – koji pojamnije jasan narodu Sanonitima?•Kako je znanstvenik toobjasnio Mironu?•Kojim je pojedincima ipakpoznat?•Zašto se čuva kao tajna?•Zašto se Sanoniti nisu branili?•Pročitaj knjigu do kraja kako bidoznao/doznala što se dogodilos miroljubivim narodom.Svuda oko nas – medijiLjudi nastoje otkriti ima li u svemiru živih bića, osim nas. Zato su poslaliporuku u svemir.Kao prve svemirske letjelice koje napuštaju Sunčev sustav, sonde Pionner10 i 11 nose grafičku poruku – zlatnu ploču pričvršćenu za glavni nosačletjelica. Vodikov atom je prikazan kao ključ za razumijevanje. S desnestrane se nalaze slika žene i muškarca koji drži podignutu ruku u znakpozdrava. Iza njih je sonda Pioneer, u istom omjeru. Na dnu se nalazi slikaSunčevog sustava, a ispod svakog planeta je upisan promjer u vodikovojvalnoj duljini. Od trećega planeta – Zemlje – prikazana je Pioneerova letnastaza.Koja bi bila tvoja poruka koju bi odaslao/odaslala u svemir?105

106

Tisuću zašto107

Otkrij čudesan svijetNa koja bi pitanja što prije htio/htjela pronaći odgovor?Zanima li i tebe odgovor na neko od pitanja koje muči dječaka iz pjesme?Tisuću zaštoZašto lopta od mene bježi?Zašto nije toplo kada sniježi?Zašto je auto brži od bicikla?Zašto je šljiva plava, zašto je crvena cikla?Zašto uši rastu na glavi?Zašto su muhe veće nego mravi?Zašto grlica uvijek guče?Zašto danas nije juče?Zašto se u hladnjaku ne drže šeširi?Zašto se kaže da vjetar piri?Zašto se čuje preko telefona?Zašto mi nemamo, mama barem jednogslona?Dubravko HorvatićEnciklopedija – znanstveno djelo koje daje pregledznanja (po abecedi ili po predmetima)108

Izrazimo doživljajZnaš li možda odgovor na neko od ovih pitanja?Uronimo u tekstKako nastaje duga?Čini nam se da jesunčeva svjetlost bijela.U stvarnosti se sastoji odrazličitih boja. Za kišnogavremena sunčeve zrakeponekad prolaze krozsitne kapljice vode, kojepadaju zrakom. Vodarastvara svjetlost nasve njegove boje, kojese uvijek pojavljuju ujednakom redoslijedu. Nanebu se stvara predivnaduga.U ponuđenim odgovorima iz knjige koja se zove enciklopedija pronađi odgovor nabarem jedno od postavljenih pitanja.Koliko je hladan snijeg?Snježne pahuljice sukapljice vode koje suse smrznule i postalekristali leda. Da biostale smrznute, morajubiti izložene temperaturina točki smrzavanja– a to je 0 Celzijevihstupnjeva.Zašto je trava zelena?Stvari vidimozahvaljujući tome što sesvjetlost od njih odbijau naše oči. One neodražavaju sve nijansebijele svjetlosti. Nekenisu vidljive. Trava namse čini zelena jer “guta”sve boje od kojih sesastoji svjetlost, osimzelene.Vide li mačke u boji?Da, mačke vide u boji, aline mogu prepoznati sveboje koje prepoznaješ ti!Mačkama zapravo nijepotrebno jasno vidjetisve boje jer su većinomnajaktivnije po noći, kadakreću u lov na miševe.Svuda oko nas – medijiRazmisli zašto ljudi izumljuju stvari?Od trenutka kada se probudiš okružen si izumima. Jastuci, žarulje, pa čak i kukuruzne pahuljice služe da bi namolakšali život, ali i da bi ga učinili ugodnim.Neki izumi služe samo za zabavu. Mušterije jednog slastičara jednom su počele bacati okrugle tanjure zapečenje – tako su stvoreni leteći tanjuri kojima se djeca rado igraju.Je li već sve izumljeno?Ne, nije! Izum je nešto novo, što nije postojalo dok to netko nije izmislio, na primjer spajalica za papir. Ali, gumuili ugljen nije nitko izumio. oni su već postojali, samo ih je trebalo otkriti.Kada su ljudi otkrili mliječni sok iz drva kaučuka, počeli su iz njega proizvoditi gumu. Zatim je netko otkrio da jeguma prikladna za proizvodnju pneumatika.Odakle izumitelji dobivaju inspiraciju i ideje?Izumitelji dolaze do ideja na različitimmjestima. Neki istražuju prirodu, biljke iživotinje, drugi traže ideje drugdje, na primjeru prošlosti. Vrlo malo ideja dolazi samo tako,iznenada.Ulomci iz enciklopedije Želim znati zašto109

Otkrij čudesan svijetRiječi se u pjesmama mogu pisati iskrivljeno (čak je i to dopušteno). No njih možemo razumjetiako znamo kako se čitaju i pišu ispravno.Vrtna prskalicaU vrt jedan biti stvar,ako žedan, dati dar.Voda liti trava sav,cvijet močiti crven glav.Sve to znati dva-tri kos,tamo stati mala štos.Kad prskati vrtna tuš,kos pjevati djeca sluš.Mirjana MrkelaIzrazimo doživljajJesi li potpunorazumio/razumjelapjesmu?Uronimo u pjesmu•O čemu pjesma pjeva?•Kome je voda iz vrtne prskalice dobrodošla?•Kako bi glasila ova neobična pjesmica kad bi judopunio/dopunila i ispravio/ispravila?•Ima li pjesma isti ritam kao i prije?Svuda oko nas – medijiPrije nego što upotrijebiš nekepredmete razmisli kome možešpomoći, a kome odmoći njihovimkorištenjem.110

Otkrij čudesan svijetŠto tvoja mama ili neka druga tebi bitna osoba znači u tvome životu?Moja mamaSve se okreće oko moje Mame,Sve se okreće zbog ljepote njene:Tata se okreće,Zemlja se okrećeSunce se okreće –A mama se okreće samo oko mene.Enes KiševićUronimo u pjesmu•Što znači da se svi okreću oko dječakove mame?To je samo zbog njezine ljepote.To je zato što je tako važna.•Što dječak zaključuje da je mami najbitnije?•Tko je najbitniji tvojoj mami?Svuda oko nas – medijiPokušaj pokazati bojom,riječju što znači mama utvome životu.111

Otkrij čudesan svijetZnaš li značenje riječi sebičan? Pronađi u rječniku što to znači? Jesi li ti kada bio/bila sebična?Otkrij u priči kako se liječiti od te osobine koja svakoga može ponekad uhvatiti.Moj vrt je moj vrt– Moj vrt je moj vrt – rekao je Div – to je svima jasno, i neću nikome dopustiti da se u njemu igra,osim mene. – I tako je podignuo visok zid oko vrta i stavio ploču s natpisom.ZABRANJEN PRISTUPPODPRIJETNJOM KAZNEOn je bio vrlo sebičan Div.Jadna se djeca sada nisu imala gdje igrati.Jednog jutra Div je budan ležao u postelji, kad je začuo neku ljupku glazbu. Zazvučala je tako slatkou njegovim ušima da je pomislio kako tuda prolaze Kraljevi glazbenici. A, zapravo, to je samo malakonopljarka pjevala pod prozorom, ali on već odavno nije čuo pticu kako pjeva u njegovu vrtu, takoda mu se to učinilo najljepšom glazbom na svijetu. Tada je Tuča prestala plesati iznad njegove glave, aSjeverni vjetar urlati, i prekrasan miris dopro je do njega kroz otvoren prozor. – Čini se da je napokonstiglo Proljeće – rekao je Div i skočio iz postelje i pogledao van.Što je vidio?Vidio je čudesan prizor. Kroz malu rupu u zidu djeca su se uvukla u vrt i sjedila su na granamastabala. Na svakom stablu koje je mogao vidjeti, sjedilo je malo dijete. A stabla su se veoma obradovalašto su se djeca vratila, tako da su se osula cvijećem i nježno su mahala granama iznad dječjih glava.Ptice su letjele naokolo i od užitka cvrkutale, a cvijeće je virilo iz zelene trave i smijalo se. Bio je toljubak prizor. Samo u jednom kutu još je vladala zima. Bio je to najudaljeniji kut vrta i u njemu jestajao dječačić. Bio je tako malen da se nije mogao popeti na granu stabla i obilazio je oko njega gorkoplačući. Siroto stablo još je bilo potpuno pokriveno mrazom i snijegom i Sjeverni vjetar je puhao iurlao iznad njega. – Popni se, dječačiću – reklo je stablo i sagnulo svoje grane što je više moglo, alidječak je bio premalen.A Divu se srce odmrznulo dok je to promatrao. – Kako sam bio sebičan! – rekao je on. – Sada znamzašto Proljeće nije htjelo doći ovamo. Stavit ću tog jadnog mališana na vrh stabla i onda ću srušiti zidi moj će vrt postati dječje igralište za sva vremena. – Bilo mu je zaista vrlo žao zbog onoga što je bioučinio.Zatim se odšuljao niza stube i tiho otvorio vrata i ušao u vrt. Ali kad su ga djeca vidjela, tako su seuplašila da su sva pobjegla i u vrtu je opet nastala Zima. Samo onaj mali dječak nije pobjegao, jernjegove su oči bile pune suza tako da nije ni vidio da Div dolazi. A Div mu se prikrao iza leđa i nježnoga prihvatio za ruku i popeo ga na stablo. I stablo se odmah rascvjetalo i ptice su došle i zapjevale nanjemu, a dječačić je pružio ruke i obavio ih oko Divova vrata, i poljubio ga.Ulomak iz priče Sebični div Oscara WildeaBogatimo rječnikljubak - umilan112

