IZVE[TAJ ZA STRATEGISKA OCENA NA @IVOTNATA SREDINA

IZVE[TAJ ZA STRATEGISKA OCENA NA @IVOTNATA SREDINA IZVE[TAJ ZA STRATEGISKA OCENA NA @IVOTNATA SREDINA

12.07.2015 Views

4.1.5 Seizmolo{ki karakteristikiTeritorijata kade se nao|a predmetnata lokacija na DUPD, pripa|ana podra~jata podlo`eni na mo`ni zemjotresi so ja~ina od 8º, spored MKS.Ovie uslovi nalagaat potreba od strogo po~ituvawe na uslovite zaaseizmi~ka gradba na objektite i infrastrukturata.4.1.6 Kulturno nasledstvoSpored Zakonot za za{tita na kulturnoto nasledstvo („Sl. Vesnik naRM” br. 20/2004, 115/07, 18/11 i 148/11), za planovite od povisoko nivo:Prostorniot plan na RM, Republi~kiot zavod za za{tita na spomenicite nakulturata, izgotvi Eksperten elaborat za za{tita na nedvi`no kulturnonasledstvo, vo koj e daden Inventar na nedvi`no kulturno nasledstvo odposebno zna~ewe. Prostorot koj{to e predmet na izrabotka na Dr`avnaurbanisti~ka planska dokumentacija za izgradba na mala hidroelektrana nareka Bistrica so referenten br. 97 so propratni objekti, KO Tearce,Op{tina Tearce, se nao|a vo opfat na evidentirano prirodno nasledstvo:[ar Planina NP (Nacionalen park - predlo`en za za{tita). Prostorotkoj{to e predmet na izrabotka na Dr`avna urbanisti~ka planskadokumentacija za izgradba na mala hidroelektrana na reka Bistrica soreferenten br. 97 so propratni objekti, KO Tearce, Op{tina Tearce, senao|a vo opfat na evidentiran Nacionalen park [ar Planina, poradi {to epotrebno da se po~ituvaat odredbite soglasno Zakonot za za{tita naprirodata („Sl. Vesnik na RM” br. 67/04, 14/06, 84/07, 35/10, 47/11 i 148/11) ipodzakonskite akti doneseni vrz osnova na ovoj zakon.Za slu~ajni otkritija postojat Obvrski na nao|a~ot, spored ~len 65,od Zakonot za za{tita na kulturnoto nasledstvo („Sl. Vesnik na RM” br.20/04, 115/07, 18/11 i 148/11).4.2 Opis na sega{nata sostojba so `ivotnata sredina voplanskiot opfatOsnoven preduslov za identifikacija na problemite so `ivotnatasredina i postavuvawe na strate{ki celi za nadminuvawe i unapreduvawe naistite e identifikacijata i ocenata na sega{nata sostojba so mediumi na`ivotnata sredina (vozduh, voda, otpad, po~va, biodiverzitet, bu~ava), kakoi so koristeweto na zemji{teto i prirodnite resursi vo op{tinata.So ogled na toa {to vo planiraniot prostor do sega ne se vr{enimerewa, sledewa i istra`uvawa na osnovnite vitalni komponenti vozduhot,vodata, tloto, bu~avata i tvrdiot otpadok, poremetuvawata vo ekosistemotvo celost ne mo`at da se otkrijat, a ocenkata za sostojbite proizleguvaisklu~ivo od dejstuvaweto na ~ovekot i negovite aktivnosti vo ovoj prostor.38

