Prezentacija s obilježavanja Dana zaštite okoliša i Holcimovog ...

Kamenolom i okolišDan zaštite okoliša, 5. lipanj 2012.Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo izaštitu okolišaIvana Dukši, mag. biolog.

Definicije• Kamenolom –mjesto na kojem se eksploatirajedan od osnovnih građevinskih materijala supotrebom u niskogradnji i visokogradnji• Okoliš ‐ prirodno okruženje organizama i njihovihzajednica uključivo i čovjeka, koje omogućujenjihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak,vode, tlo, zemljina kamena kora, energija tematerijalna dobra i kulturna baština kao diookruženja kojeg je stvorio čovjek; svi u svojojraznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja 3

Odabir lokacije„Gospodarske djelatnosti koje se zbog tehnološkevezanosti na resurse mogu obavljati samo naodređenom prostoru imaju na tom prostoruprioritete, a pobliže se određuju prema lokalnimuvjetima, utjecaju na razvoj naselja, zaštiti okolišai očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti”(Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, srpanj 1997.)4

Mjere zaštite okoliša• Studija o utjecaju na okoliš –za svaki kamenolom• Mjere zaštite okoliša utvrđuju se temeljemanalize utjecaja rada kamenoloma na prirodneresurse:– tijekom otvaranja kamenoloma– za vrijeme eksploatacije kamena– nakon zatvaranja kamenoloma– ekološka nesreća –dodatne zaštitne mjere5

Mogući utjecaji na okoliš ‐ 11. Utjecaji tijekom otvaranja kamenoloma‐ odstranjivanje i sječa biljnog pokrova→ uzrokujepromjene u ekosustavu (gubitak staništa, uvjetistaništa, nestanak flore i faune)‐ odlaganje jalovine→promjena reljefa dovodi doporemećaja odvodnje površinskih voda→kod strmihpadina odnosi se i jalovina‐ objekti za boravak radnika i sanitarni čvorovi→otpadne vode‐ ostali utjecaji = utjecajima tijekom rada kamenoloma6

Mogući utjecaji na okoliš ‐ 22. Utjecaji tijekom rada kamenoloma‐ bušenje minskih bušotina→ prašina, buka‐ miniranje→seizmički efekti,prašina,zvučni i udarnival‐ sekundarno miniranje→zvučni i udarni val,prašina‐ utovar u oplemenjivački uređaj→ prašina‐ mobilno oplemenjivačko postrojenje→ prašina‐ utovar i transport do fiksnog oplemenj. postrojenja→prašina i buka7

Mogući utjecaji na okoliš ‐ 3‐ oplemenjivanje kamena, drobljenje, klasiranje→prašina, buka‐ oplemenjivanje, presipna mjesta → prašina‐ izlaz iz uređaja za otprašivanje → prašina‐ deponije i utovar gotovih proizvoda →prašina‐ linija za proizvodnju griza i filera, sušenje, mljevenje,transporta trakama, presipna mjesta, izlaz iz vrećastogfiltra i pretovar proizvoda → prašina i buka8

Mogući utjecaji na okoliš ‐ 4‐ radionice za održavanje vozila → u slučajuakcidenta razlijevanje masti i ulja i požar‐ rezervoari goriva → u slučaju akcidentaizlijevanje ili požar‐ prilazni putovi i interne prometnice→prašina‐ navoz za pranje vozila→ izlijevanje masti i ulja9

Mogući utjecaji na okoliš ‐ 53. Utjecaji nakon prestanka rada kamenoloma‐ nakon prestanka rada (eksploatacije) kamenoloma→ prestaju nepoželjni utjecaji buke, prašine,onečišćenja flore i faune10

Mjere zaštite okoliša (MZO) ‐ 11. MZO tijekom otvaranja i rada kamenoloma‐ osigurati razinu buke u dopuštenim granicamatemeljem projekta zaštite od buke‐ sukladno zakonskim propisima poduzimatizaštitne mjere u kamenolomu‐ sprečavanjem prenatrpavanja vozila osiguratiprijevoz kamenog materijala‐ vlažiti unutarnje ceste radi sprečavanja prašine11

Mjere zaštite okoliša (MZO) ‐ 2‐ nadzorom i održavanjem strojeva i vozilapotrebno je osigurati koncentracije ispušnihplinova u dopuštenim vrijednostima‐ za zaštitu podzemnih voda od procjeđivanjapotrebno je asfaltirati radni prostor okoradionica, spremnika i pretakališta goriva, istirubnicima omeđiti, a oborinske vode s tihprostora usmjeriti prema mastolovu12