Izrazimo doživljajSviđa li ti se Divova promjenaponašanja?Uronimo u priču•Kako doživljavaš početak priče, akako njezin kraj?•Kome je pripadao vrt? Kakav je natpisDiv stavio u njega?•Koju je osobinu time iskazao?•Koji ga je zvuk jednoga jutra razveselio?•Koji je prizor promijenio njegov život?•Što je Div shvatio?Proljeće nije htjelo doći u njegov vrt jer_____________.•Koji postupak Diva pokazuje da seposve promijenio i da je nestalo njegovesebičnosti?Svuda oko nas – medijiPronađi u knjižnici još koju knjiguo velikm stvorenjima: koji su bilidobroćudni, a koji ne?113

114Otkrij čudesan svijetŠto znaš o seobi Hrvata? Čitajući priču otkrij još mnogo zanimljivosti.Hrvati su krenuliUz oboružane ove čete nizali su se dugi redovi svakojakih teških, nezgrapnih kolija s upregnutomteglećom marvom, na kojima se vozila mnoga i mnoga hrana, a bile su na njih smještene i žene, i djecai starci. Uz to su bila tjerana nedogledna stada i rogate marve i ovaca i koza i čitava krda krmaka sasitnom prasadi. Na sate je i sate trajalo, dok je konac povorke stigao onamo, gdje je bio početak, a sunceje za to vrijeme prevalilo velike polukugle na nebu. Vodiči su neprestano nadgledali kretanje povjerenihim skupina, a dnevni se život svojim protjekom na raznim stranama u svom dnevnom poslu odmicaoi svukud ispunjao i vršio. A žene se nisu držale samo oko tih kolija i oko djece svoje; bilo ih je mnogonaoružanih sasvim na bojovničku.Kneginje Tuga i Buga bile su opremljene gotovo sasvim isto kao i braća. Stavile su se na čelo svojimpukovima. A u sakupljenoj množini bijaše toliko oduševljenja i tolika želja za što skorijim bojem inavalom na davnog protivnika i mučitelja, da su knezovi i svi panovi pojedinih četa imali pravu mukui težak trud, da srčane bojovnike suzdrže i umire. Ti su vatreni i srčani nestrpljivi junaci htjeli krenutiravno na jug, pa da što prije zađu u boj s omraženim protivnikom. No knezovi su dobro vidjeli, da tonikako ne ide i nikako ne smije biti, mada bi to bio najbliži i najkraći pravac, kojim bi se najprije stiglodo južne Panonije i Dalmacije. Dakako knezovi su znali, da se malo dalje na jug Karpata stere većobarska vlast i država. Tako bi morali već u gornjoj pravoj Panoniji zametnuti krvav boj pak izgibatii padati na zemlju, koju nisu ni namjeravali osvojiti. Stoga su u svojem ratnom vijeću zaključili, da sekrene najprije na zapad, pa da istom na zapadnim stranama Velike Hrvatske krenu na jug, gdje nemaviše avarske oblasti, već se steru krajevi, vjerni kralju Samu i hrvatskoj državi.Tako krenuše sedmera plemena i Viševićeva četa iz svojih zakarpatskih, povislanskih i poodranskihkrajeva prema zapadu, javljajući unaprijed po posebnim glasnicima i telalima svoj dolazak i uvjeravanjeda ne dolaze ni sa kakvim neprijateljskim namjerama. Domaći svijet, kuda su prolazili, svagdje ih jeprijateljski dočekivao. Prolazeći pak krajevima nastanjenim plemenima, koja se nazivahu Hrvati kaoi oni, doživljavali su da im se priključivale oružane zadruge i čitave plemenske općine koje su ondapolazile s njima dalje. Da je tako bilo, mnogo je doprinio i kralj Samo, koji je pozvao sav narod, da usvemu ide na ruku junacima sedmeroplemenog naroda; i pred cijelim je narodom objavio, da će i onpozdraviti slavnu vojsku, kada stigne na bregove Vltave.Ali dakako, uza sve to taj je put bio i dalek i težak. Dugi su to putovi bili, dok su prevalili svoje povislanske,zakarpatske i odranske krajeve a onda su naišli na visoke – visoke planine koje su ih sjećale na visokegorske vrhove, što obrubljuju s juga njihovu rođenu domaju. Radi tih gotovo neprohodnih gora moralisu se gnuti ponešto na sjever, gdje su stigli na široku veliku rijeku, koju je domaći svijet nazivao Labom,pak su potom znali, da se još uvijek nalaze u granicama svoje države i Samova kraljevstva.S velikim naporom prijeđoše široku rijeku a onda segnuše opet na jug, gdje se naskoro nađoše predrijekom Vltavom, gdje ih je kralj Samo dočekao i najsrdačnije pozdravio sedmero braće i častio narod.Od Vltave krenuše ravno na jug, gdje su naskoro došli u krajeve, kuda široke rijeke i brzi potoci nisu višetekli prema sjeveru kao njihova Visla, Odra, Laba i Vltava, već skretali k jugu i istoku. Tako su se približilivelikoj rijeci Dunavu, za koji su toliko toga čuli i slušali, znajući, da se oko te rijeke na istoku širi glavnaavarska vlast. No na tome mjestu nije bilo ni traga više avarskoj moći. Kralj Samo ih je zatjerao odatledaleko na istok, pa su Hrvati bez ikakve zapreke mogli prijeći široku rijeku. Domaće ih je slavenskopučanstvo prema Samovim napucima prijateljski primilo, dapače domaći su im ljudi pomagali kodrušenja drva u šumama za građenje splavi i posuđivali im svoje čamce i lađe za prijevoz i za udešavanjesplavnih mostova. Ali prešavši Dunav, došli su naskoro na najteži i najstahovitiji dio čitavog svog puta.Našli su se u gorskom predjelu, gdje je od surih i tamnih planina bježalo gotovo i samo nebo.Ksaver Šandor Gjalski

Bogatimo rječnikpanovi – gospodari, velikaši/gospodar/velikanapucima/naputak – uputama,savjetima/upute, savjetiplemena/pleme – zajednica ljudipovezana rodovskim vezama, jezikom,mjestom življenjaIzrazimo doživljajŠto je na tebeostavilo posebandojam u ulomku izpriče o seobi Hrvata?Uronimo u pjesmu•Tko je sve krenuo na put u novu domovinu?•Kojim se rečenicama opisuje mnoštvo naroda iblaga koje su sa sobom vodili?•Tko je štitio djecu, žene, starce?•Kako su izgledale sestre Tuga i Buga?•Zašto knezovi i panovi nisu htjeli da na juguzapočne sukob?•Što je bilo iznimno teško na tom putu?•Koji im je vladar bio od pomoći?•Što su morali graditi da bi prešli Dunav?Svuda oko nas – medijiPročitaj strip kojiprikazuje život u novojdomovini.115

Otkrij čudesan svijetZatvori oči pa se sjeti najljepše proljetne slike. Slušaj zatvorenih očiju pjesme o proljeću. Pritomzamišljaj slike.ProljetniceDvije jamicena malom licu – osmijehnovoj igračkiNovom proljećuna vratima zvonemlade visibabeDjevojčica na misipogledava u košaricioslikana jajaNova zvona...stara katedrala zvonimir UskrsaMladi ptićsprema se na probni letdo najbližeg stablaSvečani oltarmirišu cvjetne čaškepred slikom svecaOsunčan pločniknadlijeću vrapci – po njemutrče njihove sjeneDok vozim biciklmotri me svježinaproljetnog jutraProljeće u kosina Vesnin cvjetni vjenčićslijeće pčelaDjevojčica stavljacrvene naušnicedvije trešnjeMarela MimicaIzrazimo doživljajKoja ti se proljetna slika najviše svidjela?Uronimo u pjesmu•Pronađi jednu pjesničku sliku koja:– opisuje vanjski, a zatim jednu koja opisuju unutarnji prostor– opisuje kretanje– opisuje zvukove– opisuje mirise...•Koja pjesma budi najjači osjećaj radosti?•Koja pjesma opisuje doživljaj sličan tvomu?Svuda oko nas – medijiPoslušaj radio. Koja glazba u tebi budiproljetnuradost?Promotrisliku Vrtslikara C.Monetapa napišišto ti senajvišesviđa116