Kvalitet na vozduhotSoglasno Direktivite na Evropskata Unija, zagaduvaweto eneposredno ili posredno vnesuvawe, kako rezultat na ~ovekovite dejstvija,na materii, vibracii, toplina ili bu~ava vo vozduhot, vodata ili vopo~vata, koi {to mo`at da bidat {tetni po ~ovekovoto zdravje ili pokvalitetot na `ivotnata sredina, od koi {to mo`e da proizleze {teta pomaterijalniot imot ili koi {to gi naru{uvaat ili vlijaat vrz prirodniteubavini i drugite legitimni na~ini na koristewe na `ivotnata sredina.Kvalitetot na vozduhot e eden od pova`nite ~initeli na koi treba dase vnimava pri planirawe na prostorot zaradi spre~uvawe na degradacija naistiot so implementacija na planskiot dokument.Pogolema grupa na polutanti vo ambientalniot vozduh se emitiraatpreku sistemot za odveduvawe na otpadni gasovi od soobra}ajnite sredstvakako: CO, VOC (volatilni organski soedinenija), NO 2 , TSP (vkupnisuspendirani ~esti~ki), SO 2 , CO 2 , olovni soedinenija. Toa nastanuva prekusogoruvawe na fosilnite goriva vo motorite i VOC emisiite zaedno soisparuvawe na gorivata vo soobra}ajnite sredstva.Emisijata na CO, VOC i TPS se posledica od nekompletno sogoruvawena gorivata, a isto taka i kako posledica na promenlivata optovarenost iuslovite na vozewe. Tie zavisat od na~inot na vozewe, tipot na motorot,goleminata i sostojbata na motorot.Visokata vnatre{na temperatura vo motorite pri sogoruvawe nagorivoto e pri~ina za formirawe na NO 2 emisijata i CO 2 i olovoto seposledica na prisustvoto na sulfurni i/ili olovni soedinenija vomotornite goriva.Se smeta deka vo izduvnite gasovi na vozilata ima duri 180 organskikomponenti kako {tetni materii ~ija koncentracija e najgolema na mesta sozgolemen broj na vozila i rabota na motorite vo mesto ili zapirawe, kogaemisijata na toksi~ni materii vo odnos na brzinata na dvi`ewe od 70 km/~ epogolema za 2,5 pati. Spored istra`uvawata vo ovoj domen, se smeta deka na1000 litri sogoren benzin vo motornite vozila, vo atmosferata emitira 98kg jaglen monoksid, 6-8 azotni oksidi, 4-5 kg sulfurni soedinenija i 0,5 kgolovo.Emisionite faktori na zagaduva~ki materii se pretstaveni voslednata tabela:Soedinenie Benziski motori Dizel motoriSulfur dioksid 0,4 4,5Azotni oksidi 20 90Organski volatili 40 110Vkupni suspendirani ~esti~ki 3 15Jaglenoroden monoksid 220 90Olovo 0,45 0Vlijanieto na toksi~nite gasovi mo`e da ostavi posledici na lu|etokoi se direktno i dolgovremeno izlo`eni na istite i toa preku nivnoto39

Kvalitet na vozduhotSoglasno Direktivite na Evropskata Unija, zagaduvaweto eneposredno ili posredno vnesuvawe, kako rezultat na ~ovekovite dejstvija,na materii, vibracii, toplina ili bu~ava vo vozduhot, vodata ili vopo~vata, koi {to mo`at da bidat {tetni po ~ovekovoto zdravje ili pokvalitetot na `ivotnata sredina, od koi {to mo`e da proizleze {teta pomaterijalniot imot ili koi {to gi naru{uvaat ili vlijaat vrz prirodniteubavini i drugite legitimni na~ini na koristewe na `ivotnata sredina.Kvalitetot na vozduhot e eden od pova`nite ~initeli na koi treba dase vnimava pri planirawe na prostorot zaradi spre~uvawe na degradacija naistiot so implementacija na planskiot dokument.Pogolema grupa na polutanti vo ambientalniot vozduh se emitiraatpreku sistemot za odveduvawe na otpadni gasovi od soobra}ajnite sredstvakako: CO, VOC (volatilni organski soedinenija), NO 2 , TSP (vkupnisuspendirani ~esti~ki), SO 2 , CO 2 , olovni soedinenija. Toa nastanuva prekusogoruvawe na fosilnite goriva vo motorite i VOC emisiite zaedno soisparuvawe na gorivata vo soobra}ajnite sredstva.Emisijata na CO, VOC i TPS se posledica od nekompletno sogoruvawena gorivata, a isto taka i kako posledica na promenlivata optovarenost iuslovite na vozewe. Tie zavisat od na~inot na vozewe, tipot na motorot,goleminata i sostojbata na motorot.Visokata vnatre{na temperatura vo motorite pri sogoruvawe nagorivoto e pri~ina za formirawe na NO 2 emisijata i CO 2 i olovoto seposledica na prisustvoto na sulfurni i/ili olovni soedinenija vomotornite goriva.Se smeta deka vo izduvnite gasovi na vozilata ima duri 180 organskikomponenti kako {tetni materii ~ija koncentracija e najgolema na mesta sozgolemen broj na vozila i rabota na motorite vo mesto ili zapirawe, kogaemisijata na toksi~ni materii vo odnos na brzinata na dvi`ewe od 70 km/~ epogolema za 2,5 pati. Spored istra`uvawata vo ovoj domen, se smeta deka na1000 litri sogoren benzin vo motornite vozila, vo atmosferata emitira 98kg jaglen monoksid, 6-8 azotni oksidi, 4-5 kg sulfurni soedinenija i 0,5 kgolovo.Emisionite faktori na zagaduva~ki materii se pretstaveni voslednata tabela:Soedinenie Benziski motori Dizel motoriSulfur dioksid 0,4 4,5Azotni oksidi 20 90Organski volatili 40 110Vkupni suspendirani ~esti~ki 3 15Jaglenoroden monoksid 220 90Olovo 0,45 0Vlijanieto na toksi~nite gasovi mo`e da ostavi posledici na lu|etokoi se direktno i dolgovremeno izlo`eni na istite i toa preku nivnoto39

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!