Mjere zaštite okoliša (MZO) ‐ 3‐ oborinske vode kontroliranim sustavom kanalizacijeprije ispusta provesti kroz taložnik‐ otpadne vode iz sanitarnih prostorija te radionicazatvorenom internom kanalizacijom prikupljati usabirnu jamu‐ sabirnu jamu prazniti putem ovlaštenepravne/fizičke osobe‐ kruti otpad (komunalni i proizvodni) odvojenoskupljati i zbrinjavati putem ovlaštenepravne/fizičke osobe13

Mjere zaštite okoliša (MZO) ‐ 4‐ ulja i masti iz mastolova te zauljene krpe izradionica skupljati u zatvorene spremnike izbrinjavati putem ovlaštene pravne/fizičkeosobe‐ odlagalište jalovine urediti i zatraviti radi zaštiteod ispiranja oborinskim vodama‐ postavljanjem ograde oko radnog prostoraspriječiti ulazak divljači14

Mjere zaštite okoliša (MZO) ‐ 52. MZO u slučaju mogućih akcidenta‐ Postaviti dovoljan broj protupožarnih aparatana određenim mjestima (blizuelektroinstalacija i elektrostrojeva)‐ na prostoru kamenoloma izvesti vanjskuhidrantsku mrežu‐ miniranje provoditi prema propisanimuvjetima15

Mjere zaštite okoliša (MZO) ‐ 63. MZO nakon prestanka korištenja kamenoloma‐ prema projektu sanacije na prostorimanapuštenih dijelova kamenoloma provoditimjere vraćanja prostora prvotnoj autohtonojnamjeni‐ biološka rekultivacija16

Program praćenja stanja okoliša ‐1‐ tijekom rada kamenoloma potrebno je motritii opažati stanje okoliša (monitoring)‐ utvrditi možebitne nepovoljne i neželjeneutjecaje na okoliš unatoč provedbi ciljanihMZO‐ u slučaju povećanih zahtjeva za razinu kakvoćeokoliša provesti ciljana mjerenja17

Program praćenja stanja okoliša ‐2Elementi monitoringa1. Program motrenja zraka – opažanje smjera ibrzine vjetra, temp. zraka, vlage zraka, oborina iprašine –2x godišnje uzimanje uzoraka2. Motrenje razine buke –mjerenje razine buketijekom radnog dana 4x godišnje3. Kontrola kakvoće površinskih voda –premazahtjevu vodopravne inspekcije4. Motrenje flore i faune ‐ ispitivanje rasta irazvoja flore oko kamenoloma18

ZAKLJUČAK• rad kamenoloma izaziva utjecaje na okoliš• unaprijed predvidjeti MZO• nakon zatvaranja kamenoloma ostaje „rana” uprirodnom okolišu (prostori eksploatacije iprostori za odlaganje jalovine)• prirodna biološka rekultivacija – spora iograničena zbog klimatskih prilika i supstrata• umjetna biološka rekultivacija – brža, postajestandard19

HVALA NA PAŽNJI20

dr. sc. Dalibor Štorga, dipl. ing. šum.Društvo s ograničenom odgovornošću

HRVATSKE ŠUME d.o.o.- U listopadu 1990. godine osnovano je Javnopoduzeće "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, a u ciljujedinstvenog i uravnoteženog gospodarenja šumamau Hrvatskoj- U travnju 2002. godine poduzeće je registriranokao trgovačko društvo s ograničenomodgovornošću, sa 16 uprava šuma podružnica- Jedna od uprava je i Uprava šuma podružnicaKoprivnica

UŠP KOPRIVNICA- Više od dvadeset godina Uprava šumapodružnica Koprivnica je svojim pozitivnimposlovanjem jedna od temeljnih stupova radacjelokupnih Hrvatskih šuma.- Istovremeno uspješno i kvalitetno obavlja svojugospodarsku, ekološku i društvenu funkciju.- Gospodari po principima racionalnosti iodrživosti, uz maksimalno uvažavanje prirodnosti ibiodiverziteta, strogo uvažavajući socijalne, ekološkei ekonomske standarde, a što je prepoznato je i udobivanju prestižnog FSC certifikata za područjecijele uprave kao člana grupe (Hrvatske šume).