Otkrij čudesan svijetNa početku Biblije kaže se što je bilo na početku svijeta. Pjesnik se zamislio nad tim riječima.Slažeš li se s njime?Zemlja HrvatskaU početku bijaše Sunce.Oko njega igrala se Zemlja.U počeku bijaše majka.S njom se igralo dijete.Majka mu govorila:Sunce moje.U početku bijaše igra.Iz igre rađale se riječi:Sunce, zemlja, zavičaj,Cvijet, kruh, ljubav,Domovina.U početku bijaše ljubav.Na kraju od svega ostajeSvjetlost i ljubav.I zemlja.Hrvatska.Tin KolumbićIzrazimo doživljajSlažeš li se spjesnikom?Uronimo u pjesmu•Što je bilo na samome početku svega?•S čijom igrom pjesnik uspoređuje igru Zemlje i Sunca?•Što se rađalo iz igre? Koja je od tih riječi tebi najmilija?•Koje su ti još jako drage?•U zadnjoj strofi pjesnik sažima što od svega ostaje?•Kada bi povezao/povezala riječi Hrvatska i ljubav,napiši rečenicu koja bi tada nastala.•Prisjeti se još nekih, tebi dragih i vrijednih riječi.osmijeh vjera jutro prijateljSvuda oko nas – medijiPokušajnapisati kojeosjećajebudi u tebiilustracija.117

Otkrij čudesan svijetOtiđi u park pa osluškuj zvukove, doživi mirise, boje...Usporedi doživljeno s opisom bujne slavonske šume.Bujan život šumeČim nastane ljeto, eto i u šumi svakim danom sve življe, raznolikije panorame! Drvlje je u najbujnijemzelenilu, narav je u naponu svoje snage – kud pogledaš, sve ti veli: Život, život! Oh! Alaj je lijepi sladaktaj život!... I ptice i zvjerad se pokrenula; mladi drozdovi pogleđu te znatiželjno i u nekom čudu,ne znajući još za strah – samo na opomenu starih stisnu se i uvuku u sebe, nevidljivo se stiskajući izaklanjajući za granje i lišće...Preko puta preskoči u zabranu mladi zec, a tko u zabrani pričeka večer, vidjet će možda kako srnaoprezno i lagano skakuće sve u jedan pravac, a došao na malu čistinu, zablekne jedanput-dvaput, a izgrma iskoče dva mlada crljena laneta s bijelim piknjama po rebrima, pa jedno s jedne, drugo s drugestrane, pa sisaj, sisaj, časak-dva brže-bolje, pa zatim opet skok u grm, a stara na protivnu.Ulomak iz putopisa Slavonska šuma Josipa KozarcaBogatimo rječniknarav – prirodapanorama (grč.) – vidik prostranog i širokog krajolikapogleđu – pogledavajuzabrana – zabran, područje na kojem je zabranjen lovcrljen – crvenpiknja – mala okrugla pjegaSvuda oko nas – medijiPromotri fotografije bujne šume. Doznajponešto o njezinim ljepotama i posebnostima.Uronimo u priču•Po čemu se vidi da je život raznolik, veseo i da ne miruje?•Ipak, gube li životinje oprez?•Koje se životinje ponašaju neoprezno?•Zašto su životinje ljeti življe?•Pročitaj rečenicu koja nabrajanjima kao da nastoji prikazatiritam kretanja jedne vrste životinja.118

Otkrij čudesan svijetIskricaSvi su je poznavali. Bilaje slična krijesnici.Treperila je, a ljudisu govorili: –To jeiskrica.Iskrica nije bilazadovoljna:– Kako samsićušna, jedvavidljiva, a nisamni korisna. Oh, dasam plamen, bilabih korisna, širila bihtoplinu i svi bi mevoljeli – nije prestajalarazmišljati o tome kakobi bilo lijepo postati plamen.Toga je dana vjetar bio snažan i sve je nosio. Pokupio je i iskricu. Dugo je letjela, onda je on spusti ušumu na suho lišće. Skrivena, iskrica se jedva vidjela, ali je i dalje treperila.A onda je nastupila prava žega. Iskrica pomisli:– Evo trenutka da postanem plamen. Svi će me vidjeti i postat ću velika i poznata.Šuma je bila puna šetača. Uživali su u mirisu crnogorične šume, ali ne zadugo. Netko je opazioplamen. Plamen je postajao sve veći, širio se. Zahvatio je šumu.Došli su vatrogasci. Kada su vatru ugasili, otišli su. Ostale su samo iskrice.Vidjevši kako je šuma izgorjela, a ptice se i životinje razbježale u strahu od plamena, iskrica jezaplakala.U svojoj tuzi sjetila se kako je bilo lijepo dok je bila samo iskrica. Dugo je razmišljala, a onda obrišesuze i odvažno reče:– Nikada više neću željeti biti netko drugi.Ruška Stojanović-NikolaševićBogatimo rječnikžega – vrućina od jakog suncaIzrazimo doživljajJe li ova pričau isto vrijeme itužna i radosna?Uronimo u pjesmu•Zašto je iskrica na početku priče bila nezadovoljna?•O čemu je maštala?•U kojemu je trenutku prepoznala čas da postane velika i slavna?•U što se iskrica pretvorila?•Što ju je na kraju rastužilo?•Zašto je zaključila da nikada više neće željeti biti netko drugi?Svuda oko nas – medijiNa internetu možeš imatisvoju stranicu na kojojobjavljuješ svoje doživljaje,pišeš pjesme, priče, dopisuješse s drugom djecom. Pitajučiteljicu/učitelja kako se tomože ostvariti.119

Otkrij čudesan svijetVoliš li pisati ili primati pisma? Zašto da ili ne?Što se dalje događalo na pašnjaku?Heidi je glasno čitala:Draga Heidi!Već smo sve spakirali i za dva ili tri dana ćemo krenuti na put. Gospodin doktor nam dolazi svakog dana.Uopće ne može dočekati da krenemo. Samo bi trebala znati kako je bio sretan na pašnjaku. Oh, kako seradujem što ću upoznati Petera i koze! Prvo moram otići u Ragaz na liječenje, otprilike šest tjedana. Takoje preporučio doktor. Zatim ćemo stanovati u Dörfliju, a mene će dovesti na pašnjak u mojim kolicimai cijelog ću dana biti s tobom. Baka dolazi sa mnom i ostaje kod mene. I ona se raduje što će te posjetiti.Ali, zamisli, gospođica Rottenmeier ne želi ići. Tako dolazimo samo baka i ja. Samo će nas Sebastianotpratiti do Ragaza i zatim će se vratiti kući. Ne mogu dočekati kad ću ti doći.Uzdravlje, draga Heidi, baka te pozdravlja tisuću puta!Tvoja vjerna prijateljicaKlara.120Kad je Peter čuo ove riječi, odskočio je od vrata ljutito i bezobzirno mašući prutom lijevo i desno takoda su sve koze pobjegle niz brijeg. Vijest da će doći Heidini prijatelji iz Frankfurta jako ga je razljutila.Heidi je, naprotiv, tako sijala od sreće i radosti da je sutradan morala posjetiti baku i sve joj ispričati otome tko će doći iz Frankfurta, a posebno tko neće.Tako je prošao zeleni svibanj, došao je lipanj s toplim suncem i dugim svijetlim danima. Već se i ovajmjesec približio kraju kad je Heidijednog jutra skakućući izišla iz kolibe.Htjela je brzo vidjeti je li veliki grmprocvjetao s tisuću cvjetova. Ali, kadje zašla iza kolibe, proderala se iz svesnage pa je Oehi izišao iz šupe jer jeto bilo nešto neuobičajeno.– Djede, djede – vikala je – djede,dođi ovamo! Gledaj! Gledaj!Djed se odazvao i pogledomslijedio ispruženu djetetovu ruku.Uz pašnjake je vijugala neka čudnapovorka. Najprije su išla dva čovjekai nosila invalidska kolica na nosilima.Na njima je sjedila djevojčicaumotana u mnogo deka. Slijedio jekonj s otmjenom gospođom koja je,gledajući na sve strane, vrlo živahno ižustro razgovarala s mladim vodičem

koji je hodao sa strane. Iza njih je išao nosač i nosio hrpu deka, tkanina i krzna, tako da je sve topremašivalo njegovu glavu.– Oni su! Oni su! – vikala je Heidi skakućući od radosti. Svi su bili tu. Nosači su spustili kolica nazemlju, Heidi je prišla i djevojčice su se radosno zagrlile. Baka je sišla s konja. Heidi je potrčala knjoj i nježno je pozdravila. Baka se okrenula Almu Oehiju, koji je upravo prilazio kako bi im izraziodobrodošlicu. Nije bilo nikakve ukočenosti pri pozdravljanju, kao da su se već dugo poznavali.Klara se razdragano osvrtala oko sebe. Nije ni slutila da takvo što postoji.– Ah, kako je lijepo – zaviknula je. – Ah, bako, ovdje bih željela ostati.Heidi se jako napregnula i uistinu uspjelo joj je: invalidska kolica su se kotrljala preko suhe trave dosmreka. Tu je stala. Tako visoke smreke Klara još nikad nije vidjela, a ni baka koja je, slijedeći djecu,zapanjeno zastala.– Ah, cvijeće – opet je viknula Klara. – Cijeli grmovi tako lijepih crvenih cvjetića i plavih zvončića spognutim glavama. Ah, kad bih mogla ustati i ubrati ih!Heidi je donijela veliki buket.– Ali to nije ništa, Klara – rekla je. – Kad pođešs nama na livadu, tek ćeš onda vidjeti!Klarine plave oči blistale su od čežnje.– Ah, bako, mogu li ići onamo? Vjeruješ li damogu ići tako visoko?– Već ću te gurati – smirivala ju je Heidi.Iz romana Heidi Johanne SpyrriIzrazimo doživljajŠto je tako obradovalo Heidi?Uronimo u priču•Što je Heidi doznala iz pisma?Prijateljica Klara ide na ___________ u Ragaz.Zatim će ___________ posjetiti Heidi.Dolazi ona i ________.•Tko se nije obradovao sadržaju pisma? Zašto? Čime je to pokazao?•Nabroji tko je sve bio u povorci koja se približavala Heidi i djedu.•Kakav je bio susret Heidi i Klare?•Je li se djevojčici Klari svidjelo ondje kamo je došla?•Kojim se dijelovima prirode oduševila?•Po čemu vidiš da je Heidi dobra Klarina prijateljica?Svuda oko nas – medijiFilm Heidi gledalo je mnogogeneracija djece. Pogledaj film(igrani ili crtani) pa ga usporedi sknjigom.121

Otkrij čudesan svijetJe li ti se dogodilo da ti nečija glazba smeta ili da ti svojim sviranjem ili slušanjem glazbe smetašnekome? Pričaj o tome.Palača glazbeNekako se dogodilo da je te godine u Esperelu bilo nekoliko vrlo mladih svirača. Recimo točno: biloih je pet, i bili su svi jednako neumorni u sviranju i jednako su voljeli svoje instrumente. Valent sMalog raskrižja svirao je klarinet, crvenokosi Silvi iz Proljetne ulice bio je flautist, ali bi svaka sviralau koju se puše pobudila njegovo zanimanje. Božena, koja je stanovala u Kratkoj ulici blizu Trga,svirala je saksofon. Nino iz Uskog prolaza pokušavao jemetalnim štapićem izmamiti tonove iz pokućstva, čaša isvjetiljki, no njegov pravi instrument bila je gitara.Najmlađi svirač, mali Jurica, udarao je uvelike bubnjeve.U malome gradu kao što je122

Esperel teško je i zamisliti da se svirači ne poznaju. A budući da su se poznavali, moglo se očekivati daće pokušati svirati zajedno. Dakle, pokušali su. I svidjelo im se. Ali činilo im se da imaju još mnogoposla, da bi trebali zajedno vježbati i možda zajedno izmišljati novu glazbu koja bi im odgovarala.Pitanje je, međutim, bilo gdje bi mogli zajedno svirati.Najprije su pokušali kod Valenta, u njegovoj sobici na trećem katu. No nisu svirali ni pola sata kad suse na vratima pojavili ljudi iz susjedstva i zamolili ih da prestanu.– Žao nam je, ali to je zbilja užasna buka – govorili su.– Kad biste mogli malo tiše...– Kad biste mogli malo manje...– Kad biste mogli negdje drugdje...Mladi svirači nisu se htjeli svađati. Bilo im je žao što se susjedima ne sviđa njihova glazba... Zapravo,možda im i nije bilo žao, možda im je bilo svejedno, ali nisu htjeli izazivati zlovolju i svađu oko nečegašto im je bilo toliko drago. Otišli su Silviju. Njegova je soba bila toliko natrpana knjigama i notama dau njoj nije bilo mjesta za Juričine bubnjeve. No Silvijevi su imali lijepu terasu, pa su se svirači smjestilina njoj. Počeli su svirati, ali ni Silvijevu se susjedstvu svirka nije svidjela. Svirači nisu bili glupi, i već suslutili da će se slično ponoviti i drugdje.– Kod mene nema smisla ni pokušavati – rekla je Božena. – Moja je kuća toliko blizu Trgu da bismozačas imali pola grada pred vratima.– Moji bubnjevi ionako svima smetaju – žalio se Jurica. – Zato kod kuće sviram u podrumu. A ondjeuopće nije lijepo.– Idemo onda k meni – rekao je Nino. – Ne vjerujem baš u uspjeh, ali bar možemo reći da smopokušali.Ni kod njega nisu bili bolje sreće.Ipak, nisu htjeli odustati. Dadoše se u potragu za nekim mjestom s kojega ih nitko neće tjerati.Ulomak iz priče Palača glazbe Sanje LovrenčićIzrazimo doživljajSuosjećaš li sproblemima glazbenika?Uronimo u pjesmu•Koje su sve instrumente svirala djeca?•Pronađi rečenice iz kojih se da prepoznatinjihova ljubav prema glazbi i svojiminstrumentima.•Koji ih je zajednički problem mučio?•Koliko su ga puta pokušavali riješiti nasličan način?•Jesu li u tome uspjeli? A jesu li odustali?•Mladi su glazbenici iskazali:upornostslabostglupost?Svuda oko nas – medijiMožda ljudima smeta glazba, pogotovokad nema dovoljno prostora. Promatrajkućne ljubimce. Koji od njih voli glazbu?123

Otkrij čudesan svijetŽivot djece kadkad je vrlo težak. U našoj domovini i diljem svijeta.U ovoj priči upoznaj djelić života dječaka koji je prije dosta godina živio u Italiji.Mali domoljub iz PadoveJedan francuski brod isplovio je iz Barcelone u Španjolskoj za Genovu. Na brodu je bilo Francuza,Talijana, Španjolaca, Švicaraca. Među njima i dječak od jedanaest godina, bijedno odjeven. Uvijek jestajao po strani i svakoga gledao poprijeko, poput divlje životinje. Imao je zato i te kakav razlog. Prijedvije godine otac i majka, seljaci iz okolice Padove, prodali su ga vlasniku neke cirkuske družine. Ovajga je, pošto ga je uglavnom batinama i gladovanjem naučio nekim vještinama, vodio po Francuskoji Italiji, nemilosrdno ga tukao sve to vrijeme, i nikada mu nije dao da se dosita najede. Bilo ježalosno pogledati ga kada su stigli u Barcelonu. Kako više nije mogaopodnositi batine i glad, pobjegao je od svojeg zlotvora i zamolio pomoćtalijanskog konzulata. Tu su se na njega sažalili i ukrcali ga na brod zaGenovu, dali mu pismo za tamošnjeg šefa policije, i zamolili ga da pošaljedječaka roditeljima. Onim istim roditeljima koji su ga prodali kao životinju.Siromah, bio je sav u prnjama i bolesna izgleda. Dali su mu kabinu drugograzreda.Ljudi su ga gledali, poneko bi ga nešto i pitao, ali on nije odgovarao. Činilose da ih sve mrzi i prezire, toliko su ga batine i glad promijenili. Međutim,trojica putnikasilom su htjeladoznati nešto onjemu i upornosu ga ispitivali,dok se dječaku nakraju nije odvezaojezik, te im je unekoliko riječi,što talijanskih,što španjolskihili francuskih,ispričao svojupriču. Ti putnicinisu bili Talijani, alirazumijeli su ga isažaljevali. Moždapod utjecajemvina što su gapopili, dadoše mu124