ZEMLJOPISNI POLOŽAJProstor kojim gospodari UŠP Koprivnica zauzima najsjevernijidio Republike Hrvatske: čitavu Podravinu i Međimurje, dijelomPrigorje, Zagorje.Šume i šumsko zemljište UŠP Koprivnica prostiru se dolinomrijeke Drave te djelomice zauzimaju Bilogoru, Kalničko gorje,Ivanščicu i Ravnu Goru kao prve obronke Alpskog masiva.Državne šume razdijeljene su na 29 gospodarskih jedinicakojima gospodari 11 šumarija, a šume šumoposjednika na 37gospodarskih jedinica.

UŠP KOPRIVNICA- Ukupna površina državnih šuma kojimagospodari UŠP Koprivnica iznosi 62214 ha (FSC).Gospodarske šumeZaštitne šumeŠume s posebnom namjenomKoprivničko-križevačka županijaMeđimurska županijaVaraždinska županijaVirovitičko-podravska županijaKrapinsko-zagorska županijaBjelovarsko-bilogorska županijaZagrebačka županija

UŠP KOPRIVNICAPropisi za gospodarenjeOsnove i programi gospodarenja(šumskogospodarski planovi) iz godina:1960.1970.1980.1990.2000.2010.

FSC CERTIFIKAT• "Hrvatske šume" d.o.o. stekle su pravo naprestižni FSC certifikat za gospodarenje šumama.• Certifikat vrijedi od 2007. – 2012. godine ipodložan je godišnjim kontrolnim pregledima.• Prema definiciji, "FSC akreditiranacertifikacija znači da se šumom gospodari premastrogim ekološkim, socijalnim i ekonomskimstandardima."• Cilj je programa FSC da se promovira ekološkiodgovorno, društveno korisno i ekonomskiodrživo gospodarenje u šumama u svijetu nanačin da se ustanovi općepoznati standard koji ćese priznati i poštivati putem Principa odgovornogšumarstva.

PRINCIPI I KRITERIJIPrincip 1.: UDOVOLJAVANJE ZAKONIMA I FSCPRINCIPIMA- Uprava šuma mora poštivati sve primijenjive zakonedržave u kojoj djeluje, kao i međunarodne ugovore isporazume koja je država potpisala, kao i Principe iKriterije FSC programa.Princip 2.: PRAVA POSJEDOVANJA I KORIŠTENJA TEODGOVORNOSTI- Dugoročna prava posjedovanja i korištenja zemljišta išumskih resursa se moraju jasno definirati, dokumentirati izakonski odrediti.

PRINCIPI I KRITERIJIPrincip 3.: PRAVA DOMORODAČKOG STANOVNIŠTVA- Moraju se priznati zakonska i običajna pravadomorodačkog stanovništva da posjeduje, koristi igospodari svojim zemljištem, teritorijem i resursima.Princip 4.: ODNOSI SA ZAJEDNICOM I PRAVARADNIKA- Aktivnosti gospodarenja šumama moraju dugoročnoodržavati ili unaprijeđivati društveno i ekonomskoblagostanje šumarskih radnika i lokalne zajednice.

PRINCIPI I KRITERIJIPrincip 5.: KORISTI OD ŠUME- Aktivnosti gospodarenja šumom moraju poticatiefikasno korištenje mnogobrojnih proizvoda i usluga šumekako bi se osigurala ekonomska održivost i široki spektarekoloških i društvenih principa.Princip 6.: UTJECAJ NA OKOLIŠ- Gospodarenje šumama mora očuvati biološkuraznolikost i s njom povezane vrijednosti, vodne resurse,tla, jedinstvene i osjetljive ekosustave i krajolike, te timeodržati ekološke funkcije i integritet šume.

PRINCIPI I KRITERIJIPrincip 7.: PLAN GOSPODARENJA- Mora se izraditi, koristiti i obnavljati plan gospodarenjakoji odgovara opsegu i intezitetu aktivnosti. Jasno trebanaznačiti dugoročne ciljeve gospodarenja i sredstva zanjihovo postizanje.Princip 8.: NADZOR I PROCJENA- Potrebno je obavljati nadzor koji odgovara opsegu iintenzitetu gospodarenja šumom radi procjena stanjašume, prinosa šumskih proizvoda, nadzornog lanca,gospodarskih aktivnosti i njihovog društvenog i ekološkogutjecaja.

PRINCIPI I KRITERIJIPrincip 9.: OČUVANJE ŠUMA S VISOKOMVRIJEDNOŠĆU OČUVANJA- Gospodarske aktivnosti u šumama s visokomvrijednošću očuvanja moraju održavati i poboljšatikarakteristike koje definiraju takve šume. Odluke u svezišuma s visokom vrijednošću očuvanja moraju se uvijekdonositi s dozom opreza.Princip 10.: PLANTAŽE- Plantaže treba planirati i njima upravljati u skladu sPrincipima i Kriterijima 1-9, i Principom 10 i njegovimkriterijima. Budući da plantaže mogu dati niz društvenih iekonomskih koristi mogu doprinijeti i u zadovoljavanjusvjetskih potreba za šumarskim proizvodima.

FSC CERTIFIKAT- Dobivanjem certifikata je okrunjen višegodišnjirad ljudi u ovoj organizaciji koji su uložili trud kako bise ovaj dugotrajan proces doveo do završnice.- FSC certifikat predstavlja međunarodno priznanjeda je način gospodarenja šumama "Hrvatskih šuma"u skladu sa strogim kriterijima, to je priznanjehrvatskoj šumarskoj struci koja već generacijama naodgovoran način gospodari tim izuzetno značajnimnacionalnim resursom.- Ovime, hrvatsko šumarstvo ulazi u sam vrhsvjetskih trendova, jer s obzirom da je po FSCsustavu certificirana cjelokupna površina državnihšuma, to u svjetskim razmjerima predstavlja izuzetanrezultat.

FSC CERTIFIKAT- FSC standard je zasnovan na načelima ikriterijima koje uravnoteženo vode brigu oekonomskim, socijalnim i ekološkim komponentamagospodarenja šumama.- Certifikat može izdati samo od FSC centraleovlaštena organizacija (u slučaju HŠ to je britanskatvrtka Soil Association Woodmark) koja obavljainspekciju organizacije te uvidom u dokumentaciju istanje na terenu utvrđuje stupanj usklađenosti sastandardom.- FSC certifikat se izdaje na pet godina, a podložanje godišnjim monitoring posjetima.

FSC CERTIFIKAT- Vijeće za nadzor šuma (The Forest StewardshipCouncil - FSC) je međunarodno tijelo koje pojedinimorganizacijama daje dozvolu za izdavanje certifikata itime garantira za autentičnost njihovih nalaza.- FSC je osnovan 1993. uz potporu glavnih ekološkihnevladinih udruga kao što su World Wildlife Fund,Friends of the Earth i Greenpeace. Ta nevladina udrugasa sjedištem u Oaxaci, Meksiko, certifikate izdaje putemovlaštenih tvrtki i do sada je izdano oko 450 certifikatau 56 zemalja svijeta. U slučaju "Hrvatskih šuma" taj jecertifikat izdala tvrtka Soil Association Woodmark izVelike Britanije.

FSC CERTIFIKATCERTIFIKACIJA ŠUMA U "HRVATSKIM ŠUMAMA"- "Hrvatske šume" su aktivno uključene u procescertifikacije od 1999. godine (UŠP Delnice).- U početku su nosioci certifikata bilepojedinačne uprave šuma, da bi kasnije u skloputoga procesa "Hrvatske šume" obavilecertifikacijski pregled cjelokupne površine kojomgospodare.- Na osnovi toga, izdan je zajednički certifikat zacijelu grupu koja se sastoji od 16 članova (upravašuma - podružnica).

FSC CERTIFIKAT- Izdavanjem zajedničkog certifikata prestajuvažiti četiri pojedinačna certifikata koji su biliizdani za Vinkovce, Delnice, Zagreb i Bjelovar.- U tom sustavu ovlašteni certifikator prenosi nagrupnog upravitelja ("Hrvatske šume") koji ondaosigurava svojim internim sustavom da se svičlanovi grupe (uprave šuma - podružnice)pridržavaju FSC standarda.- Grupni sustav FSC certifikacije u "Hrvatskimšumama je trenutačno najveći u svijetu.

FSC CERTIFIKAT- U tom slučaju ovlašteni certifikator (SA Woodmark)obavlja monitoring cijele grupe i povremeno slučajnoodabranog člana.- Ime ove sheme je "Hrvatske šume - grupna shemaza FSC certifikaciju šuma (HŠ-GS). Jedinstveni brojcertifikata je SA-fm/coc-1212, on vrijedi za sve upravešuma - podružnice i na njega će se pozivati svi daljnjiprerađivači drva koji su sirovinu nabavili od Hrvatskihšuma.- Certifikat vrijedi od 17. listopada 2007. do 16.listopada 2012. godine i podložan je godišnjimkontrolnim pregledima. Korištenje certifikata, FSCzaštićenog znaka i COC broja je strogo reguliranopravilima FSC-a i zabranjena je svaka zloporaba.

PRIMJER RAČUNA

PRIMJERPOPRATNICE

HVALA NA PAŽNJI!