novaca i počeše s njime zbijati šalu i nagovarati ga da im još priča. U taj čas ušle su u prostoriju nekegospođe, a ovi, da bi se napravili važni, počeše mu davati još novaca, glasno govoreći:- Uzmi ovo!Uzmi i ovo!- trudeći se da novac zazveči na stolu. Dječak je pokupio sav novac i stavio ga u džep, tiho,malo zbunjeno im zahvaljujući, ali mu je pogled prvi put bio veseo i sretan. Ode zatim u svoju kabinu,navuče zastor i onako u miru, zadubi se u svoje misli. Tim novcem mogao se dobro najesti na brodu,nakon što je dvije godine živio na kruhu. Kad se iskrca u Genovi, mogao bi kupiti kaputić nakon štoje dvije godine hodao u prnjama. Nadao se da će ga otac i majka bolje primiti ako se pojavi s neštonovaca, nego ako dođe praznih džepova. Taj novac je za njega bilo cijelo bogatstvo.Dok je tako razmišljao, sam u svojoj kabini, ona trojica putnika razgovarala su u prostoriji za ručanje.Pili su i pričali o zemljama u koje su putovali i pomalo se razgovor povede o Italiji. Jedan se žalio nahotele, drugi na željeznicu; uopće, počeli su ružno govoriti o toj zemlji.Jedan reče da bi radije putovaou Laponiju, drugi da je u Italiji naišao samo na lopove i razbojnike, treći da talijanski činovnici neznaju ni čitati.- Glup narod- ponovi prvi. – Prljav- doda drugi.- Loš...- izusti treći, želeći reći „lopovi“,ali ne dovrši. Kiša novčića sruši im se na glave. Padali su na stol ispred njih, snažno zvečeći. Sva trojicase bijesno podignu, gledajući oko sebe, ali dobiše samo još jednu šaku novčića u lice. – Evo vam vašenovce- poviče prezrivo dječak, pojavivši se na prozoru svoje kabine. – Ne primam milostinju od onihkoji vrijeđaju moju domovinu.Ulomak iz romana Srce Edmonda de AmicisaIzrazimo doživljajKakve osjećaje u tebi budi ova priča?Uronimo u pjesmu•Koji je dio dječakova života posebno težak?•Koja su prava ovoga dječaka narušena?•Za svaku tvrdnju nađi potvrdu u priči.I mama i tata trebaju se brinuti za tebe dok ne odrasteš.Tvoja sigurnost tiče se cijelog društva.Ići u školu je tvoje pravo. Bez škole život je siromašan.Ne smiju te tući, čak ni roditelji!Ne smiju te zatvarati niti uhititi bez razloga!Tvoje zdravlje nije samo tvoja stvar.Ono se tiče tvoje obitelji, ali i svih koji te poznaju.Posebno tvojeg liječnika.Ne smiješ biti ničiji rob niti dopustiti da te iskorištavaju.•Jesu li ljudi koji su mu dali novac učinili to iz milosrđa ilikojeg drugog razloga?•Zašto im je dječak vratio novac?•Slažeš li se s tvrdnjom iz naslova da je on mali domoljub? Objasni.Svuda oko nas – medijiPromotri sliku djece koja prose.Napiši poruku odraslima koja ih trebapotaknuti da im pomognu.125

Otkrij čudesan svijetSjećaš li se kakva tužna događaja u svojoj obitelji? Pričaj o tome. Što je posebno rastužilo djecuu ovoj priči?Uzbuna na Zelenom vrhuU gradskom predgrađu, gdje stanuje glavni junak romana dječak Koko, zavladala je atmosfera straha.Počinjeno je zlodjelo – pokradene su kokoši i otrovani psi. Žrtvom lopova pao je Kokin ljubimac, pasCigo..........A kada je ustala i njegova malena sestra Marica i kada su joj oprezno rekli da više nema Cige, stegloga je u grlu i dugo je u sebi ponavljao: “Neću, neću, neću plakati, ja sam gimnazijalac.” Tješećisestricu, rekao je da će nabaviti novoga, ljepšega psa i odjednom shvati da je to zaista moguće. Njegovće tata raditi i popodne i već za dva-tri mjeseca imat će velikog, velikog crnog Cigu kojega će smjetipogladiti samo on, Koko.– Jest, bit će veći, puno veći, i vrh repa bit će mu sasvim bijel. Hajde, sekice, idemo pokopati starogCigu. On bi ionako umro od starosti, znaš.– Ne bi... ne bi... Cigo je još bio mlad, rodio se kad i ja, a nama je učiteljica pričala kako psi dugo žive.Cigo bi živio kao i ja, možda i dulje... o-o-o...– Hodi, Marice, pokopat ćemo ga u vrtu, pod najvećom jabukom, kraj plota.– Dobro, ja ću ga nositi...Ali Cigo je bio pretežak. Ipak ga je morao ponijeti Koko, a djevojčica je kaskala za njim pridržavajućikitnjasti, dugački rep..........Zemlja pod velikom jabukom bijaše tvrda i dječakova bi noga svakog časa skliznula s lopate. Sunce tekšto je izronilo nad ružičastim obzorjem a kopačse već dobrano oznojio. Mala Marica jedonijela star, izderan stolnjak u kojiumota uginulog psa.– Ja ću lijepo napisati ime idatum na jednu dasku i zabitćemo je u zemlju iznadCigine glave, hoćeš li?– pitao je Koko otirući znojs čela.– Hoću, hoću. A zašto nebismo postavili križ, a?– Ne, ne može križ, on nijekršten – široko se osmjehnubrat. – Stavit ćemo mulijepu dasku, a ja ću...– Kako nije kršten, ta dalismo mu ime, krstili smo ga.126

Zar se nije zvao Cigo?– Znam... Jesmo, ali ipak... Uostalom, nemoj me gnjaviti. Stavit ću mu dasku i napisati...– Ne, nećeš... ja ću napisati ime i dan, i godinu, i sve. Ja znam pisati i... – Marica je oklijevala – ja samga više voljela.– Ali je zato on više volio mene – reče dječak mjereći drškom lopate dubinu iskopane jamice.– Nije, nije... mene je više volio... kad god bih došla iz škole... i inače... i uvijek...– A ja sam ga hranio... i meni je dolazio u susret, a tebi ne.– Jest, jest, ti si zavidan – djevojčica stisne šake, zamaše glavom i udari nogom o hrpu iskopane zemlje.– Daj mi lopatu, ja hoću da zakopam svog Cigu... daj... pusti mi-i... mama-a-a, vidi ga-a-a...– Što je sad? Opet se svađate. Kao da nemam dosta drugih briga, nego da se još natežem s vama.Požuri ako hoćeš da idem, i nemoj izazivati Maricu.– Ja... – zausti Koko, ali se sjeti da bi mogao propasti posjet gradu i odluči ništa ne odgovoriti. Ljutitoispusti lopatu, i ne pogleda iskopanu raku, ni svoju razjađenu sestru, i pomisli: “Nabavit ću jednogvelikog, strašno velikog sivog psa, i neće se zvati Cigo, nego Sultan. Da, Sultan. I nitko ga neće smjetidotaći, slušat će samo mene.” Onda malo zastade, porazmisli i počeše se za lijevim uhom te doda umislima: “Zvat će se Car, to je ljepše za psa.”Ulomak iz romana Uzbuna na Zelenom vrhu Ivana KušanaIzrazimo doživljajZašto se Koko na kraju naljutio?Uronimo u priču•Po čemu se može zaključiti da je Marica znatno mlađa sestra?•Podijelite se u skupine pa neka svaka skupina nakon međusobnog razgovora otekstu odgovori na sljedeća pitanja:•Što misliš, tko je bio tužniji, Marica ili Koko?•Je li Koko uspio utješiti Maricu?•Po čemu se može zaključiti kako je Marici važno ustvrditi da je pas Cigo njuviše volio?•Što misliš, je li time htjela napakostiti Koku ili ...?Svuda oko nas – medijiImaš li i ti sličnih problema? Pokušaj ih izreći pismom.Dragi Zlatko,Molim da mi odgovoriš tko ima pravo, moj tata ili ja?Ja sam Nenad. Imao sam psa kojeg sam jako volio.Svugdje je išao sa mnom, čak me čekao predškolom. Ja sam se o njemu brinuo, hranio ga, vodiona cijepljenje. Samo je mene slušao do kraja. Ondaje obolio od neizlječive bolesti i unatoč lijekovimauginuo. Pokopali smo ga u našem vrtu. Ja i sadponekad stavim na njegov grob malo cvijeća i pokojukost. Bio sam jako žalostan kada je uginuo. Jedino štoželim, jest da mi nabave istog takvog psa, a tata kažeda bi bilo bolje nabaviti psa koji će se razlikovati odGroma.Dragi Nenade,Mislim da Tvoj tata ima pravo. Tvoga psa jednostavnoviše nema, on je uginuo. Ostalo je lijepo sjećanje nazajedničko prijateljstvo. Bilo bi nepravedno premanovom psu da bude jednostavno zamjena za Groma.Ako se budeš brinuo za novoga psa kao za Groma, Tvojće novi pas razviti mnogo lijepih osobina. Ali on imapuno pravo da bude drukčiji od Groma. Slično je i uljubavi: ako nekoga izgubimo, druga osoba ne može bitizamjena za onu prijašnju. S novom se osobom razvijanova ljubav, različita od prethodne. Za utjehu prilažemjednu posuđenu karikaturu francuskog karikaturistaChavala.av! av!Šaljem ti pozdrav127

Otkrij čudesan svijetJesi li kada promatrao/promatrala padanje kiše i slušao/slušala zvukove koji pritom nastaju?Kapljica kišeKap-kap-kapkap-kap-kap-kapKAPKAPLJAKAPLJICAPoslije kišeU traviTiho dišeSunce joj se smijeI sve jače grijeA kapljica tužnaDiše sve tišeSve tišeI ti-šeee...Sunce joj se smiješiKao da je tješiKapljica se njišeI dišeSve tišeSve ti-šeI ti-šeee...Sve tiše i tišePolako izdišeI nema je višeI nema je višeIvan Novački128Izrazimo doživljajŠto se na krajudogodilo s kapljicomkiše?Kakav osjećaj u tebibudi ova pjesma?Uronimo u pjesmu•Koji stihovi podsjećaju na padanje kiše?•Gdje se nalazi kapljica kad kiša prestane padati?•Zašto je kapljica tužna kad sja sunce?•Koji stihovi upućuju na to da je kapljica kiše svemanja, da polako nestaje?Svuda oko nas – medijiPromotri kapljice kiše dok seslijevaju niz prozorska stakla iprelijevaju jedna u drugu.

Otkrij hrvatski jezikRječnikŠto je žega?Što je žalac?Mislim da je to kad životinjeimaju nekakvu pikicu.Na primjer, ose i pčele.Žalac – 1. organ u obliku igličastecjevčice nekih kukaca iz kojega se priubodu ilijeva tekućina, 2. vršak jezikazmije, 3. pakosna, zajedljiva riječŽega je kad si u pustinji inemaš ni hrane ni vode, pasi jako žedan i vruće ti je.Jedna riječ može imati više značenja. Ona će biti pojašnjena u rječniku.Riječi su poredane abecednim redom. Najprije se traži prema prvom,a zatim prema drugome slovu u riječima.Pokušaj u rječniku sam/sama odgonetnuti značenje ovih riječi. Potom svoja tumačenja usporedi sonima u rječnikubrazda – 1. sloj prevrnute zemlje koja ostaje za plugom, 2. pjenasti trag napovršini vode, 3. jaka bora na licubrazgotina –Brazil –brdo –Prouči sadržaj ovoga udžbenika. Na kojoj je stranici neki zanimljiv naslov teksta kojega bi volio/voljelapročitati?kazalo – pregled sadržaja knjige uređen ponaslovima (i podnaslovima); upućuje nastranice knjige129

Otkrij čudesan svijetKada staviš školjku na uho, na što te podsjeća njezin zvuk? Kakav je taj zvuk?ŠkoljkaDječak na žaluu pijesku ležii školjku sjajnui školjku maluna uho stavljai sluša, sluša:na šumnomvaludavne mutajnemorejavlja!I sluša daljeu sjeni bora,školjka mušaljemuziku mora:šumorišumnošumoromšumašapatomšapćešuštavosvirastotinu žicastotinu lira.To iz širina,to iz daljinasvjetovi zbore,to iz dubinastruji i brujibeskrajno more!Stjepan JakševacBogatimo rječnikzbore/zboriti – govore/govoriti130Izrazimo doživljajU kojem položajudječak sluša školjku?Koji stih u prvoj strofiizriče da dječak dugosluša?Uronimo u pjesmu•Što bi dječak volio čuti?•U kojoj strofi riječi zvuče kao zvuk školjke kad sestavi na uho ili kao zvuk mora?•U kojoj strofi stihovi poručuju da se u malenojškoljci kriju zvukovi dalekoga mora?•Stih struji i bruji predstavlja:šum borova šum valova?•Koji stihovi ili riječi govore da je taj zvuk lijep,melodiozan, ugodan?Svuda oko nas – medijiVanjski dio ljudskoga uha zove seškoljka. Zahvaljujući našoj školjci,mi hvatamo različite zvukove kojiputuju u unutrašnjost uha sve domozga.Usporedi oblik ljudskoga uha iškoljke te uoči sličnosti i razlike.

Otkrij čudesan svijetKada kažeš riječ more, na što prvo pomisliš? Što te posebno oduševljava na moru?MoreMore je široka cesta,Najšira cesta svijeta,Po njoj brodovi ploveI bijeli galeb šeta.More je zrcalo sunca,Jedra, bijelih lađa,U njemu svakoga časaBezbroj života se rađa.More je carstvo riba,Školjki, rakova, zvijezda,U njemu kitovi plaviSvijaju svoja gnijezda.Morem se brodovi vozeI bijeli galeb šeta,More je široka cesta,Najšira cesta svijeta.Mladen BjažićIzrazimo doživljajKoja se riječ najčešće ponavlja u pjesmi?Uronimo u pjesmu•Koja se strofa ponavlja u pjesmi? S čime je pjesnik u njojusporedio more?•Zašto je more najšira cesta svijeta?•Što se sve zrcali u moru? Jesi li kada promatrao/promatralasvoj odraz u moru?•Pronađi stihove koji potvrđuju da u njemu i malena i velikabića mogu naći svoj dom.•U njemu svakoga časaBezbroj života se rađa.Ovi stihovi iskazuju:neizmjerno siromaštvo života u moru,neizmjerno bogatstvo života u moru.Svuda oko nas – medijiNaslikajtegrupnusliku kojaprikazujeneka odmorskihbića.131

Otkrij čudesan svijetMaštaš li o susretu s divnom životinjom koju voliš? Pričaj o tome.Pljuska iz moraKad god je mislio dovabiti delfina, uvijek se sklonio podalje od sela i ceste, samo da mu nitko nesmeta.Izgledao je i očekivao tako Macan dupina nekoliko dana strpljivo i eto sreće, jednog svježeg jutra:evo ga! Izronio je iz mora nedaleko obale, možda na sto-dvjesto metara. Zaigralo srce Macanu. Onoprezno uđe u vodu i zapliva oštro ali tiho prema delfinu (samo da ga ne poplaši), ali je, sve plivajući,pomalo sviruckao.– Pričekaj me, moj delfinu! – u mislima mu je govorio Macan. – Ne boj se, dupinčiću, neću ti ja ništa!Nisam ja ribar, tvoj neprijatelj, ja sam Macan, sportaš i rekorder u svim sportovima. Budeš li pametan,moj dupine, i složiš li se sa mnom, mi ćemo se proslaviti!... Bit ćemo prvaci svijeta u jedrenju bezjedara i bez motora!Ali delfin je nemiran. Sad je tu, sasvim si mu blizu, kadli, dok okom trepneš, eno ga već sto i višemetara dalje. Čas ga vidiš, čas ga ne vidiš! Izroni, uroni, pa opet izroni, baca se kao da pleše, puše, štrcavodu, pa opet nestane. Ne znaš nikad, da li je to samo jedan ili dva, ili čak tri delfina.Najednom, kad se Macan najmanje nadao, izroni delfin sasvim blizu pred njim i dok se iznenađenii zaprepašteni Macan nije snašao – ćus – pljus – pljusnu ga dupin repom po nosu i po zubima takoda mu je harmoničicu zatjerao u usta. Malo te je nije progutao. Bio se Macan i iznenadio i preplašio(ali ovo nije htio priznati ni samom sebi), osim toga delfin ga zalio čitavim valom vode, dok je Macandošao k sebi, dupinu ili dupinima više ni traga ni glasa, osim što je more oko njega bilo još uzburkano,te su se valovi zibali u sve širim krugovima.Srećom nikoga nije bilo na obali, da mu se nasmije i naruga: neka stavi delfinu soli na rep... Još je većasreća bila da mu je harmonika ostala u ustima, mada mu je skoro odbila zub, jer da je pala u more, tkobi je ikada našao! Čime bi onda vabio dupine?!...Macan zapliva natrag zibajući se na valovima što ih napraviše dupini. Mada je dobio repom po nosu iustima, ipak je bio zadovoljan:– Neka, neka, ipak su me spazili! Sad me već poznaju! Još dva-triputa tako, pa da vidiš!... Pripitomit ću ja tebe, moj delfine! Vozitćeš ti mene po Jadranskom moru!...Ulomak iz priče Na leđima delfina Slavka KolaraBogatimo rječnikdovabiti - primamiti, vabiti zovući uzvicima vabljenjaIzrazimo doživljajŠto te može oduševiti u ovoj priči?Uronimo u priču•Je li ovaj susret dječaka i delfina rijetkost ili se često događa?•O čemu mašta Macan?•Kakvo je delfinovo kretanje u moru?•Koji je bio prvi kontakt delfina i dječaka?•Kako je na kraju Macan protumačio to ponašanje delfina?•Koji su osjećaji preplavili dječaka u trenutku susreta?•Za svaki pronađi potvrdu u priči.uzbuđenje radost iznenađenje132Svuda oko nas – medijiCresko-lošinjsko otočje krasi iznimno blaga klima, amjesto Mali Lošinj na otoku Lošinju nadaleko je poznatoklimatsko lječilište. Odlučite li od hladnoće pobjeći upravotamo, očekuje Vas nezaboravan susret. U čistim vodamalošinjskog akvatorija svoj dom su pronašli prekrasnistanovnici mora - dobri dupini!U sjevernom Jadranu, koji je prilično plitko more, dobridupin je najčešća vrsta morskih sisavaca. Lako ih jeidentificirati jer na leđnoj peraji, vidljivoj kad izađu napovršinu po zrak, imaju karakteristične oznake - ureze iožiljke.