Holcimov Dan otvorenih vrata, 05.06.2012.Hrvatski šumarskiinstitutStudija pogodnosti revitalizacijekamenoloma autohtonim vrstamašumskog drveća i grmljadr.sc. Sanja Perićdr.sc. Jasnica Medak

Uvod• uvriježena praksa sanacije devastiranih terena očitovalase primjenom crnog bora (Pinus nigra)‐vrsta širokeekološke valencije• tvrtka Holcim ‐ razvijena ekološka svijest‐ znanje o zaštiti prirode i okoliša• Hrvatski šumarski institut‐ rekultivacija temeljena naznanstvenim principima• 2007. god. ‐ osnovano pokusno polje za potrebeistraživanja biološke sanacije kamenoloma Očura IIautohtonim vrstama drveća i grmlja

Cilj• Osnovni cilj ovoga pokusa je utvrditi mogućnostprimjene zavičajnih vrsta šumskoga drveća i grmlja usanaciji kamenoloma Očura.Pokus• Korištena dva tipa tla: ‐ šumsko tlo‐ poljoprivredno tlo• Dvije vrste sadnica: ‐školovane sadnice izrasadničke proizvodnje‐ presađenice iz šumskogprirodnog pomlatka

Pokus• Ukupno posađeno 546 sadnica• Odabrane vrste iz sloja drveća i grmlja trebale su biti:‐ autohtone na lokalitetu kamenoloma‐ pionirske vrste‐ dostupne u rasadničkoj proizvodnji‐ dostupne u šumskoj sastojini• Izbor vrsta je bio vrlo ograničen i sveo se na:– crni jasen (Fraxinus ornus)– gorski javor (Acer pseudoplatanus)– crna topola (Populus nigra)– vrbe (Salix sp.)– kalina (Ligustrum vulgare)

Rezultati istraživanja• Pedološke analize:‐ kemijske osobine (pH,N,C,P 2 O 5 , K 2 O,humus,C/N,CaCO 3 )‐ mehanički sastav• Preživljenje biljaka (2008 ‐ 2011)‐ izrazito dobar uspjeh preživljenja nakon četiri sezonemonitoringa iznosi 82%!!– najbolje preživljenje ‐ sadnice crnoga jasena (rasadnik)(100% na oba tipa tla) i sadnice gorskog javora iz rasadnikana poljoprivrednom tlu (100%) te sadnice vrba i topola izšume na šumskom tlu (100%)– školovane sadnice pokazale su veći stupanj preživljenja(83,8‐86,0%) od biljaka presađenih iz šume (74,8‐82,3%)– vrsta tla nije bitno utjecala na preživljenje biljaka:poljoprivredno tlo (82,3‐83,8%), šumsko tlo (74,8‐86,0%)

Visine biljaka• Trend visinskog prirasta 2009 ‐2011– tipične pionirske vrste‐ topole i vrbe, odmah su senakon presadnje prilagodile novim uvjetima staništate su s godišnjim visinskim prirastom i do 120 cm,nakon četiri sezone dosegle visine od gotovo 5 m.– biljke kaline su neočekivano pokazale izvrstan visinskiprirast, kao i rast krošanja pa se i njih naknadnouključilo u visinsku izmjeru. U zadnjoj sezonimonitoringa biljke na poljoprivrednom tlu dosegle suvisinu od 275 cm, s prirastom od 50‐100 cm. Našumskom su tlu visine nešto manje (200 cm) kao iprirast.

- gorski javor i crni jasen su u drugoj i trećoj sezoni sporonapredovali rastom u visinu dok su u posljednjoj sezonimonitoringa jasno pokazale početak rasta prelaskom u viševisinske klase

Promjer na bazi stabljike

Zdravstveno stanje biljaka‐ nisu uočene značajne štete od biotskih iabiotskih čimbenikaBiološka raznolikost‐ ova komponenta nije bila aktualna napočetku osnivanja pokusa‐ proljeće 2008. god ‐ pomladak javora‐ zeljaste šumske vrste

Brz povratakentomofaune narekultivirani prostor

Zaključak• Odabrane su adekvatnezavičajne vrste šumskog drveća igrmlja s kojima je mogućeuspješno provođenje biološkesanacije kamenoloma.• Ekološki pristup sanacijetemeljen na znanstvenimprincipima rezultirao jeuspjehom biološke rekultivacijena pokusnoj plohi unutarkamenoloma, a mjere zaštitebiološke raznolikosti došle su dostvarnog izražaja.

Hvala na pozornosti !