Otkrij čudesan svijetVoliš li promatrati plovila na moru? Koje ti je najdraže?Pročitaj tekst o starinskom plovilu kakvim se više ne plovi.Hrvatska falkušaFalkuša je starinska ribarska brodica. Njome suKomižani potezali na ribarenje sve do male otočneskupine Palagruže. Vrijedilo je pravilo da mjestoza ribarenje prvi bira onaj tko prvi stigne doPalagruže. Da bi se izbjegli sukobi, svake se godinena početku ribarske sezone održavala regata. Svebrodice, falkuše iliti gajete, utrkivale su se od Visado Palagruže. Utrka bi započinjala pucnjem topa skomiške utvrde. Kako bi tko stigao do cilja birao sije mjesto za ribarenje.Falkuša je drvena brodica dugačka desetak metara,široka oko tri. Ima dva jedra. Obično se plovilo na jedra, ali ako ne bi bilo vjetra, veslalo se. Posadase sastojala od petorice ribara. Veslanjem se do Palagruže stizalo za trinaest sati, a ako bi vjetar biopovoljan, za samo pet sati. Ulovljena riba, uglavnom srdele, najčešće se usoljavala u bačvama. Falkušaje mogla ponijeti više od šest tona usoljene ribe, a za takav ulov trebalo je i više od dvadeset dana.Zadnje falkuše bile su u uporabi pedesetih godina ovoga stoljeća.regata – natjecanje u veslanju, jedrenju ili u vožnji motornim čamcimaIzrazimo doživljajŠto ti je najzanimljivije u priči o falkuši?Uronimo u priču•Tko se služio falkušom? Za što se koristila? Što misliš o načinu pokretanja broda?•Promotri crtež falkuše pa ga usporedi s današnjim ribarskim brodovima.Svuda oko nas – medijiPronađi na internetufotografiju nekogribarskoga broda pa gausporedi s falkušom.133

MALI PRAVOPISNI RIJEČNIKAabecedaanđeo, anđeliatletičarBbacačbačvabdjeti, bdijem, bdio sam, bdjet ćuberačbeskonačan, beskonačna,beskonačnobeskućnik, beskućnicibezvrijedan, bezvrijedna,bezvrijednobiciklbičbičevanjebijedabijedan, bijedna, bijednobijednik, bijednicibijeg, bjegovibijel, bijela, bijelobijelac, bijelcibijelo-crvenbijesan, bijesna, bijesnobiračbjelancebjeloočnicabjesnilobježati, bježim, bježao sam, bježatćublijedblijedožutbljesakbobičastbočicaboćati sebogaćenjebogatstvoboksačbolničarbombonbombončićborićbrat, braćabratićbrijeg, brjegovibrodićbubnjićbudućibudućnostbuđenjeCcar, carevicarićcarinik, cariniciC-durcece-muhacičati, cičim, cičao sam, cičat ćucijeđenjecijelcijenacijeniti, cijenim, cijenio sam, cijenitćucijepljenjecijevcilj, ciljevicjelinacjelovitcjenik, cjenicicjepivocjevčicac-molcrijep, crjepovicrijevocrnac, crncicrnogoričancrnookcrtačcrtačicacrtaći – crtaći priborcrtićcrvićcvijećecvijet, cvjetovicvijetakC-vitamincvjećarcvjećarnicacvjetaticvjetićcvokotati, cvokoćem, cvokotaosam, cvokotat ćucvrčakČčačkalicačađačađavčahuračaj, čajevičakavskičamac, čamcičamčićčapljačarapačardak, čardacičaroban, čarobna, čarobnočarolijačasakčasnikčasopisčastčastiti, častim, častio sam, častit ćučašačavao, čavličarkačavlićčedan, čedna, čednočekaonicačekati, čekam, čekao sam, čekatćučekićčeličančelikčeločempresčep, čepovičepić134

čestočešalj, češljevičešljati, češljam, češljao sam,češljat ćučetiričetiristočetkačetkicačetrdesetčetveročetvrtakčetvrtičeznuti, čeznem, čeznuo sam,čeznut ćučimpanzačin, činovičiniti, činim, činio sam, činit ćučipkačistčistačicačistiti, čistim, čisto sam, čistit ćučistoćačitankačitanječitaonicačitatelj, čitateljičitati, čitam, čitao sam, čitat ćučizmačlan, članovičokoladačovječanstvočovjekčučnuti, čučnem, čučnuo sam,čučnut ćučudan, čudna, čudnočuditi se, čudim se, čudio sam se,čudit ću seĆćelavćelavostćevapčiććudćudljivćukDdaščicadečkićdečkodesetljećedijeliti, dijelim, dijelio sam, dijelit ćudijete, djecadio, dijelovidivljačdječak, dječacidjed, djedovidjelodjetelinadjetinjstvodjevicadjevojčicadoček, dočecidočekati, dočekam, dočekao sam,dočekat ćudoći, dođem, došao sam, doći ćudogađajdogađati sedojenčedomaćicadomaćindonijeti, donesem, donio sam,donijet ćudoručakdoručkovati, doručkujem,doručkovao sam, doručkovat ćudotrčatidovući, dovučem, dovukao sam,dovući ćudrijemati, drijemam, drijemao sam,drijemat ćudrvećedrvosječadvijedvjestodvojicaDŽdžemdžemperdžep, džepovidžeparac, džeparcidžin, džinovidžins-hlačedžins-košuljadžip, džipovidžudašdžudodžunglaĐđačićđačkiđak, đaciEekologijaekonomijaelastičan, elastična, elastičnoelektričarelektroenergijaemisijaenergičan, energična, energičnoevanđeljeFfićukfićukatifinoćafizičkifotoaparatfotoklubfranjevac, franjevciGgađati, gađam, gađao sam, gađatćugimnastičarglačalogladak, glatka, glatkoglasačglasićgledatelj, gledateljigluhoćagnijezdognječiti, gnječim, gnječio sam,gnječit ću135

136golubićgolupčićgospođagospođicagošćagradićgrađaningrančicagraničitigrč, grčevigrijačgrijaći – grijaće tijelogrijeh, grijesigriješiti, griješim, griješio sam,griješit ćugrožđegrožđicaHhajduk, hajduciharačhigijenahijenahlačehladnoćahladnjačahrčak, hrčcihrđahrđatihrđavhtjeti, hoću, htio sam, htjet ćuhvalahvaliti, hvalim, hvalio sam, hvalit ćuIići, idem, išao sam, ići ćuidejaidući – idući putigračigračicaigračkailovačainačeiscijeditiisključiti, isključim, isključio sam,isključit ćuispeći, ispečem, ispekao sam,ispeći ćuispovijedispravljačispričati, ispričam, ispričao sam,ispričat ćuispričnicaistraživačistrčatiiščekivati, iščekujem, iščekivaosam, iščekivat ćuiščupatiizbjeći, izbjegnem, izbjegao sam,izbjeći ćuizbjeglicaizdajicaizlazak, izlasciizmeđuizmiješati, izmiješan, izmiješaosam, izmiješat ćuizmjenaizmjeriti, izmjerim, izmjerio sam,izmjerit ćuizračunati, izračunam, izračunaosam, izračunat ćuizrećiizviđačJjačinajahačjahaćijarčićjarećijastučićjastučnicajauk, jaucijedanaestjedanputjednačiti, jednačim, jednačio sam,jednačit ćujednadžbajučerjunačinajunak, junaciKkajkavac, kajkavcikamenčićkamenčinakapuljačakaranfilkatoličkikatolik, katolicikći, kćerkićenjekiseo, kisela, kiseoklečati, klečim, klečao sam, klečatćuklizačključkočijakočnicakolačkolačićkolijevkakolutićkomadićkončićkonjanik, konjanicikonjićkopačkopčakoračati, koračam, koračao sam,koračat ćukorijenkoristan, korisna, korisnokornjačakotačkotao, kotlovikovčeg, kovčezikrađakraljevićkralježnicakrijesnicakrojačkršćanin

kućakućicakutićkvočkaLlađalakoćalančićlavićlećalađaleptirićleptir-kravataletjelicaletjeti, letim, letio sam, letjet ćuličinkaliječenjeliječnik, liječnicilijek, lijekovilijen, ljenijilijep, ljepšilijepiti, lijepim, lijepio sam, lijepit ćulistićlišćelončićlopočluđakLJljekarnaljekovitljenčariti, ljenčarim, ljenčario sam,ljenčarit ćuljepiloljepljivljepotaljestveljestvicaljetovanjeljubak, ljupka, ljupkoljubičastljubičicaljuljačkaMmačmačakmačevanjemačićmačkamaćehamagarčićmajčicamajmunčićmatematičarmedvjedmedvjedićmeđumeđutimmehaničarmijesiti, mijesim, mijesio sam,mijesit ćumilijunmišićmjehurićmjeramjesecmjestomješovitmlad, mlađimladićmladunčemlijekomljekaramočvaramoćmogućnostmomčadmračan, mračna, mračnoNnačinnagao, nagla, naglonajčešćenajedanputnajjačinajmlađinalijepiti, nalijepim, nalijepio sam,nalijepit ćunaočalenaopačkenapadačnaprijednarančanarječjenaručiti, naručim, naručio sam,naručit ćunaručjenarudžbanaslijediti, naslijedim, naslijediosam, naslijedit ćunaslonjačnavijačnečijinečistoćanečitaknećaknećakinjanedjeljaneistinanejasnoćanemoćnepobjedivneštonetočannevidljivnevrijemeneznanjenezreo, nezrela, nezrelonoćnosićnovčićnožićNJnjeganjegovati, njegujem, njegovaosam, njegovat ćunježannjihaljkanjuhnjuškaOobećanjeobećavati, obećavam, obećavao137

138sam, obećavat ćuobičan, obična, običnooblačićobućaocijeniti, ocijenim, ocijenio sam,ocijenit ćuocjenaočajočiodijeloodjećaodlučiti, odlučim, odlučio sam,odlučit ćuopćinaoraščićosjetljivoslobođenjeosmijeh, osmijesiozlijediti, ozlijedim, ozlijedio sam,ozlijedit ćuPpačićpalačapamćenjepapirićpapučapaučinapečatpečenkapećpeći, pečem, pekao sam, peći ćupećinapetstopidžamapilićpjesmapjesnik, pjesnicipjevačplačplaćaplesačicapločaplućapljačkapobjedapočetak, početcipočetnicapoć, pođem, pošao sam, poći ćupoduzećepogačapokrivačpomoćponoćposuđeposvađati se, posvađam se,posvađao sam se, posvađat ću sepoučakpričestpričaprijelazprijenosprijevozpriručnik, priručnicipsićptičicaRračunračunaloračunati, računam, računao sam,računat ćuraščupanrazličitrazmijeniti, razmijenim, razmijeniosam, razmijenit ćurazmjenareći, rečem, rekao sam, reći ćuredoslijedribičrijedak, rjeđirijetkorječnikrođakručakručati, ručam, ručao sam, ručat ćuručicaručetinarupčićSsačuvati, sačuvam, sačuvao sam,sačuvat ćusamoćasamoglasnik, samoglasnicisavjestsavjetsebičan, sebična, sebičnosendvičshvaćanjesići, siđem, sišao sam, sići ćusiječanjsijedsijenosinčićsiročesječasjeći, siječem, sjekao sam, sjeći ćusjedalosjemesjenasjesti, sjednem, sjeo sam, sjest ćuslastičarnicasličicaslijepslijepacsljepoćasmećesmeđsmijeh, smjehovismjersnijeg, snjegovisrećastijenastolićstrojovođasvijećaŠšećer

šestošeširićšezdesetštapićštićenicaštihačaTtanak, tanjitanjurićtečajtehničartekućicatekućinatenisačteškoćatežak, teška, teškotijektijelotisućatisućljećetjedantjelovježbatjerati, tjeram, tjerao sam, tjerat ćutlačentočan, točna, točnotrećitrećinatrotočjetuđ, tuđa, tuđetvrđavaUučenicaučenik, učeniciučenjeučionicaučiteljučiti, učim, učio sam, učit ćuudžbenik, udžbeniciugođajuključiti, uključim, uključio sam,uključit ćuunaprijedunatočunučicauređajuskličnik, uskličniciuvjetuzbuđenuzbuđivatiuzrečicaVvaljčićvečervečeravečerati, večeram, večerao sam,večerat ćuvećinavelečasnivelik, većiveljačavijek, vjekovivijenac, vijencivijestvikati, vičem, vikao sam, vikat ćuvisok, višivjenčanjevjeravjernik, vjernicivjeronaukvjeroučiteljvjerovati, vjerujem, vjerovao sam,vjerovat ćuvjetrenjačavjetar, vjetrovivježbavoćevodičvojnik, vojnicivrapčićvrećavrećicavući, vučem, vukao sam, vući ćuZzačeljezagrebačkizahrđatizaključak, zaključcizaključati, zaključam, zaključaosam, zaključat ćuzamijeniti, zamijenim,zamijenio sam, zamijenit ćuzapamćenzapovijedzapovijedati, zapovijedam,zapovijedao sam, zapovijedat ćuzaštićenzatvaračzavičajzavjetzdjelicazečicazečićzločinzubićzvijerzvijezdazvjezdarnicazvučnikŽždrijebežeđživjeti, živim, živio sam, živjet ćužličicažučžupnik, župnicižut, žući139

RJEČNIK VLASTITIH IMENAAAna, AninAnte, AntinAtena (gl. grad)Atlantski oceanAustralija (država)BBabina Greda (mjesto)Badnjak (blagdan)Bakar (mjesto)Bakarski zaljevBaranja (pokrajina)Baranjac, BaranjkaBiblija ili Sveto pismoBjelovar (mjesto)Bjelovarac, BjelovarkaBosna i Hercegovina (država)Božić (blagdan)Brač (otok)CCetina (rijeka)CrikvenicaCrikveničanin, CrikveničankaCrno moreCvjetnica (blagdan)ČČačinci (mjesto)Čačinčanin, ČačinčankaČakovec (mjesto)Čakovčanin, ČakovčankaĆĆiril, ĆirilovĆelije (mjesto)DDalmacija (pokrajina)Dalmatinac, DalmatinkaDalmatinska zagoraDan državnosti RepublikeHrvatske (blagdan)Daruvar (mjesto)Daruvarac, DaruvarkaDeset zapovijedi BožjihDinara (planina)Drava (rijeka)Dubrovnik (mjesto)Dubrovčanin, DubrovčankaDugo Selo (mjesto)ĐĐakovo (mjesto)Đakovčanin, ĐakovčankaEEgipat (država)Egipćanin, EgipćankaEuropa (kontinent)FFinska (država)Finac, FinkinjaFrancuska (država)Francuz, FrancuskinjaGGorski kotarGospić (mjesto)Gospićanin, GospićankaHHrvat, HrvaticaHrvatska akademija znanosti iumjetnostiHrvatska Kostajnica (mjesto)Hrvatska narodna bankaHrvatska radiotelevizijaHrvatska vojskaHrvatsko primorjeHrvatsko zagorjeHvar (otok)IIločanin, IločankaIlok (mjesto)Isus KristIstra (pokrajina)Istranin, IstrankaJJadransko moreJapan (država)Japanac, JapankaKKanada (država)Kanađanin, KanađankaKarlovac (mjesto)Karlovčanin, KarlovčankaKatolička crkvaKnin (mjesto)Kninjanin, KninjankaKorčula (otok)Korčulanin, KorčulankaKrbavsko poljeKvarnerski zaljevLLastovac, LastovkaLastovo (otok)Ličanin, LičankaLičko Petrovo Selo (mjesto)LikaLondon (gl. grad)140

LjLjubljana (gl. grad)Ljubljančanin, LjubljančankaMMala Gospa (blagdan)Marija Bistrica (mjesto)MeđimurjeMeđimurac, MeđimurkaMjesec (planet)Mljećanin, MljećankaMljet (otok)Moskovljanin, MoskovljankaMoskva (gl. grad)Mura (rijeka)NNacionalna i sveučilišna knjižnicaNašice (mjesto)Našičanin, NašičankaNil (rijeka)Nova godina (blagdan)Nova Gradiška (mjesto)Novi Sad (mjesto)Novi Zeland (država)OOpatija (mjesto)Opatijac, OpatijkaOsijek (mjesto)Osječanin, OsječankaOsnovna škola „Ante Kovačić”Osnovna škola kralja TomislavaPPapuk (planina)Petrinja (mjesto)Petrinjac, PetrinjkaPetrova goraPlitvička jezeraPodravac, PodravkaPodravina (pokrajina)Podunavlje (pokrajina)Posavac, PosavkaPosavina (pokrajina)Praznik rada (blagdan)RRepublika Austrija (država)Republika Hrvatska (država)Ravni kotariRiječanin, RiječankaRijeka (mjesto)Rim (gl. grad)Rimljanin, RimljankaRus, RuskinjaRusija (država)SSahara (pustinja)Sarajevo (gl. grad)Sarajlija, SarajkaSava (rijeka)Savezna Republika NjemačkaSeverin na Kupi (mjesto)Sinjsko poljeSjedinjene Američke Države(država)Sjeverna Amerika (kontinent)Slavonac, SlavonkaSlavonija (pokrajina)Splićanin, SplićankaSplit (mjesto)Sunce (planet)Sveta Lucija (crkva, blagdan)Sveta tri kralja (blagdan)Svi sveti (blagdan)ŠŠibenčanin, ŠibenčankaŠibenik (mjesto)Švicarska (država)TTihi oceanTrg bana Josipa JelačićaTrg Nikole Šubića ZrinskogTrg svetoga MarkaTriglav (planina)UUlica Ante KovačićaUlica kralja ZvonimiraUrugvaj (država)VVaraždin (mjesto)Varaždinac, VaraždinkaVatikan (država)Velebit (planina)Vinkovci (mjesto)Vinkovčanin, VinkovčankaVukovar (mjesto)Vukovarac, VukovarkaZZadar (mjesto)Zadranin, ZadrankaZagreb (gl. grad)Zagrepčanin, ZagrepčankaZemlja (planet)Zrinska goraZrmanja (rijeka)ŽŽupanja (mjesto)Županjac, Županjka141